9

9. POGLAVLJE

DESETOLANE IZREKE

1. Rekao je Allahov poslanik : istite zube, jer u tome ima deset koristi: higijena je usta, radost za Gospodara, srdi ejtana, to voli Gospodar i meleki uvari, ojaava desni, otklanja sluz, uljpava dah, gasi gorinu, izotrava vid, uklanja ruan zadah iz usta i to je od sunneta.Zatim Allahov poslanik ree:Namaz uz ienje zuba bolji je sedamdest namaza bez toga.

2. Rekao je Ebu Bekr Es Siddik :Svaki rob kojeg je Allah obdario sa deset osobina spaen je od svih nesrea i zaraza, svrstan u stepen Allahu bliskih i uzdignut na stepen bogobojaznih. Prva od tih osobina je stalna iskrenost, a sa njom skromno srce. Druga je potpuna strpljivost, a sa njom je stalna zahvalnost. Trea je stalno siromatvo, a sa njom prisutan zuhd. etvrta je neprekidno razmiljanje, a sa njim prazan stomak. Peta je stalna tuga i s njom povezan strah. esta je stalan trud uz skrueno tijelo. Sedma je neprekidna blagost sa prisutnim rodbinskim vezama. Osma je stalna ljubav uz stid. Deveta je korisna nauka sa stalnom razboritou i dobroinstvom. Deseta je stalan iman, a sa njim zdrav razum.

3. Rekao je Omer ibn el Hatab : Deset stvari ne vrijedi bez drugih deset: pamet bez potenja, dobroinstvo bez znanja, uspjeh bez pribojavanja, vladar bez pravednosti, plemstvo bez vaspitanja, srea bez sigurnosti, bogatstvo bez dareljivosti, siromatvo bez zadovoljstva malim,visoko mjesto bez skromnosti, niti borba bez sree.

4. Rekao je Osman : Deset stvari zanemarujem: uenjaka za kojeg se ne pita, nauku po kojoj se ne radi, ispravno miljenje koje niko ne prihvata, oruje koje se ne koristi, mushaf iz kojeg se ne ui, blago iz kojeg se ne udjeljuje, konj koji se ne jae, nauku o zuhdu kod onoga koji eli ovj svijet, i dug ivot kod ovjeka koji se ne sprema na Put.

5. Rekao je Alija : Nauka je najbolje nasljedstvo, vaspitanost najbolja osobina, svijest o Allahu najbolja oprema. Robovanje je najbolji kapital, lijepo djelo najbolji vodi, a lijepo ponaanje najbolji drug. Blagost je najbolji pomonik, zadovoljstvo malim je najvee bogatstvo, najbolja sluavka je srea, a najbolji odgajatelj je smrt.

6. Rekao je Allahov poslanik : Desetorica iz ovoga ummeta su nevjernici u Uzvienog Allaha, iako misle da su vjernici. To su: ubica bez prava, sahir, ovjek koji ne brine za ast svoje porodice, onaj koji ne daje zekat, onaj ko konzumira alkohol, ovjek koji je bio obavezan izvriti hadd, a nije ga izvrio, onaj koji hrli u grijehe, kupac oruja od ratnika, onaj koji vri analni odnos sa enom, i onaj koji oeni blisku roaku. Ko ove stvari smatra dozvoljenim, nevjernik je.

7. Rekao je Allahov poslanik : Nijedan rob na nebu i zemlji nee biti vjernikom dok ne postane dareljiv, a nee biti dareljiv dok ne bude vjernik, a nee biti vjernikdok narod ne bude miran od njegovog maltretiranja i jezika, i dok ne postane uen. Nee biti uen ako ne radi po tome to zna, a nee to postii dok ne postane zahid. Nee postati zahid sve dok ne bude poboan, a nee biti poboan dok ne bude skroman. Nee biti skroman sve dok ne spozna svoje vrijednosti, a nee spoznati svoje vrijednosti sve dok ne bude pametno govorio."

