Dedžal - najveće iskušenje

7/29/2019 Dedal - najvee iskuenje

1/62


2/62

23.3.2013

DEDDAL - NAJVEE

ISKUENJE UMMETAOPIS I OSOBINE, DEDDALOVA POJAVA,

NJEGOVE SMUTNJE I ISKUENJA, ZATITA ODNJEGA I NJEGOVA PROPAST

Safet SuljicET-TAQWA

www.et-taqwa.com


3/62

1

UVODHvala Allahu, azze ve delle, koji je kazao: "On tebiobjavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige,

a drugi su manje jasni. Oni ija su srca pokvarena eljnismutnje i svog tumaenja slijede one to su manje jasni. Atumaenje njihovo zna samo Allah. Oni koji su dobro unauku upueni govore: "Mi vjerujemo u njih, sve je odGospodara naeg!" A samo razumom obdarenishvaaju." (Prijevod znaenja sura Ali-Imran, ajet broj 7).

Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, koji je kazao: Od Huzejfe Ibn Jemana,radijjallahu anhu, se prenosi da je kazao, rekao je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Srca e biti izloenasmutnjama poput prostiraa koji se iri dio po dio, koje srceje upije ostavit e na njemu jednu crnu taku, a koje srce jeodbije ostavit e na njemu jednu bijelu taku tako da e

postat dva srca, bijelo kojee biti blistavo

isto i njemunee moi fitna da nateti sve dok je Nebesa i Zemlje; i

drugo srce crno poput spaljena kolca. Takvo srce neepoznavati dobro niti e negirati grijeh osim onoga toupije, spozna iz okoline (strasti)."

Neka je salavat i selam na asnu porodicu Vjerovjesnika,sallallahu alejhi ve sellem, na Njkegove drugove, i sve koji

ga slijede do Sundjeg dana.Doista ivimo u vremenu fitne (smutnje) kada je Allah, azzeve delle, otvorio vrata dunjaluka pa su se ljudi poelinatjecati u prikupljanju ovodunjalukih prolazni dobara, azaboravili su Ahiret i sve njegove ljepote i dobrote.

Da stvar bude jo gora ovih smutnji nisu poteeni ni

vjernici, daije, ueni ljudi... svi su postali predmetomiskuenja jedni drugima.


4/62

2

Teko je analizirati kako i preko ega ovjek da spoznada li je obuzelo fitna njega i njegovo srce, no imaju nekipokazatelji koji mogu da priblie traeni odgovor.

Na prvom mjestu i moda ponajjai znak da je ovjekiskuan jeste slabljenje imana, odnosno da ovjek ne radiza Allahovu vjeru i trudi se kao to se prije trudio, i ovo jestvar koja je svima nama jasna.

Na drugom mjestu, odnosno drugi znak koji je pokazuje daovjek zapao u fitnu, a koji je moda presudan po ovoj

temi jeste hadis odnosno ono to se prenosi od Huzejfe,radijjallahu anhu, da je kazao: "Ako neko od vas eli dazna da li ga je pogodila fitna ili ne, neka pogleda uslijedee: "Ako smatra da je Halal ono to je ranije smatraoHaramom pogodila ga je fitna, i ako smatra da jeHaram ono to je ranije smatrao Halalom pogodila gaje fitna!" (Hadis je po artovima dvojice ejhova: Buharijei Muslima, a oni ga nisu zabiljeili).A u predaji od Ebu Neiima, radijjallahu anhu, stoji: "Fitnee pogaati ljudska srca koje srce je upije ostavit e nanjemu jednu crnu taku, a koje srce je odbije ostat e nanjemu jedna bijela taka. Ko od vas eli da zna da li gaje pogodila Fitna, ili ne, neka pogleda u slijedee: AkoHaramom smatra ono to je smatrao Halalom, ili Halalom

smatra ono to je smatrao Faramom pogodila ga je Fitna(smutnja)."

Dakle, ovo je najjasni pokazatelj da li je ovjek zapao uFitnu ili ne, pa neka svako od nas sebe obrauna i pogledada li je od onih koji su pali na ovom ispitu ili ne?!


5/62

3

NETO VIE O ISKUENJIMAIskuenja su jedan od Allahovih zakona meu Njegovimstvorenjima, koja On Uzvieni daje kako bi ih iskuao,

oprostio im grijehe i razdvojio iskrene od neiskrenih.

Kae Uzvieni: ''Mi emo vas dovoditi u iskuenje malosa strahom i gladovanjem, i time to ete gubiti imanja

i ivote, i ljetine. A ti obraduj izdrljive.'' (Prijevod

znaenja sura El-Bekare, ajet broj 155.)

Takoer, kae Uzvieni: Mi vas stavljamo na kunju i u

zlu i u dobru i Nama ete se vratiti. (Prijevod znaenjasura El-Anbija, ajet broj 35)Elif-lam-mim.

Misle li ljudi da e biti ostavljeni na miru ako kau: 'Mivjerujemo!' i da u iskuenje nee biti dovedeni?

(Prijevod znaenja sura El-Ankebut, ajet broj1-2)

A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:

''Zaista je veliina nagrade srazmjerna veliini iskuenja.Zato, kada Uzvieni Allah zavoli jedan narod, postavi gana razne kunje, pa ko bude zadovoljan time, Allah e bitizadovoljan njime, a ko se srdi zbog toga, njemu pripadaAllahova srdba. (Biljei ga Tirmizi i ocjenjuje dobrim).

Ljudi sa najveim i najpotpunijim imanom su oni koji imajunajvea i najtea iskuenja.

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:''Poslanici su imali najtea iskuenja, zatim dobri i poboniljudi, a onda oni slini njima. ovjek biva iskuavan shodnojaini svoje vjere, pa ako je vrst u svojoj vjeri, teko e bitii njegovo iskuenje, a bude li njegova vjera slaba, bit eiskuan u onoj mjeri kolika je njegova vjera.


6/62

4

ovjeka e neprestano snalaziti iskuenja sve dok ne budehodao po zemlji ist od grijeha.'' (Biljei ga imam Ahmed idrugi).

Neke od koristi iskuenja: opratanje i brisanje grijeha i loih postupaka,

poveanje dereda i ugleda na ahiretu,

mogunost da se shvate i osjete propusti i zanemarivanjau pogledu Allahovih prava, korenje i osuivanje due(nefsa),

otvaranje vrata pokajanja, poniznosti i skruenosti predUzvienim Allahom,

jaanje veze izmeu roba i Gospodara,

podsjeanje na kaznu i bol koju e, na onom svijetu,osjeati nesretnici kanjeni od Allaha zbog svojih grijeha,

jaanje ubjeenja i vjerovanja u Allahovu odredbu iodreenje kader i to da samo Uzvieni Allah daje i koristi tetu,

prisjeanje na smrt i uvianje prave sutine dunjaluka.

Tri su vrste ljudi u iskuenjima:

PRVI: Lieni i uskraeni dobra; ljute se zbog iskuenja i

negoduju, loe misle o Allahu i optuuju sudbinu kader.DRUGI: Upueni; strpljivi su na iskuenjima i imaju lijepomiljenje o Allahu.

TREI: Zadovoljni; zahvaljuju Allahu i zadovoljni suNjegovom odredbom, to je jo vei stepen od strpljivosti.Cjelokupan ivot vjernika je u znaku dobra: ta god da muse desi, briu mu se grijesi i piu sevabi. Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''udan li je primjer


7/62

5

vjernika: to god ga zadesi, njemu je dobro, i to jesvojstveno samo vjerniku. Ako doivi neto lijepo i radosno,on zahvali Allahu i to bude dobro po njega, a ako mu se

desi neto loe, strpi se i opet bude dobro po njega.''(Biljei Muslim).

Od Allahove mudrosti je da vjernik doivljava iskuenja inedae, koje su mu ili iskup za poinjene grijehe jo naovom svijetu, ili poveanje dereda i mjesta na ahiretu; doknevjernik i licemjer biva poteen i sauvan na dunjaluku,ali zato mu se kazna odgaa do preseljenja na drugi

svijet.

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:''Primjer vjernika slian je primjeru mlade stabljike kojuvjetar neprestano povija i njie; tako i vjernika neprestanopogaaju iskuenja i nedae. A primjer licemjera slian jeprimjeru stabljike rie; ne njie se i ne trese sve dok nedoe vrijeme za etvu. (Biljei Muslim).

Iskuenja i nedae mogu doi na razne naine: u porodici,imetku, djeci, vjeri, a najvee iskuenje za jednogAllahovog roba je iskuenje u vjeri.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, doivio jemnoga iskuenja u porodici, imetku, djeci, vjeri, pa se strpioraunajui na nagradu, sauvao lijepo miljenje o svom

Gospodaru, pomirio se i zadovoljio Njegovom odredbom,nastavio slijediti i sprovoditi Allahove propise ne kreiNjegove granice, postajui tako istinski primjer na kojitreba da se ugleda svako ko doivi kakvo iskuenje inedau.

Prilikom iskuenja, Allahov rob je duan da postupi na

sljedei na

in:


8/62

6

1. da bude ubijeen da je ono to ga je snalo od Allahai da se pouzda u Njega,2. da ustraje u slijeenju Allahovog zakona, ne krei

Njegove propise; tako da se ne ljuti i ne srdi (zbogiskuenja), niti da proklinje sudbinu,

3. da poduzme sve to je korisno i svrsishodno u ciljuodbijanja nedae,4. da od Allaha zatrai oprost i pokaje se za uinjenegrijehe.

alosno je da jedan dio muslimana ija je vjera oslabila,kada ih zadesi kakvo iskuenje i nedaa, srde se i ljute,proklinju sudbinu i prigovaraju svome Stvoritelju naNjegovoj odredbi, gubei iz vida Njegovu mudrost u tomei obmanjujui se svojim dobrim djelima, pa tako upadaju ujo gore iskuenje i ine veliki grijeh.

Ako Allahov rob u iskuenjima i nedaama bude razmiljaona jedan drugi nain, dajui im ljepi smisao i znaenje,osjetit e u njima lahkou, strpit e se i dati prednost lijepojzavrnici na ovom svijetu, oekujui veliku nagradu iAllahovo obeanje, kao npr.:

1. da bude svjestan da mu je to iskuenje propisano i dase nije moglo izbjei, kao i to da je u mogunosti da se

prilagodi datoj okolnosti i postupa u skladu samogunostima;2. da ima na umu da su mnoga Allahova stvorenja iskuanana neki nain, svako sa onim to je u stanju da podnese ida gotovo niko od toga nije poteen; nevolje i nedae sustalne i neminovne, pa ko primijeti i vidi da su i drugi uiskuenjima, bit e mu lake u njegovom;

3. da se prisjeti najveeg iskuenja koje je zajednicamuslimana doivjela smru Allahovog Poslanika, sallallahu


9/62

7

alejhi ve sellem; time je prekinuta objava, smutnje su sepojavile i rairile, a ashabi razjedinili. ''Svaka nesrea inedaa nakon tvoje smrti je neznatna, Allahov Poslanie'';

4. da ima na umu Allahovo obeanje i veliku nagradu zaonoga ko se strpi pri iskuenju. Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rekao je: ''Strpljivost se pokazuje priprvom udarcu'';5. moda ga je Allah iskuao tom nedaom kako bi odnjega otklonio zlo i jo veu nevolju;6. Allah mu je na taj nain omoguio injenje velianstvenih

djela, poput istrajavanja u strpljivosti, nadanja u Allahovumilost i nagradu i iekivanje pomoi i spasa; sve su toibadeti dobra djela kojima robujemo Allahu ipribliavamo Mu se;7. moda je ovjek imao dosta propusta i nedostataka inije imao mnogo dobrih djela, pa je Allah htio da mupodigne mjesto i da to djelo bude jedno od onih zbog kojih

e se najvie nadati Allahovoj milosti i ulasku u Dennet;8. ovjek je moda bio u nemaru, obmanut ovosvjetskimarima i ukrasima, daleko od razmiljanja o Allahu ipraktikovanju vjere, pa je Uzvieni Allah htio da se onosvijesti i probudi iz svog nemara, proe takvog nainaivota i vrati pravome putu.Pa ako Allahov rob bude ispunjen ovako lijepim i

pozitivnim znaenjima i razmiljanjem, njegovo iskuenje inedaa pretvorit e se u blagodat, pruit e mu se prilikada se osami sa svojim Gospodarom, osjeti slasti robovanjai skruenog obraanja Njemu, uvrsti vezu sa Njim, poveanadu u Njegovu milost, uljepa svoje miljenje o NjemuUzvienom i uradi mnoga dobra djela koja se ne daju niopisati.

