Srednja škola DelnicePrirodoslovno-matematička gimnazija

Seminarski rad iz geografije

Demografska slika Gorskog kotara

Učenik: Jure ŠeremetMentor: Miroslav Grgur

Delnice, Prosinac 2011

Sadržaj

1.Uvod u demografsku sliku Gorskog kotara...............................................................................................3

2.Prirodne osobitosti Gorskog kotara..........................................................................................................3

2.1.Reljefna obilježja Gorskog kotara......................................................................................................4

2.2.Klima Gorskog kotara........................................................................................................................4

2.3.Hidrografska obilježja Gorskog kotara...............................................................................................4

2.4.Šume Gorskog kotara........................................................................................................................4

2.4.Raspoložive sirovine i prirodni izvori.................................................................................................5

3.Stanovništvo Gorskog kotara i Demografska slika....................................................................................5

3.1.Depopulacija Gorskog kotara.............................................................................................................5

3.2.Prirodno kretanje stanovništva Gorskog kotara................................................................................7

3.3.Ostarjelo stanovništvo Gorskog kotara..............................................................................................8

3.4Sadašnje stanje Gorskog kotara nakon popisa stanovništva 2011......................................................9

3.5.Izjave Čelnih ljudi goranskih lokalnih samouprava..........................................................................10

3.5.Gorski kotar za 50 godina................................................................................................................12

3.5.Prijedlozi i izjave riješenja depopulacije Gorskog kotara.................................................................13

4.Zaključak.................................................................................................................................................13

Literatura...................................................................................................................................................14

2

1.Uvod u demografsku sliku Gorskog kotara

Trenutna demografska slika Gorskog kotara je u zabrinjavajućem stanju koje će se objasniti

kroz ovaj seminarski rad. Trenutno u Gorskom kotaru, kao i u djelovima Republike Hrvatske

dolazi do depopulacije stanovništva, bilo to slabim natalitetom i visokim mortalitetom ili

emigracijom stanovništva sa tog prostora. Predstavljeni problem je presudan za Gorski kotar jer

je regija sa najmanje stanovništva i postpuno odumire, tj. područje je „intenzivne depopulacije“

Uz to je i nepovoljna dobna struktura, negativni migracijski saldo i neravnomjerni razmještaj

mještana raznih naselja.

2.Prirodne osobitosti Gorskog kotaraGorski kotar je smješten u zapadnom dijelu Republike Hrvatske i obuhvaća općine Brod

Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad, te gradove Čabar, Delnice i Vrbovsko.

Prostornim planom je Gorski kotar kao mikroregija podijeljen na pet prostornih cjelina: Delnice,

Čabar, Vrbovsko, Risnjak i Bjelolasica. Područje Gorskog kotara obuhvaća 1.275,04 km²

površine što čini 35,46% kopnenog dijela Primorsko goranske županije. Zbog reljefne

izoliranosti i slabe naseljenosti spada u nerazvijena područja županije i države.

3

2.1.Reljefna obilježja Gorskog kotara

Prosječna nadmorska visina je između 700 i 900 metara nad morem. Samo su planine Risnjak i

Bjelolasica iznad 1500 metara. Ističu se i polja i doline. Najpoznatija polja su: Delničko,

Mrkopaljsko, Sungersko, Lokvarsko i Ličko te Ravnogorska visoravan, koji pružaju povoljne

životne prilike. Pun je bistrih rijeka, očuvanih potoka, šuma, kraških jama, te bogatstva i

raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta.

2.2.Klima Gorskog kotara

Najhladniji mjesec je siječanj, a najtopliji srpanj. Najviše naoblake ima u rujnu a magle u

studenome i prosincu. Oborina najviše ima u studenome i prosincu. Gorski kotar obuhvaća

umjerena klima, osim za predjele iznad 1200 m nadmorske visine koji su obuhvaćeni planinskom

klimom. Karakteriziraju ga veće količine padalina i niže temperature, a zimske prilike su prilično

nestabilne zbog čestih prodora juga. Klima utječe na teži način življenja u Gorskom kotaru sa

financijske strane i strane dostupnosti.

2.3.Hidrografska obilježja Gorskog kotara

Glavni vodoopskrbni rezervati su: sliv izvora Kupe, crnoluški sliv i sliv jezera Lokvarke. Veliku

ulogu tu vodi Kupa koja sa pritocima Čabranka, Kupica i Dobra čine vodotoke I. kategorije,

namijenjena za piće, akvakulturu, turizam i rekreaciju.

