Ladislav Bognar, Milan Matijevi

Ladislav Bognar, Milan Matijevi

DIDAKTIKA

1. POGLAVLJE: TEORIJSKI PRISTUPI I TERMINOLOKA PITANJA1.1. TEORIJSKI PRISTUPI

Didaktika je pedagoka znanost koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa. Danas postoje razliiti, a esto i opreni, didaktiki koncepti, to je uvjetovano razliitim teorijskim polazitima, razvojem znanosti na koje se oslanja didaktika, ali i postojanjem razliitih rjeenja u praksi, ije je uopavanje didaktika.

Sociocentriki i pedocentriki pristup, znanstveni, umjetniki i radni pristup, adaptibilni i emancipacijski pristup, sustavni i kreativni pristup, samo su neke od mnogobrojnih meusobno suprotstavljenih didaktikih koncepcija, koje imaju vrlo razliite reperkusije na praktino izvoenje odgojno-obrazovnog procesa.

Koncepcija za koju se odluuju autori ovog rada didaktiku shvaa kao teoriju i odgojnog i obrazovnog procesa. Odgoj i obrazovanje se shvaaju kao dvije strane jedinstvenog procesa. Oni imaju svoje specifinosti, pa se obrazovanje ne moe svesti na odgoj, a ni odgoj na obrazovanje, ali se provode u sklopu jedinstvenog procesa.1.2. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE

Definicija didaktike

- didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa- ima svoj opi i posebni dio:( opi dio bavi se antropoloko-psiholokim i socijalno-kulturnim uvjetima o-o procesa( poseban dio bavi se uim didaktikim pitanjima kojima pripadaju cilj i zadaci o-o procesa, sadraji i aktivnosti, dinamika o-o procesa, socijalni oblici i o-o ekologija i mediji te o-o klima i komunikacija- podjela didaktike na specijalne didaktike ili metodike, i to metodiku odgoja i metodiku obrazovanja

( metodika odgoja se odnosi na metodiku egzistencijalnog odgoja, metodiku socijalnog odgoja i metodiku humanistikog odgoja

( metodika obrazovanja se odnosi na metodiku znanstvenog obrazovanja, metodiku umjetnikog obrazovanja i metodiku tehnolokog obrazovanja

- pedagogija se bavi fenomenom odgoja i obrazovanja na vioj teorijskoj razini i tu problematiku zahvaa mnogo ire i kompleksnije od didaktike

- s obzirom na mjesto provedbe odgoja i obrazovanja razlikujemo institucionalnu i izvaninstitucionalnu pedagogiju

( institucionalnu pedagogiju ine predkolska, kolska i visokokolska, te specijalna i domska pedagogija

( izvaninstitucionalnu ine obiteljska ped. i ped. slobodnog vremena

Gdje je u tome mjesto didaktici?

- didaktika je dio kolske pedagogije koju jo ine teorija kole, problematika permanentnog osposobljavanja nastavnika i ostalih radnika kole, problematika suradnje s roditeljima itd.

- didaktika prouava odgojno obrazovni proces u njegovim razliitim oblicima, to je osnovna djelatnost kole, pa moemo konstatirati da je ona najvaniji dio kolske ped.- u didaktikom konceptu koji zagovaraju autori zauzumaju se za pluralistiki pristup, obrazlaui i razliite teorijske pristupe i razliita rjeenja u praksi, uz istovremen kritiki odmak, te nuenje vlastitih rjeenja

Metodika odgoja

- vano je shvaanje pojma odgoja

- autori odgoj shvaaju kao meuljudski odnos u kojem ljudska jedinka zadovoljava svoje osnovne ljudske potrebe, uz istovremeno prihvaanje odreenih opeljudskih drutvenih normi( odgoj tako ima svoj individulni aspekt (zadovoljavanje biolokih, socijalnih i samoaktualizirajuih potreba), ali i svoj drutveni aspekt (ostvaruje se egzistencijalnim, drutvenim i humanistikim odgojem)

( metodika egzistencijalnog odgoja, metodika socijalnog odgoja...

Metodika obrazovanja

- obrazovanje zadovoljavanje spoznajnih, doivljajnih i psihomotornih interesa pojedinca aktivnim usvajanjem i daljim razvijanjem odreenih kulturnih i civilizacijskih dostignua- metodika znanstvenog podruja bavi se svim znanostima iz procesa obrazovanja prirodne znanosti, drutvene znanosti, ali i matematika i informatika koje su elementi znanstvenog jezika koji se koristi u svim znanostima- metodika umjetnikog podruja bavi se primjenom razliitih grana umjetnosti u obrazovanju, razvojem umjetnikog stvaralatva i ovladavanjem umjetnikim jezikom

- metodika tehnolokog podruja polazi od tehnolokih dostignua, te od kineziolokih spoznaja, s jedne strane, i interesa uenika za odreene radne i tjelesne aktivnosti, s druge straneOdgojno-obrazovni proces

- odgojno-obrazovni proces je sustavno organizirana zajednika aktivnost nastavnika i uenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja

- u didaktici se jo koristi i izraz nastava, ali danas uz nastavu postoji niz izvannastavnih aktivnosti koje su takoer odgojno-obrazovni proces

- nastavne aktivnosti prema kriteriju obvezatnosti: redovna (namijenjena svim uenicima), izborna (okrenuta interesima uenika) i fakultativna nastava

prema duini trajanja: nastava po epohama (u duem razdoblju realizira se iskljuivo jedan sadraj, npr. iz povijesti, a poslije toga due vrijeme neki drugi sadraj, npr. iz zemljopisa), teajna nastava (u nekom kraem vremenu se realizira neki sadraj ili aktivnost), mikronastava (krae vrijeme se intenzivno radi na svladavanju nekih vjetina ili stjecanju znanja) prema mjestu odravanja: uionika, izvanuionika i nastava na daljinu

- izvannastavne aktivnosti mogu se podijeliti na kolske i izvankolske

Subjekti odgojno-obrazovnog procesa

- o-o proces ine ljudi koji su osnovni pokretai, nosioci i ralizatori procesa ( to su nastavnici, uenici i roditelji

