demokratija - dodatak....ispravka

Embed Size (px)

Citation preview

Internacionalni Univerziet u Novom Pazaru Departman u Niu

SEMINARSKI RADPredmet: Demokratija i ljudska prava

Tema: Demokratija u jednopartijskim sistemima

Smer: urnalistika

Profesor: Rifat Redovi Ni Oktobar 2010.god.

Student: Miljana Nikezi

Sadraj

1. Hipoteza ( odgovor na problem istraivanja ) 2. Metode koje su koriene u pisanju rada 3. Rad obuhvata: definiciju demokratije, defniciju demokratije u jednopartijskom sistemu, karakteristike demokratije u jednopartijskom sistemu, oblike jednopartijskog sistema, jednopartijske boje, otpore demokratskim promenama u jednopartijskim sistemima 4. Problem istraivanja razrada5.

Masovne komunikacije kao vid tansparentnosti uvoenja demokratije u zemlje jednopartijskih sistema Problem demokratije sa stanovita kritiko racionalne pozicije ( kritiki osvrt na postojeu stvarnost u demokratskim drutvenim sistemima )

6.

7. Zakljuak 8. Literatura

NASILNA JE SVAKA VLAST KOJA NASTOJI DA SE PROIRI I NA MILJENJE. U DEMOKRATIJI KAO I SLOBODNOJ DRAVI SVAKO MOE DA MISLI TA HOE I DA KAE ONO TO MISLI. SPINOZA ( Teoloko politiki traktat )

DEMOKRATIJA U JEDNOPARTIJSKIM SISTEMIMA

Hipoteza odgovor na problem istraivanja

Jednopartijska ili jednostranaka drava, odnosno jednopartijski ili jednostranaki sistem je naziv za politiko ureenje u kome je vlast ustavom ili drugim propisima oganiena na lanove jedine vladajue politike stranke. U jednopartijskim dravama druge politike stanke su najee zabranjene, mada im se ponekad moe omoguiti rad i unapred ogranieno sudelovanje u vlasti kao to je bio sluaj sa satelitskim strankama i bivoj Istononemakoj ili Poljskoj u doba komunistike vladavine. Dok se u demokratiji podrava aktovno uee graana u politikom ivotu, u autoritarnim dravama takvo uee naroda je ili potpuno uskraeno ili svedeno na najmanju moguu meru. U utakvim drutvima, potrebe i interesi drave stavljaji se iznad potreba i interesa prosenih graana, i ne postoje pravni mehanizmi koji omoguuju svrgavanje vlade ili voe lidera sa vlasti. Ovakav sistem jednopartijske drave otvoreno vri kontrolu nad svim aspektima ivota, ali vlada i dalje uiva podrku naroda, a socijalne nejednakosti su minimalne u poreenju sa mnogim drugim zemljama. Sredinom sedamdesetih godina vie od dve treine svih drava na svetu moglo se smatrati autoritarnim. Od tada se situacija uveliko promenila. Demokratija sada vie nije koncentrisana prvenstveno u

zemljama Zapada, nego se smatra poeljnim oblikom vladavine u mnogim zemljama sveta. Demokratija je postala opti standard politike legitimnosti u nae doba. ( Dejvid Held, 1996.god. )

SMATRAM DA OVAJ VID DEMOKRATIJE, KOD NAS POZNAT KAO LIBERALNA DEMOKARIJA IMA PREDNOSTI NAD BIVIM SISTEMOM REAL SOCIJALIZMA, PRVENSTVENO U DVA SMERA: I U EKONOMIJI I NA POLITIKOM PLANU.U privredi nema vie cenralizovanog odluivanja, ve je to sistem samouprave gde privreda sama odluuje o svojim kretanjima. U komunizmu, gde je bio zastupljen jednopartijski sistem, glasai su mogli da biraju, ne izmeu razliituh stranaka, nego izmeu razliitih kandidata iste stranke Komunistike partije, a esto je na izborima bio samo jedan kandidat. Izbora u pravom smislu nije ni bilo. Komunistika partija bila je dominantna i kontrolisala je ne samo politiki sistem nego i privredu. Kada govorimo o liberalnoj demokatiji, govorimo iz razloga to zemlje u kojima je zastupljena demokratija, glasai mogu da biraju izmeu dve ili vie stranaka, i u kojima svi punoletni graani imaju pravo glasa, ime izraavaju slobodu svoga miljenja.