Vehb Ibn Munebbih, rahmetullahi alejhi, rekao je: ''ovjeknee u potpunosti shvatiti i razumjeti vjeru sve dok iskuenje


10/62

8

i nedau ne bude smatrao kao blagodat, a blagostanje ibezbrinost nedaom, tako da, kad je u nevolji, oekujeolakanje i razgalu, a kada uiva u blagostanju, oekuje

nevolju. A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,kae: ''Kada na Sudnjem danu budu dijeljene nagradeonima koji su bili u iskuenjima i nedaama, oni koji su nadunjaluku bili poteeni, poeljet e da su im koe bilecijepane i rezane makazama. (Biljei Tirmizi).

Neke od stvari i postupaka koje olakavaju onome ko je uiskuenju i nedai, umiruju tugu, stimuliu moral i volju,

okrepljuju srce i daju mu snagu:

1. Dova: Rekao je ejhul-islam Ibn Tejmijje: ''Dova je uzrokkoji potiskuje i otklanja nevolju. Pa ako dova bude jaa odnevolje, otklonit e je, a ako uzrok nevolje bude jai, ondaje nee otkloniti, ali e je umanjiti i oslabiti. Zato je pripomraenju Sunca i drugim prirodnim udima idogaajima nareeno da se klanja namaz, dovi, traioprost i udjeljuje sadaka.''2. Namaz: Kada bi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhive sellem, neto zadesilo i pogodilo, potraio bi utoite unamazu.3. Sadaka: U jednoj predaji se navodi: ''Lijeite svojebolesne sadakom.''4. Uenje Kur'ana: ''Mi objavljujemo u Kur'anu ono toje lijek i milost vjernicima.'' (Prijevod znaenja sura El-

Isra', ajet broj 82.)

5. Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, dove: ''A tiobraduj izdrljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi,samo kau: 'Mi smo Allahovi i mi emo se Njemuvratiti!''' (Prijevod znaenja sura El-Bekare, ajet broj

155-156).


11/62

9

''Nema ovjeka koji u nevolji i nedai kae: 'Mi smoAllahovi i mi emo se Njemu vratiti' a da Allah njegovusituaciju nee zamijeniti boljom.''

MESIH DEDDAL I NJEGOVEOSOBINE

Znaenje rijei El Mesih?

Ebu Abdullah El-Kurtubi spominje dvadeset tri izvedeniceovog korjena rijei a autor El Kamusa pedest znaenja.( EtTezkire, 679, Tertibul Kamus, 4/239).

Ovaj izraz se upotrebljava za iskrenog, kao i za laljivogprevaranta. Tako Mesih Isa sin Merjemin je iskreni, dok jeMesih Deddal pokvareni laac.

Allah, azze ve delle, je stvorio dva Mesiha, jedannasuprot drugom:

Tako je Isa, alejhi selam, Mesih upute, lijei slijepog igubavog, oivljava mrtvog Allahovom, azze ve delle,dozvolom.

A Deddal - Allah ga prokleo - je Mesih stranputice.

Iskuae ljude onim to mu je dato od znakova kao to su:sputanje kie, rast rastinja i druge neprirodnosti.

Nazvan je Deddal Mesihom jer mu je jedno okomemsuhatun pobrisano, ili zato to e zemlju pobrisati(prijei) za etrdeset dana.


12/62

10

Prvo miljenje je jae jer se u hadisu kae: Doista jeDeddal pobrisanog oka. (Muslim, 18/16).

Znaenje rijei Deddal?

A rije Deddal je izvedena od: katranom namazati devu,kada je katranom prekriju.A osnova rijei je u znaenju: Mjeanje. Kae se dedelekada se pomijea i prikazuje.

Dedal je: laac, smutljivac i nadnaravan, rije uaugmentativu na oblik fe'aal, odnosno onaj ko puno laei obmanjuje.U mnoini se kae deddalun, a Malik je rekaodedadile, u obliku nepravilne mnoine.

Kurtubi spominje da rije Deddal ima deset upotreba u

jeziku. (Et Tezkire, 658).

Izraz Deddal je postao simbolom jednookog Mesihalaljivca, pa kad se izgovori Deddal iskljuivo se misli nato znaenje.

Deddal je nazvan Deddalom jer on istinu prekriva

neistinom, ili zato to ljudima prekriva svoje nevjerovanje,prikazivanje i pretvaranje, ili zato to se pokriva brojnousvoje skupine. (Lisanul Areb, 11/236-237).

Osobine Deddala i zabiljeeni hadisi o njemu Deddalje ovjek, potomak Ademov.


13/62

11

Ima mnogo svojstava reenih u hadisima kako bi se ljudiupoznali i upozorili na njegovo zlo.

Kada se pojavi prepoznae ga istinski vjernici, nee bitinjime iskuani, nego e ga znati po opisu koji nam je prenioAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.Ova svojstva ga razlikuju od drugih ljudi. Nee zavaratinikoga osim neznalicu (dahila) koji je jo prije stradao.Molim Allaha da nas sauva od njegovih lai.

Od tih svojstava je: ovjek, mlad, crven, nizak, hodaeprimiui prste a odmiui pete, kovrdave kose, irokogela, irokih prsa, pobrisanog desnog oka. To oko nit jeistureno nit je udubljeno, poput je bobe koja pluta popovrini. A njegovo lijevo oko je prekriveno gustomkoprenom. Izmeu oiju e mu pisati kaf, fa, ra- keferenepovezanim slovima, to znai kafir (nevjernik). Proitae

ih svako od vjernika, i ko zna i ko ne zna itati. Od njegovihsvojstava je i neplodnost, nee imati djece.

Spomenuu nekoliko vjerodostojnih hadisa u kojima sespominju neke od nabrojanih osobina.

I oni su dokaz pojave Deddala:

1. Od Ibn Omera, radijjallahu anhu, se prenosi da jeAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Zaspaosam obilazei Kabu...(pa je spomenuo kako je vidio Isa,alejhi selam, potom Deddala, pa je opisujui garekao):...kad ono ogroman ovjek, crven, kovrave kose, orav,oko mu je poput bobe koja pluta po povrini, rekoe: To je

Deddal, njemu najsliniji ovjek je Ibn Kutn, ovjek izplemena Huza'a. (Buhari, 13/90).


14/62

12

2. Od Ibn Omera, radijjallahu anhu, se prenosi da jeAllahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, spomenuo

Deddala pa rekao: Doista Allah nije orav. Nije li MesihDeddal orav u desno oko koje je poput plutajue bobena povrini. (Buhari, 13/90).

3. U hadisu Nevas bin Sem'ana stoji da je Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem,opisao Deddala: On je mladi,jako kovrave kose, ugaenog oka, kao da ga poredim sa

Abdulizzom Ibn Kutnom. (Muslim, 18/65)

4. Ubade bin Samit prenosi da je Allahov Poslaniksallallahu alejhi ve sellem,rekao: Doista je Mesih Deddalovjek, nizak, proelav, epav, orav, pobrisanog oka kojeniti je istureno niti udubljeno. Ako vam se priini, znajte dava Gospodar nije orav. (Sunen Ebi Davud, 11/443).

5. Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, prenosi da je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: A to se tieMesiha zablude on je orav u jedno oko, visokog ela,irokih prsa, gubav. (Nihaje fi garibil hadis, 2/126).

6. Huzejfe, radijjallahu anhu, prenosi da je Allahov

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Deddal jeorav u lijevo oko, nakostrijeene kose. (Muslim, 18/60-61)

7. Enes, radijjallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Izmeu oiju e mu bitinapisano kafir (nevjernik). (Buhari, 13/91)

A u drugoj predaji stoji: Bie pravilno poredana slova: Ke,fe, re, proitae ih svaki musliman. (Muslim, 18/95)


15/62

13

A u predaji Huzejfinoj stoji: Proitae ih svaki mu'min, biopismen ili nepismen.

Ovaj natpis e biti stvaran i vidljiv. Nema nejasnoe u tomeda ga neki ljudi vide a neki ne vide, niti da ga itanepismen.

To stoga to vizuelnu mo stvara Allah azze ve delle, kakohoe i kad hoe. Taj natpis e vidjeti vjernik svojim okom

makar i ne znao itat, a nee ga vidjeti nevjernik makarznao itati, isto kao to vjernik vidi Allahove znakove kojenevjernik ne vidi.

Tako e Allah azze ve delle, podariti mogunost ovjekubez uenja jer e to biti u vrijeme natprirodnosti. (FethulBari, 13/100)

Imam Nevevi, rahmetullahi alejhi, veli: Tano je ono naemu su uenjaci, a to je da e ovaj natpis biti stvaran ividljiv. Allah ga je uinio znakom i jednim od nepobitnihdokaza o njegovom nevjerstvu, lai i pokvarenosti.Predoie ga svakom muslimanu, pismenom ili nepismenom,a sakrie ga od onog kome je htio nesreu i kunju, a u

svemu tome nema oprenosti. (Nevevijev komentar naMuslimov Sahih, 18/60).

8. Od njegovih svojstava je i ono to se biljei u hadisuFatime bint Kajs radijjallahu anha, u prii o Desasi u kojojTemim, radijjallahu anhu, kae: Brzo smo krenuli dok nismouli u kuu, kad u njoj najvei i najvri ovjek koga smo

ikad vidjeli. (Muslim, 18/81)


16/62

14

9. Imran bin Husajn prenosi da je uo Allahov Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, da kae: Izmeu stvaranjaAdema i Sudnjeg dana nije stvoren vei ovjek od

Deddala. (Muslim, 18/86-87)

10. A to se tie Deddalove neplodnosti, biljei se odEbu Seid El-Hudrija, radijjallahu anhu, da mu je rekao EbuSajjad: Zar nisi uo Allahov Poslanika sallallahu alejhi vesellem, kako kae: Doista nee imati potomaka? Naravnoda sam uo - ree. (Muslim, 18/50)

Primjetno je da u spomenutim predajama nekad lijevo anekad desno oko je opisano oravou, a sve predaje suvjerodostojne, te tu postoji nejasnoa.

Hafiz Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, smatra da je hadisIbn Omera u dva Sahiha o oravosti desnog oka

prioritetniji od predaje Muslima o oravosti lijevog oka, jerje usaglaenost o tanosti jaa od neusaglaenosti. (FethulBari, 13/97)

Kadi 'Ijad, rahmetullahi alejhi, smatra kako su mu oba okaoteena. Sve predaje su vjerodostojne.

Desno oko je slijepo i pobrisano kao to stoji u Hadisu IbnOmera, radijjallahu anhu, a na lijevom oku je gustakoprena, tj. i ono je oteeno. Tako su oba oka orava,jedno je slijepo a drugo dobro oteeno.

O ovom spoju predaja imam Nevevi, rahmetullahi alejhi,kae: Ovo je vrhunac ljepote. (Nevevijev komentar

Muslima, 2/235).


17/62

15

I to je ono to Ebu Abdullah El-Kurtubi smatra ispravnim. (EtTezkire, 663)

DA LI JE U KUR'ANU SPOMENUTDEDDAL?Ulema se interesovala o mudrosti (hikmetu) nespominjanjaDeddala u Kur'anu kad se zna za njegovu veliku smutnju,za upozoravanje svih poslanika na Deddala, zanaredbu o traenju zatite od njega u namazu.

Ponudili su neke od moguih odgovora:1. Spomenut je u kontekstu ajeta u kojima se kae: Onogadana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dou,

nijednom ovjeku nee biti od koristi to to e tada

vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije, kao

vjernik, kakvo dobro uradio. (Prijevod znaenja suraSura El Enam, ajet broj 158).