- o-o proces postoji zbog uenika, bez ijeg aktivnog sudjelovanja u svim etapama i aspektima o-o procesa odgoj i obrazovanje nisu mogui

- meutim, ueniku je potrebna i pomo starijih ( vanu ulogu ima nastavnik kao voditelji organizator o-o procesa, jer poznaje pedagogiju, didaktiku i metodike u kojima je sustavno ljudsko iskustvo u vjetini odgajanja i obrazovanja, te roditelj, ija je uloga naglaenija to je uenik mlai.6. POGLAVLJE: CILJ I ZADACI ODGOJA I OBRAZOVANJADrutveni i individualni aspekt cilja i zadatakaM.Shiro: etiri razliita pristupa:

* drutveni aspekt *

1. znanstveno-akademska orijentacija

= cilj: uvoenje djece u pojedine akademske discipline (matematika, povijest, biologija, filozofija, psihologija)

= ovjek je shvaen kao bie intelekta, pa ih drugi aspekti ljudske prirode ne zanimaju

2. orijentacija na socijalnu efikasnost

= obrazovanje koje priprema za ivot (drutvo odreuje svrhu odgoja i obrazovanja)

= ovjek se ne shvaa iskljuivo kao intelektualno bie, nego kao bie aktivnosti i akcije

* individualni aspekt *

3. orijentacija na prouavanje djeteta

= cilj i zadaci odgojno-obrazovnog procesa zavise od interesa i potreba djece; ne mogu se odreivati neovisno o njima

= na dijete se gleda kao na bie koje ima tendenciju rasta u sretnu, zdravu i dobro funkcionirajuu odraslu osobu, a smisao odgoja je da mu u tome pomogne

4. orijentacija na promjene u drutvu i u linosti pojedinca

= ovjek se ne shvaa onakvim kakav jest, ve kakvim bi mogao biti

= cilj i zadaci nisu odraz potrebnoga ve anticipacija moguegaInduktivni i deduktivni pristup razlike u shvaanju treba li do cilja i zadataka doi deduktivno ili induktivno

progresivisti tvrde kako je vano utvrditi koje vrste interesa djeca imaju, koje probleme, ciljeve

esencijalisti istiu koliinu znanja koja je sakupljana tisuama godina

sociolozi shvaaju kolu kao posrednika koji mlade ljude osposobljava ta rjeavanje problema sadanjeg ivota

filozofi odgoja u filozofiji odgoja vide osnovni izvor za odreivanje cilja uenja

* N.Paustovi zagovara i deduktivni i induktivni pristup

ciljeve edukacije razradio je na ekonomske, socijalne i humanistike, a zatim na razini pojedinca, organizacije i drutva

CILJEVI EDUKACIJEEKONOMSKI

CILJEVISOCIJALNI

CILJEVIHUMANISTIKI

CILJEVI

POJEDINACzarada

materijalne nagradedrutveni presti

samostalnost, drutvena mozanimljiv posao

razvoj sposobnosti, znanja, vjetina

ORGANIZACIJAproduktivnost

rentabilnost, zaposlenost

ekonominostredukcija konflikta

samoupravljanje

drutvena stabilnostmotivacija

zadovoljstvo

svestrani razvoj

linosti

DRUTVOprivredni rast i razvojrazvoj drutvenih odnosazadovoljstvo i

srea ljudi

Pastuovi govori o odgojnom idealu, odgojnim ciljevima i zadacima koji su u hijerarhijskom odnosu

Odgojni ideal = zamiljeno savreno stanje; uzor kojemu se moe teiti

Odgojni cilj(evi) = moraju biti ostvarivi u aktualnom vremenu i to tako da se transformiraju u

vie odgojnih zadataka koji moraju biti ostvarivi

prema Pastuoviu, odgoj je proces samoostvarenja ovjeka, a obrazovanje mu je sinonim

V. Poljak: Didakika = grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja

a) materijalni zadaci nastave = stjecanje znanja

b) funkcionalni zadaci = razvijanje razliitih sposobnosti

c) odgojni zadatak = prihvaanje odgojnih vrijednosti (moralnih, estetskih, fizikih, radnih)

P.Heimann = didaktika se treba baviti uenjem i pouavanjem; pojam obrazovanje optereen je nema vee znaenje za praksu zbog optereenosti drutvenim i ideolokim obiljejima

= ciljevi nastave: * kognitivno, djelatno i afektivno podruje

* primarni, razvojni i zavrni stupanj

podrujeKOGNITIVNOAFEKTIVNODJELATNO

objanjenje ivotaispunjenje ivotaostvarenje ivota

1.PRIPREMNIznanjeprivlanostsposobnost

2. RAZVOJNIspoznajadoivljajvjetina

3. ZAVRNIuvjerenjeraspoloenjenavika

W.Schulz = nastava ima emancipacijski zadatak koji se ogleda u kompetentnosti koja se postie znanjima, sposobnostima i stavovima koji pridonose odravanju/mijenjanju drutva

Zadaci su grupirani u tri podruja: podruje stvarnog, socijalnog i osjeajnog iskustva

Nae odreenje cilja i zadataka (B-M) treba razlikovati odgojne i obrazovne ciljeve i zadatke, te njihov drutveni i individualni aspekt

cilj = uopenija i saetija formulacija didaktike intencije

zadaci = konkretizacija ciljeva

odgojni ciljevi i zadaciobrazovni ciljevi i zadaci

drutveni aspektRAZVOJ DRUTVENE ZAJEDNICE

egzistencijalni odgoj

socijalni odgoj

humanistiki odgojRAZVOJ KULTURE I CIVILIZACIJE

znanstveno obrazovanje

umjetniko obrazovanje

tehnoloko obrazovanje

individualni aspekt

OSTVARENJE LINOSTI

bioloke potrebe

socijalne potrebe

samoaktualizirajue potrebeSTJECANJE ZNANJA

SPOSOBNOST I SENZIBILITETA

kognitivni interesi

afektivni interesi

psihomotorni interesi

Odgojni cilj i zadaciDrutveni aspekt= svako drutvo kao odgojni cilj postavlja razvoj linosti koji e i omoguiti reprodukciju postojeeg drutva i eventualno njegov daljnji razvoj, ako je drutvo okrenuto promjenama

da bi to bilo mogue, drutvo nastoji odgojem afirmirati odreeni sustav vrijednosti i moralnih normi;

zadaci egzistencijalnog odgoja norme koje se odnose na drutvenu reprodukciju

ivota

zadaci socijalnog odgoja tolerancija, uvaavanje razliitosti, borba za mir i

razoruanje

zadaci humanistikog i emancipacijskog odgoja emancipacijski odgoj potreban je sve dok postoje poniavajui uvjeti ivota, otueni i prisilni mehaniki rad, hijerarhijski odnosi meu ljudima koji ometaju razvoj ljudske jedinke