Metode koje su koriene u pisanju rada

Metode koje sam koristila u pisanju rada sastoje se od:1.

Indukcije gde sam nabrojala pojedinane injenice, a onda napravila od njih sopstveni zakljuak opti sud.

Pola sam od definicije demokratije, Aristotelovih i Spinozinih misli o demokratiji i zakljucima brojnih sociologa i filozofa, pa sam ova saznanja uobliila u jedan zakljuak. 2. Dedukcije koja polazi od izvesnih optih stavova i najee se sastoji u utvrivanju da stav vai i u jednom odreenom posebnom sluaju. To je oblik posebnog zakljuivanja gde se zakljuak izvodi na osnovu optih logikih svojstava kojima su pojmovi vezani. U mome radu dedukcija se odnosi na specifinosti jednopartijskih sistema, na njihov uticaj na drutvo, na dominantnosti partije u vlasti, presiju na slobodu miljenja, kako u medijima tako i izraavanja slobodne volje graana prilikom glasanja. Zatim sam se sluila katalokim pronalaenjem postojee naune literature od autora kao to su: 1. 2. 3. 4. 5. Entoni Gidens, profesor Zoran Vidojevi, profesor dr Danilo Markovi, dr Dragoljub B. Djordjevi, profesor dr Ljubomir Tadi,

6. profesor dr Milan Mati, 7. profesor dr Radomir Luki, 8. Robert Dol. Pored istraivakog metoda da dodjem do podataka, vrila sam selekciju tih podataka. Definicija demokratije

Demokratija se definie kao vlada naroda i potie od grkih rei DEMOS narod i KRATEIN vladati to znai vlada veine. Sutina tog ideala je u nastojanju da se kao jedinstvo ostvare dve vrednosti: politika sloboda i jednakost. Moderna definicija demokratije glasi: Osnovno znaenje demokratije jeste da svi na koje odluka ima neki uticaj treba da imaju priliku da uestvuju u njenom donoenju, bilo neposredno, bilo preko izabranih predstavnika .

Definicija demokratije u jednopartijskom sistemu

Jednopartijska ili jednostranaka drava, odnosno, jednopartijski ili jednostranaki sistem je naziv za politiko ureenje u kome je vlast ustavom ili drugim propisima ograniena na lanove jedne jedine vladajue politike stranke. Ovo podrazumeva da u jednopartijskim dravama druge politike stranke najee su zabranjene. Karakteristike demokratije u jednopatijskom sistemu

Karakteristike demokratije u ovome sistemu su sledee: jedna partija ima monopol na vlast, vladajua partija kontrolie sve ustanove isve aspekte drutva to je totalitarizam, vladajua partija se smatra avangardom koja predvodi proletarijat ka ispunjenju naela, partija upravlja drutvom i dravom tzv. sistemom nomenklature, tj. Sistemom imenovanja koji na sva vanija mesta dovodi ljude iz partija.