2.4.Šume Gorskog kotara

Od ukupne površine Gorskog kotara, šume čine 83% nastale su prirodnim putem i sadržavaju

dobre drvne zalihe. Najvažnija je značajka velika pošumljenost. Zbog prestanka čistih sječa,

smanjenja stočarstva, prestanka čišćenja pašnjaka, te osobito zbog demografske depopulacije

dolazi do sukcesije šuma.

4

2.4.Raspoložive sirovine i prirodni izvori

Nemetalne mineralne sirovine su andezit (eruptivni kamen), tehnički građevni kamen, stijene

karbonatnog sastava (vapnenci, dolomiti) te barit, pirit i cinabarit. Barit se eksploatirao u

Lokvama, andezit kod Fužina te dolomit u Prezidu. Današnje poznavanje rudnih rezervi nije

potpuno i trebalo bi se istražiti. Rude i stijene bi mogle biti dobar gospodarski potencijal uz

povećanje proizvodnje i dodatno istraživanje.

3.Stanovništvo Gorskog kotara i Demografska slika

3.1.Depopulacija Gorskog kotara

Osnovna značajka demografskog razvoja Gorskog kotara u 20. stoljeću jest smanjivanje ukupnog

broja stanovnika, tako da je od početka stoljeća kada je bilo 42.855 stanovnika, do 2001., kada ih

je bilo 26.120 došlo do smanjenja do čak 39%. Dok je depopulacija u prvoj polovini 20. stoljeća

bila slabijeg intenziteta i uzrokovana isključivo negativnim migracijskim saldom, kroz Drugi

svjetski rat pa sve do Domovinskog rata. Raspoređena naseljenost sa velikim brojem malih

naselja i ne postojanje razvijenijih regionalnih središta postali su ograničavajući činbenici

društveno-gospodarskog razvoja Gorskog kotara. U vrijeme industrijalizacije se stanovništvo

kretalo prema većim urbanim središtima u Hrvatskoj i zemljama Zapadne Europe. U razdoblju

od 1981. do 1991. populaciju obilježava donekle ublažena stopa smanjenja broja stanovnika,

koja je iznosila -0,41%, što se svrstava u kategoriju umjerene prema intenzivnoj koja je iznosila -

0.5%.

U sljedećem razdoblju od 1991. do 2001. dolaze vrlo nepovoljne demografske promjene i

godišnja stopa depopulacije je iznosi -1.5%, što se uvrštava u gotovo razinu ekstremne

depopulacije.

5

Grad/općinaBroj stanovnika

1981. 1991. 2001.

Grad Čabar 5465 5169 4387

Grad Delnice 6817 6858 6262

Grad Vrbovsko 7344 7528 6047

Općina Brod Moravice 1444 1196 985

Općina Fužine 2271 2000 1855

Općina Lokve 1290 1255 1120

Općina Mrkopalj 2002 1823 1407

Općina Ravna Gora 3300 3167 2724

Općina Skrad 1759 1549 1333

Gorski kotar 31.692 30.545 26.120

Izvor:Naselja i stanovništvo RH 1857.-2001.,DTS, Zagreb, 2005.

Iz tablice možemo isčitati da je u 20 godina Gorski kotar izgubio 17% svog stanovništva i da je u

stanju izrazite depopulacije. Dovodi se u pitanje daljnji opstanak naselja, Čabar (20%), Delnice

(8%), Vrbovsko (17%), Brod moravice (31%), Fužine (18%), Lokve (13%), Mrkopalj ( 30%),

Ravna Gora (17%), Skrad (24%). Nedvojbeno se može reći da je Gorski kotar demografski

najugroženije područje Hrvatske jer svi njegovi dijelovi depopuliraju.

6

3.2.Prirodno kretanje stanovništva Gorskog kotara

Grad/

općina

1991. – 2000. 2001. – 2008. Vitalni

indeks

2008.Natalitet Mortalitet P.Promjena Natalitet Mortalitet P.Promjena

Čabar 337 649 -312 216 503 -287 52,6

Delnice 567 914 -347 398 622 -224 56,0

Vrbovsko 522 1111 -589 327 795 -468 37,0

Brod

Moravice92 225 -133 33 162 -129 25,0

Fužine 137 285 -148 81 199 -118 17,9

Lokve 77 172 -95 64 134 -70 77,8

Mrkopalj 108 271 -163 60 183 -123 37,9

Ravna

Gora206 454 -248 166 286 -120 59,5

Skrad 99 254 -155 51 191 -140 40,9

Gorski

kotar2145 4335 -2190 1338 3075 -1737 45,1

Izvor: izračunato prema podacima Vitalne statistike 1991. -2008., DZS, Zagreb

Jedan od zabrinjavajućih pokazatelja prirodne dinamike stanovništva jest vitalni indeks,

pokazuje odnos prirodnoga kretanja, rađanja i umiranja. Što je indeks manji od sto,

reproduktivno stanje populacije je ugroženije. 2008. godine je vrijednost indeksa je iznosio 45,1

što označava nepovoljno demografsko stanje. To označava 45 rođenih na 100 umrlih ljudi.