Individualni aspekt= shvaa se kao ostvarenje linosti optimalni razvoj svih potencijala pojedine ljudske jedinke. Ostvaruje se realizacijom ovih zadataka:

zadovoljavanjem biolokih / socijalnih / samoaktualizirajuih potrebaZADACIegzistencijalni odgojsocijalni odgojhumanistiki odgoj

bioloke potrebe

ostvarivanje zdravog naina ivota,

prehrane, kretanja,

igre, aktivnostivanost rada, podjele rada, spolni odnosi, brak, raanje i podizanje djecespremnost na pomaganje starijim i nemonima, odgoj za mir i razoruanje

socijalne potreberazvoj zajednitva u ureivanju okoline, ouvanju prirode, zatiti ivotinjasposobnost dogovora, izvravanja dogovora prihvaanje moralnih normitolerancija, uvaavanje razliitosti, nenasilje, suradnja.

samoaktualizirajue potrebestavovi i uvjerenja o reprodukciji i

ouvanju ivota,

ouvanje prirodeosjeaj sigurnosti,

pripadnosti kolektivu osjeaj vl.vrijednosti,

doivljaj ljubavirazvoj pozitivne slike o sebi, ostvarenje svojih mogunosti, samoaktualizacija

Obrazovni cilj i zadaci

Drutveni aspekt

= drutveni cilj obrazovanja je daljnji razvoj kulturnih i civilizacijskih dostignua odreenog drutva. Grupe obrazovnih zadataka:

zadaci znanstvenog / umjetnikog / tehnolokog obrazovanjaIndividualni aspekt = individualni aspekt cilja obrazovanja jest stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i senzibiliteta.

Moe se ostvariti realizacijom ovih zadataka:

kognitivni / afektivni / psihomotorni zadaciZADACIznanstvenog obrazovanjaumjetnikog obrazovanjatehnolokog obrazovanja

kognitivni (spoznajni) interesistjecanje znanja o prirodnim i drutv. pojavama,kvantit. i kvalitat. odnosimastjecanje znanja o pojedinim

umjetnostima i jeziku tih umjetnostistjecanje znanja iz tehnologije, sporta, rekreacije o uvanju zdravlja

afektivni (doivljajni) interesirazvoj stavova i uvjerenja, odnos prema prirodnim i drutv. uvjerenjimadoivljaj umjetnikog djela, izraavanje vl.doivljaja, stav prema djeluuivanje u radu, kretanju,stvaralatvu, zdravlje, ljepota tijela i pokreta

psihomotorni (djelatni) interesirazvoj sposobnosti miljenja, inoviranja, djelovanja na

promjenerazvoj sposobnosti izraavanja govorom, pismom, crteom, glazbom, pokretom..ovladavanje radnim operacijama, prirodn. oblicima kretanja, sport.vjetinama

7. POGLAVLJE: SADRAJI ODGOJA I OBRAZOVANJA= nije mogue jasno razgraniiti zadatke od sadraja

Zadaci = razumijevanje, koritenje izvora, sposobnost interpretacije, primjene,

istraivanja, bogaenje interesa i stavova

neki se mogu realizirati na svim sadrajima; isti zadaci na svim sadrajima

na jednom sadraju mogu se realizirati razliiti zadaci

Sadraji i aktivnosti

Sadraji = odnose se na drutveni aspekt odgojno-obrazovnog cilja

sadraji drutveno-moralnog odgoja

humanistikog odgoja

znanstvenog odgoja

umjetnikog obrazovanja

Aktivnosti = odnose se na individualni aspekt odgojno-obrazovnog cilja

kognitivne

psihomotorne

socijalne

Odgojni sadraji i aktivnosti egzistencijalni sadraji obuhvaaju elemente radnog i proizvodnog odgoja, ekolokog, prometnog, zdravstvenog i tjelesnog odgoja, odgoja za samozatitu socijalni sadraji odnose se na prihvaanje odreenih drutvenih normi; sadraji odgoja za humane odnose meu spolovima, sadraji pripreme za brak i obiteljski ivot, sadraji odgoja za ljudska prava, graanski odgoj humanistiki sadraji obuhvaaju profesionalno informiranje i orijentiranje, koritenje profesionalne djelatnosti za aktualizaciju vlastitih ljudskih potencijala, sadraji emancipacijskog odgojaObrazovni sadraji i aktivnosti

znanstveni sadraji injenice i generalizacije do kojih je ljudsko drutvo dolo biologija, kemija, fizika / sociologija, geografija, povijest / informatika

njima uenici prvenstveno ovladavaju vlastitom intelektualnom aktivnou, ali i emocionalnim i praktinim angairanjem umjetniki sadraji obuhvaaju vrijedna knjievna, scenska, plesna i likovna ostvarenja, ali i ovladavanje jezikom pojedinih umjetnosti - emocionalni angaman, ali uz sudjelovanje i intelektualnih i psihomotornih aktivnosti

tehnoloki sadraji - sadraji opetehnikog obrazovanja, domainstva, prehrane, odijevanja, hobi-aktivnosti, ali i struno obrazovanje za odreeno zanimanje= odgojno-obrazovni sadraji i aktivnost strukturiraju se na dva naina:

a) nastavni predmeti

b) odgojno-obrazovna podruja

= strukturiranje je jedno od pitanja u didaktici koje jo nije definitivno rijeeno!!