Ovi predznaci su: Deddal, izlazak Sunca sa Zapada,ivotinja (dabbe) spomenuti u tefsirima ovog ajeta.

Muslim i Tirmizi biljee od Ebu Hurejre, radijjallahu anhu,kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:Troje kad se pojavi nijednom ovjeku nee biti od koristito to e tada vjerovati, ako prije nije vjerovao, ili ako nije,

kao vjernik kakvo dobro uradio... izlazak sunca sa Istoka,Deddal, ivotinja iz zemlje. (Muslim, 2/195 , DamiuTtirmizi, 8/449).

2. Kur'an spominje silazak Isa alejhi selam, a Isa alejhiselam, e ubiti Deddala. Zadovoljilo se spominjanjemMesiha upute nad spominjanjem Mesiha zablude, a obiajkod arapa je da se spomene jedna od suprotnosti a

izostavi druga.


18/62

16

3. Spominje se u rijeima Uzvienog: Stvaranje nebesa izemlje je sigurno vee nego stvaranje roda ljudskog.

(Prijevod znaenja sura Gafir, ajet broj 57).

Ljudskim rodom se misli na Deddala samo se openitoumislilo na djeliminost.

Ebul Alije kae: ta ima vee od stvaranja Deddalakojeg veliaju idovi. (Kurtubijev Tefsir, 15/325).

Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, kae: Ovo, ako je

utemeljeno, je najbolji odgovor i dio je onog to je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo u obavezu dapojasni, a apsolutno znanje pripada samo Allahu, azze vedelle, (Fethul Bari, 13/92).

4. Kur'an nije spomenuo Deddala omalovaavajui ga ipodcjenjujui. Tvrdnjom kako je on boanstvo a ustvari jeovjek

ije stanje je potpuno razli

ito stanju GospodaraSavrenog, Velianstvenog i Uzvienog od bilo kakve

manjkavosti.

Zbog toga je njegov sluaj bezvrijedan da bi ga Onspomenuo, ali uz sve to poslanici su upozorili na njega,ukazavi na njegovu opasnost i iskuenje kao to smo vespominjali.

Ako bi se ovom neko suprotstavio tvrdnjom kako je Kur'anspomenuo Faraona koji je takoer tvrdio da je boanstvo,moe mu se rei: Sluaj Faraona je bio i nestao. Spomenutje kao opomena i pouka ljudima.

A Deddal e se dogoditi na kraju vremena. Nijespomenut zbog ispita ljudima a i samo prizivanje

boanstva za sebe je oita i jasna obmana.


19/62

17

Deddal je jasna manjkavost, oita prezrenost, manji inebitan za mjesto koje poziva.

Stoga Allah, azze ve delle, izostavlja njegovo

spominjanje jer zna da Njegovim vjernim robovima nee topromai i da e ih samo pojaati imanom i predanouAllahu i Njegovom Poslaniku, ba kao to e mladi kojegDeddal ubije rei: Tako mi Allaha, danas mi je jo jasnijeko si ti. (Buhari, 13/101)

Ponekad se neto izostavi zbog oite jasnoe ba kao to

je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u samrtnikojbolesti izostavio imenovati Ebu Bekra, radijjallahu anhu,

halifom zbog oite veliine i vrijednosti Ebu Bekra kodashaba i zbog hadisa: Allah i vjernici odbijaju bilo kogaosim Ebu Bekra. (Muslim, 15/155)

Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, spominje kako je pitanje onespominjanju Deddala u Kur'anu i dalje aktuelno.

Pogotovo zato to je Allah, azze ve delle, spomenuoJe'duda i Me'duda ije je iskuenje slino i srodnoDeddalovom. (Fethul Bari, 13/91-92).

Toliko o tome, moda je prvi odgovor najblii, a opet Allahazze ve delle, najbolje zna, tako bi Deddal indirektnobio spomenut u kontekstu odreenih predznaka Sudnjeg

dana a tu indirektnost je pojasnio Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem.

DA LI JE DEDDAL IV I KO JE IBNSAJJAD?

Prije nego li odgovorimo na ova dva pitanja neophodno je

da upoznamo ko je Ibn Sajjad?


20/62

18

Je li on Deddal ili je to neko drugi?A ako je neko drugi mimo njega Deddal hoe li se

pojaviti prije iskuenja Deddala ili ne?

Prije nego odgovorimo na ova pitanja upoznajmo se sa IbnSajjadom.

Ibn Sajjad

Zove se Safi, a kau i Abdullah, sin Sajjadov ili Saidov. Bio

je jedan od idova Medine, neki pak kau da je bio odEnsarija.Bio je mlad kad je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, doao u Medinu.

Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi, spominje da je primio islam ida je njegov sin Umara bio prvakom Tabi'ina od kojeg su

prenosili hadise Imam Malik i drugi. (Fethul Bari, 3/220,6/164).

Njegovu biografiju biljei Zehebi u djelu Tedridu Esma'isSahabe, u kojem kae: Abdullah Ibn Sajjad, spominje gaIbn ahin i kae: On je sin Saidov, otac mu je bio idov,rodio mu se Abdullah slijep i osuneen, za njega se kaeda je Deddal, potom je prihvatio islam i on je tabi'in,

jedan od prenosilaca hadisa. (Tedridu esmais sahabe,1/319, br.3366)

Spominje ga i Hafiz Ibn Hader u djelu El Isabe, navodeiono to je rekao Zehebi kae: Od njegove djece je UmaraIbn Abdullah Ibn Sajjad.Bio je meu najboljim muslimanima, iz drutva Se'id Ibn

Musejjiba. Od njega su prenosili hadise Imam Malik i drugi.


21/62

19

Zatim je spomenuo nekoliko hadisa o Ibn Sajjadu koje emonavesti kasnije.

Potom veli: Openito govorei, neutemeljeno ga je ubrajatiu ashabe, jer da je ashab sigurno ne bi bio Deddal zatoto e Deddal umrijeti kao kafir. A ako je to neko drugionda on nije bio musliman kad ga je Allahov Poslaniksallallahu alejhi ve sellem, sreo. (El Isabe fi temjizis sahabe,3/133, br.6609).

A ako je poslije toga primio islam, onda je on tabi'in

prenosilac hadisa kako tvrdi Zehebi.

Ibn Hader u djelu Tehzibut Tehzib o Umaru Ibn Sajjadukae: Umara Ibn Abdullah Ibn Sajjad El Ensari Ebu Ejjub ElMedeni prenosio je hadise od Dabir Ibn Abdullaha, SeidIbn Musejjiba i Ata' Ibn Jesara, a od njega su prenosilihadise: Dahhak Ibn Usman El Huzami, Malik Ibn Enes i

drugi.Ibn Me'in i Nesa'i kau: povjerljiv, a Ebu Hatem: dobroghadisa.Ibn Se'ad kae: Bio je povjerljiv, malo je hadisa prenio.Imam Malik nikome nad njim nije davao prednost u hadisu.Govorili su: Mi smo potomci Uejhab Ibn Neddara pa suih naslijedili Benu Neddar a danas su saveznici Benu

Malik Ibn Neddara, a nije poznato njihovo porijeklo.Tehzibut tehzib, 7/418, br.681

Stanje Ibn Sajjada

Ibn Sajjad je bio varalica. Ponekad je gatao pa pogaaoi lagao.

O njemu se prialo me

u ljudima, pri

alo se da jeDeddal o emu emo govoriti kada bude rije o tome


22/62

20

kako ga je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem,iskuao.Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, ispit za Ibn

Sajjada

Kad se meu ljudima prouo sluaj Ibn Sajjada, kako jeupravo on Deddal, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, je htio da se poblie upozna s tim, da objelodaninjegovo stanje.Otiao je do njega sakriven kako ga Ibn Sajjad ne bi

primjetio nadajui se da e uti neto od njega.Uputio mu je nekoliko pitanja koja su otkrila njegovustvarnost.U hadisu Ibn Omera, radijjallahu anhu, stoji kako je Omer,radijjallahu anhu, u drutvu Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, i skupine sunarodnjaka se uputio Ibn Sajjadu.Nali su ga kako se igra sa djecom u blizini tvrave Ibn

Mugale, a bio je blizu punoljetnosti.Nije ih primjetio dok ga Allahov Poslanik, sallallahu alejhive sellem, ne udari po ruci i ree mu: Svjedoi li da sam jaAllahov Poslanik?Ibn Sajjad ga je gledao pa ree: Svjedoim da si Poslaniknepismenim. Onda Ibn Sajjad ree Poslaniku, sallallahualejhi ve sellem: Svjedoi li ti da sam ja Allahov Poslanik?

Pa je odbio to posvjedoiti i ree: Ja vjerujem u Allaha iNjegovog Poslanika.Upita ga : ta vidi?Ibn Sajjad ree: Dolazi mi iskreni i laac. ,Poslanik mu ree: Pomijealo ti se.Potom mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: Netosam sauvao, sakrio za tebe!?

Ibn Sajjad ree: To je dim.


23/62

21

Poslanik ree: Odstupi, nee povratiti mo.Omer, radijjallahu anhu, ree: Dopusti mi Allahov Poslanieda ga udarim sabljom po vratu.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: Akoje on taj ti nad njim moi nema (ne moe ga ubiti je eDedala da ubije Isa, alejhi selam), a ako nije, emu ondanjegovo ubistvo. Buhari, 3/318

U predaji se biljei kako ga je Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, upitao: ta vidi? Vidim prijestolje (ar) na

vodi - ree. To je ejtanovo prijestolje na moru, ree muPoslanik.ta jo vidi? Vidim iskrene i laljive ili laljive i iskrene.Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: Ostavite ga,pomijealo mu se. Muslim, 18/49-50

Ibn Omer kae: Potom je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi

ve sellem, otiao sa Ubej Ibn Ka'bom do palmovika u kojemje boravio Ibn Sajjad.elio je uti neto od Ibn Sajjada prije nego li ga onprimijeti.Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga ugledanaslonjenog na pokriva, majka vidje Poslanikanaslonjenog na palmu pa ree: Sa'fe, a tako se zvao Ibn

Sajjad, eno Muhammeda, a Ibn Sajjad se uznemiri aAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree: Da menije otkrila, ja bi ga obznanio i razotkrijo. Buhari, 3/318

Ebu Zerr, radijjallahu anhu, pria: Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, me poslao njegovoj majci da jepitam koliko ga je u trudnoi nosila?

Pitao sam je i rekla je dvanaest mjeseci.


24/62

22

Potom me poslao da je pitam o njegovom prvom plauprilikom poroda.Pitao sam je i rekla je da je to bio pla kao pla djeteta

od mjesec dana.Potom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ree:Neto sam ti sklonuo, sakrio. Dio lobanje crvenkasto - bijeleovce i dim. Kae: Htjede rei duhan (dim) pa bi sprijeen (nije mogao da izgvori) pa ree: Duh, duh (dim). MusnedAhmeda, 5/148

Tako ga ispita Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem,

kako bi se upoznao sa stvarnou oko Ibn Sajjada.

Ovdje se rijeju duhan (dim) aludira na Kur'anske rijei:Zato saekaj dan kada e im se initi da prema nebu videvidljiv dim. (Sura Ed Duhan, ajet broj10).

U predaji Ibn Omera, radijjallahu anhuma, kod Imam

Ahmeda se spominje: Sakrio sam ti neto, a sakrio mu je:dan kada e vidjeti prema nebu vidljiv dim. MusnedAhmeda, 9/139 hadis 6360

Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi, kae: Doista se Ibn Sajjadsluio metodom gatara, jezikom dina koji ralanjuju rijeizato je rekao: Duh odnosno duhan.

Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otkrioistinu da je to ejtanskog posla pa mu ree: Propao si,nee prei svoju granicu. (Ibn Kesirov tefsir, 7/234).

Njegova smrt

Prenosi se od Ibn Dabira da je rekao: Izgubili smo Ibn

Sajjada na dan Harre. Sunen Ebi Davud, 11/476.