8. Reeno je da je Jahja ibn Muaz Er Razi ugledao islamskog pravnika (fekiha) eljnog ovog svijeta, pa mu ree: O nosioe tradicije nauke i sunneta Allahovog poslanika ! Vai dvori su kajserski, a kue kisrijske. Stanovi su vam karunski, a kapije talutske. Vaa odjea je golijatska, a vai putevi (mezhebi) ejtanski. Vaa eljad je poput maridijske, vae suenje je pretpostavljeno ovom svijetu, puno prevara i mita, a vaa smrt je dahilijjetska, pa gdje je Muhammedanstvo? Zatim je dodao: O ti, koji raznovrsnim rijeima Gospodara moli, i dom svoj u kui mira trai, i koji odlae pokajanje godinu za godinom, ne vidim da si ti, stvore, prema sebi pravedan. Da si, neodgovoran, svoj dan postom ispunio, i svoju no produio namazom. Na malo hrane i vode se ograniio, bio bi uglednom poloaju najprei. I velikoj milosti Gospodara stvorenja, i najveem zadovoljstvu Uzvienog, Dareljivog.

9. Rekao je jedan mudrac: Allah, Hvaljeni i Uzvieni, mrzi deset osobina kod deset dua: krtost kod bogatih, oholost kod siromanih, pohlepu kod uenjaka, manjkavost stida kod ena, ljubav prema ovom svijetu kod staraca, lijenost u mladia, nepravednost u vladara, kukaviluk kod boraca, umiljenost u zahida i dvolinost kod pobonih."

10. Rekao je Allahov poslanik : Najljepe blagostanje se ogleda u deset stvari pet su na ovom, a pet na buduem. Ovosvjetske su: nauka, pobonost, halal zarada, strpljenje u nedaama i zahvalnost na blagodatima. Onosvjetske su da e melek smrti doi sa milou i blagou, zatim ga nee prestraiti Munkir i Nekir u grobu, bie siguran na Sudnjem danu, izbrisana e biti njegova loa djela, a primljena dobra, proi e preko Sirata kao bljetava munja, i ui e u dennet u miru.

11. Rekao je Ebu Fadl: Allah je svoju knjigu nazvao sa deset imena, ona su: Kuran, Furkan, Knjiga, Objava, Uputa, Svjetlost, Milost, Lijek, Duh i Opomena. Kuran, Furkan, Knjiga, Objava su poznati. A Uputi, Svjetlosti, Milosti, Lijeku je rekao Allah: O ljudi, ve vam je stigla poruka od Gospodara vaeg i lijek za vaa srca i milost vjernicima Junus 57 A od Allaha nam dolazi Svjetlost i Knjiga jasna. Maide 15 A o Duhu kae: Isto tako smo ti Mi poslali Duha od nas. ura 52 O Opomeni kae: A tebi objavljujemo Opomenu da bi objasnio ljudima Nahl 44

12. Rekao je Lukman svome sinu: Sine moj, mudrost je initi deset stvari: oivljavati mrtvo srce, sjediti sa siromanima, bjeati od sijela vladara, ukazivati ast bijednicima, oslobaati robove, strancu obezbijediti stan, pukog siromaha zadovoljiti, estitima uveati ast, a gospodi gospodstvo. Mudrost je vrijednija od blaga, zatita je od straha, oprema za borbu, kapital pri profitiranju. Ona je zatitnik kada zadesi strah, vodi kada se izgubi vjera u duu i ona pokriva kada odjea to ne moe uraditi.

13. Jedan mudrac je rekao: Na pametnom je, kada se pokaje, da se dri deset stvari: da trai oprost jezikom, srcem da se pokaje, tijelom da se izvue iz grijeha, da vrsto odlui da se ne vrati grijehu, da voli ahiret, mrzi dunjaluk, manje govori, manje jede i pije da bi utedio vrijeme za nauku i ibadet, i da manje spava. Kae Uzvieni Allah: - Nou su samo malo spavali, a u praskozorje oprost od grijeha molili.

14. Rekao je Enes ibn Malik : Zemlja svakog dana s deset rijei moli i kae: O sine Ademov! eta po mojim leima, a zavrie u mojem trbuhu. Grijei na mojim leima, a ispatae u mom trbuhu. Smije se na meni, a plakae u meni. Raduje se na meni, a tugovae u meni. Sakuplja blago na meni, a kajae se u meni. Jede zabranjeno na meni, a bie pojeden u meni. Oholi se na meni, a bie slab u meni. Hoda veseo po meni, a zadesie se tuan u meni. eta po svijetlu po meni, a bie u tmini u meni. Ide u drutvo po meni, a zavrie sam u meni.