Odgojno-obrazovni program

= dokument u kojem su naznaeni odgojni i obrazovni ciljevi, zatim odreen broj mikrojedinica, te napomene o realizaciji, odnosno vanijim uvjetima koje treba osigurati za realizaciju (materijalna oprema, prostor za aktivnosit uenika, strunost uitelja)

= odreuje opseg, dubinu i slijed pouavanja nekog sadraja

OPSEG odreuje kvantitetu injenica i generalizacija

DUBINA odraava dubinu mikroanalize nekih sadraja prouavanja u nastavi

= opseg i dubina determinirani su stupnjem kolovanja, ciljevima odgoja i obrazovanja, psihofizikom zrelou, prethodnim iskustvima uenika

sadraji koji su izabrani za neki stupanj kolovanja trebaju biti rasporeeni i sloeni kako bi uitelji mogli lake izraditi svoje izvedbene programe i organizirati ostvarivanje predvienih nastavnih ciljeva

pri rasporeivanju sadraja obino se potuju osnovna didaktika pravila o postupnosti:

od blieg k daljem / od jednostavnog k sloenijem

pri programiranju sadraja (injenica i generalizacija, stavova i sposobnosti) za prvu godinu kolovanja novi sadraji nastoje se graditi na onom to dijete donosi u sklopu iskustva steenog u predkolskom ivotnom razdoblju

ono to dijete naui u prvom razredu, predstavlja edukativni dobitak razredaTeorija kurikuluma i nastavni program u pedagokoj literaturi rije curriculum oznaava planiranu interakciju uenika s nastavnim sadrajima i nastavnim resursima, te nastavni proces za ostvarivanje odgojnih ciljeva

pod tim izrazom se podrazumijeva i neki sustav postupaka uenja u vezi s definiranim i operacionaliziranim ciljevima uenja, a obuhvaa:

ciljeve uenja ( kojima treba teiti)

sadraje ( predmete, koji su vani za postizanje ciljeva uenja)

metode ( sredstva i putove za postizanje ciljeva uenja)

situacije (grupiranje sadraja i metoda)

strategije (planiranje situacija)

evaluaciju (dijagnozu stanja izlaza, mjerenje uspjeha uenja i pouavanja

objektivnim postupcima)Vrste odgojno-obrazovnih programaPrilagoeni programi individualni odgojno-obrazovni programi. Krajnji pedagoki cilj jest osigurati ih za svakog uenka. Budui da u uvjetima masovnog kolovanja to nije mogue, koriste se raznovrsna organizacijska rjeenja koja omoguuju elemente samoprogramiranja.

To se postie podjelom programa na obavezni / izborni / fakultativniNastavni programi, u pravilu, nastoje uzimati u obzir potrebe uenika, oekivanja drutva i spoznaje znanosti.

subject-centred curriculum orijentiran na predmete, sastoji se od tradicionalnih nastavnih predmeta

discipline-centred curriculum orijentiran na znanstvene discipline svoju

organizaciju izvodi iz strukture i sadraja znanstvenih disciplina

core curriculum jezgrovni kurikulum, predstvaja praksu kada se neka struka

(predmet) uzima kao centralna jezgra oko koje se ostale struke grupiraju

child-centred curriculum postavlja dijete u prvi plan

community-centred curriculum polazi od specifinosti potreba i karakteristika

mjesta u kojem uenik ivi

social functions curriculum orijentiran na drutvo, a drutvene strukture i njihove funkcije postavlja u sredite

najee se curriculum neke kole ne oslanja samo na jedan od prethodnih kriterija (orijentacija), ve se u njemu ukrta vie njih.

Na temelju okvirnog programa svaka kola izrauje izvedbeni program rada

konkretizacija okvirnog programa, uz uzimanje u obzir materijalnih i kadrovskih mogunosti kole, elja uenika, roditelja i uitelja, te specifinosti sredine kole

izvedben program zbir je obaveznih programa za sva odjeljenja, izbornih i fakultativnih programa, programa raznih interesnih grupa

Za svaki nastavni predmet izrauje se izvedbeni program za jednu kolsku godinu, a zbir svih predmetnih programa za jedan razred izvedbeni je program razreda.

Individualni (prilagoeni) programi

izrauju se za uenike sa specifinostima u razvoju (talentirani, tekoe u razvoju)

izrauje ih tim strunjaka (uitelj, psiholog, pedagog, defektolog, lijenik)

polazi se od uoenih specifinosti u razvoju, a program se mijenja tijekom rada

moe se izraditi za jednog uenika iz svih nastavnih predmeta, no ee se takav program izrauje za pojedina nastavna podruja u kojima su kod uenika uoene specifinosti u razvoju

*** nemogue je unaprijed izraditi obvezni program za sve uenike nekog stupnja kolovanja, pa se postavlja pitanje pedagoke opravdanosti i humanosti postavljanja obveze da sva djeca moraju udovoljiti unaprijed izraenom programu u opeobrazovnim osnovnim kolama tako ispada da je dravi vana realizacija programa, a pedagozi bi se trebali zauzimati za realizaciju mogunost svakog uenika.

