Upload
socijalac
View
31
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
DEFINISANJE PROBLEMA I CILJEVA ISTRAŽIVANJA
Citation preview
Uopće o istraživačkom projektu Po svojoj ulozi projekt istraživanja je znanstveni i
planski dokument kojim se što je moguće potpunije iskazuje zamisao procesa znanstvenog istraživanja od početnog shvaćenog problema do eventualne primjene rezultata istraživanja
Njegove funkcije su povezivanje teorije i istraživačke prakse i usmjeravanje prikupljanja, obrade i tumačenja podataka i opisivanja i objašnjavanja pojave
Uopće o istraživačkom projektu Bitni sastavni dijelovi projekta istraživanja su: (1)
naslov - tematsko određenje projekta istraživanja; (2) formulacija problema; (3) određenje predmeta istraživanja; (4) ciljevi istraživanja; (5) hipoteze i indikatori; (6) način istraživanja; (7) znanstvena i društvena opravdanost
Osnovne funkcije formulacije problema istraživanja (1) izdvajanje dijelova pojave, njihovih dimenzija i
odlika koji se mogu identificirati kao činioci problema; (2) utvrđivanje osnovnih hipotetičkih stavova o
problemu koji mogu poslužiti kao jedna od osnova za izvođenje predmeta istraživanja;
(3) rangiranje po stepenu značajnosti izdvojenog problema i njegovih dijelova;
(4) usmjeravanje na postojeće rezultate prethodnih istraživanja koji su relevantni za dotično istraživanje
Činioci problema istraživanja Uopće o problemu (izdvajanje dijelova pojave, njihovih
dimenzija i odlika koji se mogu identificirati kao činioci problema) na temelju ranijih saznanja, vlastitog ili iskustva eksperata
Sastojci: 1) hipotetički stavovi (ne hipoteze koje će biti provjeravane)- o strukturi problema, o funkcijama problema i o vezama i odnosima, 2) značaj istraživanja i 3) rezultati dosadašnjih istraživanja
Opće odredbe problema (primjer) Gotovo se može smatrati aksiomom da se pouzdana
slika o kriminalitetu može steći iz evidencija organa formalne socijalne kontrole. No, česta je primjedba da se prije može govoriti o statistici njihovog rada, nego o stvarnoj slici. Stoga je nužno konsultirati i alternativne izvore podataka: studije o viktimizaciji i samoprijavljivanju.
Problem je slika, predstava o kriminalitetu prema različitim izvorima podataka, te njihova uloga i značaj u aproksimaciji kriminaliteta na određenom području i u određenom vremenskom periodu.
Osnovni hipotetički stavovi To su dio formulacije problema kojim se: Definira proces-pojava na koju se istraživanje odnosi Izdvajaju dijelovi, dimenzije i svojstva koji se mogu
smatrati problemom pojave Izdvojeni dijelovi se organiziraju i definiraju i
klasificiraju po nekim kriterijima Hipotetički stavovi nisu hipoteze- to su iskazi za koje
postoji određeni dokazi, njima se opredjeljuje okvir sadržaja iz kojega se izvodi predmet istraživanja
Osnovni hipotetički stavovi (primjer) Osnovni hipotetički stavovi: o strukturi problema Osnovni podaci o kriminalitetu mogu se dobiti iz zvanične
statistike kriminaliteta (statistika organa formalne socijalne kontrole). Akuratni, pouzdani i sveobuhvatni podaci o kriminalitetu mogu se izvući ne samo iz ukupne sume registriranih kaznenih djela, nego i iz kretanja kriminaliteta, kao i iz raščlanjivanja strukture kriminaliteta po pojedinim činiocima, te posebice ispitivanjem građana o njihovim iskustvima sa kriminalom
Osnovni hipotetički stavovi: o funkcijama problema Baza za svaki racionalan i efikasan angažman nadležnih organa jesu
podaci o obimu, strukturi i kretanju kriminaliteta. Osnovni hipotetički stavovi: o vezama i odnosima Podaci o kriminalitetu su najvažniji dio činjenične osnove koju država
uzima u obzir prilikom donošenja odluka i izvještavanja javnosti. No, zvanični podaci su pod utjecajem političkih faktora, te uveliko ovise od načina prikupljanja i obrade podataka, kao i organizacijskog ustroja državnih organa. Sem toga, stanje kriminaliteta je i subjektivan osjećaj.