15. Rekao je Allahov poslanik : Ko se bude previe smijao, bie kanjen na deset naina srce e mu umrijeti, nestae stida i plemenitosti sa njegova lica; ejtani e se radovati njegovoj nesrei. Rasrdie se na njega Milostivi. S njim e se raspravljati na Sudnjem danu; proklee ga meleki, omrznue ga stanovnici Nebesa i Zemlje; zaboravie sve i bie osramoen na Sudnjem danu.

16. Rekao je Hasan el Basri Allah mu se smilovao: Jednog dana, dok sam etao sokacima i trnicama Basre u drutvu jednog pobonog mladia, stigoh do ljekara koji je sjedio na stolici. Oko njega su stajeli ljudi, ene i djeca sa bocama vode i svako od njih mu trai lijek za svoju bolest. Tada mladi prie ljekaru i upita ga: - O lijenie, ima li ti lijek koji spira grijehe i lijei bolesti srca? Imam odgovori lijenik. Mogu li ga dobiti? zatrai mladi. Posluaj od mene deset savjeta ree ljekar uzmi korijen drveta siromatva sa korijenom drveta skromnosti, zatim ih stavi mirobalan pokajanja. Sve to zgnjei u stupi zadovoljstva, isitni strugom zadovoljstva, stavi u up bogobojaznosti i prelij vodom stida. Zatim to skuhaj na vatri ljubavi, nalij u au zahvalnosti, osvjei lepezom nade i na kraju posri kaikom zahvalnosti. Ako zaista ovako bude uradio, bie sauvan od svake bolesti i na dunjaluku i na ahiretu.

17. Reeno je da je neki vladar sakupio pet uenjaka i mudraca i naredio da svaki kae po jednu mudrost, na ta oni rekoe po dvije, i na kraju ispade deset mudrosti. Prvi ree. Strah od Stvoritelja je sigurnost, ne bojati se Njega je kufr. Ne osjeati strah od stvorenja je sloboda, a strah od njih je robovanje. Drugi ree: Ko trai od Allaha bogatstvo, nee mu siromatvo smetati. Odustajanje od toga jer siromatvo pored kojeg nikakvo bogatstvo ne koristi. Trei ree: Bogatstvu srca ne teti prazna torba, a siromatvu srca ni prepuna torba ne moe pomoi. etvrti ree: Bogatstvo srca i dareljivost mogu samo uveati bogatstvo, dok siromano srce i bogata torba nee uveati nita osim siromatva. Peti ree: Uzimanje mrvice dobra je bolje od ostavljanja krupnog zla; a napustiti sva zla je bolje od naputanja male koliine dobra.

18. Prenosi se od Ibn Abbasa da je Allahov poslanik rekao: Deset vrsta ljudi iz mog ummeta nee ui u dennet osim ako se pokaju, a oni su kallun, dejjuf, kattat, debbub, dejjus, vlasnik artabe, vlasnik kube, utull, zenim, i onaj ko ne slua roditelje. Upitae ga: Ko je kallun? Onaj koji se ulizuje vladarima odgovori. Ko je dejjuf? Pljaka grobova. Ko je kattat? Prenosilac tueg govora. Ko je debbub? Koji kod sebe okuplja djevojke radi bluda. - Ko je dejjus? Onaj koji ne uva ast svoje porodice. Ko je vlasnik artabe? Onaj to svira bubnjeve. Ko je vlasnik kube? To je svira tambure. Ko je utull? ovjek koji ne oprata grijehe niti prima izvinjenje. Ko je zenim? Kopile koje sjedi nasred puta i ogovara ljude. A onaj koji ne slua roditelje je poznat.

19. Rekao je Allahov poslanik : Allah nee primiti namaz od deset osoba: od ovjeka koji klanja sam bez uenja, od onog koji ne daje zekat, od ovjeka to vodi narod, koji nije zadovoljan njime, odbjegla roba, notornog pijanice, od ene koja provede no, a mu je srdit na nju, slobodne ene koja klanja nepokrivena, korisnika kamate, vladara tiranina i onoga koga namaz ne sprjeava od injenja loih i pokuenih djela. Takav ovjek e se samo udaljavati od Uzvienog Allaha.