25/62

23

Ibn Hader je verifikovao ovu predaju, a smatrao je slabimmiljenje kako je on umro u Medini, kako su mu otkrili lice iklanjali mu denazu. Fethul bari, 13/328.

Da li je Ibn Sajjad Veliki Daddal?

Spomenuli smo govorei o stanju Ibn Sajjada i ispitu odstrane Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, onoto upuuje na suzdranost Boijeg Poslanika po pitanju IbnSajjada. Objava (vahj) nije potvrdila da se radi oDeddalu niti je ti opovrgla.

Omer, radijjallahu anhu, se zaklinjao pred Poslanikomsallallahu alejhi ve sellem ,kako je Ibn Sajjad Deddal aAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to nije nijekao.

Bilo je jo ashaba, neka je Allah njima zadovoljan, koji suse takoer zaklinjali kako je Ibn Sajjad Deddal, kao tose biljei od Dabira, Ibn Omera i Ebu Zerra.

Muhammed Ibn El-Munkadir prenosi hadis i kae: Vidiosam Dabir Ibn Abdullaha kako se Allahom kune da je IbnSajjad Deddal.Upitao sam ga: Allahom se kune?! Odgovorio je: Zaistasam uo Omera kako se u isto kune pred Poslanikom a onmu to nije negirao. (Buhari, 13/223).

Od Nafi'a se prenosi kako je Ibn Omer rekao: Ne sumnjam,tako mi Allaha da je Ibn Sajjad Deddal. (Sunen EbiDavud, 11/483).

Od Zejd Ibn Vehaba se prenosi da je Ebu Zerr rekao:Deset puta da se zakunem kako je Ubn Sajjad Deddal-

drae mi je nego da se zakunem da nije.


26/62

24

Od Nafi'a se prenosi: Susreo se Ibn Omer sa Ibn Sajjadomna jednoj od medinskih ulica, pa mu Ibn Omer ree rijeikoje ga estoko naljutie te se u srdbi napuha i napuni

ulicu. Doe Ibn Omer kod Hafse koja je veula vijest pamu ree: Allah ti se smilovao! ta si htio od Ibn Sajjada!?Zar ne zna da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, rekao: Doista e se pojaviti iz srdbe koja e ganaljutiti. (Muslim, 18/57).

Od Nafi'a se prenosi kako je Ibn Omer, radijjallahu anhu,

rekao: Sreo sam ga dva puta. Prvi puta sam neke ljudeupitao: Kaete da je ovo on?Rekoe: Ne tako nam Allaha. Rekao sam: Laete mi takomi Allaha neki od vas su mi rekli da on nee umrijeti dokne bude imao najvie imetka i djece, tako neto tvrdite idanas. Popriao je sa nama, potom smo se razili.Zatim sam ga sreo drugi puta a oko mu se ve bilo

pomjerilo.Upitao sam ga: Kada ti se desilo to sa okom? Ne znam,ree.Rekao sam mu: Ne zna, a u tvojoj je glavi!? Da je Allahhtio stvorio bi ga na ovom tvom tapu, ree. Potom jezarevao kao najei magarac kojeg sam uo.Neki od mojih prijatelja tvrde kako sam ga udarao tapom

dok ga nisam polomio ali se ja, tako mi Allaha, toga nesjeam.Otiao sam kod Majke pravovjernih (sestre Hafse,radijjallahu anhu,) ispriati joj ta se dogodilo a ona miree: ta si ti od njega htio?Zar ne zna da je reeno: Prvo sa ime e se pojavitiljudima je srdba koja e ga naljutiti. (Muslim, 18/57-58).


27/62

25

Ibn Sajjad je uo ono to ljudi govore o njemu, to ga je jakouznemiravalo. Branio se govorei kako on nije Deddal.Pravdao se time kako su osobine Deddala koje je

spomenuo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, neslau sa njegovim.U hadisu kojeg prenosi Ebu Seid El-Hudri se kae: Krenulismo na had ili umru a sa nama i Ibn Said.Doli smo u jednu kuu ljudi se razioe a ja osta sam sanjim. Prestraio sam se od njega i od onog to ljudi govoreo njemu. Donese i stavi svoj prtljag pored mog.

Rekoh mu: Vruine su velike, kad bi svoje stvari stavio podono drvo. On to i uini.Potom pomuze ovcu donese mlijeko u velikom loncu i ree:Pij, Ebu Seid! Velika je vruina, a mlijeko je toplo - rekoh.A ustvari mrzio sam da pijem iz njegove ruke ili da uzmemiz njegove ruke.Pa mi ree: O Ebu Seide, poelim da uzmem ue, prebacim

ga preko drveta i objesim se zbog onoga to ljudi govoreo meni.O Ebu Seide, ako neki ljudi ne poznaju hadis AllahovPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vi Ensarije ga sigurnoznate.Zar ti nisi meu najboljim poznavaocima hadisa AllahovPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem?

Zar Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao:On je kafir? A ja sam musliman!Zar Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao:On nee imati djece? A ja ostavih dijete u Medini!Zar Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao:Nee ui ni u Meku ni u Medinu? A ja idem iz Medine premaMeki.

Ebu Seid ree: Umalo da mu naem opravdanje.


28/62

26

Potom mi ree: Tako mi Allaha ja znam ko je Deddal ipoznato mi je njegovo roenje, i znam gdje je on sad.Rekoh mu: Teko tebi ostatak dana! Muslim, 18/51-52

U drugoj predaji stoji da je Ibn Sajjad rekao: Tako miAllaha znam gdje je Deddal sad. Znam mu oca i majku.Pitali su ga: Da li bi ti bilo drago da si ti taj ovjek(Deddal)?Kad bi mi se ponudilo na bih se bunio - odgovori. (Muslim,18/51).

Spominju se i druge predaje o Ibn Sajjadu, koje sam,plaei se preopirnosti izostavio, a i pojedini uenjaci kaoto je Ibn Kesir, Ibn Hader i drugi ih odbacuju zbogslabosti lanca prenosilaca. (En Nihaje, 1/128, Fethul Bari,13/326).

Pojedina ulema je u nedoumici oko Ibn Sajjada, nejasan imje njegov sluaj.

Jedni kau: On je Deddal. Potkrepljuju to zakletvamapojedinih ashaba, kao to smo spomenuli dogaaje IbnOmera i Ebu Seida sa njim.

Drugi smatraju kako on nije Deddal. Potvruju to rijeimaTemim Ed-Darija.

Prije nego navedem miljenja ovih dviju grupa spomenuuhadis Temima u njegovoj cjelosti:

Muslim biljei od Amir Ibn erahil E-abija - a'ab IbnHemedana da je on pitao Fatimu bint Kajs - sestru DahhakIbn Kajsa - koja je bila od prvih muhadira, i rekao joj:Ispriaj mi hadis koji si ula od Allahov Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, i nemoj ga prenositi ni od kog drugog osimdirektno od Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.


29/62

27

Ako hoe uiniu to - ree.Naravno, ispriaj mi. Ispriala je priu o rastanku sa svojimmuem, o boravku kod Ibn Ummi Mektuma a potom je

rekla: Kad mi je istekao Iddet (ekanje) ula samPoslanikovog glasnika kako poziva: Okupite se nazajednikom namazu!Otila sam u mesdid, klanjala sa Allahov Poslanikom,sallallahu alejhi ve sellem, u safu ena neposredno iza leamukaraca.Kad je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zavrio

namaz sjeo je na minber i smijeei se ree: Neka svakoostane na mjestu gdje je klanjao.Znate li zato sam vas okupio?Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju, rekoe. Tako miAllaha nisam vas sakupio ni da vas obradujem ni da vasprepadnem. Okupio sam vas jer je Temim Ed-Dari biokranin pa je dao prisegu (bej'at) i postao musliman.

Ispriao mi je potpuno isto ono to sam vam kazao oDeddalu.Priao mi je da se ukrcao na brod sa trideset ljudi izplemena Lahm i Duzame. Valovi su se poigravali sa njimamjesec dana, potom su pristali na jednom ostrvu predzalazak sunca, tu ih doeka zvijer. Od gustine njene dlakese nije znalo gdje joj je glava a gdje stranji dio.

Rekoe joj: - Teko tebi! ta si ti ?!-Ja sam Dessasa.- A ta je to Dessasa?- Narode, idite do one kue u njoj je ovjek koji vam silnoeli rei vijesti.Kad nam je rekla ovjek otili smo od nje mislei kako jeona ejtan. Pourili smo do kue u kojoj zatekosmo

najveeg ovjeka na svijetu.


30/62

28

Okovanog u lance, zavezanih ruku na vratu. Izmeustopala i koljena mu je bilo eljezo.Rekli smo mu:

- Teko tebi! ta si ti?!- Moete saznati o meni, ali kaite vi meni ko ste vi?- Mi smo Arapi, ukrcali smo se na lau, iznenadilo nas jeuzburkano more, valovi se igrae sa nama mjesec dana,pristado smo na ovom ostrvu, doeka nas dlakava zvijerkojoj se ne zna gdje joj je glava a gdje rep.Rekosmo joj: Teko tebi! ta si ti? Dasasa, ree.

Upitasmo a ta je to Dasasa?Idite onom ovjeku u onoj kui on vas silno oekuje, te smopourili tebi, nismo sigurni da ono nije bio ejtan.- Obavijestite me o palmoviku?- O emu se ti raspituje?- Pitam vas za palme, da li imaju plodove?- Da.

- Jo malo pa nee imati plodova.Kaite mi o jezeru Taberijje?- ta te o njemu zanima?- Ima li u njemu vode?- Mnogo je vode u njemu.- Jo malo pa e presuiti.Recite mi o izvoru Zuger.

- ta te o njemu zanima?- Ima li vode na izvoru?Navodnjavanju li se biljke izvorskom vodom?- Da, ima mnogo vode i navodnjavanju njome biljke.- Kaite mi o Poslaniku nepismenih, ta radi?- Pojavio se u Mekki, doao u Medinu.- Jesu li se Arapi borili protiv njega?

- Jesu.- I ta je uradio sa njima.


31/62

29

- Pobjedio ih je i pokorni su mu.- I tako je bilo, znai.- Da.

- To je sigurno dobro za njih. Neka ga slijede.Rei u vam o sebi: Doista sam ja Mesih, jo malo pa e mise dozvoliti da izaem pa u se pojaviti.Ii u zemljom, nee ostati nijedno selo a da ne stignem unjega za etrdeset noi osim u Mekku i Tajjibu.One su za mene zabranjene. Kad god pokuam da uemu jednu od njih doekae me melek sa otrom sabljom i

otjerati. Na svakom prilazu e stajati meleki koji e ihuvati.Fatima kae: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,je rekao udarajui vrhom tapa: Ovo je Tajjiba, ovo jeTajjiba, ovo je Tajjiba - odnosno Medina.Zar vam nisam ovo ve ispriao? Jesi, rekoe ljudi.Doista me iznenadilo kazivanje Temimovo koje je identino

onome to sam vam govorio o Deddalu, Mekki i Medini.Nije li on u morima ama ili Jemena, ne nego iz pravcaistoka, iz pravca istoka, iz pravca istoka (pokazivao jerukom na istok Medine a to je prostor Iraka).

Fatima ree: Ovo sam zapamtila od Allahov Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem. (Muslim, 18/78-83).

Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, kae: Nekima seini da jehadis Fatime bint Kajs garib - usamljen, a nije tako.

Pored Fatime bint Kajs prenose ga jo i Ebu Hurejre, Aia iDabir, radijjallahu anhum. (Fethul Bari, 13/328).

Miljenja uenjaka o Ibn Sajjadu

Ebu Abdullah El-Kurtubi, rahmetullahi alejhi, kae: Ispravnoje da je Ibn Sajjad Deddal, na osnovu spomenutog.


32/62

30

Nije iskljuena mogunost da bude na ostrvu u tomvremenu, a meu ashabima u drugom vremenu. (Et Tezkire,702).