Značaj istraživanja i problema Značaj istraživanja je dvostruk: prvo, to je značaj istraživanja po
rješavanje društvenog aspekta problema; drugo, to je znanstveni značaj, tj. značaj istraživanja po znanstvenim doprinosima nauci
Kriteriji za utvrđivanje značaja: (1) za značaj problema: rasprostranjenost, trajnost, obim i intenzitet djelovanja (u ulozi uzroka, uslova i po svojstvima usmjerenja) (2) za značaj istraživanja: a) društveni značaj: djelovanje istraživanja i rezultata istraživanja, domet djelovanja na shvatanje i rješavanje problema, rasprostiranje, trajanje i intenzitet djelovanja istraživanja; b) znanstveni značaj: djelovanje rezultata istraživanja na fond znanstvenoteorijskog i uopće znanstvenog saznanja, domet tog doprinosa, njegovo rasprostiranje, trajanje i intenzitet. Znanstveni značaj referira na dvije oblasti znanstvenog saznanja: saznanje o pojavi i saznanje o metodima istraživanja
Značaj istraživanja i problema (primjer) Znanstveni značaj istraživanja: Utvrđivanje pouzdanosti pokazatelja o kriminalitetu koji
mogu poslužiti kao osnov za: provjeru radikalnih kriminoloških teorija; sekundarne analize; za komparacije; provjeru pojedinih teorija o konstantnom porastu učešća imovinskog kriminaliteta u ukupnom kr.
Društveni značaj istraživanja: Nalazi istraživanja mogu poslužiti kao osnova za
informiranje donosioca odluka, pa i efikasnije metodičko postupanje kriminalističkih istražitelja, te u krajnjoj liniji za redukciju imovinskog kriminaliteta
Rezultati dosadašnjih istraživanja To su znanstvena saznanja (rezultati) koja već postoje o
pojavi koja se istražuje, a koja se neposredno ili posredno odnose na problem našeg istraživanja
Npr.: Znanstvene studije Domaće i međunarodne (evaluacijske) studije
Općenito o predmetu istraživanja Elementi: preliminarno određenje (naslov), teorijsko i
operacionalno određenje predmeta Preliminarno je već određeno naslovom projekta Teorijsko određenje sastoji se od dvije cjeline: 1)
istraživanje i iskazivanje postojećeg znanstvenog saznanja o predmetu istraživanja; 2) kategorijalno-pojmovni aparat i termini; ne moraju biti fizički odvojene
Operacionalno se sastoji od četiri cjeline- činioci sadržaja, vremensko, prostorno i disciplinarno određenje predmeta istraživanja
Osnovne funkcije predmeta istraživanja A) utvrđivanje bitnih kategorija pojmova, njihovog
značenja i smisla, u projektu i u realizaciji istraživanja B) strogo selekcioniranje onog što ćemo istraživanjem
obuhvatiti od ukupnog sadržaja formulacije problema. To podrazumijeva evidentiranje i obradu sadržaja, strukturnih činilaca, njihovih svojstava, eksternih i internih veza, njihove prošle, sadašnje i anticipirane situacije, kvalitativne i kvantitativne odredbe, itd.