Kriteriji i smjernice za izbor sadraja osnovne smjernice za izbor sadraja za neki program svakako su ciljevi odgoja i obrazovanja, odnosno ciljevi neke kole.

kole se prema prirodi programa dijele na opeobrazovne i strune

obavezi pohaanja - na obavezne i neobavezne

* programiranje za osnovne kole*

= elementarna zadaa O jest osigurati osnovu, temelje. Koncepcija O obrazovanja polazi od pretpostavke da pojedinac raspolae s bazinim znanjima, sposobnostima i vjetinama koje e mu omoguiti da u svakoj novoj situaciji stekne potrebno djelatno obrazovanje

* u podruju znanosti u umjetnosti nove se spoznaje i tvorevine svakodnevno umnaaju. Svaki izraeni program je nakon godinu dana siromaniji za sve ono to je u tom razdoblju bilo stvoreno ili otkriveno. Kako rijeiti taj problem?

naelo egzemplarnosti = izabrati samo reprezentativne primjere i od toga strukturirati program. Postojei programi u opeobrazovnim i strunim kolama nisu uvijek raeni uz uvaavanje tog naela pa su prepuni nevanih pojmova i injenica (didaktiki materijalizam!)

prihvaanje ovog naela omoguuje da se prevlada tendencija neprestanog uvoenja novih predmeta u kole

princip historinosti i suvremenosti = pitanje osuvremenjivanja kolskih programa znai u strukturi programa dati odgovarajue mjesto povijesnim injenicama i dogaajima te, isto tako, odgovarajue sadraje iz suvremenog ivota.

povijesnih sadraja treba u programu biti toliko da se shvati i razumije sadanjost i suvremenost

*** Sadraji programa neke kole ili razreda mogu biti strukturirani u vee ili manje cjeline.

Teorija i praksa kolskog programiranja prua vie argumenata za integriranje sadraja u vee cjeline, odnosno zagovara se strukturiranje (integriranje) sadraja u manji broj cjelina, osobito u poetnim razredima O.

U kasnijim godinama kolovanja tolerira se vea diferencijacija sadraja na vie manjih programskih cjelina

poetni razredi O = osnove znanosti o prirodi i drutvu

srednji stupanj O = osnove znanosti o prirodi i osnove znanosti o drutvu

zavrni razredi O = povijest, zemljopis, biologija, kemija, fizika

* za svaku diferencijaciju ili integraciju u programiranju treba imati valjane strune argumente, temeljene na poznavanju struke podruja koje se programira te znanosti o odgoju i obrazovanju. U svakom sluaju, treba izbjegavati pretjeranu diferencijaciju na osnovnokolskim i srednjokolskom stupnju obrazovanja

Svim uenicima nastoje se pruiti jednaki uvjeti za stjecanje opeg i strunog obrazovanja. tu se susreemo s nunou prihvaanja principa jedinstva i razliitosti koji stoje u dijalektikom odnosu. Ipak, uoavaju se individualne razlike meu uenicima taj se problem moe ukloniti poveanom brigom za individualizacijom sadraja, metoda i oblika, tj. ve spomenutim prilagoenim programima.

10. POGLAVLJE ODGOJNO-OBRAZOVNE STRATEGIJE 10.1. RAZLIITI PRISTUPI METODSKOM ASPEKTU

Nastojanje da didaktika razradi univerzalan sustav metoda i postupaka, meu didaktiarima je uzrokovalo veliko razmimoilaenje

didaktika metodikama treba dati samo opi teorijski okvir za strukturiranje metoda, a metodike daju didaktici obilje konkretnih rjeenja koje ona treba uopiti i sistematizirati

nai didaktiari odgoj ne smatraju didaktikim fenomenom, stoga ni metode odgoja nisu smjetene u didaktikama nego u opoj pedagogiji gdje postoji intelektualni, moralni, tjelesni, radni i estetski odgoj

metode su razraene samo za moralni odgoj: metoda uvjeravanja, navikavanja, poticanja, spreavanja i ponegdje metoda natjecanja

10.2. SUSTAV ODGOJNO-OBRAZOVNIH STRATEGIJA budui da razliiti autori imaju razliite metode i postupke, zadatak didaktike je da sve te uoene postupke prema odreenim teorijskim polazitima sistematizira, ali i kritiki preispita te stvori sustav strategija koji e biti rezultat uopavanja postojeih iskustava

osim induktivnog, potreban je i deduktivni pristup polazei od definicije odgojnih i obrazovnih zadataka, potrebno je za svaku grupu zadataka odrediti i postupak kojima se oni mogu ostvariti

MATRICA ODGOJNIH POSTUPAKA (na osnovi matrice odgojnih zadataka)

Odgojni aspektEgzistencijalni odgojDrutveni odgojHumanistiki odgoj

Bioloke potrebeZdrava prehrana, boravak na zraku, kretanje, istoaIgre, simulacije, dramatizacije, drutveno korisni rad..Pomaganje nemonim osobama, uvanje zdravlja, zatita ivotinja

Socijalne potrebeSastanci, dogovori, postavljanje cilja, perspektiva, raspravaProslave roendana, sveanosti, susreti, igre, izleti, ajanke, posjetiPotovanje pravila, zahtjev, skretanje, opomena, kritika, zabran

Samoaktualizirajue potrebeObjanjavanje, upuivanje, razgovor, rad na tekstu, demonstracijaPodrka, suosjeanje, pohvala, razumijevanje, pomaganje, simpatija, ljubav, nagrada, priznanjeTerapija pokretom, glazbom, crteom igrom, realitetna terapija, autogeni trening, aktivno sluanje

Odgojne strategije, metode i postupci mogu se sistematizirati prema razliitim kriterijima. Prema kriteriju usmjerenosti metoda i postupaka na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba postoje strategije egzistencije, socijalizacije i individualizacije.

ODGOJNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI

StrategijaMetodePostupci

EgzistencijaZdrav nain ivota

Praktini radovi

SigurnostiZdrava prehrana, kretanje, istoa

Igre, simulacije, dramatizacije

Samozatita od opasnosti u kui, sigurnost u prometu

SocijalizacijaKomunikacija

Afirmacija

KooperacijaSastanci, dogovori, perspektiva, rasprava, dopisivanje

Proslava roendana, sveanosti, susreti, spontani, tuni dogaaji

Suradnike igre, pomaganje drugima, rjeavanje sukoba

IndividualizacijaSluanje

Poticanje

TerapijaPasivno, aktivno, empatija

Podrka, suosjeanje, povjerenje, pohvala, razumijevanje

Terapija pokretom, glazbom, crteom, igrom, realitetna terapija, grupna terapija

Prema matrici obrazovnih zadataka odreuju se obrazovni postupci kojima se mogu ostvariti ti zadaci. Tako se dobiva matrica obrazovnih postupaka:

