Upload
ljubabuba
View
28
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
IstorijaNauka koja proučava prošlost ljudskog društva (Tucaković, 2000)
Izvori:Pi i t iPisani tragoviMaterijalni spomeniciUsmena predanja (priče legende mitovi)Usmena predanja (priče, legende, mitovi)
KomuniciranjeMaterijalno Duhovno
Mediji
Mediji – posrednici pri komuniciranju Mas‐medijiIstorija komuniciranja=istorija medija
Period istorije
Stari vijek ‐ od pojave pisma do pada ZRC, kraj 5. vijeka (476. godina)S d ji ij k k di d d RC d d Srednji vijek – oko 1000 godina, od pada RC do pada Vizantije (1453. godine)1492 godina otkriće Amerike1492. godina – otkriće Amerike1453. godina – štamparijeNovi vijek – posljednjih 500 godinaNovi vijek posljednjih 500 godina
Predcivilizacijski i civilizacijski period – stanje ljudske kultureP i ij ki i dPraistorijski period
paleolitneolitneolitbronzano doba
U početku – jednostavni komunikacijski znakovi –optički i akustički kodovi
Optički: mimika, gest, pokretAk ički k š k ik ij čAkustički: zvuk, šum, krik, riječ
Kasnije – pojačivači: svjetlosni i zvučni znaci
Svjetlosni: vatra, dimni signaliZvučni: bubnjevi, trube od kore drveta, rogovi ži i jživotinja
P t b ši i i f ij i bliž Potreba za širim informacijama, ne samo iz bliže okoline – trgovina i moreplovstvo
Društvo
Skup odnosa među ljudima kao i odnosa ljudi prema prirodid š i d i č j k i d d đ j društveni odnosi =čovjekova pripadnost određenoj grupi (porodica, preduzeće, škola itd.)
Društvene grupe
Grupa ljudi koji međusobno djelujuPovezani su zajedničkim ciljemNormama ponašanjaStavovima i vjerovanjimaUstaljen sistem odnosa i uloga
JavnoJavno
opšte dostupno svimaotvoreno, poznato, pristupačno narodno
Javno i javnost ‐ Häberle: res publicae=stvar publike, naroda, “međupodručje između državnog i privatnog
Javnost
Pojam javnost (engl. public, fran. publique, njem. öffentlichkeit ili öffentlich) ima porijeklo od latinske riječi
bli (javan)publicus (javan). "U ranoj uporabi te riječi prepoznaju se dva osnovna značenja: jedno je sadržano u terminu res publica, a odnosi j j j p ,se na opću dostupnost, otvorenost i pristupačnost narodu, u smislu javnog mjesta; u drugom slučaju termin je povezan sa stvarima od općeg interesa ili još određenije sa službenimsa stvarima od općeg interesa ili još određenije sa službenim i državnim poslovima" (V. Lamza Posavec: Javno mnijenje, 1995, 14.)
Wikipediapojmu "javnosti" pripadaju svi građani i udruženja građana koji razmišljaju i razgovaraju o zajednici u kojoj žive te ta razmišljanja formuliraju u kritiku i odbijanje, prijedloge i prihvaćanje koje javno izražavaju i zastupajuprijedloge i prihvaćanje, koje javno izražavaju i zastupaju, te i na taj način pokušavaju utjecati na javno mnijenje
Javnost
Java ‐ pojavni svijet koji se može čulima opazitiJavno zato označava obznanjenost i opštu i čpristupačnost
P litičk č j ij či j t d l ti kih ij či Političko značenje riječi javnost ‐ od latinskih riječi publicus (javan) i populus (narod).
Navedite pojmove koji nose prefiks JAVNO/A
Javna zgrada
Javna zgrada= ustanova u kojoj su smještene državne institucije, ali ne
št d b d t j tmora uopšte da bude otvorena za javnost
Javna ličnost
Navedite neka odličja javne ličnosti?