C) vremensko, prostorno i znanstveno disciplinarno određenje
Teorijsko određenje predmeta istraživanja Teorijsko određenje predmeta ostvaruje vezu između
postojećeg teorijskog saznanja, između teorije i prakse istraživanja
Kod kategorijalno-pojmovnog aparata i termina moguća je situacija da: preuzimamo pojmove u cjelini ili sadržajno, prerađujemo pojmove, iz dva ili više pojmova konstruiramo pojmove i stvaramo nove pojmove
Teorijsko određenje predmeta istraživanja Postojeće saznanje se dijeli na: Znanstveno verificirano saznanje (polazišta u izgrađivanju
teorijskog određenja predmeta, uglavnom se šire ne iskazuju i nisu pravi predmet istraživanja)
Znanstveno evidentirano, ali još neverificirano saznanje (imaju dvojnu ulogu: ulogu inspirativnog polazišta i osnove za hipoteze i ulogu istinskog predmeta istraživanja, prvenstveno verifikatornih)
Neznanstveno saznanje (mogu da budu raznih vrsta, počev od stručnih do prosto iskustvenih- predmet su heurističkih istraživanja)
Hipotetičko saznanje (na osnovu postojećih saznanja izvodi i artikulira moguća i vjerojatna saznanja)
Kod kategorijalno-pojmovnog aparata i termina daju se definicije ključnih pojmova
Teorijsko određenje predmeta istraživanja (primjer) Predmet našeg istraživanja je tačnost i
sveobuhvatnost slike o kriminalitetu, koju čine različiti izvori
Bez jasnih i tačnih podataka o kriminalitetu nema ni mogućnosti racionalnog angažmana organa formalne socijalne kontrole
Teorijsko određenje predmeta istraživanja (primjer) Postojeće znanstveno saznanje o predmetu istraživanja Znanstveno verificirano saznanje: Kriminalitet postoji od kako postoji pravo i država, i
zapravo od tada postoje zabilježena nastojanja vladara da ima potpunu sliku o ovom fenomenu
Znanstveno evidentirano, ali neverificirano saznanje: Statističke evidencije koje vode zvanični organi (kaznena
statistika) smatraju se najvažnijim sredstvom saznanja o zločinu
Sveobuhvatnu sliku o kriminalitetu moguće je steći i putem alternativnih izvora podataka (studije samoprijavljivanja i viktimizacijske studije)
Teorijsko određenje predmeta istraživanja (primjer) Neznanstveno evidentirano saznanje: Rezultati mnogih akademskih, stručnih i amaterskih studija
ukazuju na nedostatke i zvaničnih i alternativnih podataka o kriminalitetu
Hipotetičko saznanje Ljudi ne prijavljuju kaznena djela zbog: straha od počinitelja,
trivijalnosti djela, nepovjerenja u policiju, srama, itd., pa zvanična statistika odražava samo dio stvarne slike kriminaliteta. I policija (iz različitih razloga) može manipulirati podacima.
Alternativni izvori podataka također imaju nedostatke, poput mogućnosti ispitivanih lica da pruže validne podatke, kvalitetnog uzorka, manjeg broja kaznenih djela u vezi sa kojima se istražuje, nepreciznosti pitanja
Teorijsko određenje predmeta istraživanja (primjer) Kategorijalno-pojmovni aparat: Apsolutni podaci o obimu kriminaliteta iz zvaničnih
izvora: ukupan broj izvršenih kaznenih djela i počinitelja na datom prostoru u toku određenog vremenskog perioda
Standardizirani pokazatelji o obimu kriminaliteta: apsolutni podaci relativizirani dovođenjem u vezu sa drugim podacima, poput broja stanovnika, broja domaćinstava, vremenskih jedinica, i sl.
Karakteristike djela: podaci o fazi i mjestu izvršenja kaznenih djela, kao i oblicima saučesništva putem kojih su izvršena djela
Karakteristike počinitelja: demografske i socijalne karakteristike počinitelja
Operacionalno određenje predmeta istraživanja Operacionalno određenje predmeta je selektivan model čijim se
formiranjem vrši dalja specijalizacija i konkretizacija, odnosno kojim se dovršava konkretizacija i specijalizacija problema i predmeta u okviru određenja predmeta istraživanja
1) Činioci sadržaja predmeta istraživanja- taksativno nabrajanje onih strukturnih činilaca, odnosa i veza, svojstava i aktivnosti koji će zaista biti konkretno istraživani realizacijom ovog projekta istraživanja. TO JE OSNOVA ZA SADRŽAJ HIPOTEZA!