A Nevevi, rahmetullahi alejhi, veli: Uenjaci kau kako jenjegov sluaj diskutabilan, da li je on poznati MesihDeddal ili nije, ali nema sumnje u to kako je on jedan odDeddala.

Ulema kae: Iz hadisa je jasno da Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, nije dobio vahj (objavu) o tome

da li je on Deddal ili neko drugi.Obavijeten je samo o njegovim osobinama.Ibn Sajjad je posjedovao mogue slinosti, stoga AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije kategoriki tvrdioili opovrgao Ibn Sajjada ili nekog drugog kao Deddala.Zato on kae Omeru, radijjallahu anhu: Ako je on taj ti ganee moi unititi.

A to se tie njegovih argumenata kako je on musliman aDeddal kafir, kako Deddal nee a on ima potomke,kako Deddal nee ui u Mekku i Medinu a on ide izMedine u pravcu Mekke, to sve nije validan dokaz, jerAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naglasionjegova svojstva u vremenu njegove smutnje i pojave nazemlji.

Njegove slinosti sa jednim od Deddala je i u rijeimaupuenim Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem:Svjedoi li ti da sam ja Allahov Poslanik?Njegove tvrdnje da mu dolazi iskreni i neiskreni, da vidiprijestolje na vodi, da mu ne bi bilo mrsko kad bi bioDeddal, da on poznaje mjesto Deddalovog boravka

govorei: Znam ga, znam gdje

e se roditi i gdje je on sad!Kao i njegova napuhanost kad je ispunio ulicu.


33/62

31

A to se tie njegovog islama, hadda, dihada,naputanja onog to je bio - to nije jasan dokaz kako onnije Deddal. (Nevevijev komentar Muslima, 18/46-47).

Jasno je iz Nevevijevih rijei kako on Ibn Sajjada smatraDeddalom.

A evkani, rahmetullahi alejhi, kae: Ljudi su se oko IbnSajjada estoko podvojili, nejasan im je, tako da je o njemusvata kazano.Iz hadisa se vidi kako se i sam Allahov Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem, dvoumio u tome je li ili nije on Deddal.

Na to njegovo dvoumljenje se moe odgovoriti na dvanaina:

PRVI: Dvoumio se prije nego ga je Allah, azze ve delle,obavijestio kako je on Deddal, a kad je saznao nijezabranjivao Omeru, radijjallahu anhu, da se zaklinje.

DRUGI: Arapi ponekad prenesu govor u formi sumnje iakosam govor ne podrazumijeva sumnju.

Ono to takoer upuuje kako je upravo on Deddal je iono to biljei Abdurrezzak Sahih predajom od Ibn Omera,radijjallahu anhu: Susreo sam se sa Ibn Sajjadom jednogdana, a sa njim je bio jedan idov. Oko mu je ve bilo

pokrenuto kao u magarca. Kad sam ga ugledao rekao sammu: Zaklinjem te Allahom kad ti je oko ugaeno?Ne znam Milostivog mi, ree.Lae, u tvojo je glavi. Potra ga i zareva tri puta. (NejlulEvtar, 7/230-231).

Slinu predaju smo ve spomenuli kod Muslima.Ono to mi izgleda oitim je i to da je i evkani sa onimakoji smatraju Ibn Sajjada Velikim Deddalom.


34/62

32

Bejheki spominjui Temimovu predaju kae: U njoj se vidida je Veliki Deddal koji e se pojaviti na kraju vremenaneko drugi mimo Ibn Sajjada. A Ibn Sajjad je samo jedan

u nizu laljivih Deddala o kojima je Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio i veina ih se vepojavila.

ini se kako oni koji odluno tvrde kako je Ibn Sajjadzapravo Deddal nisu uli Temimovu predaju.Objediniti to dvoje je jako teko, jer kako zamisliti djeaka

pred punoljetstvom u doba Allahov Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, sa kojim se Poslanik sreo i pitao ga, starca,okovanoga u lancima na ostrvu koji se raspituje oPoslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, je li se ili nije pojavio?!Stoga je pree pretpostaviti kako ipak nisu uli Temimovupredaju.

A Omer radijjallahu anhu, mogue je da je to uinio prije

nego je uo Temimovu priu, a nakon to je uo za nju, viese nije zaklinjao pomenutom zakletvom.

Dabir, radijjallahu anhu, je prisustvovao Omerovojzakletvi kod Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,pa je slijedio ono to je uo od Omera, radijjallahu anhu,u drutvu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Fethul Bari,13/326-327).

Smatram: Dabir je jedan od prenosilaca Temimovepredaje, kao to to biljei Ebu Davud u prii o Dessasi iDeddalu kao i Temim, potom Ibn Ebi Seleme kae: Uovom hadisu ima neto to nisam zapamtio.Dabir je svjedoio kako je Deddal Ibn Sajjad.Rekao sam mu: On je umro, Iako je umro.


35/62

33

On je musliman, rekao sam, iako je primio Islam, ree. Onje uao u Medinu. Neka je i u Medinu uao. (Sunen EbiDavud, 11/476).

Dabir je uporan u tvrdnji kako je Ibn Sajjad zapravoDeddal.ak i nakon konstatacije kako je on primio islam, uao uMedinu i umro.Spomenuli smo vjerodostojnu predaju od Dabiraradijjallahu anhu: Umro je Ibn Sajjad na dan Harre (i ako

nema nigdje predaje da su nali njegovo tijelo, naprotivjae su predaje da je Ibn Sajjad nestao bez traga).

Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, kae: Zabiljeio je EbuNuajm El-Asbehani u djelu Tarihul Asbehan ono topodrava Ibn Sajjada kao Deddala.Tako navodi od ubejl Ibn Urza a on od Hasan Ibn

Abdurrahmana a on od svog oca da je rekao: Kad smoosvojili Asbehan izmeu nae vojske i idova je bilerazdaljina koju smo mi prelazili.Doao sam do idova koji su se igrali i veselili. Upitao samjednog poznanika meu njima o razlogu veselja.Ree: Na kralj sa kojim emo pobijediti Arape nam dolazi.Prespavao sam kod poznanika na krovu, klanjao sabah, a

kad se razdanilo ugledah ovjeka kako tetura iz pravcavojnika.ovjeka sa ukrasom na glavi oko kojeg idovi igraju ivesele se. Pogledao sam bolje i vidio Ibn Sajjada.Uao je u Medinu i nije se pojavio do dana dananjeg.(Fethul Bari, 3/327-328).

Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, kae: Ne moe se uskladitiDabirova predaja po kojoj je Ibn Sajjad umro na dan


36/62

34

Harre sa predajom Hasan Ibn Abdurrahmana zato to jeosvajanje Asbehana bilo u doba Omera, radijjallahu anhu,kao to to biljei Ebu Nuajm u svojoj Historiji, a izmeu

ubistva Omera, radijjallahu anhu, i bitke na Harri je okoetrdeset godina.

Mogue je spojiti ove predaje time kako je Hasanov otacpriao o onome to je bilo poslije osvajanja Asbehana zaovaj vremenski period.Tako da odgovor: Kad smo osvojili Asbehan - budepreuen, odnosno: Bio sam i hodao po Asbehanu pa se

desila pria o Ibn Sajjadu.Tako se osvajanje Asbehana i dolazak Ibn Sajjada nisudesili u isto vrijeme. (Fethul Bari, 13/328).

ejhu-l-Islam Ibn Tejmije spominje kako je sluaj IbnSajjada bio nejasan pojedinim ashabima, kako je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio suzdran dok mu

nije postalo jasno da on nije Deddal, nego jedan odgatara, sljedbenika ejtanovih. Zato mu je otiao da gaiskua. (El Furkanu bejne evlijaillahi ve bejne evlijaiejtan,77).

Ibn Kesir, rahmetullai alejhi, kae: Misli se na to kako IbnSajjad definitivno nije Deddal koji e se pojaviti na kraju

vremena zbog hadisa Fatime bint Kajs koji je konaan sudo ovome. (En Nihaje, 1/70).

Ovo su neka od miljenja uenih ljudi o Ibn Sajjadu. Onasu, kao to vidi cijenjeni brate uvaena sestro, meusobnooprena, i svako od njih je utemeljeno svojim dokazom.

Stoga je Hafiz Ibn Hader trudei se da pomiri razliite

hadise rekao: Najblia mogunost pomirenja izmeu


37/62

35

hadisa Temima i toga kako je Ibn Sajjad zapravoDeddal je ta da je stvarni Deddal onaj koga je Temimvidio okovanog. A Ibn Sajjad je ejtan u liku Deddala

toga vremena koji se uputio prema Asbehanu tu se pritajiosa sebi slinim do vremena koje je Allah odredio da se unjemu pojavi. Zbog velike zbrke oko toga Buharija jeslijedio metod pretenijeg miljenja, spomenuo samoDabirov hadis od Ibn Omera o Ibn Sajjadu a preutio je inije zabiljeio hadis Fatime bint Kajs u Temimovoj predaji.(Fethul Bari, 13/328).

Ibn Sajjad je istina a ne iluzija (legenda)

Ebu Ubejje tvdi kako je: Linost Ibn Sajjada iluzija nastalau pojedinim glavama, pria ivjela u pojedinim knjigamapripisana Poslaniku, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,nije radio niti govorio osim ono to je najbolje i sr istine.

Sad je dolo vrijeme da se ozbiljno pozabavimo hadisom,njegovim znaenjem, svrhom i krajnjim ciljem.Takoer, moramo prenositi lanac prenosilaca kako bi senae shvatanje islama spasilo nepravde i greaka. (EnNihaje,1/104).

To je ono to ejh Ebu Ubejje kae u komentaru na

spomenute hadis o Ibn Sajjadu!Odgovara mu se kako su spomenuti hadisi o Ibn Sajjaduvjerodostojno zabiljeeni u hadiskim zbirkama, dva Sahihai drugim.U hadisima o Ibn Sajjadu nema onog to je suprotno duhuhadisa ili biti istine.Ibn Sajjad je, kao to je reeno, diskutabilan meu

muslimanima, bio je jedan od Deddala (laljivaca).


38/62

36

Allah, azze ve delle, je njegovu la i neispravnost uiniojasnom Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, imuslimanima.

Ebu Ubejje pobija sam sebe u govoru.Ponekad u komentarima hadisa o Ibn Sajjadu kae: Istinaje da je Ibn Sajjad izgovarao rijei bez znaenja kao toje obiaj gatara. Nita nije mislio tom rijeju. On je opakigatar varalica. (En Nihaje, 1/88).

Ovdje priznaje kako je Ibn Sajjad opaki gatar varalica!Kako jednom moe biti izmiljotina a drugi put gatar!

Nema sumnje da Ebu Ubejje pobija sam sebe svojimgovorom.

Onaj ko pomno prati komentare Ebu Ubejje na knjigu: EnNihaje, El fitenu vel melahimu, od Hafiza Ibn Kesira, uoieuda.Ebu Ubejje je potpuni sud prepustio svom kratkom

razumu o hadisima koje prenosi Ibn Kesir.Ono to on smatra ispravnim i prihvati to je istina, a svedrugo komentira suprotno hadisima ili sudi o vjerodostojnimhadisima kao apokrifnim - bez dokaza ili nepobitnogstava o tanosti.

Ebu Ubejje o hadisima Ibn Sajjada kae: Da li je djeakodgovoran (mukellef) za svoja djela?I da li bi Poslanik ovim tvrdnjama poklanjao toliko panjeda stane kod njega i pita ga ovo pitanje?Je li razumno da eka dok mu ovaj ne odgovori?Da li je prihvatljivo da mu dozvoli odgovor u kojem zasebe tvrdi poslanstvo i objavu?Je li to Allah slao djecu kao poslanike?


39/62

37

Pitanja su koja navodimo onim kojima je razum blokiranpred razboritim i zdravim razmiljanjem. (En Nihaje,1/104).