Javna ličnost= označava vrstu popularnosti, odnosno, publiciteta koji
ži k buživa neka osoba
Kontradiktornost!!!!!!!!!!!!!Kontradiktornost!!!!!!!!!!!!!
javna škola
javna škola= ukazuje na činjenicu da je obrazovanje u njoj besplatno
Javna kuća
Žena u javnosti ‐ javna žena
Javno okupljanjeJavno debataJavna osuda
Javno okupljanjeJavno debataJavna osuda
k k k k= značenje javnog koje se konstituiše preko kategorije, javnog mnijenja
javno mišljenje" krajem XVIII‐ „javno mišljenje ‐ krajem XVIII vijekavijeka
Privatno
N dit j k ji i j fikNavedite pojmove koji imaju prefiks PRIVATNO
Pojam privatno
L i lič i i lišLat. privatus= ličan, intiman, lišen
U rimskoj porodici predstavljao je simboličku zaštićenost od upliva javnosti i lišen mogućnosti da zaštićenost od upliva javnosti i lišen mogućnosti da prodre u javnu sferu
Privatno vlasništvoPrivatne stvariPrivatni račun u banci
Državni i privatni fakulteti
Kategorije JAVNO i PRIVATNOjavljaju se još u staroj Grčkoj u kojoj je sfera POLISAj d ičk i i d j d f KUĆEzajednička svima i strogo odvojena od sfere KUĆE
Agore i forumi, retoričari i oratoriAristotel – javnost i javni život polje za isticanje i j j p j jprimanje priznanja
Dominantni način komuniciranja!!!!!!!!!
Riječi postaju političko oružje i sredstvo vladanja d i (S k č j i )drugima (Sokrat – učenje i smrt)
Srednji vijek “reprezentativna javnost”
predstavlja obilježje statusa atributi ličnosti kao sto su:
insignije (grbovi, oružje), g j (g , j ),habitus (odijevanje, frizura), maniri (način pozdravljanja, ponašanja) i retorika (oslovljavanje govor sa formalitetima uopšte)retorika (oslovljavanje, govor sa formalitetima uopšte)
strogi kodeks plemićkog ponašanja
Nosioci “reprezentativne javnosti” bili su crkva i plemićki stalež
“reprezentativna javnost” stvara prostor za jednu drugu sferu koja je povezana sa pojmom javnosti u modernom smislu‐ “javna vlast”
Javna vlast se ispoljava kroz formiranje vojske, formiranje stalne uprave i isključenju “privatnih ljudi” iz učešća u bilo kakvom odlučivanjuodlučivanju
Ko su “privatni ljudi”?p j
Kategorija JAVNO pretvara se u sinonim DRŽAVNO.
Privatni ljudi potčinjeni su javnoj vlasti i predstavljaju samo publiku.
Prema Habermasu – konačna podjela u građanskom društvu
Literarna javnost formira se u engleskim kafanama i francuskim salonima
Ova javnost predstavlja “vježbalište” javnog mišljenja
INTERNET ‐ javno ili privatno?
Zašto je lakše danas biti javna ličnost?Zašto je lakše danas biti javna ličnost?
U antičkom svijetu bogataši su se uvijek osjećali kao javne ličnosti
To su iskazivali putem raznih donacija (terme, putevi, spomenici) ili plaćenim javnim gozbama
srednji vijek ‐ crkveni ktitori
Srednji vijek
Dominantni medij komuniciranja!!!
Crkva – institucija, okruženje i medij javnog komuniciranja
Govor, govorništvo – crkvene propovjedit i iti k i i jvrsta primitivnog masovnog komuniciranja
Crkvenim propovjedima prisustvovale su žene, djeca i muškarciU antičkim vremenima ženama je bilo zabranjeno prisustvo u javnom životu
naučnici su tek u eri radija počeli da shvataju koliko je važna bila usmena komunikacija u antičkoj Grčkoj i srednjem vijeku srednjem vijeku
Početak ere televizije 50 ih godina XX vijeka uveo je i Početak ere televizije 50‐ih godina XX vijeka uveo je i vizuelnu komunikaciju
Današnje televizijske serije slijede model serija na radiju ‐ nastavlja se model priča koje su izlazile u nastavcima u časopisima u XIX vijekunastavcima u časopisima u XIX vijeku
pravila za pravljenje stripova iz XX vijeka oblačići s pravila za pravljenje stripova iz XX vijeka ‐ oblačići s tekstom mogu da se pronađu i na grafikama iz XVIII vijeka ‐ prilagođeni „svici s tekstom" koji izlaze iz usta j p g jBogorodice i ostalih likova na srednjovjekovnim vjerskim umjetninama
Jakopo Tintoreto ‐ Sveti Marko spasava roba
sv. Marko je, obrušavajući se naglavce S neba kako bi spasao zarobljenog hrišćanina, predstavljen kao iSupermen u stripovima nastalim četiri stotine godinaSupermen u stripovima nastalim četiri stotine godinakasnije
italijanski istoričar Karlo Ćipola ‐ doprinos pismenosti razvoju industrijalizacije , „napretku" i „civilizaciji“
vjera u „modernizaciju“
Internet –„demokratski“ medij
Srednjovjekovni rukopisi
Vrijednost rukopisa prisutna je i u eri štampe, kao što je i vrijednost knjiga i radija ostala i u eri televizije.