2) Vremensko određenje predmeta istraživanja- određuje se (kronološki) vrijeme zbivanja određene pojave koju ćemo obuhvatiti istraživanjem
3) Prostorno određenje predmeta istraživanja- određenje prostora na kome se pojava - predmet istraživanja odigrava
4) Disciplinarno određenje predmeta istraživanja- određenje u okviru koje znanstvene discipline realiziramo istraživanje
Operacionalno određenje predmeta istraživanja (primjer) 1) Apsolutni podaci o obimu kriminaliteta iz zvaničnih
izvora (MUP i Federalni zavod za statistiku) Ukupan broj prijavljenih kaznenih djela imovinskog
kriminaliteta po godinama Ukupan broj kazneno procesuiranih kaznenih djela
imovinskog kriminaliteta po godinama Ukupan broj presuđenih kaznenih djela imovinskog
kriminaliteta po godinama
Operacionalno određenje predmeta istraživanja (primjer) Ukupan broj prijavljenih počinilaca kaznenih djela
imovinskog kriminaliteta po godinama Ukupan broj kazneno procesuiranih počinilaca
kaznenih djela imovinskog kriminaliteta po godinama Ukupan broj presuđenih počinilaca kaznenih djela
imovinskog kriminaliteta po godinama
Operacionalno određenje predmeta istraživanja 2) Standardizirani pokazatelji Stopa imovinskog kriminaliteta (ukupan broj
prijavljenih/procesuiranih/presuđenih kaznenih djela na određeni broj stanovnika
Omjer (pojedinih djela ili prema godinama, i sl.) Oprez! Ne raspolažu svi izvještaji o stanju
kriminaliteta ovim pokazateljima-vrlo je moguće da se računaju!
Operacionalno određenje predmeta istraživanja (primjer) 3) Karakteristike djela Podaci o fazi izvršenja (prijavljena/ procesuirana/
presuđena djela) Podaci o mjestu izvršenja (prijavljena/ procesuirana/
presuđena djela) Podaci o obliku saučesništva (prijavljena/
procesuirana/ presuđena djela)
Operacionalno određenje predmeta istraživanja (primjer) 4) Karakteristike počinioca Godine života Spol Zanimanje Školska sprema Ranija osuđivanost Državljanstvo Nacionalnost
Ciljevi istraživanja Dvije grupe ciljeva: znanstveni i društveni Znanstveni su zadati nivoi znanstvenog saznanja koji
se namjeravaju ostvariti znanstvenim istraživanjem, a društveni referiraju na svrsishodnost i društvenu upotrebljivost rezultata istraživanja
Znanstveni: deskripcija, klasifikacija, otkriće, eksplikacija i prognoza
Društveni ciljevi obavljaju sljedeće funkcije: informativnu, afirmativnu, inicijativnu, direktivnu i operativno-akcionu
Znanstveni ciljevi (primjer) Kako je naše istraživanje poglavito usmjereno na
opisivanje slike obima, strukture i dinamike kriminaliteta u (mjesto) i vrijeme, tako je primarni cilj deskripcija.
Ovo posebno znači prikaz pokazatelja apsolutnih i standardiziranih podataka o obimu kriminaliteta, kao i ostalih značajki kaznenih djela (karakteristike počinitelja, prosjek trajanja pojedinih faza postupka, prikaz trendova kriminaliteta)
Znanstveni ciljevi (primjer) Ustanovljene karakteristike registriranog kriminaliteta
samo su činjenična osnova za daljnje zaključivanje. Tako će se apstrakcijom nastojati utvrditi određene zajedničke karakteristike prijavljenog kriminaliteta, poput imovinski uz upotrebu sile, počinitelji na temelju uzrasta, kaznena djela prema posljedicama kaznenih djela, itd.