20. Rekao je Allahov poslanik : Onaj ko ulazi u damiju treba da uradi dest stvari: da pregleda svoju obuu, da desnom nogom kroi na vrata, da pri ulasku kae: U ime Allaha, neka je mir nad Allahovim poslanikom i melekima. Allahu moj, otvori nam vrata Svoje milosti, zaista Ti obilno poklanja., da nazove selam ljudima, a ako nema nikog u damiji da kae: Neka je mir sa nama i sa Allahovim dobrim robovima., da kae svjedoim da je Allah jedan i da je Muhammed Njegov poslanik, da ne prolazi ispred klanjaa, da ne radi ovosvjetske poslove i da ne govori o ovosvjetskim stvarima, da ne izae dok ne klanja dva rekata, da ne ulazi osim pod abdestom, kada ustane da kae: Slavljen Si, o moj Allahu, Tebi zahvaljujem i svjedoim da nema boga osim Tebe. Traim oprost od Tebe i kajem Ti se.

21. Prenosi se od Ebu Hurejre da je Allahov poslanik rekao: Namaz je stub vjere i u njemu je deset vrijednosti: ukras je lica, svjetlost srca, odmor tijela, drutvo u kaburu, prebivalite milosti, klju nebesa, prevaga na tasu, cijena je denneta i zatita od vatre. Ko ga sauva, sauvao je vjeru, a ko ga ostavi, unitio je vjeru.

22. Prenosi se od Aie da je Allahov poslanik rekao: Kada Uzvieni Allah zaeli da uvede dennetlije u dennet, poalje im meleke sa poklonom i odjeom iz denneta, a pred ulazak e im rei melek: Stanite, kod mene su darovi Gospodara svjetova. Oni e upitati: - Kakvi su to darovi? To su deset peata rei e meleki na kojima pie: Selamun alejkum (mir s vama) od grijeha ste isti, zato uite u dennet, u njemu ete vjeno boraviti. Zumer 73. Na drugom je napisano: Od vas su otklonjene brige i tuga, na treem: Taj dennet ste u nasljedstvo dobili za ono to ste inili! Araf 43. Na etvrtom pie: Obukli smo vas odijelima i nakitom, a na petom: Mi emo ih hurijama, krupnih oiju, eniti. Duhan 54. Njih sam Ja danas nagradio za ono to su trpjeli, oni su, doista, postigli ono to su eljeli. Muminun 111. Na estom pie: Ovo je vaa nagrada danas za ono to ste posluni bili, a na sedmom: Postali ste mladii i neete nikad ostariti. Na osmom peatu pie: Postali ste sigurnim i neete se bojati nikada., a na devetom: Biete drugovi poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi. Dok je na desetom napisano: Stanovaete u blizini Milostivog, Vladara ara, plemenitog. Zatim progovara melek: - Uite u njega sa selamom (s mirom), sigurni Hidr 46 pa e ulaziti u dennet, govorei: Hvala Allahu koji je od nas tugu odstranio Gospodar na, zaista, mnogo prata i blagodaran je. Fatir 34. Hvala Allaahu koji nam je obeanje Svoje ispunio i u dennetu nam mjesto darovao, da se u njemu nastanimo kako hoemo. Divne li nagrade onima koji su se trudili! Zumer 74. A kada zaeli da uvede stanovnike dehennema u dehennem, poalje im meleka sa deset peata, a na prvom pie: "Uite u njega, neete nikada umrijeti, niti ivjeti, niti izai izvan njega. Na drugom e biti napisano: Uite u patnju, za vas nema rahatluka., a na treem: Izgubili ste Moju milost. Na etvrtom: Uite u njega, vjeno zabrinuti, oajni i tuni. Na petom je napisano: Vaa odjea je vatra, a jelo zekkum, pie vrela voda, postelja oganj, a pokriva vatra. Na estom: Ovo je naknada za ono to ste Mi bili neposluni. Na sedmom: Moja srdba je na vama zauvijek. Na osmom: Na vama je Moje prokletstvo zbog velikih grijeha koje ste namjerno uinili i niste se pokajali zbog njih. Na devetom: Vae drutvo u vatri su ejtani zauvijek, a na desetom pie: Slijedili ste ejtana, eljeli ovaj svijet, odrekli se onoga pa ovo je vaa zasluga!