Na medije mora da segleda kao na sistem, koji se stalno mijenja i u kojem različiti elementi imaju veće stalno mijenja i u kojem različiti elementi imaju veće ili manje uloge.
Harold Inis Asirsko carstvo bilo jedno od prvih u kojima su se
dili “ i” k j l d š lj i gradili “autoputevi”: poruka je mogla da se pošalje iz bilo kog dijela carstva u glavni grad i da se dobije odgovor u roku od nedjelju danaodgovor u roku od nedjelju dana.materijal za komuniciranje: trajni materijali, (pergament, glina i kamen), nesigurni i kratkotrajni, p g g g j(papirus i papir)
k išć j dih ij l k A i iji d l j d korišćenje tvrdih materijala, kao u Asiriji, dovelo je do kulturnih sklonosti ka poštovanju vremena i vjerskih organizacija, organizacija, Lakši materijali, koji su brže mogli da se prenose na većim razdaljinama, doveli do sklonosti ka poštovanju j jprostora i političkih organizacija.
što se tiče antičke Grčke, Inis je veći akcenat stavio na govor nego na alfabetG čk i ili ij bil j d ć ži ij či "„Grčka civilizacija bila je odraz moć žive riječi."
Govori u skupštini u Atini, kao i predstave koje su se održavale u amfiteatrima na otvorenom ‐ važan dio antičke grčke civilizacije, U usmenim kulturama, pjesme i priče nisu imale određene forme a stvaralaštvo je bilo kolektivno određene forme, a stvaralaštvo je bilo kolektivno ‐pjevači i pripovjedači neprestano preuzimali teme i fraze jedni od drugih i istovremeno ih mijenjali. j g j j
To isto rade i naučnici danas, mada se plagijatorstvo osuđuje i naše poimanje intelektualne svojine zahtijeva da se izvor pozajmljenog materijala objavi
Aleksandar Veliki je u kovčegu za dragocjenosti nosio Homerovu Ilijadu na sve svoje ekspedicije, a velika biblioteka sa otprilike pola miliona svitaka osnovana je biblioteka sa otprilike pola miliona svitaka osnovana je u Aleksandriji, gradu nazvanom po njemu.
U antičkom svijetu (Rim, za vrijeme Avgustinove vladavine) slike, a naročito statue, predstavljale su još jedan važan vid komunikacije i propagandejedan važan vid komunikacije i propagande.
Umjetnost zvaničnog Rima uticaće na ikonografiju u d k l k b lranom periodu crkve: npr. slika „uzvišenog" Hrista bila
je adaptacija slike imperatora.
Hrišćani su slike koristili kao medij prenošenja informacija, ali i kao medij za ubjeđivanje.
Grčki teolog Bazil od Cezareje : „Umjetnici svojim slikama pomažu religiji onoliko koliko to govornici slikama pomažu religiji onoliko koliko to govornici čine svojim riječima." Papa Grigorije Veliki ‐ slike pomažu nepismenima, Papa Grigorije Veliki slike pomažu nepismenima, kojih je bilo mnogo više, kao što to riječi čine pismenima.
taktilni aspekt slika‐ ljubljenje slike ili statue bio je p j j j juobičajen način za izražavanje odanosti, i to se još čini u katoličkom i pravoslavnom svijetu.