Odgovara mu se na ove rijei: Niko nije rekao da jemaloljetnik mukellef (erijatski odgovoran), niti da je Allah,azze ve delle, slao djecu kao poslanike.Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je samo elio provjeritistanje Ibn Sajjada, je li on stvarni Deddal ili ne.Medinom se proulo kako je on Deddal na kojeg jeupozorio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a o

Ibn Sajjadu mu nije dola objava pa je Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, smatrao da ono to otkrivanjegovu lanu linost - radilo se o djeaku koji jeposjedovao mo raspoznavanja stvari - su rijei: Svjedoili da sam ja Allahov poslanik... dok mu nije rekao: Ja samneto za tebe sakrio. Kao i druga pitanja koja mu jepostavio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Nije se ovim rijeima eljela djeakova odgovornostislamom nego stvarno stanje Ibn Sajjada.Ako je to to smo spomenuli bila namjera onda ne udi toje Allahov Poslanik stao da vidi njegov odgovor iz kojegje postalo jasno kako je on jedan od Deddala.

Osim toga, nema zapreke da Allahov Poslanik, sallallahu

alejhi ve sellem, ponudi islam maloljetniku.Buharija biljei priu Ibn Sajjada pod naslovom: Poglavljekako ponuditi islam maloljetnoj osobi. (Buhari, 6/181).

A to to Poslanik nije kaznio Ibn Sajjada iako je tvrdio zasebe poslanstvo je ustvari sumnja prisutna kod Ebu Ubejjerezultirana nepoznavanjem miljenja uleme koji su na njuodgovorili sa vie odgovora od kojih spominjemo:


40/62

38

1. Ibn Sajjad je bio jedan od medinskih idova ili jedan odnjihovih saveznika. A izmeu njih i Poslanika je postojaougovor o primirju nakon to je Poslanik stigao u Medinu,

ugovor u kojem je potpisano meusobno nenapadanje i daoni ostanu u svojoj vjeri.

U prilog tome je i ono to biljei Ahmed od Dabira u priio dolasku Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kod IbnSajjada i rijeima Omera, radijjallahu anhu: Dozvoli mi daga pogubim, Allahov Poslanie, a on mu odgovori: Ako jeon taj, ti nisi njegov ubica (sahib), nego Isa sin Merjemin

alejhi selam, a ako on nije taj nema pravo ubiti ovjekasa kojim mi imamo ugovor. (El-Fethur Rebbanijj, 24/64-65).

Ovako su odgovorili Hattabij i Begavij.

A Ibn Hader kae: To je tako (muteajjin). (Fethul Bari,6/174)

2. Ibn Sajjad je tada bio mali, jo uvijek maloljetan, ovajodgovor jaa predaja koju od Ibn Omera biljei Buharijao odlasku Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, IbnSajjadu u kojoj stoji: Dok ga ne nae kako se igra sadjecom kod tvrave Benu Megale, a Ibn Sajjad je tada bioblizu punoljetstva. (Buhari, 6/172).

Kadija 'Ijad je izabrao ovaj odgovor.3. Postoji trei odgovor koji je spomenuo Hafiz Ibn Hader:Ibn Sajjad nije jasno tvrdio da je on poslanik nego jezamislio kako tvrdi da ima objavu. Tvrditi da ima objavune znai tvrditi i da si poslanik. Allah, azze ve delle, kae:Zar ne vidi da mi nevjernike ejtanima preputamo da ihto vie na zlo navraaju. (Prjevod znaenja sura Merjem,ajet broj 83).


41/62

39

MJESTO POJAVLJIVANJADEDDALA I NJEGOVI SLJEDBENICI

Doi e iz pravca isotka iz mjesta Horasan, od idovaAsbahana, potom e hodati zemljom. Nee ostaviti nitijedno mjesto a da u njega ne ue, osim Mekke i Medine -u njih nee moi ui jer e ih meleki uvati.

U pomenutom hadisu Fatime bint Kajs Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, o Deddalu kae: Nije li on umoru ama ili Jemena, ne nego je u pravcu istoka, on je upravcu istoka (i pokaza rukom prema istoku). (Muslim,18/83).

Ebu Bekr Es-Siddik, radijjallahu anhu, prenosi da je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Deddal ese pojaviti na istoku iz mjesta zvanog Horasan.

Od Enesa, radijjallahu anhu, se prenosi da je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Deddal ese pojaviti iz asbehanskih idova, sa njim e bitisedamdeset hiljada idova. (El fethur rebbanijj, 24/73).

Ibn Hader, rahmetullahi alejhi, kae: A to se tie mjestaiz kojeg e se pojaviti to e sigurno biti sa istoka. (Fethul

Bari, 13/91).A Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi, kae: Poetakpojavljivanja e biti iz Asbehana iz mjesta zvanogJehudijje (idovsko). (En Nihaje, 1/128).

Deddal nee ui u Mekku niti u Medinu

Deddalu je zabranjen ulaz u Mekku i Medinu kad sepojavi na kraju vremena. O tome postoje vjerodostojnihadisi, dok u ostala mjesta e jedno po jedno ulaziti.


42/62

40

U hadisu Fatime bint Kajs stoji da je Deddal rekao: Izaiu, hodau zemljom, nee ostati nijedno mjesto a da unjega ne uem u periodu od etrdeset noi, osim Mekke i

Tajjibe, one su mi zabranjene. Kad god pokuam da uemu jednu od njih doekae me melek sa otrom sabljom iotjerati od njih. Na svakom prilazu e stajati melek koji eih uvati.

Pouzdano se zna da Deddal nee ui u etiri mesdida:Mesdidul Haram u Mekki, Mesdidun Nebevijj u Medini,Mesdidut Tur i Mesdidul Aksa.

Biljei Imam Ahmed od Dunade Ibn Ebi Umejje El-Ezdija:Otili smo ja i jedan od ensarija kod jednog od Poslanikovi,sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i rekli mu: Kai nam tasi od Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uo oDeddalu...(spomenuo je hadis i rekao): Zaista e onboraviti na zemlji etrdeset sabaha, doi e na svaki izvor,nee se pribliiti samo do etiri mesdida: MesdidulHarem u Mekki, Mesdidun Nebevijj u Medini, MesdiduTur i Mesdidul Aksa. (El fethur rebbanijj, 26/76).

Ato se tie predaje u dva sahiha po kojoj je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio kovravog,niskog ovjeka, oravog desnog oka, naslonjenog naovjekovo rame kako tavafi oko Kabe, pa upita ko je on.

Rekoe mu da je on Mesih Deddal. Odgovor je kako seradi o zabrani ulaska Deddala u Meku i Medinu ondakad se pojavi ne kraju vremena. A Allah najbolje zna.(Nevevijev komentar Muslima, 2/234, Fethul Bari, 6/488).


43/62

41

Deddalovi sljedbenici

Veina Deddalovih sljedbenika su idovi, nearapi itatari, mjeavina rasa. Najveim dijelom pustinjaci (seljaci)

i ene.Biljei Muslim od Enes Ibn Malika, radijjallahu anhu, da jeAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:Slijedie Deddala sedamdeset hiljada asbehanskihidova kao predvodnica. (Muslim, 18/85-86).

A u Ahmedovoj predaji sedamdeset hiljada Tidanaca. (El

fethur rebbanijj, 24/73).A u spomenutom hadisu Ebu Bekra, radijjallahu anhu:Slijedie ga narod lica poput iskovanih titova.

Ibn Kesir, rahmetullahi alejhi, kae: Oito je, a Allahnajbolje zna, da se misli na turke, Deddalovepomonike. (En Nihaje, 1/117).

Smatram da se to odnosi na nearape (e'adem) opisane uhadisu Ebu Hurejre: Nee nastupiti Sudnji dan dok se nesukobite sa Havzom i Keramom od nearapa: Crvenih lica,krivih noseva, sitnih oiju, lica poput iskovani titova, obueod dlake. (Buhari, 6/604).

A to se tie toga da e najvei broj njegovih sljedbenikabiti od beduina (seljaka) to je stoga to je neznanje

uglavnom sa njima.Biljei se u poduem hadisu Ebu Umame u kojem AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Od smutnjeDeddala e biti i njegove rijei obanima: Ako ti oivimoca i majku, hoe li posvjedoiti da sam ti ja Gospodar?Hou, rei e. Dva ejtana e se pojaviti u liku njegovogoca i majke i rei: Sine, slijedi ga, zaista je on tvojGospodar. (Sunen Ibn Made,2/1359-1363).


44/62

42

A ene, njihovo stanje je gore od stanja beduina zbogbrzine potpadanja pod razne uticaje i zbog neznanja.

U hadisu Ibn Omera, radijjallahu anhu, se kae: Doi e

Deddal u dolinu abokraine zvanu Merkanat. (Dolinaizmeu Medine i Taifa).

Najvie e pred njega izai ena, ak e ovjek otii kodsupruge, majke, kerke, sestre, tetke i svezati je konopcimaplaei se da ne izau pred njega. (Musned Ahmeda,7/190, hadis 5353).

DEDDALOVO ISKUENJE (FITEN)

Iskuenje zvano Deddal je najvee iskuenje od vremenakad je Allah, azze ve delle, stvorio Adema, alejhi selam,pa do dana Sudnjega.To stoga to e mu Allah dati velianstvenu mo

nadnaravnosti koja e zapanjiti i zatei razum.

Spominje se da e sa njim biti dennet i vatra. Njegovdennet je vatra a njegova vatra je dennet.Sa njim e biti rijeka vode, brdo hljeba, naredi e nebukiu pa e pasti, a zemlji bilje pa e niknuti, slijedit e gazemaljske riznice, putovat e zemljom strahovitom brzinom

poput kinog oblaka noenog vjetrom... i druga neprirodnadeavanja.

O svemu tome govore vjerodostojni hadisi od kojih je i onajkoji biljei Muslim od Huzejfe, radijjallahu anhu, da jeAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:Deddal je orav u lijevo oko, kovrdave kose, sa njimje dennet i dehennem, njegova vatra je dennet a njegov

dennet je vatra. (Muslim, 18/60-61).


45/62

43

Takoer, Muslim od Huzjfe biljei da je Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Znam ja ta e imatiDeddal, imae dvije rijeke koje teku, jednu bijelu a

drugu rasplamsanu od vatre. Ko ugleda jednu od njih nekaue u onu koju vidi kao vatru, neka se sagne, prodrmaglavom i napije se, to je zaista hladna voda.(Muslim,18/61).

U hadisu Nevvas Ibn Sem'ana u kojem se spominjeDeddal, se prenosi da su ashabi rekli: Allahov Poslanie,koliko e boraviti na zemlji? etrdeset dana: Dan kao

godina, dan kao mjesec, dan kao sedmica, a ostali danipoput naih dana.Rekoe: Kojom brzinom e se kretati zemljom?Poput kinog oblaka noenog vjetrom, odgovori on.Doi e meu narod, pozvati ih i oni e mu povjerovati iodazvati mu se, naredit e nebesima i kia e pasti, naredite zemlji i niknut e bilje, vratie im se stoka sa ispae na

kraju dana nahranjena i sa mnogo mlijeka.Potom e doi narodu i pozvati ih a oni e odbiti njegovpoziv pa e on otii od njih. Postae siromani bez igdjeiega. Proi e pored ruevine pa e joj rei: Izbaci svojuriznicu blaga pa e ga blago slijediti kao pele roj.Potom e pozvati mladia punog mladalake snage, udarite ga sabljom i prepoloviti na dva dijela. Onda e ga

ponovo pozvati a on e doi ozarena i nasmijana lica.(Muslim, 18/65-66).U Buharinoj predaji od Ebu Seid El-Hudrija, radijjallahuanhu, stoji da je ovaj ovjek kojeg e Deddal pogubitiod najboljih ili najbolji ovjek.Doi e pred Deddala iz Poslanikovog grada, Medine irei mu: Svjedoim da si ti Deddal o kojem nas je

obavijestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.


46/62

44

Deddal e rei: Kad bih ubio a potom oivio ovogovjeka da li biste sumnjali u mene?Ne bismo, rekoe. Pa e ga ubiti a potom oiviti a ovjek

mu ree: Tako mi Allaha, sad mi je jo jasnije ko si ti.Deddal e htjeti da ga ponovo ubije, ali nee to moiuiniti. (Buhari, 13/101).