Zapravo stvaramo klasifikacijske kriterije, te ostvarujemo drugi znanstveni cilj- klasifikacija
Znanstveni ciljevi (primjer) Konsultiranjem alternativnih podataka o
kriminalitetu, moći ćemo procijeniti kolika je stvarna masa počinjenih kaznenih djela
Kako je kriminalitet pojava za koju se teško može utvrditi jasan opseg i značajke, to će pribavljanje ovakve vrste podataka poslužiti za znanstveno otkriće (treći znanstveni cilj)
Društveni ciljevi (primjer) Osiguravanjem pouzdane slike o kriminalitetu, bit
ćemo u poziciji dijagnosticirati stanje o strukturi i kretanju kriminaliteta. Na taj način ostvarujemo poglavito informativnu društvenu svrhu (cilj) istraživanja, ali i direktivnu, posebice klasifikacijom: usmjerenje rada organa formalne socijalne kontrole prema pojedinim vrstama kaznenih djela
Pored ovoga, konsultiranjem zvanične statistike i alternativnih izvora podataka moći ćemo procjeniti koliko su organi gonjenja efikasni u svom radu
Uvod Hipoteze su osnovane pretpostavke o predmetu
istraživanja iskazane u obliku stavova ili sudova Hipoteze nisu proizvoljne, a njihov izvor su prethodna
saznanja i praznine Prema općenitosti razlikujemo generalne, posebne i
pojedinačne hipoteze (tzv. trostepeni sistem hipoteza) Hipoteze su izvedene iz predmeta, ciljeva i formulacije
problema i čine sistem koji je korelativan, recipročan i srazmjeran predmetu i ciljevima istraživanja
Hipoteze se izvode, i to iz dva izvora sadržana u projektu istraživanja: a) iz formulacije problema, predmeta i ciljeva istraživanja; b) hipoteze nižeg stepena općenitosti iz hipoteza višeg stepena općenitosti
Uvod Pitanje: koliko treba da ima hipoteza istraživački
projekt? Indikatori su manifestacije neke pojave, neposredne ili
posredne, koje se mogu čulno evidentirati i prepoznati i preko kojih se može steći istinito i provjerljivo saznanje o toj pojavi
Uvod (primjer) U našem istraživanju u izgradnji sistema hipoteza
pošlo se od općih teorijskih postavki o značaju zvanične statistike u stjecanju pouzdane slike o kriminalitetu
Posebna se pažnja posvetila alternativnim izvorima podataka o imovinskom kriminalitetu
Generalna hipoteza; posebna hipoteza o apsolutnim podacima (primjer) Generalna hipoteza: Zvanični i “alternativni” izvori
podataka o kriminalitetu pružaju sveobuhvatnu i pouzdanu sliku o imovinskom kriminalitetu u (mjesto) i vrijeme
Posebna hipoteza o apsolutnim podacima o obimu kriminaliteta iz zvaničnih izvora
Izvještaji MUP-a, tužilaštva i suda o radu, kao i Zavoda za statistiku pružaju sve bitne podatke o kaznenim djelima i počiniocima iz oblasti imovinskog kriminaliteta
Posebna hipoteza o apsolutnim podacima (primjer) 1.Pojedinačna hipoteza o apsolutnim podacima: Izvještaji MUP-a, tužilaštva i suda o radu, kao i Zavoda za statistiku, pružaju podatke o broju prijavljenih /procesuiranih/presuđenih kaznenih djela po godinama
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi MUP-a, tužilaštva i suda u obliku godišnjih (i drugih) zvaničnih izvještaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu
2.Pojedinačna hipoteza o apsolutnim podacima: Iz izvještaja MUP-a, tužilaštva i suda o radu, kao i Zavoda za statistiku,
mogu se dobiti podaci o broju prijavljenih /procesuiranih/presuđenih počinilaca kaznenih djela imovinskog kriminaliteta po godinama
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi MUP-a, tužilaštva i suda u obliku godišnjih (i drugih) zvaničnih izvještaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu
Posebna hipoteza o standardiziranim pokazateljima kriminaliteta (primjer) Posebna hipoteza o standardiziranim pokazateljima kriminaliteta iz zvaničnih izvora
Na temelju standardiziranih pokazatelja kriminaliteta dobijenim iz izvještaja MUP-a, tužilaštva i suda o radu moguće je steći jasnu relativiziranu sliku o istom
1.Pojedinačna hipoteza o standardiziranim pokazateljima Izvještaji MUP-a, tužilaštva i suda o radu pružaju podatke o stopi kriminaliteta na jasan način
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u obliku zvaničnih izvještaja MUP-a, tužilaštva i suda o radu po godinama u analizi
2. Pojedinačna hipoteza o standardiziranim pokazateljima Izvještaji MUP-a o radu pružaju podatke o omjeru imovinskog i drugih oblika kriminaliteta na jasan način
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi u obliku zvaničnih izvještaja MUP-a, tužilaštva i suda o radu po godinama u analizi
Posebna hipoteza o karakteristikama djela (primjer) Posebna hipoteza o karakteristikama djela Posebna se pažnja u zvaničnim podacima o kriminalitetu posvećuje podacima o fazi i mjestu izvršenja kaznenih djela, kao i obliku saučesništva
1. Pojedinačna hipoteza o karakteristikama djela Zvanični podaci o kriminalitetu sadrže posebne odjeljke koji se
bave fazom izvršenja kaznenih djela Indikatori: pisani (pismeni) iskazi MUP-a i tužilaštva u obliku godišnjih (i drugih) zvaničnih izvještaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu
...