23. Rekao je jedan mudrac: Traio sam deset stvari na deset mjesta, ali ih naoh na drugih deset: traio sam visinu u oholosti, a naoh je u skromnosti, traih robovanje Allahu u namazu, a naoh ga u potenju, traih blagostanje u pohlepi, a naoh ga u zuhdu, traih svjetlost srca u glasnom uenju na dnevnom namazu, a naoh je u aputanju na nonom namazu. Traio sam proivljenje dareljivou i velikodunou, a naao sam je eu i postom, traio sam dozvolu za Sirat u rtvi (kurbanu), a naoh je u milostinji, traih spas od vatre u dozvoljenim stvarima, a naoh ga u naputanju strasti. Traio sam blagostanje u skupovima, a naao sam ga u izdvojenosti od naroda, traih svjetlost srca u poukama i uenju Kurana, ali ga naoh u razmiljanju i plau.

24. Rekao je Ibn Abbas o rijeima Uzvienog Allaha: I (sjetite se) kada je Ibrahima njegov Gospodar stavio u iskuenje s nekoliko rijei, pa ih je on ispunio. Pet stvari su od sunneta pet u glavi, a pet u tijelu. U glavi su: istiti zube, ispirati usta, useknuti se, skraivati brkove ili brijati ih. Tjelesni sunneti su: uklanjanje dlaka ispod pazuha, skraivanje noktiju, brijanje dlaka oko stidnih mjesta i pranje nakon obavljana nude.

25. Zabiljeeno je da je Ibn Abbas rekao: Ko donese salavat na Allahovog poslanika jedanput, Allah e na njega donijeti deset salavata, a ko ga pokudi jedanput, Allah e ga pokuditi deset puta. Posluaj Allahovo obraanje Velidu ibn Mugiri, neka je Allahovo prokletstvo na njega, kada je hulio Allahovog poslanika jedanput, pa mu je Allah vratio desetorostruko: I ne budi posluan svakom ko se mnogo zaklinje (i onom koji je) prezren i koji istrauje (ljudske) mane i raznosi ogovaranja, koji sprjeava dobro i pretupniku grijeniku, grubijanu, a usto i nahoetu (djetetu kojem se ne zna otac). (Ne budi mu posluan) zato to ima imetak i sinove (a ima i druge osobine). Kada se ue njemu Nai ajeti, on kae: (To su) prie prijanjih (naroda), znai, Kuran smatra lanim.

26. Rekli su Ibrahimu ibn Edhemu o ajetu: Zovite Me i Ja u vam se odazvati: - Mi zovemo, ali nam se niko ne odaziva. On im ree: Srca su vam umrla od deset stvari: Spoznali ste svoga Gospodara, ali Mu niste dali Njegovo pravo, uili ste iz Njegove knjige, ali niste radili po njoj, rekli ste da vam je Iblis neprijatelj, a uzeli ste ga za prijatelja, rekli ste da volite Allahovog poslanika , ali ste ostavili njegov sunnet, rekli ste da volite dennet, ali niste radili za njega, govorili ste da se bojite vatre, a uporno ste inili grijehe, govorili ste da je smrt istina, a radili ste djela onih koji u smrt ne vjeruju, zaboravili ste na svoje mahane i nedostatke, a tue mahane ste prostrli preda se, jeli ste iz Allahove nafake, a niste Mu zahvaljivali.

27. Rekao je Allahov poslanik : Svaki musliman i muslimanka koji hiljadu puta upute dovu od deset rijei u noi Arefata, sigurno e im biti primljena, ukoliko nisu prekinuli rodbinske veze ili neto teko zgrijeili. Ta dova je: - Subhanellezi fis semai aruh hvaljen je Onaj iji je prijesto na nebu. - Subhanellezi fil erdi mulkuhu we kudretuhu hvaljen neka je Taj ije je kraljevstvo i mo na Zemlji. - Subhanellezi fil berri sebiluhu hvaljen je Onaj iji je put na kopnu. - Subhanellezi fil heva ruhuhu slavljen je Onaj iji je duh u vazduhu. - Subhanellezi fin nari sultanuhu slavljen je Onaj koji vlada vatrom. - Subhanellezi fil erhami ilmuhu slavljen je Onaj koji zna ta je u majinim utrobama. - Subhanellezi fil kuburi kadauhu slavljen neka je Onaj koji sudi u mezaru. - Subhanellezi refeas semae bila amed slavljen neka je Taj koji je podigao nebo bez stubova. Subhanellezi veda al erda hvaljen je Onaj koji je postavio Zemlju. Subhanellezi la melde e ve la munda minhu illa ilejhi hvaljen neka je Onaj od kojeg niko ne moe pobjei, niti se skloniti osim kod Njega.