Spomenuli smo predaju Ibn Made od Ebu Umame El-Bahilija, radijjallahu anhu, u kojoj Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, o Deddalu kae: Od njegovesmutnje je i to da e rei beduinima (seljacima): Kada bih

oivio tvog oca i majku bi li posvjedoio da sam ti jagospodar? Svakako da bih, ree. Pa e dva ejtana u likuoca i majke progovoriti: O sinko moj, slijedi ga, zaista jeon tvoj gospodar.

ZATITA OD DEDDALOVOG

ISKUENJAPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je usmjerio Ummetonom to e ih sauvati od iskuenja Mesiha Deddala.Ostavio je svom Ummetu jasan i vidljiv put, put ija je nojasna kao dan i sa kojeg ne skrene niko osim onog ko jepropao. Nije ostavio dobro a da nije na njega ukazao nitije ostavio zlo a da nas nije na njega upozorio.Od onoga na ta nas ja upozorio je i iskuenje Deddalajer je to najvea smutnja sa kojom e se sresti njegovUmmet do Sudnjeg dana.Svaki poslanik je upozoravao svoj Ummet na oravogDeddala a Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, jeposebno poveao opomenu i upozorenje.Allah, azze ve delle, mu je pojasnio mnoga svojstva

Deddala kako bi upozorio svoj Ummet.


47/62

45

On e se, bez ikakve sumnje, pojaviti ba u ovom Ummetujer je on posljednji Ummet a Muhammed, sallallahu alejhive sellem, peat poslanika.

Ovo su samo neke od smjernica Poslanikovi kojima jeMustafa, sallallahu alejhi ve sellem, usmjeravao svojUmmet kako bi se spasio od ovog stranog iskuenja odkojeg i mi molimo Uzvienog Allaha, azze ve delle, da nassauva i podari nam utoite:

1. vrsto pridravanje islama, naoruavanje orujem

imana poznavanjem Njegovih imena i svojstava u kojimnema Njemu slinih.Neka svako zna da je Deddal ovjek koji jede i pije aAllah je uzvien od toga, Deddal je orav a Allah, azzeve delle, nije i niko nee vidjeti svoga Gospodara dok neumre a Deddala e vidjeti ljudi kad se pojavi, oni koji sumu povjerovali i oni koji su ga zanijekali.

2. Stalno traiti utoite od Deddalovog fitneluka aposebno to initi u namazu o emu postoje brojnivjerodostojni hadisi: Hadis kojeg biljee dva ejha i Nesa'iod Poslanikove supruge radijjallahu anhu: Zaista jeAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uio dovu unamazu: Gospodaru moj, utjeem Ti se od kaburskih patnjii od iskuenja Mesiha Deddala... (Buhari, 2/317).

Buhari biljei od Mus'aba koji kae da je Sa'ad nareivaopet stvari koje je uo od Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, kako ih nareuje, od tih pet stvari je... i od Tebetraim zatitu od kunje dunjaluka (misli se na kunjuDeddala). (Buhari, 11/174).Rei dunjaluk a misliti na Deddala je jasan pokazateljkako je Deddal najvee mogue iskuenje na dunjaluku.(Fethul Bari, 11/179).


48/62

46

Muslim biljei od Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, da jeAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Kadaneko od vas, uei Ettehijatu, proui ehadet neka trai

zatitu od etvero, neka kae: Gospodaru, zaista kod Tebetraim utoite od dehennemske kazne, kaburske patnje,kunje oivljenja i smrti i od zla iskuenja MesihaDeddala. (Muslim, 5/87).

A imam Tavus je zahtijevao od svog sina da ponovi namazako ne bi prouio ovu dovu. (Muslim, 5/89)

Ovo je dokaz velike elje prvih muslimana da svoju djecunaue ovoj vrijednoj dovi.

Sefarini kae: Neophodno je da svaki alim usadi hadise oDeddalu u srca djece, ena, mukaraca... spominje se dae prethoditi njegovoj pojavi zaborav njegovogspominjanja sa minbera. (Medmeu zzevaid ve menbeulfevaid, 7/335)

Do njegovih rijei: Posebno u ovom vremenu prepunomfitneluka, iskuenja, vremenu u kojem su iezli znakoviSunneta, Sunnet je postao kao novotarija a novotarijaerijat koji se slijedi, a mi snage ni moi nemamo osim kodAllaha Uzvienog. (Levamiul envaril behijje, 2/106-107)

3. Uiti napamet ajete iz sure Kehf. Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, je naredio uenje sure Kehf predDeddalom a u nekim predajama kraj sure Kehf, odnosnoprvih i zadnjih deset ajeta.Od zabiljeenih hadisa o tome je i hadis Muslima odNevvas Ibn Sem'ana: ...ko od vas doivi njegov dolazakneka mu proui poetak sure Kehf. (Muslim, 18/65)Muslim takoer biljei od Derda'a, radijjallahu anhu, da je

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko


49/62

47

napamet naui prvih deset ajeta sure Kehf sauvao seDeddalovog iskuenja.Muslim veli: u'be kae: Sa kraja sure Kehf a Hemam

kae: Sa poetka sure Kehf. (Muslim, 6/92-93)Nevevi kae: Razlog tome je mnotvo uda i znakova napoetku sure Kehf, pa ko dobro razmisli o njima nee bitizaveden Deddalom, a takoer i kraj sure Kehf kao npr.rijei Uzvienog: Zar nevjernici misle da pored Mene zabogove mogu uzimati robove moje. (Prijevod znaenjasura Sura El Kehf, ajet broj 101).

Svakako je ovo posebnost sure Kehf u kojoj su prenesenihadisi u kojima se podstie na njeno uenje, posebnopetkom.

Hakim biljei od Ebu Seid El-Hudrija, radijjallahu anhu, daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:Zaista onaj ko petkom proui suru Kehf, ona mu osvijetli

ono to je izmeu dva petka. (Mustedrekul Hakim,2/368).

Nema sumnje da je sura Kehf vrlo vana zbogvelianstvenih ajeta o stanovnicima peine, razgovoruMusa alejhi selam, i Hidra, spomenu Zul Karnejna, gradnjiogromnog zida u zatiti od Je'duda i Me'dudapotvrda proivljena i mahera, puhanje u sur, objanjenjeo propalim djelima i onima koji su mislili da su na Uputi austvari su bili u zabludi i sljepilu.

Svaki musliman bi trebao se dobro potruditi u uenju ovesure, njenom pamenju i ponavljanju a posebno u najboljemdanu u kojem je sunce zasjalo - u danu dume namaza.


50/62

48

4. Bijeg od Deddala i udaljavanje od njega. Najboljemjesto stanovanja su Mekka i Medina za koje smo rekli daDeddal nee u njih ui.

Musliman bi trebao u vremenu pojavljivanja Deddalaudaljiti se od njega i njegovih sumnji i velikih natprirodnostikoje e mu Allah, azze ve delle, dati kako bi njima ljudeiskuao.Doi e ovjeku koji e misliti o sebi kako je on velikog ivrstog imana pa e ga prevariti i on e ga slijediti.Molimo Uzvienog Allaha, azze ve delle, da nas i sve

muslimane sauva njegovih spletki.Ahmed, Ebu Davud i Hakim biljee od Ebu Dehma'a da jeuo Imran Ibn Husajna kako kazuje hadis AllahovaPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Ko uje zaDeddala neka bjei od njega. Tako mi Allaha ovjek emisliti o sebi da je mu'min ali e poeti slijediti Deddalazbog sumnji koje e on ubaciti. (El fethu rrebanijj, 24/74,

Sunen Ebi Davud, 11/242, Mustedrekul Hakim, 4/531).

DEDDALOVA PROPASTDeddalova smrt e biti rukama Mesiha Isa'a sinaMerjemina alejhi selam, o tome govore vjerodostojnihadisi.

Deddal e zavladati cijelom zemljom osim Mekke iMedine.Mnotvo svjetine e ga slijediti, njegovo iskuenje e bitisveope. Od njega se nee spasiti osim mala manjinavjernika.Tada e se pojaviti Isa alejhi selam, kod Istone munare uDamasku. Za njim e ii Allahovi robovi - mu'mini.

Vodie ih prema laljivcu Deddalu.


51/62

49

U vremenu silaska Isa alejhi selam, Deddal e ii premaBejtul Makdisu.Isa alejhi selam, e ga susresti na ulazu u mjesto zvano

Ludd.Kad ga Deddal ugleda topit e se kao to se so topi aIsa alejhi selam, e mu rei: Imam za tebe udarac koji neupropustiti.Pratie ga, udariti ga kopljem i poraziti njegovesljedbenike.Pridruit e mu se vjernici i ubijati ih sve dok drvo i kamen

ne progovore: O muslimanu, o Allahov robe, evo idovaiza mene, doi i ubij ga, osim drveta Garkad, ono je doistadrvo idova. (En Nihaje, 1/128-129)

Spomenut u nekoliko hadisa o propasti deddala injegovih sljedbenika:

Muslim biljei od Abdullah Ibn Omera, radijjallahu anhu,

da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:U mom Ummetu e se pojaviti Deddal... pa e Allahposlati Isaa sina Merjeminog koji je poput Urve IbnMes'uda, traie ga i unititi. (Muslim,18/75-76)

Ahmed i Tirmizi biljee od Medmea Ibn Darija El-Ensarija: uo sam Allahov Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, kad je rekao: Sin Merjemin e ubiti Deddala na

ulazu u mjesto Ludd.Muslim biljei podui hadis od Nevas Ibn Sem'ana,radijjallahu anhu, o silasku Isaa alejhi selam, i ubistvuDeddala, u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, kae: Svaki nevjernik koji osjeti miris Isaa alejhiselam, e na mjestu Umrijeti, traie Dedddala dok gane nae na ulazu u mjesto Ludd pa e ga tu i ubiti.(Muslim,18/67-68)


52/62

50

Imam Ahmed biljei od Dabir Ibn Abdullaha da je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Pojavie seDeddal u vremenu odsutnosti vjere i odstupanja od

znanja... potom e sii Isa sin Merjemin i u praskozorjepozvati ljude: O ljudi, ta vas sprijeava da izaete protivpoganog laca? Rei e: Ovaj ovjek je din. Krenue zanjim pa e vidjeti da je to Isa alejhi selam, Zaue se Ikametza namaz. Rei e mu: Naprijed! Neka proe va imam ineka vam klanja, rei e. Kad klanjaju sabah izai e protivDeddala. Kad ih Laov ugleda istopie se poput soli u

vodi. Doi e do njega i ubiti ga. ak e i drvo i kamenprogovoriti: O duo od Allaha, evo idova! Niko odDeddalovih sljedbenika nee preivjeti. (El fethurrebbanijj, 24/85-86)

Sa njegovim ubistvom - Allah ga prokleo - zavrit e se injegov stran fitnet.Allah azze ve delle, e one koje su vjerovali spasiti

njegovog zla i zla njegovih sljedbenika uz pomoNadahnutog od Allaha azze ve delle, i Njegove rijei -Isaa sina Merjemina i njegovih pomagaa, mu'mina. AAllahu pripada svako dobro i hvala.

DA LI MUSLIMANI EKAJU MEHDIJAILI MESIHA ISA'A ALEJHI SELAM?