Posebno nepovoljne vrijednosti su vidljive u populaciji općina Fužine i Brod Moravice.

Devedesetih godina 20. stoljeća i u prvome desetljeću 21. stoljeća sve sastavnice Gorskog kotara

imaju negativno prirodno kretanje kao rezultat niskog nataliteta i visokog mortaliteta.

7

3.3.Ostarjelo stanovništvo Gorskog kotara

Pad nataliteta prvotno utječe na sužavanje brojnosti djece, a potom i populacije radno aktivne

dobi. Naravno da se onda povećava udio starijeg stanovništva što dolazi uz pojavu depopulacije.

Uz depopulaciju dolazi i do pojačanog emigriranja gdje sudjeluju i djeca, kao mlađi članovi

obitelji ili mlađi aktivni sudionici društva. Sve to dovodi do ubrzanog starenja stanovništva.

2001. godina je na području Gorskog kotara živjelo 27,5% stanovništva starog 60 i više godina,

prosječna starost je bila 42,7 godina što govori o populaciji izrazito duboke starosti. Najstarije

stanovništvo ima općina Brod Moravice sa 47,6 godina gdje je danas starost ženske populacije

zasigurno prešla granicu od 50 godina.

U dobno-spolnoj piramidi je uočljivo sužavanje mladih dobnih skupina, koje uzrokuje

dugotrajno smanjivanje rodnosti i proširenje u starijim dobnim skupinama, posebice u korist

ženske populacije.

8

Dugoročna depopulacija Gorskog kotara je uzrokovala povećani udio staračkog stanovništva i

depopulacija kroz proces starenja utječe na sve segmente društva , pa tako i na veličinu

potencijalnih radnih resursa. Tek 62.1% goranske populacije pripada dobnim skupinama koje

obuhvaća radna sposobnost, a tek nešto više od polovine žena u Gorskom kotaru sudjeluje u

radnom kontingentu. U gorskom kotaru nema nijedne promatrane administrativne jedinice u

kojoj radni kontingnet participira s više od 65% ukupne populacije. Smanjenjem obujma radne

snage, do kojeg dolazi zbog starenja stanovništva, javljaju se brojni ekonomski i socijalni

problemi te se smanjuju teoretske mogućnosti revitalizacije tog prostora.

3.4Sadašnje stanje Gorskog kotara nakon popisa stanovništva 2011.

Rezultati popisa stanovništva 2001. na području Gorskog kotara su iznoslili 26.120 stanovnika.

Deset godina kasnije je brojka stala na znamenkama 22.959. To znači da se u deset godina broj

stanovnika Gorskog kotara smanjio za 12,65 posto ili 3.161 osobu. Drugim riječima je „nestalo“

više ljudi nego što ih danas imaju sveukupno Brod Moravice, Lokve i Skrad.

Općina/gradBroj stanovnika

2001. 2011.

Delnice 6262 5921

Vrbovsko 6047 5019

Čabar 4387 3811

Ravna Gora 2724 2439

Fužine 1855 1595

Mrkopalj 1407 1208

Skrad 1333 1054

Lokve 1120 1047

Brod moravice 985 865

Gorski kotar 26120 22959

9

Podatci iz popisa stanovništva su i dalje poražavajući sa velikim gubitcima. Delnice sa 5,45%,

Vrbovsko sa 17%, Čabar sa 13%, Ravna Gora sa 11%, Fužine sa 14%, Mrkopalj sa 14%, Skrad

sa ogromnih 20%, Lokve sa 6,52%, Brod Moravice sa 11% manje stanovnika s obzirom na popis

iz 2001. godine.