28. Prenosi se od Ibn Abbasa da je Allahov poslanik jedne prilike upitao Iblisa, Allah ga prokleo: - Koliko ima miljenika u mom ummetu? Deset osoba su moji miljenici ree vladar tiranin, oholnik, bogata koji ne brine gdje stie blago niti u ta ga troi, uenjak koji podrava vladara u tiraniji, trgovac varalica, lihvar, bludnik, onaj koji koristi kamatu, krtica koji ne brine odakle e stei imetak i pijanica koji zavisi od alkohola. A ko su ti neprijatelji iz mog ummeta? upita ga Allahov poslanik . Dvadeset ljudi ree na prvom mjestu si ti Muhammede, i ja te, zaista, mrzim, zatim uenjak koji radi po onom to zna, hafiz Kurana kada radi po njemu, mujezin za pet namaza, ljubitelj ubogih, siromaha i siroadi, ovjek dobrog srca, onaj koji je skroman u istini, mladi odrastao u pokornosti Allahu, onaj koji se hrani halalom, dva mladia koja se vole radi Allaha, onaj koji se trudi da klanja u dematu, onaj koji klanja dok ljudi spavaju, koji se uva zabranjenog, koji savjetuje (u drugoj predaji: ko moli Allaha za brau u vjeri), a u srcu zla nema, ko je stalno pod abdestom, dareljiv ovjek, lijepo odjeveni ovjek, onaj ko vjeruje Allahu u onome to mu je povjerio, onaj to udovicama pomae i onaj ko se priprema za smrt.

29. Rekao je Vehb ibn Munebbih: U Tevratu je zapisano: - Ko se priprema na ovom svijetu, na buduem e biti sauvan kazne. Ko napusti zavist bie mu zahvalna sva stvorenja na buduem svijetu. Ko ostavi elju za vlau, bie na Sudnjem danu drag Silnom Vladaru. Ko se proe nametljivosti na ovom svijetu, bie bezbrian meu dobrima. Ko ostavi svae na dunjaluku, bie meu pobjednicima na ahiretu. Ko se proe krtosti na dunjaluku bie spomenut pred svim stvorenjima. Ko ostavi odmor na dunjaluku postae sretan na ahiretu. Ko napusti zabranjene stvari na ovom svijetu, na buduem e biti meu poslanicima. Ko u zabranjeno ne gleda na dunjaluku, Allah e mu podmiriti potrebe i na ovom i na buduem svijetu. Ko eli da ne bude sam u grobu, neka ustane u tamnoj noi da klanja. Ko eli biti u sjeni Ara Milostivog, neka bude zahid. Ko hoe da mu polaganje rauna bude lahko, neka savjetuje sebe i druge. Ko eli da mu meleki budu posjetioci neka bude poten. Ko eli biti u centru denneta, neka spominje Allaha danju i nou. Ko zaeli ulazak u dennet bez polaganja rauna, neka se pokaje Allahu iskrenim pokajanjem. Ko poeli da bude bogat, neka bude zadovoljan onim to mu je Allagh dodijelio. Ko hoe da se sa Allahom razumije, neka bude skruen. Ko eli da bude mudar, neka bude uenjak. Ko hoe da kod ljudi bude siguran, neka ne spominje nikog osim po dobru i neka ljudi razmisle od ega su stvoreni i zato su stvoreni. Onaj koji eli ugled na ahiretu, taj neka da prednost ahiretu nad dunjalukom. Onaj to udi za Firdevsom i uivanjem koje ne prolazi niti se troi, neka ne trai svoj ivot u porocima dunjaluka. Ko poeli dennet na ovom i buduem svijetu, treba da bude plemenit, jer su plemeniti blizu denneta, a daleko od vatre. Ko hoe da svoje srce osvijetli potpunim svjetlom, na njemu je da razmilja i uzima pouke. Ko eli imati strpljivo tijelo, jezik koji spominje Allaha i skrueno srce, na njemu je da trai oprost za vjernike i vjernice, muslimane i muslimanke.