Obrazovni aspektZnanstveno obrazovanjeUmjetniko obrazovanjeTehnoloko obrazovanje

Kognitivni (spoznajni) interesiPouavanje-odgovori na pitanja, objanjavanje, demonstriranjeUenje o umjetnosti, heuristiki razgovor, objanjenje, rad na tekstu, analiza djelaDemonstriranje radnji i pokreta, opisivanje, eksperimentiranje, projektiranje

Afektivni (doivljajni) interesiRazgovor, rasprava, igre s pravilima, referati, usmene novineDoivljaj-sluanje, gledanje, itanje izraavanje-gluma, ples, slikanje, pisanjeIzlobe, sportske priredbe, susreti, izleti, logorovanja, projekti

Psihomotorni (djelatni) interesiLogike igre, zadaci, vjebe, oluja ideja, scenarij, laboratorijski radoviCrtanje, pjevanje, sviranje, govor, pisanje, plesanje, itanje, glumaVjebanje, praktini radovi, vjebe oblikovanja, vjebe na spravama, igre

I ovdje se obrazovni postupci mogu strukturirati prema razliitim kriterijima. Ova matrica nudi dva kriterija jedan je po podrujima, a drugi po interesima. Po drugom kriteriju vidi se da je za zadovoljavanje spoznajnih interesa bitno poduavanje i uenje, a te su metode dominantne u znanstvenom podruju. Za doivljajne interese bitno je doivljavanje i izraavanje doivljaja, a to je dominantna aktivnost u umjetnikom podruju. Za djelatne je interese vano vjebanje koje je prisutno u svim podrujima, a posebno u tehnolokom obrazovanju.

OBRAZOVNE STRATEGIJE, METODE I POSTUPCI

StrategijeMetodePostupci

PouavanjeProblemsko pouavanje

Heuristiko pouavanje

Programirano pouavanje

Odgovori na pitanja uenika, izlaganje, razgovor, rad na tekstu

Razgovor, rasprava, suprotstavljanje grupe

Programirani tekst, udbenik, nastavni listii, stroj za uenje

Uenje otkrivanjemIstraivanje

Simulacija

ProjektPromatranje, praenje, prikupljanje podataka, anketa

Igre uloga, igre s pravilima, plan- igre, analiza sluaja

Pouavanje, inicijativa, radionica budunosti, scenarij

DoivljavanjeRecepcija umjetnikog djela

Sluanje glazbe, promatranje likovnih djela, gledanje filma

Izraavanje i stvaranjeInterpretacija

Evaluacija

KreacijaRecitiranje, scensko izvoenje, pjevanje, sviranje, ples

Rasprava, kritika, prikaz, suprotstavljene grupe

Slikanje, oblikovanje, knjievno stvaranje

VjebanjeUenje uenja

Uenje jezika

Praktini radovi

Tjelesno vjebanjeRad na grafikim, tekstualnim, tehnikim izvorima,

Govorne, pismene, gramatike, scenske, likovne vjebe

Konstruktorske igre, vjebanje jednostavnih radnji i procesa

Vjebe oblikovanja, vjebe na spravama, sportske igre

StvaranjeZnanstveno stvaranje

Umjetniko stvaranje

Radno-tehniko stvaranjeOluja ideja, radionica budunosti

Reproduktivno (gluma) i produktivno (pisanje) stvaranje

Konstruiranje, projektiranje, inoviranje, preoblikovanje

10.3. STRATEGIJE ODGOJA

Odgoj se ostvaruje zadovoljavanjem osnovnih ljudskih potreba, a one se prelamaju s drutvenim potrebama koje se oituju u egzistencijalnom, drutvenom i humanistikom aspektu odgoja.

10.3.1. Strategija egzistencije

obuhvaa metode i postupke kojima se zadovoljavaju egzistencijalne ljudske potrebe to osiguravaju reprodukciju ivota, njegovu zatitu i odravanje

to je preduvjet svakog drugog odgoja

zdrav nain ivota predstavlja osiguravanje uvjeta za odravanje samog ivota i normalan rast i razvoj

djeca postupno shvaaju da se ljudska egzistencija ostvaruje radom, a da je rad preoblikovanje prirode u skladu s ljudskim potrebama

u ovu strategiju ulazi i metoda sigurnosti i samozatite djeci prijete mnoge opasnosti koje ugroavaju njihovu sigurnost (vatra, plin, struja, promet) razliitim igrama, simulacijama i akcijama djecu moemo osposobiti da izbjegnu mnoge opasnosti ili, ako se u njima nau, da se znaju produktivno ponaati

10.3.2. Strategija socijalizacije

obuhvaa metode i postupke kojima se ostvaruju potrebe pojedinca za drugim ljudima, za ljubavlju i pripadanjem, za vlastitim potvrivanjem, ali i drutvene potrebe za zajednikim ivotom ljudi

KOMUNIKACIJA uspostavljanje kontakata, razmjena informacija s drugim ljudima te m e meusobno razumijevanje

AFIRMACIJA obuhvaa niz postupaka kojima se djeca navikavaju traiti dobro u drugim l j u d ljudima, pridavati vanost svakoj osobi, prihvaati razliitost meu ljudima

KOOPERACIJA osposobljava mlade ljude da se vie okrenu suradnji nego natjecanju i da o v l a ovladaju postupcima kojima se mogu rijeiti sukobi na produktivan nain, pri e emu nitko nee biti poraen

10.3.3. Strategija individualizacije

obuhvaa metode i postupke kojima se potie i omoguava razvoj odgajanika u samostalnu i autonomnu ljudsku jedinku, u samoaktualiziranu i autentinu linost

SLUANJE moe biti aktivno i pasivno

- uz to vezan ii razgovor, prednost ima razgovor prihvaanja i tzv ja-govor koji je i iskren i otvoren za komunikaciju

POTICANJE ostvaruje se podrkom, suosjeanjem, povjerenjem, razumijevanjem, simpatijom, l ljubavlju i ima izuzetno znaenje za razvoj linosti