3.5.Izjave Čelnih ljudi goranskih lokalnih samouprava

Damir Grgurić, načelnik Općine Skrad: - “Taj je minus zaista vrlo bolan, a rezultat je činjenica da se

na području Općine Skrad godinama nije ulagalo u proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta pa je

logično da su ljudi odlazili. Skradu i Gorskom kotaru u cijelosti trebaju nova radna mjesta i to je

jednostavno imperativ. Vjerujem da poslovi oko otvaranja poslovne zone, kao i dolazak novog investitora

koji namjerava uložiti u kompleks bivših odmarališta u Šiljaru znači za Skrad bolju budućnost, ali svi

moramo biti svjesni da do pozitivnih promjena ne može doći preko noći”.

Željko Mirković, Gradonačelnik Vrbovskog: - „Teško gospodarsko stanje u kojem ovaj kraj živi

nakon propasti Drvne industrije Vrbovsko jedan je od temeljnih uzroka. No, tu su i slab prirodni

priraštaj, odnosno sve izraženija prevlast starijeg stanovništva, a ne treba zanemariti ni činjenicu da se

nakon Domovinskog rata dio ljudi iselio u druge države. Pravo je pitanje što činiti dalje, a odgovor može

ponuditi jedino država i to dugoročnim strateškim planom vezanim uz očuvanje ljudi na ovakvim i sličnim

područjima. Nije tu u pitanju samo Vrbovsko i Gorski kotar, već i brojni drugi dijelovi Hrvatske jer

rezultati popisa upućuju na to da osim Zagreba, čast izuzecima, broj stanovnika pada u gotovo svim

dijelovima Hrvatske”.

Marinko Kauzlarić, Načelnik Općine Fužine: - „ Moramo činiti sve da povećamo rast broja ljudi,

odnosno stvorimo trend povratka kod onih Gorana koji žive u gradovima. Pokušavamo to činiti

stvaranjem što boljih uvjeta života i standarda – značajnim smanjenjem komunalnog doprinosa,

proširenjem građevinskih i poslovnih zona, a u sve većoj mjeri okrenut ćemo se i u traženju EU sredstava

kojima ćemo još podići razinu komunalnog standarda”

10

Anđelko Florijan, Načelnika Ravne Gore: -„ Stanje kod nas nije tako teško kao u nekim drugim

goranskim sredinama stoga što imamo solidno razvijenu privredu pa, primjerice, samo u

drvoprerađivanju imamo 350 uposlenih. No, bez novih radnih mjesta ni mi ni ostali dijelovi Gorskog

kotara neće moći zadržati ljude, i to ne samo mlade, već i one zrelije koji jednostavno idu trbuhom za

kruhom. Uz privredu, mi u Ravnoj Gori nastojimo što više razviti i ostala područja na kojima je moguće

povećati broj zaposlenih (turizam, malo poduzetništvo...), a izradom kvalitetne prostorne dokumentacije

nastojimo privući potencijalne ulagače. Naravno, naše mogućnosti nisu velike i jako bi nam puno mogla

pomoći država, bilo zakonskim odredbama koje bi olakšavale život ljudi ovog područja, bilo konkretnim

oblicima pomoći. Primjerice, mi smo krenuli u projekt izgradnje sportske dvorane koja bi koristila ne

samo djeci i sportašima ovoga kraja, već i razvoju turizma.“

Marijan Pleše, Gradonačelnik Grada Delnice: - „To što smo doživjeli najmanji pad nije utješno jer

Gorski kotar u cijelosti i dalje gubi prevelik broj stanovnika. To se može spriječiti samo posebnim

zakonom za što je najbolji primjer Zakon o otocima koji je upravo za ovog popisa pokazao kako se

zakonskim odrednicama mogu ne samo sačuvati ljudi na jednom prostoru, već i povećati njihov

broj. Otoci ne samo da dobivaju znatna sredstva za različite namjene već su otočanima i troškovi vezani

uz svakodnevicu, od putovanja i slično, znatno umanjeni ili uopće ne postoje. To sve motiviralo je ljude

da ostaju na otocima, a svega toga nema u Gorskom kotaru jer, primjerice, mi nemamo besplatan

prijevoz, nemamo pogodnosti zbog toga što zimi daleko više novca trošimo na grijanje, na odjeću i

obuću... Sportskim rječnikom rečeno, mi svaku utrku, za razliku od naših konkurenata, počinjemo startom

iz – svlačionice! I dok mi dođemo na stazu, drugi su već daleko ispred. Strah me je da će tako biti i dalje

jer živimo u bogatoj županiji čiji smo mi najsiromašniji dio, što EU ne prepoznaje i tretirat će nas isto

kao priobalje ili otoke koji su puno bogatiji od nas. Zato bi jedino rješenje bilo poseban zakon o nama.