Oblici jednopartijskog sistema

Jednopartijske drave se tradicionalno vezuju uz totalitarne pokrete 20.-og veka kao to su faizam i komunizam, a neto kasnije su nastale u mnogim dravama Afrike i Azije nakon to su tokom procesa dekolonizacije u njima vlast preuzeli nacionalistiki pokreti za osloboenje. Jednopartijske boje

Crvena boja oznaava leviarske, komunistike i socijalistike partije. Crna i plava boja pripadaju konzervativnim partijama. Roza boja savremeni socijalisti. uta boja libertarijanci i klasini liberali. Zelena boja ekoloke partije, pripadnici islamske vere i irski nacionalisti. Purpur boja je obeleje feministikih partija i kraljevska boja. Crna boja je obeleje faizma i anarhizma. Smea boja vee se za faizam zbog smee boje koulja nacistikih partijskih jurinih trupa. Narandasta boja je boja nacionalizma u Holandiji, Izraelu, Ukrajini.

Boje i simboli su naroito vani u zemljama sa niskom stopom pismenosti. Tradicionalni simboli komunista ( srp i eki ) danas je

to rua u ruci. Neki simboli imaju univerzalna znaenja: npr. kukasti krst oznaava sve krajnje desniarske i ultrakonzervativne partije i pokrete. Otpori demokratskim promenama u jednopartijskim sistemima

Opti trend demokratizacije u svetu ipak nailazi na otpore. U Kini, koja broji petinu svetskog stanovnitva, komunistika vlada suoava se sa snanim pritiscima da se uvedu demokratske promene. Hiljade ljudi i dalje se nalazi u zatvorima zbog nenasilnog izraavanja svoje elje za demokratijom. Poslednjih godina, u drugim autoritarnim dravama sve vie jaaju demokratski pokreti koji esto nailaze na nasilan odgovor. Danas su kao jednopartijske drave definisane: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Narodna republika Kina, Kuba, Severna Koreja, Laos, Sirija, Vijetnam, Turkmenistan.

Uprkos tome, globalizacija demokratije polako utire put po celoj planeti.

Problem istraivanja - razrada

Vei deo 20.-og veka znatan deo svetskog stanovnitva iveo je u politikim sistemima koji su bili komunistiki ili socijalistiki po orijentaciji. Sto godina nakon Marksove smrti 1883.god. izgledalo je da se ostvarila njegova prognoza o irenju socijalizma i radnikih revolucija na celoj planeti. Komunistike drave sebe su smatrale demokratskim, iako su se sistemi u tim zemljama u velikoj meri razlikovali od onoga to ljudi na Zapadu podrazumevaju pod demokratijom. Komunizam je u sutini bio vladavina jedne partije. Glasai su mogli da biraju, ne izmeu razliitih stranaka, negi izmeu razliitih kandidata iz iste stranke. Komunistike partije, a esto je na izborima postojao samo jedan kandidat, prema tome, izbora u pravom smislu te rei nije ni bilo. Komunistika partija bila je dominantna sila u drutvima koja su nalikovala bivem Sovjetskom Savezu, kontrolisala je ne samo politiki sistem, nego i privredu. Na Zapadu skoro svi od obrazovanih ljudi do prosenih graana su verovali da su komunistiki reimi duboko ukorenjeni i da su postali stalno obeleje globalne politike. Malo je njih, ako ih je uopte i bilo, predvidelo dramatian tok koji su dogaaji poprimili nakon 1989.god. kada su jedan za drugim poeli da se rue komunistiki reimi i nizu plianih revolucija .

Sistemi u istonoj Evropi, naizgled neunitivi, padali su skoro preko noi. Komunisti su gubili vlast u zemljama u kojima su vladali vie od pola veka. U Maarskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Istonoj Nemakoj, ehoslovakoj i Rumuniji, a na kraju je i komunistika partija Sovjetskog Saveza izgubila kontrolu nad vlau. Kada je petnaest republika, lanice SSSR-a proglasilo nezavisnost 1991.god., Mihail Gorbaov, poslednji sovjetski predsednik, proglaen je za predsednika bez drave. Od raspada SSSR-a nastavili su da se ire procesi demokratizacije. Znaci demokratizacije sada se primeuju i meu najautoritarnijim dravama sveta. U Iranu, najmilitantnijoj islamskoj dravi na svetu, nezadovoljstvo naroda mulama (verskim voama) rezultira opreznim koracima ka reformama na pojedinim nivoima vladavine. U Kini, ija se vlada suoava sa snanim pritiscima da se uvedu demokratske promene, zatim Indonezija, Malezija i druge drave autoritarnih reima, nasilnim odgovorima suzbijaju demokratske pokrete. Ove pojave govore o budunosti demokratije, posebno uz injenicu da je demokratizacija povezana sa globalizacijom. Zato je demokratija postala toliko popularna? Pokazalo se da se demokratija dokazala kao najbolji politiki sistem . Izgleda jasno da je demokratija najbolji oblik politike organizacije.