TERAPIJA koristi se kada nastane poremeaj u razvoju linosti

- odgajatelji trebaju ovladati jednostavnijim terapijskim postupcima kojima je bit u t toplom emocionalnom odnosu pomoi da dijete lake prevlada konfliktnu situaciju i i stekne samopouzdanje, bez dubljeg ulaenja u rekonstrukciju linosti

TERAPIJA IGROM obino se koriste lutke koje predstavljaju roditelje, baku i djeda, brata i s sestru, uitelje i druge osobe iz djejeg ivota

- kad se dijete dovoljno oslobodi, ono e u igri simbolino prikazati k o n konfliktne situacije koje ga mue

AKTIVNO SLUANJE poseban oblik razgovora koji se prakticira kad je uenik vie ili m a n manje svjestan problema koji ga mui

- aktivno sluanje znai da odgajatelj slua ono to uenik pria, ali m u mu pri tome nastoji pokazati da ga razumije

REALITETNA TERAPIJA postupak koji polazi od shvaanja da pojedincu koji due ne u s p uspijeva zadovoljiti svoje potrebe treba pomoi, ohrabrujui ga na a k t i aktivnost kojom e prevladati postojee stanje umjesto da pada u d ep r depresiju ili bjei u neurozu

10.4. STRATEGIJE OBRAZOVANJA

obrazovanje je okrenuto zadovoljavanju spoznajnih, doivljajnih i djelatnih interesa, a ostvaruje se znanstvenim, umjetnikim i tehnolokim obrazovanjem

u znanstvenom su dominantne strategije uenja i pouavanja

u umjetnikom doivljavanje i izraavanje osjeaja

u tehnolokom vjebanje

10.4.1. Strategija uenja i pouavanja

uenje ili uenje otkrivanjem sadri sve etape spoznajnog procesa; polazi od uoavanja i definiranja problema, preko vlastite aktivnosti u pronalaenju rjeenja do izvoenja zakljuaka

pouavanje je skraeni proces uenja, nije temeljeno na vlastitom iskustvu nego se koriste iskustva drugih ljudi sistematizirana u razliitim izvorima

3 metode pouavanja:

PROBLEMSKO POUAVANJE

polazi od definicije problema tako da u tome aktivno sudjeluju uenici postavljanjem pitanja, individualnim definiranjem vlastitog vienja problema, uoavanjem suprotnosti izmeu onoga to znaju o nekom fenomenu i onoga to opaaju, itd.

nakon definiranja problema prelazi se na odgovore, rjeenja koje moe dati nastavnik, udbenik i sl.

HEURISTIKO POUAVANJE

takoer polazi od problema, ali se odgovor ne daje izravno nego se uenik postupno dovodi do rjeenja, omoguavajui mu da sam doe do zakljuka

PROGRAMIRANO POUAVANJE

problem koji se pouava dijeli se na osnovne elemente prezentirane ueniku, a zatim mu se daje zadatak koji zahtijeva odreenu aktivnost vezanu uz taj sadraj

kad uenik rijei zadatak, dobiva povratnu informaciju o ispravnosti ili neispravnosti onoga to je uradio i uputu za daljnji rad

Strategija uenja otkrivanjem podijeljena je u tri metode, istraivanje, projekt i simulacija (za sve je karakteristino tzv. iskustveno uenje)

ISTRAIVANJE

metoda kojom uenici pouavaju stvarnost

etape uoavanje i definiranje problema trebaju izvravati zajedniki nastavnik i uenik

- nakon toga slijedi formuliranje hipoteze (mogu djeca koja su sposobna za apstraktno r a razmiljanje

- prikupljanje podataka, promatranje, praenje

- na osnovi dobivenih podataka izvode se zakljuci o istinitosti ili neistinitosti p o s t a postavljenih hipoteza

SIMULACIJA

koristi se kada sudjelovanje u stvarnim situacijama nije mogue, tj. kada se uenici pripremaju za sudjelovanje u stvarnim situacijama

Igra uloga uenici u odreenim ulogama meusobno komuniciraju u zamiljenoj situaciji

Plan-igra nosioci pojedine uloge su grupe uenika, komuniciraju pisanom komunikacijom

Igre s pravilima strategijske igre (mlin, ah) i igre na sreu (karte)

PROJEKT

polazi se od problema i postavljanja hipoteza, ali se poslije toga izrauje pismeni plan rjeavanja tog problema

nakon toga se radi na tom planu, a steena iskustva se sistematiziraju i izvode zakljuci

10.4.2. Strategija doivljavanja i izraavanja doivljenog

postoji metoda recepcije umjetnikoga djela, metoda interpretacije i reprodukcije te metoda evaluacije

RECEPCIJA UMJETNIKOG DJELA

odnosi se na plodonosan susret uenika s umjetnikim djelom

treba odabrati djelo koje nije ni ispod ni iznad njihovih recepcijskih mogunosti

osnovni postupak jest prianje pria uz sviranje, gledanje slikovnica ili dijafilma, animaciju lutke ili glumu, ples i pantomimu

INTERPRETACIJA I REPRODUKCIJA

u susretu s umjetnikim djelom uvijek se zauzima i odreeni stav koji moe biti pozitivan ili negativan

svaki uenik ima pravo na svoj stav i treba mu omoguiti da ga obrazloi i eventualno konfrontira s drugim stavovima (kroz raspravu, kritiku)

KREACIJA

ostvaruje se slikanjem, oblikovanjem, stvaranjem glazbe, pisanjem poezije

ova metoda znai stvaranje odreene podrke stvaralakim impulsima djece, znai omoguavanje ueniku da ostvari svoju inspiraciju kad za to osjeti potrebu i to prezentira drugima

10.4.3. Strategija vjebanja

osnovno za ovu strategiju jest viekratno i dugotrajno izvoenje odreenih radnji i postupaka to vodi njihovu usavravanju i automatizaciji, tj. izvoenju bez veeg napora uz minimalan broj pogreaka

Uenje uenja metoda kojom se djeca uvjebavaju koristiti razliitim izvorima (grafiki, t e k tekstualni, matematiki, tehniki)