Posebna hipoteza o karakteristikama počinioca (primjer) Posebna hipoteza o karakteristikama počinioca Uobičajeno je da zvanični podaci o kriminalitetu prezentiraju podatke o
godinama života, spolu, zanimanju, školskoj spremi,ranijoj osuđivanosti, državljanstvu i nacionalnosti počinitelja
1. Pojedinačna hipoteza o karakeristikama počinioca Zvanični podaci o kriminalitetu neizostavno sadrže i podatke o godinama života počinioca
Indikatori: pisani (pismeni) iskazi MUP-a i tužilaštva u obliku godišnjih (i drugih) zvaničnih izvještaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu
2. Pojedinačna hipoteza o karakeristikama počinioca Zvanični podaci o kriminalitetu uvijek sadrže podatke o spolu počinioca Indikatori: pisani (pismeni) iskazi MUP-a i tužilaštva u obliku godišnjih (i drugih) zvaničnih izvještaja o radu po godinama u analizi, pisani (pismeni) iskazi Zavoda za statistiku u obliku biltena o kriminalitetu
...
Posebna hipoteza o alternativnim izvorima podataka o imovinskom kriminalitetu (primjer) Posebna hipoteza o alternativnim izvorima podataka o imovinskom
kriminalitetu Značajan i pouzdan izvor podataka o imovinskom kriminalitetu mogu pružiti i
viktimizacijske i studije o samoprijavljivanju 1.Pojedinačna hipoteza o alternativnim izvorima podataka o imovinskom
kriminalitetu Anonimnim viktimizacijskim i studijama o samoprijavljivanju mogu se prikupiti
sveobuhvatni podaci o imovinskom kriminalitetu Indikatori: pisani iskazi eksperata 2.Pojedinačna hipoteza o alternativnim izvorima podataka o imovinskom
kriminalitetu Viktimizacijske i studije o samoprijavljivanju imaju visok nivo validnosti i pouzdanosti Indikatori: pisani iskazi eksperata 3.Pojedinačna hipoteza o alternativnim izvorima podataka o imovinskom
kriminalitetu Viktimizacijske i studije o samoprijavljivanju uglavnom su konzistentne sa podacima o
imovinskom kriminalitetu iskazanim u zvaničnim statistikama Indikatori: pisani iskazi eksperata
Uvod Način istraživanja je onaj dio znanstvenog dokumenta
projekta istraživanja koji sadrži osnovne bitne odluke o tome kako će se istraživati, kako će se ostvariti znanstveni i društveni ciljevi i kako će se provjeriti hipoteze
Navođenje općeznanstvenih i osnovnih metoda istraživanja koje će se koristiti, sa naglaskom na ... (ukoliko je to slučaj)
Metode prikupljanja podataka, uključujući i tehnike, instrumente, kako i u vezi s čim
Općeznanstvene metode koje će se koristiti su hipotetičko-deduktivna (jer se polazi od široko prihvaćenih stavova o značaju i upotrebljivosti podataka o kriminalitetu, ponajprije zvaničnih), statistička (gro podataka će se predstavljati u kvantitativnom obliku, polazeći od postavke da se bavimo kriminalitetom kao masovnom pojavom), te komparativna (raščlanjivanje kriminaliteta po pojedinim kriterijima podrazumijeva i poređenja-npr. po godinama, i sl.)