Pojavu demokratizacije poslednjih godina treba traiti u drutvenim i ekonomskim promenama. U demokratiji se trina ekonomija ( slobodno trite ), pokazala kao uspenija od nekonkurentnog i neefikasnog naina planiranja i upravljanja ekonomijom, kakav su sprovodila komunistika drutva i jednopartijski sistemi. Drugo, to vie drutvena aktivnost postane globalizovana i to vie ljudi budu uviali da njihov svakodnevni ivot zavisi od dogaaja koji se deavaju daleko od njih, to e oni poeti da zahtevaju vie informacija o tome kako se njima vlada, a samim tim i veu demokratiju. Globalizacija ubrzava irenje ideja van granica nacionalnih drava i dovodi do aktivnijeg uea graanstva u politikim dogaajima u mnogim delovima sveta.

Masovne komunikacije kao vid trasparentnosti uvoenja demokratije u zemlje jednopartijskog sistema

Uticaj masovnih komunikacija, naroito televizije i interneta sve je vei. Na lananu reakciju irenja demokratije, verovatno, u velikoj meri utie to to su slike o dogaajima u svetu dostupne svuda i u svako vrema. Sa pojavom novih tv tehnologija, naroito satelitske i kablovske televizije, drava nije u stanju da kontrolie ono to njeni graani gledaju. Kao u Kini, komunistike partije u SSSR-u i zemljama istone Evrope, imale su potpunu kontrolu nad tv mreama, sve su bile u dravnom vlasnitvu. Meutim, prenis slike preko satelita, omoguio je mnogim ljudima da prate tv program sa Zapada, i tako saznaju za razliita miljenja o uslovima njihovog ivota i uvide istinu o dravnoj propagandi. Danas ivimo u otvorenom svetu informacija , u kojem su autoritarne vlade sve manje u stanju da kontroliu protok informacija. Takvo medijsko okruenje onemoguava dravu da se oslanja na stare oblike moi i podriva vladu ija se vlast zasniva na bezuslovnoj pokornosti graana.

Zakljuak

Kao prednost jednopartijskih sistema u odnosu na viestranake se obino navodi vea politika stabilnost u odnosu na viestranaje, kao i bolja mogunost provoenja revolucionarnih, drutvenih i ekonomskih reformi. Kao mana se navodi netransparentnost i neodgovornost prema graanima, kao i daleko vea sklonost korupciji, i nesklonost uvoenju novih ideja. Uticaj otvorenog informacijskog doba osea se ne samo u autoritarnim nego i u demokratskim dravama. Iako je liberalna demokratija postala popularna, oekivalo se da e uspeno funkcionisati. Ipak, demokratija skoro svuda nailazi na odreene potekoe. Zbunjujue je da se demokratija iri po celom svetu, a u zemljama sa dugom demokratskom tradicijom javlja se veliko razoarenje demokratskim procesima. Sve je povezano uticajem novih tehnologija komunikacije i globalizacijom ukupnog drutvenog ivota. Vlade drava nisu u stanju da utiu na mnoge promene. Npr: amerika kompanija zatvara svoja postrojenja u Velikoj Britaniji i otvara nova u Meksiku, kako bismanjila trokove i postala konkurentnija. Posledica toga jeste otputanje hiljadu britanskih radnika, koji e, oekivati da vlada u tom pogledu neto preduzme, ali vlada nije u stanju da utie na procese kkoji se odvijaju u globalnoj ekonomiji.