Ako nam se uopće iskreno želi pomoći“.

Zaključno svi čelni ljudi Gorskog kotara upućuju na slične probleme i navode slična riješenja

koja će biti navedaena. Gorski kotar čeka promjene i iziskuje ih.

11

3.5.Gorski kotar za 50 godina

Uvijek se pitamo kako izgledaju stvari u budućnosti i što i mogli očekivati. U poprilično velikom

vremenskom razmaku od 50 godina se jako puno stvari može desiti na području Gorskog kotara

koji ima jako upitnu budućnost s obzirom na veliki postotak opadanja stanovništva na godišnjoj

razini. Postoje dva smjera u kojim se mogu prilike promjeniti. 1) Država može pravodobno i

pravovremeno reagirati i riješiti problem depopulacije Gorskog kotara. Mogu se uvesti mnogi

poticaji i usmjeriti Gorski kotar, ali i ostatak Hrvatske, ka boljoj budućnosti. 2) Po ovakvim

poražavajućim podacima može se samo pretpostaviti koji bi gradovi i naselja opstali unutar

vremenskog razmaka od 50 godina, s obzirom na njohovo sadašnje stanje i razvoj. Naravno to

znači da će, nažalost, veliki broj naselja u Gorskom kotaru nestati.

Oni gradovi i naselja koji bi opstali su oni od kojih se to očekuje po njihovom razvoju, a to su

Delnice, Fužine, Ravna Gora i možda Vrbovsko. Činjenica je da su to naselja koja imaju prilaze

na autocestu i imaju sposobnost velike mobilnosti i mogućnost imigriranja stanovnika. Uz to sa

strane turizma imaju najveću posjećenost, izuzev Vrbovskog.

12

Nadajmo se da će u budućnosti razvoj Gorskog kotara ići u pozitivnom i produktivnom smjeru i

da se ne će samo koristiti kao tranzitni prostor nego prostor sa ugodnom atmosferom prirodne

ljepote i zdravog duševnog mira.

3.5.Prijedlozi i izjave riješenja depopulacije Gorskog kotara

Neosporna je činjenica da je život u Gorskom kotaru složeniji i znatno skuplji nego u Rijeci ili u

Zagrebu do kojih autocestom dolazimo u roku od sat i pol vremena. Tek kada ljudi koji ovdje

žive i rade budu imali, primjerice, 30% veću plaću zato jer žive u takvim uvjetima, tek onda neće

dolaziti do iseljavanja i jedino tako bit će moguće u Gorskom kotaru zadržati ljude. Uz to se

nadovezuje velika pomoć od strane države koja olakšicama i povlasticama može motivirati

razvoj poduzetništva i otvaranje prijekopotrebnih novih radnih mjesta. Kao što se sproveo Zakon

o otocima, tako bi se trebao provesti i zakon za Gorski kotar i sva ostala područja ugrožena

depopulacijom. Zakon o otocima je poprilično urodio plodom. Po najnovijem popisu stanovnika

na hrvatskim otocima, u odnosu na 2001. godinu, broj stanovnika je porastao za šest tisuća.

Vlada je unutar tih šest godina u razne projekte na hrvatskim otocima uložila deset milijarda

kuna. Slični oblik pomoći Gorskom kotaru bi itekako prijao. Smanjenje troška putovanja,

doprinosi za grijanje, koje je naravno skuplje u Gorskom kotaru, poticanje useljavanja

stanovnika u Gorski kotar i poticanje veće pozitivne prirodne promjene ili barem stabiliziranje

sadašnjeg stanja.

4.Zaključak

Trenutno stanje Gorskog kotara nije povoljno i potrebna je promjena. Gorski kotar sadrži mnogo

potencijala za razvoj industrije, sadrži izvore pitke vode i izvore iskoristivih sirovina. Njegova

depopulacija i konačna propast se ne smije dopustiti i očekuje se skora reakcija društva i države

za spriječavanje daljnje depopulacije. Vjerujem da će se u budućnosti Gorski kotar bolje povezati

sa ostatkom Hrvatske i da će biti razvijeniji, sa više stanovnika i kao i uvijek, miran i pun

prirodnih ljepota.

13

Literatura

-http://www.novilist.hr/

-http://www.dzs.hr/

-Demografska istraživanja, Ivan Lajić, Institut za migracije i narodnosti, zagreb 2010.

-Osnovna analiza stanja za područje Gorskog kotara – 2009. –u sklopu projekta „ održiva budućnost ruralnih područja Hrvatske“

14