Vizantijska kultura bila je predstavljena slikanim ik H i t B di i t ikonama Hrista, Bogorodice i svetaca
Na mozaicima koji su ukrašavali unutrašnjost kupola Na mozaicima koji su ukrašavali unutrašnjost kupola vizantijskih crkava Hrist je prikazivan kao pantokrator („vladar svega“) ( g )
„Jevanđelja su ispisana riječima, ali su ikone ispisane zlatom", VIII vijek, opat
Ikonografija – XX vijek, pop‐kultura, ikona –svjetovna slavna ličnost (Madona ime iz hrišćanske religije)slavna ličnost (Madona – ime iz hrišćanske religije)
Tapiserija iz Bajea (12. v) – normansko osvajanje Engleske, 70 m, priča u slikama (filmske tehnike, kontinuirana naracija)kontinuirana naracija)
Likovi urezani u drvo, bronzane i kamene statue, vitraži itd – vid komunikacije
Viktor Igo ‐ poredeći katedralu i knjigu – „ovo će ubiti ono“
Emil Mal ‐ francuski istoričar umjetnosti ‐ „u srednjem vijeku umjetnost je bila didaktična" vijeku umjetnost je bila didaktična Ljudi su sa slika učili „sve što je bilo potrebno da znaju ‐ istoriju svijeta od postanja, vjerske dogme, djela istoriju svijeta od postanja, vjerske dogme, djela svetaca, hijerarhiju vrlina, raznovrsnost nauka, umjetnosti i rukotvorine; sve ovo su učili sa prozora u k i ili d i"crkvi ili od svetaca u porti".
Ri l ž d j j k i dijRitual ‐ važan srednjovjekovni medij
O št ij l d č l j d Ono što nije moglo da se sačuva moralo je do se zapamti, a ono što je trebalo da se zapamti moralo je da bude prikazano na upečatljiv način. da bude p a a o a upečat j v ač .
Složeni i dramatični rituali, kao što su krunisanje , jkraljeva i odavanje počasti klečanjem vazala (slugi)pred gospodarima u sjedećem položaju,
št li i k ji t l d li d d dil saopštavali su onima koji su to gledali da se dogodilo nešto značajno.
Prenošenje vlasništva nad zemljom bilo bi propraćeno darovanjem simboličnih predmeta, kao što su grumen zemlje ili mač zemlje ili mač.
Ritual sa svojom snažnom vizuelnom komponentom Ritual, sa svojom snažnom vizuelnom komponentom, bio je glavni oblik publiciteta, kao što će biti i u eri televizije sa događajima poput krunisanja kraljice j g j p p j jElizabete II.
„spektakl“
Prodiranje pisma u svakodnovni život u poznom Prodiranje pisma u svakodnovni život u poznom srednjem vijeku imalo je važne posljedice:
zamjena tradicionalnih običaja pisanim zakonima,porast falsifikata, činovnici (pismeni sveštenici) počinju da kontrolišu administraciju , pojavljuju se jeretici koji su svoje neortodoksne stavove pojavljuju se jeretici koji su svoje neortodoksne stavove opravdavali pozivajući se na biblijske tekstove, prijeteći tako “monopolu" nad znanjem srednjovjekovnog sveštenstva.
promjene u medijima imale su bitne društvene i k l lj di kulturne posljedice.
K k i d i bi t lj di ?Kakve su prirode i obima te posljedice?
Da li su primarno političke ili psihološke? Da li su primarno političke ili psihološke?
Posmatrano iz ugla politike, da li su išle u prilog demokratiji ili diktaturi? demokratiji ili diktaturi? „Era radija" nije bila samo era Ruzvelta i Čerčila, već i Hitlera, Musolinija i Staljina.
Gledano iz ugla psihologije, da li čitanje, slušanje ili gledanje podstiču empatiju prema drugima ili
l č j t i ij t? povlačenje u sopstveni svijet?
Da li televizija ili „net" uništavaju zajednice ili stvaraju nove vrste zajednica u kojima je prostorna blizina manje važna?manje važna?
Turska vođa države Kemal Ataturk 1929 naredio da se Turska‐ vođa države Kemal Ataturk 1929. naredio da se arapsko pismo zamijeni zapadnjačkim alfabetom ‐želja da pismom i razmišljanjem pokaže da zemljaj p j j p jpripada “civilizovanom svijetu".
Promjena ‐ način komuniciranja, simboličnoPovezana je s pitanjem pamćenja‐ Ataturk je želeo da
d i j j lj j i li k modernizuje svoju zemlju promjenom pisma, ali tako je mlađoj generaciji onemogućio pristup pisanoj tradiciji. tradiciji. Međutim, u školama Kurana u Turskoj i u Iranu, tradicionalno arapsko pismo se i dalje uči.
Brigs, Asa i Berk, Piter. (2006). Društvena istorija medija. Beograd: Clio.
Javnost (23. listopada 2007). Preuzeto 17.9.2009. sa http://hrwikipedia org/wiki/Javnosthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Javnost.
Tucaković Šemso (2000) Historija komuniciranja Tucaković, Šemso . (2000). Historija komuniciranja. Sarajevo: Studentska štamparija.