Na kraju treba rei da to vie drutvena aktivnost postaje globalizovana i to vie ljudi budu uviali da njihov svakodnedni ivot zavisi i od dogaaja koji se deavaju daleko od njih, zahtevae vie informacija o tome kako se njima vlada, a samim tim i veu demokratiju.

ta je partija?

Termin partija potie od latinske rei PARS to znai DEO. To znai JEDNA STRANA i otuda kod nas termin znai STRANKA, to znai SVRSTAVANJE NA JEDNU STRANU. Dok je drava po definiciji globalna politika ustanova ( koja obuhvata celinu drutva i sve svoje dravljane ), dotle su partije po definiciji PARCIJALNE POLITIKE ORGANIZACIJE ( koje u sebe ukljuuju samo politiki aktivan deo graana ). Za celovit politiki sistem potrebne su i jedne i druge politike ustanove ( dravne ) i ( partijske ) organizacije.

Literatura

1. Sociologija Autor: Entoni Gidens Izdava: CID Podgorica 1998.god. 2. Sociologija Autor: Entoni Gidens Izdava: Ekonomski fakultet Beograd 2001.god. 3. Uvod u sociologiju Autor: Zoran Vidojevi Izdava: Obrazovni informator Beograd 1997.god. 4. Sociologija FOREVER Autor: dr Dragoljub orevi Izdava: Punta Ni 2001.god. 5. Uvod u sociologiju Autor: dr Danilo . Markovi Izdava: Prosveta Ni 1967.god. 6. Sociologija Autori: Milovan Mitrovi i Sreten Petrovi Izdava: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd 2006.god. 7. Teorija drave i prava Autor: Dr Radomir Luki Izdava: BIGZ Beograd 1995.god.

8.

Dileme pluralistike demokratije Autor: Robert Dal Izdava: BIGZ Beograd 1994.god.

9. Nauka o politici Autor: profesor Ljubomir Tadi Izdava: izdavaka radna organizacija Rad Beograd 1988.god. 10. Enciklpedija politike kulture Redaktor: profesor dr Milan Mati Izdava: Savremena administracija Beograd 1993.god.

11. Internet

Problem demokratije sa stanovita kritiko racionalne pozicije Kritiki osvrt na postojeu stvarnost u demokratskim drutvenim sistemima

I demokratsko drutvo nije idealno i ima svoje suprotnosti. Evidentno je da su veliki dravni sistemi ( poznato kao velike drave ), postali preglomazni za reavanje malih pitanja , pitanja gradova ili regiona. Tako, pojedinane vlade nisu u stanju da utiu na procese u svetskoj privredi, to se odraava i na privrede drava. Drave samo ublaavaju problem krpz malu socijalnu pomo. Pored brojnih primera, naveu samo izvesne poznate primere kroz masovne medije u celom svetu. Recimo, u dananje vreme, u Francuskoj, posebno u Parizu, odravaju se masovni trajkovi graana kao izraz nezadovoljstva graana na odluki vlade da povea starosnu granicu za penziju na 62.god. Francuska vlada nalazi se u finansijskoj krizi pa je nala reenje da produenjem radnog staa, nee imati izdatke za isplatu novih penzionera. Opti trajk sa izlaskom velikog broja nezadovoljih graana uslovio je totalni zastoj saobraaja to povlai velike tete u privredi. Vlada nema mogunosti da na drugi nain obezbedi finansijska sredstva. To je jo jedan primer nedoreenosti u probleme koji bi zadovoljili sve strane u dravi.