Uenje jezika bitno da bude tzv. prirodno uenje, tj. da se ui u komunikaciji

Uenje praktinih radnji 2 pristupa: uenici izvode samostalno neku radnju sve dok ne p o s t postignu zadovoljavajui stupanj sigurnosti i preciznost, ili da te o p e r operacije izvode pri izradi nekog uporabnog predmeta

Tjelesno vjebanje samo po sebi izaziva radost i oduevljenje jer zadovoljava djeju potrebu z za kretanjem

10.4.4. Strategija stvaranja

Etape:

Inspiracija

Rad na ostvarivanju inspiracije

Zavretak stvaralakog ina

Komunikacija sud drugih ljudi

Postupci kojima se potie stvaralatvo:

Oluja ideja postupak kojim se eli doi do ideja kako rijeiti neki problem, ideje se slobodno i z n iznose i nijedna se ne smije kritizirati

Morfoloka analiza pojava o kojoj se radi podijeli se na to vei broj varijabli i za svaku se n a v navede to vei broj elemenata

Radionica budunosti nastoji se nai rjeenje za neki konkretan problem koji je aktualan za one k koji u tom postupku sudjeluju

Scenarij postupak kojim se pronalaze putovi prijelaza od sadanjeg (nezadovoljavajueg) stanja u u neko drugo (eljeno) stanje

- kreativnost se ogleda u pronalaenju to veeg broja alternativa za svaki korak

10.5. IZBOR STRATEGIJE ODGOJA I OBRAZOVANJA

nastavnik bi trebao biti svjestan da je pomo koju mu pruaju didaktika i pojedine metodike dragocjena, ali je treba shvatiti samo kao poticaj i orijentaciju za stalno traenje i stvaranje vlastite metodike

ipak postoje naela ije uvaavanje pri izboru metoda i postupaka ini odgoj i obrazovanje uspjenijim:

princip pozitivne usmjerenosti pri izboru odgojnih postupaka kod svakog se pojedinog u e n uenika razvija pozitivna slika o sebi

uspjeh za sve kola svoj djeci mora omoguiti uspjeh

individualizacija pri izboru metoda i postupaka treba se voditi rauna o razlikama meu u e uenicima

primjerenost primjerenost postupka zadacima i sadrajima, dobi djece, njihovim s p o s o b n o sposobnostima i mogunostima

aktivnost ekonominost potroak vremena i materijalnih sredstava

12. POGLAVLJE: MEDIJI U ODGOJU I OBRAZOVANJU-POJMOVNA ODREENJA

Kolokvijalno- medij= sredstvo prenoenja informacija, sredstvo komuniciranja

Didaktiki-medij = nosioc-posrednik informacija u didaktiki funkcionalnim vezama

Didaktika medija= znanost o uenju i pouavanju uz pomo tehnikih medija, a utemeljna je na spoznajama pedagoke psihologije.

- klasifikacija medija u odgoju i obrazovanju

Prema osjetilima koja su relevantna za njihovo koritenje:

vizualni, njihova podskupina su tekstualni (npr. udbenici) auditivni

audiovizualni

Jo jedna skupina medija su kompjutori i fonolaboratoriji za uenje jezika, te internet. Neki u vizualne medije ubrajaju i simulatore i trenaere.Vizualni mediji

U njih ubrajamo slikovnice, nastavne listie, knjige, crtee, grafofolije, modele, makete... Auditivni mediji

-kasete i CD, ponekad i telefon. Pruaju velike mogunosti za unaprjeivanje nastave jezika i glazbe.Audiovizualni

Televizijske emisije, filmovi

Programirani materijali i kompjutori

Osnovno je obiljeje programiranih materijala (udbenika) sustav tzv. malih koraka. Najmanji korak zove se lanak. Niz lanaka koji ine smislenu cjelinu ine programirani materijal. lanci mogu biti sloeni na dva naina: u linijskom slijedu i uz grananje.

Multimedijalnost u odgoju i obrazovanju

Integracijom dvaju ili vie medija radi njihova meusobnog pojaavanja, dopunjavanja ili obogaivanjau djelovanju nastaju razni multimedijski sustavi.

U ovakvom sustavu vano je da mediji ne ponavljaju iste informacije.Didaktiki osmiljenom integracijom apersonalnih nasatvnih medija pridonosi se objektiviranju procesa uenja i pouavanja, a istovremeno i njegovoj racionalizaciji. Racionalizacija i optimalizacija procesa uenja bitne su karakteristike suvremene obrazovne tehnologije.Simulacija i demonstracijski pokusi

Simulacija je skup postupaka kojima se oponaaju objekti, strojevi, stanja i procesi u umjetnim uvjetima, a radi njihova temeljitijeg upoznavanja ili uvjebavanja odreenih radnji. Izvodi se obino na modelima dtvarnih objekata ili strojeva, odnosno fizikalnim modelima koji omoguuju pokazivanje odreenih procesa.

Simulacije klasificiramo ovako:

prema formi provoenja; igra uloga, plan-igra, metoda sluajeva, simulacijske igre, misaoni pokusi i kompjuterska simulacija

prema prirodi komunikacije; simulacije tipa ovjek-ovjek, stroj-stroj, kompjuterska simulacija prema sustavnom pristupu; deterministike i sohastike simulacije te statine i dinamine simulacije

Demonstacijski procesi namjerno su izazivanje prirodnih pojava radi njihova promatranja i prouavanja.

Uvjetovanost izbora nastavnih medija

Izbor nastavnih medija ovisi o ciljevima odgoja i obrazovanja, o iskustvu i psihofizikim karakteristikama uenika, o karakteristikama sadraja uenja, o sposobnostima uitelja i njegovim stavovima te o prednostima i nedostacima raspoloive nastavne opreme. Pri izboru nastavnih medija i mjesta izvoenja nastavnih aktivnosti ne smije se zaboraviti da nastava treba pridonijeti ravnomjernom razvoju kognitivnog, afektivnog i psihomotornog podruja. Ovaj dio sam skratila, tj. prepisala iz saetka u knjizi jer mislim da za ispit nije bitno ii detaljno u te pristupe.

PAGE 8