Demencij1.docx

  • Upload
    olivera

  • View
    217

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

DemencijaIzvor: WikipediaKlasifikacija prema MKB-10

F00Demencija

F01Vaskularna demencija

F02Demencija u drugim bolestima

Demenciju ljudi obino zovu senilnost; to je postupno pogoranje intelektualnih sposobnosti sve do oteenja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simptom su tekoe u pamenju, posebno nedavnih dogaaja. Drugi simptomi su loa prosudba osoba ima tekoa u razumijevanju osobnih situacija, planiranju ili odluivanju, osobe gube vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog miljenja opada, uobiajene su emocionalne smetnje, ukljuujui i preslabi afekt i povremene emocionalne ispade.Tijek demencije moe biti progresivan, statian ili se moe povremeno povui, ovisno o uzrocima. S vremenom mnogi oboljeli postaju apatini i povueni, a u terminalnoj fazi osoba gubi integritet i ivost linosti, te ne primjeuje okolinu. Najei uzrok demencije su cerebrovaskularne bolesti koje ometaju dotok krvi u mozak.Uzroci demencijeDemencije se obino dijele u dvije kategorije:1. Primarna demencija je direktno izazvana oteenjem mozga2. Sekundarna demencija je uzrokovana bolestima koje ne napadaju mozak direktno.Primarna demencija Alzheimerova bolest ini 50% demencija meu starijima. U sluaju Alzheimera modano tkivo nepovratno propada, a smrt nastupa 10-12 godina nakon pojave simptoma bolesti. Bolest je ea meu enama nego mukarcima.Bolest zapoinje tekoama u koncentraciji i pamenju novonauenog materijala; osoba djeluje rastreseno i razdraljivo, to uskoro poinje ometati svakodnevni ivot. Osoba okrivljava druge zbog vlastitih neuspjeha i umilja da je netko proganja. Pamenje i dalje slabi, a osoba postaje sve vie dezorijentirana i uzrujana.Primarna fizioloka promjena u mozgu, oigledna pri autopsiji, je opa atrofija cerebralnog korteksa zbog gubitka ivanih stanica, a naroito ivanih vlakana i dendrita. Kao uzroci takvih promjena spominju se promjene broja acetilkolinskih neurona, geni, aluminij, zarazne bolesti kao encefalitis i mengitis, neuroloke bolesti kao Huntingtonova bolest, Parkinsonova bolest, te hidrocefalus s normalnim pritiskom.Sekundarne demencije mogu nastati zbog niza bolesti ili stanja. Znaajan uzrok je depresija i to naroito ona koja ukljuuje psihomotoriko usporavanje. Kada se povue depresija, povue se i demencija. Ostali uzroci ukljuuju hormonalnu neravnoteu, lijekove i aterosklerozu, modane udare, razliite infekcije (AIDS, upala plua) i slino.Lijeenje demencijeAko je uzrok demencije mogue vratiti u poetno stanje, trebalo bi odmah zapoeti s odgovarajuim lijeenjem, npr. ispravljanje hormonale neravnotee. Alzheimerova bolest do sada nema lijeka. Potrebne su i psihosocijalne intervencije jer se o dementnim osobama treba i brinuti. Zadatak skrbi o dementnim bolesnicima obino pada na njihove obitelji, koje i same trebaju podrku i informacije o suoavanju s tim zadatkom.