Ovakve nedoreenosti u demokratskim sistemima slue kao lo ugled, ne samo u zemljama biveg soc realizma, ve i u starim demokratijama. Takoe, i primer Grke, koja je lanica Evropske unije, a ula je u optu krizu u dravi, toliko jaku, da ni Evropska unija nije u stanju da joj finansijski potpuno pomogne. Pomo pruaju pojedinane banke i neke drave normalno postavljajui odreene uslove, to je nepovoljno za budunost privrede i budunost Grke. Ova pojava u Grkoj je veoma bitna za opstanak ukupne Evropske unije, jer, pojavom Grke kao velikog dunika, preti opasnost raspadanja i Evropske unije kao i opasnost zbog totalnog razbijanja Monetarnog fonda. Iako demokratski sistemi krajnjim naporima pokuavaju da saniraju stanje u Grkoj, ostavljaju ipak lo primer graanima i drugih drava, zato to sistemi i njihove vlade ostaju nemone pred narastajuim problemima. Mnoge drave imaju velike dugove, uglavnom vezane za strane privrede ili bankarske privatne korporacije, na koje vlade nemaju uticaj i odgovore na reenje problema. Slian, mada ne i delikatan primer imamo i na naem podruju. Prema podacima iz masovih medija, koji su brojni, firma Delta je registrovana na Kipru. Prilikom njene prodaje, ostvaren je porez od 120 miliona evra, koji nee biti uplaen naoj dravi, ve preko sedita firme u Nikoziji dravi Kipar. Naa vlada, u ovim demokratskim uslovima, nije predvidela ovakve pojave, i nema mogunosti da utie na ovakav sled dogaaja. Mislim, iz podataka koje sam navela i drugih kojih ima stalno i mas medijima, i kod nas i u svetu, da demokratske drave i njihove vlade nemaju instrumente koji bi posluili za reavanje brojnih navedenih i slinih problema.

Iako se govori o globalizaciji i jedinstvenim nastupima drava, oigledno je da kroz pravne sisteme jo nije zaiveo duh zajednitva oko reavanja posebnpg pitanja nesigurnosti i negativnih pojava u privredi i drutvu. Vlade i drave, uglavnom tite samo svoje interese. Svei primeri se mogu dati kroz pojave u ekologiji. Nuklearni i drugi opasni otpadi stalna su pretnja oveanstvu. Opasne materije izlivaju se u velike meunarodne reke kao to se desilo sa Tisom i Dunavom. Opte karakteristike svih demokratskih drava da su se u bitnim odluivanjima vlade udaljile od problema svojih graana. Problemima graana bave se lobiji, partijski funkcioneri, interesne grupe i birokratski centri rukovoenja u dravnoj upravi. U sistemima drava o kojima govorim, manji broj graana se naglo bogati na raun veine. Veina graana uglavnom nema posla, nezapolenost je ogromna i ono to zabrinjava je pojava velikog broja siromanih. Ovo se posebno odnosi na zemlje biveg soc realizma koje su u tranziciji. Politiari ne ispunjavaju obeanja data graanima pred izbore, za to ne snose nikakve posledice, ali su zato okrenuti sopstvenim interesima. Zato graani smatraju da se oni politikom bave zbog sopstvenih interesa. Ovi podaci su dobijeni u sprovoenju Ankete u Britaniji. Zakljuak Ankete je da se graani odlikuju cinizmom. Volja ljudi da uestvuju u politikim procesima opada, pa je i broj izlazaka na glasanje u stalnom opadanju kau podaci ove Ankete. Sve ove pojave mogu se vezati za viestranake sisteme, poznate kao liberalna demokratija.

Moje miljenje je da nauka jo nije nala reenje kako se suprotstavljati negativnim pojavama u demokratskim sistemima i to je jo bitnije, koja je dalja ekonomska politika perspektiva ovog sistema ili da se moda ak predloe i neka nova kretanja u drutvu. Prema tome, namee se zakljuak, da ni demokratsko drutvo, kap stabilan faktor ili kao ideal jo uvek ne postoji to je konstatovala i nauka.