Uglavnom će biti zastupljene sve osnovne metode, sa naglaskom na analizu, apstrakciju, specijalizaciju i generalizaciju.
Način prikupljanja podataka- dominantno analiza sadržaja dokumenata (zvaničnih izvještaja o kriminalitetu).
Ispitivanje- neutralnog tipa, primjenom ankete sa zatvorenim odgovorima.
Uzorci istraživanja obuhvataju: Namjerni uzorak argumenata koji će biti analizirani, i
to: Godišnja (u rasponu koji je naznačen naslovom
projekta) zvanična izvješća MUP-a, tužilaštva i suda o radu, odnosno o stanju kriminaliteta
Bilteni o kriminalitetu Zavoda za statistiku u periodu naznačenom naslovom
Uzorak ispitanika obuhvata 500 građana. Uzorak je višefazni, a faze u uzorkovanju su: 1) lista svih ulica po mjesnim zajednicama poslužiće kao okvir za uzorkovanje. Prostim slučajnim uzorkovanjem odabira se jednak broj adresa iz svake mjesne zajednice; 2) ukoliko adresa ima više domaćinstava, prilikom samog anketiranja izvršit će se ad hoc uzorkovanje domaćinstva po principu prostog slučajnog odabira; 3) iz domaćinstva se odabiru osobe starije od 16 godina po principu „najbliži rođendan“ (osoba čiji je rođendan najbliži broju koji je dobijen ad hoc prostim slučajnim uzorkovanjem). Ukoliko se u domaćinstvu nalazi samo jedna osoba u trenutku kada se vrši anketiranje, dotični/a se anketira.
Uopće o opravdanosti istraživanja Znanstveni i društveni doprinos istraživanja mogu biti
neposredni i posredni, aktuelni i odloženi, trenutni, kratkoročni i dugoročni-trajni
Znanstveno opravdano istraživanje je ono koje doprinese produbljivanju, proširivanju, pouzdanosti i primjenjivosti znanstvenog saznanja o predmetu ili metodu nauke odnosno o predmetu ili metodu istraživanja ili oboma
Verifikatorni ili heuristički znanstveni rezultat Društvena opravdanost se procjenjuje na temelju
vjerojatnog aktualnog i potencijalnog doprinosa odigravanjem i rezultatima istraživanja u rješavanju društvenog problema
Znanstvena opravdanost istraživanja (primjer) U našem istraživanju smjeramo i jednom i drugom Pored toga što se znanstveni doprinos ogleda u
verifikaciji teze o zvaničnoj statistici kao najvažnijem sredstvu saznanja o zločinu, aproksimacijom tamne brojke imovinskog kriminaliteta namjeravamo postići heuristički doprinos postojećem fondu spoznaja o obimu, strukturi i dinamici imovinskog kriminaliteta
Kako je kriminalitet promjenjiva kategorija, to je sistematsko praćenje njegove strukture i posebno dinamike važan doprinos kriminalističkim i kriminološkim spoznajama
Znanstvena opravdanost istraživanja (primjer) Više izvora podataka osiguravaju poređenje zvanične i
“nezvanične” stope kriminaliteta, što svakako doprinosi provjeri i kritičkom osvrtu na pouzdanost i jednih i drugih
Ispitivanje validnosti i pouzdanosti instrumentarija u prikupljanju alternativnih izvora podataka također je i doprinos propitivanju adekvatnosti metode ispitivanja u kriminalistici i kriminologiji
Društvena opravdanost istraživanja (primjer) Naše znanstveno istraživanje treba da osigura
pouzdanu i objektiviziranu sliku o imovinskom kriminalitetu, koja može poslužiti donosiocima odluka, ali i praktičarima da na temelju činjenica usmjeravaju svoje aktivnosti