Vjera koju je Allah objavio svim Vjerovjesnicima, krenuviod Nuha, Ibrahima, Isa'a, Muhammeda (kao i svim drugimVjerovjesnicima) je Islam, i ova vjera poiva na oboavanju(robovanju) samo Allaha, azze ve delle, koji nema

sudruga, kao i vjeri u sve Poslanika koje je Allah, azze ve


53/62

51

delle, poslao ba kako kae Uzvieni: "Allahu je pravavjera jedino Islam. A podvojili su se oni kojima je dataKnjiga ba onda kada im je dolo saznanje, i to iz

meusobne zavisti. A sa onima koji u Allahove rijei nebudu vjerovali Allah e brzo obraunati." (Prijevodznaenja sura Ali-Imran, ajet broj 19)."A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu bitiprimljena, i on e na onome svijetu nastradati." (Prijevodznaenja sura Ali-Imran, ajet broj 85).I rekao je Allah, azze ve delle, o Nuhu, alejhi selam: "A

ako glave okrenete pa, ja od vas nikakvu nagradu netraim, mene e Allah nagraditi, meni je nareeno dabudem musliman." (Prijevod znaenja sura Yunus, ajet broj72).A rekao je o Ibrahimu, alejhi selam: "Ibrahim nije bio nijevrej ni kranin, ve pravi vjernik, vjerovao je u Bogajednoga i nije bio idolopoklonik." (Prijevod znaenja sura

Ali-Imran, ajet broj 67).I rekao je Uzvieni: " On vas je izabrao i u vjeri vam nijenita teko propisao, u vjeri pretka vaeg Ibrahima. Allahvas je odavno muslimanima nazvao, i u ovom Kur'anu, dabi Poslanik bio svjedok protiv vas, i da biste vi bili svjedociprotiv ostalih ljudi. Zato, molitvu obavljajte i zekat dajite iu Allaha se pouzdajte; On je Gospodar va, i to kakav

Gospodar i kakav zatitnik!" (Prijevod znaenja suraHadd, ajet broj 78).I rekao je: "Gospodaru moj, Ti si mi dao dio vlasti i nauiome tumaenju nekih snova! O Stvoritelju nebesa i Zemlje, Tisi Zatitnik moj i na ovome i na onome svijetu; daj da umremkao musliman i pridrui me onima koji su dobri!" (Prijevodznaenja sura Yusuf, ajet broj 100).


54/62

52

Dok je Kranstvo izmijenjena i "pokvarena" vjera koja jeizala iz Tewhida u irk, pa su tako poeli da oboavajuIsa'a, alejhi selam, i njegovu majku Merjem a na drugu

stranu zanevjerovali su u Muhammeda, sallallahu alejhi vesellem, koga je Isa'a, alejhi selam, najavio u Indilu.

Muslimani vjeruju da e pred kraj ovodunjalukog ivotapojaviti se dobar ovjek po imenu Mehdi, on e da ujedinimuslimane i da ih vodi, dok e njegova pojava ustvari bitiuvertira za silazak Isa'a, sina Merjemina, alejhi selam.

Stoga ne treba da neto bude udno oko toga damuslimani ekaju dvije linosti: Dobrog ovjeka po imenuMehdi koji je od loze Allahova Poslanika, sallallahu alejhive sellem, i druga linost je Allahov Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, po imenu Isa'a.

Rekao je Ibn Kajjim, rahmetullahi alejhi: "Sva tri Ummetaiekuju pojavu oekivanog koji e se pojaviti pred krajsvijeta i pojava oekivanog (Mesiha) je najavljena u svimvjerama. Muslimani oekuju pojavu i silazak Isa'a, alejhiselam, sa Nebesa i on e da slomi (uniti) krst, da ubijeSvinje, da se bori i uniti svoje neprijatelje od Jevreja iKrana koji su ga oboavali, a takoer muslimani oekuju

pojavu Mehdija koji je od loze Allahova Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, i on e Zemlju da ispuni pravdomba kako je prethodno bila ispunjena zlom i nepravdom. "(Pogledati Igase 2/338).Imami Buhari i Muslim zabiljeili su hadis od Ebu Hurejre,radijjallahu anhu, u kome stoji da je kazao, rekao jeAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Tako mi

onoga u ijoj ruci je moja dua, samo to se nije pojaviomeu vama sin Merjemin (Isa'a) koji e biti pravedni sudija


55/62

53

(uspostavit e pravdu na Zemlji), on e da slomi krst, ubijesvinje i da podigne (povue propis) Dizju, te e se unjegovu vremenu toliko umnoiti imetak da nee se moi

nai osoba koja bi taj imetak primila." (Buhari 2222 iMuslim 155).

Dok u hadisu od Dabira, radijjallahu anhu, prenosi se daje kazao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Doie Isa sin Merjemin, njihov voa Mehdija e rei: De, klanjajnam! Isa alejhi selam e rei: Ne, vi ste voe jedni drugima,

time je Allah poastio ovaj Ummet." (El Menarul Munif,147-148)

Od Ebu Hurejre se biljei da je Resulullah, sallallahu alejhive sellem rekao: Kako li e vam biti kada meu vas sieIsa sin Merjemin a predvodnik va bude jedan od vas.(Buharija, 6/491)

Od Dabira , radijallahu anhu se prenosi da je uoResulullaha, sallallahu alejhi ve sellem: Neprestano e seskupina iz mog ummeta boriti za istinu do Sudnjeg dana.Pa ree: Sii e Isa sin Merjemin a njihov voa e rei: Doi,klanjaj nam. Pa e mu rei: Ne, zaista su jedni od vas voedrugima. To je Allahova poast prema ovom ummetu.

(Muslim, 2/193-194)Od Dabira , radijallahu anhu, se prenosi da je Resulullah,sallallahu alejhi ve sellem rekao: Bie na kraju mog ummetaovjek koji e dijeliti nebrojeno blago. Dabir radijallahuanhu, jedan od prenosilaca hadisa veli: Rekao sam UbuNedri i Ebu Alau: ta mislite je li to Omer ibn Abdulaziz?Rekli su: Ne. (Muslim, 18/38-39)


56/62

54

Od Ebu Seid el Hudrija, radijallahu anhase prenosi da jeResulullah, sallallahu alejhi ve sellem rekao: Pojavie se nakraju mog ummeta Mehdija. Allah e ga napojiti kiom,

zemlja e dati plodove a imetak samo dobro, umnoie sestoka, uzvisie se ummet, ivjee sedam ili osam (misli se nagodine). (Mustedrekul Hakim, 4/557-558)

Takoer, od Ebu Seid el Hudrija se prenosi da jeResulullah, sallallahu alejhi ve sellem rekao: Obradovaevas Mehdija. Bie poslan u vremenu velikih raskola izemljotresa. Ispunie zemlju potenjem i pravdom kao to

je bila ispunjena zlom i nepravdom. Sa njim e bitizadovoljni stanovnici i nebesa i zemlje. Imetak e pravodijeliti. ovjek upita: Kako pravo? Jednako meu ljudima,odgovori.Ispunie Allah srca ummeta Muhammedovog,sallallahu alejhi ve sellem bogatstvom, okruiti ih pravdom.Naredie glasniku da povie: Treba li kome ta od imetka!?Nee se javiti niko osim jednog ovjeka, pa e mu rei: Idi

kod uvara blaga! Rei e uvaru: Mehdija ti nareuje dami dadne blaga.uvar e mu rei: Pouri! Kad uzme istozlato pokajae se i rei: Bio sam najpohlepniji iz ummetaMuhammeda , sallallahu alejhi ve sellem. Zar meni nijedovoljno ono to i njima!? Vratie blago ali ga niko neehtjeti i rei e mu sa: Mi nikad ne uzimamo ono to smo dali.Tako e biti sedam ili osam ili devet godina. Nakon toga u

ivotu vie nee biti dobra. (Musned Ahmeda, 3/37)

U reenom je dokaz da e se nakon smrti Mehdije pojavitiveliko zlo i iskuenje.Od Alije, radijallahu anhu se prenosi kako je Resulullah,sallallahu alejhi ve sellem rekao: Mehdija je iz naeporodice, Allah e mu dati boljitak u jednoj noi. (Musned

Ahmeda, 2/58, hadis 645)


57/62

55

Ibn Kesir kae: Allah e mu oprostiti, pomoi ga, nadahnutii voditi, nakon to nije bio takvim. (En Nihaje, 1/29)Prenosi se od Ebu Seid el Hudrija, radijallahu anhu, da je

Resulullah , sallallahu alejhi ve sellem rekao: Mehdija je odmene, proelava ela, iskrivljenog nosa. Ispunie zemljudobrom i pravdom kao to je bila puna zla i nepravde,vladae sedam godina. (Sunen Ebi Davud, 11/375, hadis4265)Od Ummu Seleme se prenosi da je ula Resulullaha,

sallallahu alejhi ve sellem kad je rekao: Mehdija je iz mojeporodice, od djece Fatimine. (Sunen Ebi Davud, 11/373,Sunen Ibn Made, 2/1368)Iz navedeni hadisa se razumije da e se Mehdi pojavitiprije Isa'a, alejhi selam, odosno da e Isa'a klanjati izaMehdija.Nakon toga uprava i vodstvo pripast e Isa'u, alejhi selam,

i on e ubiti Dedala a to je ustvari oekivani Mesihzablude kod Jevreja.

Tako da muslimani oekuju pojavu Mesiha Isa'a sinaMerjemina koji je prava istina, dok Krani oekujuizmiljenu (zamiljenu) linost koja je ubijena, razapeta nakrst a potom ukopana, dok Jevreji ekaju Mesiha Dedalakojeg e svojom rukom da ubije Isa'a, alejhi selam.Takoer, Sunnet Allahova Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, nas je uputio da e Je'dud i Me'dud biti unitenidovom Isa'a, alejhi selam, i nakon toga e Zemlja bitipotpuno oienja od irka i Kufra i na Zemlji nee ostatiosim Muwehidi (oni koji iskreno i na pravi nain oboavajuAllaha, azze ve delle).


58/62

56

U vjerodostojnoj zbirci hadisa od imama Muslima stoji:"Jedno jutro Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,govorio je o Deddalu. Sputao je i dizao svoj glas o

njemu (pridajui tome vanost), tako da smo zamiljali daje Deddal u palmoviku nedaleko od Medine. Poto smootili do njega, on je to primijetio pa ree: - ta je vama?Mi rekosmo: - Allahov Poslanie, ti si govorio o Deddalujutros, pa si dizao i sputao glas, tako da smo mi mislili daje on negdje nedaleko od Medine. Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, ree: - Od neega drugog se ja bojim za

vas. Ako on izae a ja budem sa vama, ja u vas zatiti, aako mene ne bude meu vama, onda je svaki ovjek samsebi branitelj, a Allah je zastupnik moj i svakog muslimana.Deddal je mladi kovrdave kose, njegovo oko jeprazno i mrtvo (slijep je u jedno oko). Kao da ga jausporeujem s Abdul-Uzzom, sinom Katanovim. Ko ga odvas doeka, neka proui poetne ajete sure El-Kehf. On e

izai na putu izmeu ama i Iraka, pa e odvraati desnoi lijevo (od Pravog puta). O Allahovi robovi, budite vrsti!Mi tada rekosmo: - Allahov Poslanie, a koliko e onboraviti na Zemlji? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,ree: - etrdeset dana! Jedan dan e biti kao godina,jedan kao mjesec, jedan kao hefta, ostali dani e bitiobini, vai dani.

Mi rekosmo: - Allahov Poslanie, taj dan koji e biti kaogodina, hoe li nam u njemu biti dovoljan namaz jednogobinog dana? Poslanik ree: - Ne, nego mu odreditevrijeme. Mi rekosmo: - Allahov Poslanie, a kako brzo ese kretati po Zemlji? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,ree: - Kao kia koju vjetar tjera. On e doi jednoj grupiljudi, pa e ih pozvati, a oni e mu povjerovati i odazvati

mu se. On e narediti nebu pa e kiu liti, a zemlja eplodove davati. Stada e se vie ugojiti i napasti i davat


59/62

57

e vie mlijeka. Zatim e doi narodu, pa e ih pozvati, aoni e ga odbiti i nee prihvatiti njegove rijei. On e sevratiti od njih, a oni e osvanuti ogoljeni i nee vie imati

nita od svoje imovine. Zatim e naii pored razvalina, pae im rei: - Izbacujte svoja blaga! Pa e za njim ii blagorazvalina kao to pele prate maticu. A zatim e pozvatijednog ovjeka, mladia, pa e ga udariti sabljom tako dae ga rastaviti na dva dijela, a onda e ga pozvati, i ovaje mu se odazvati, a lice e mu sijati od smijeha.Dok on bude tako radio, Allah e poslati Mesiha, sina

Merjemina, (Isa'a alejhi selam), pa e sii na Bijelu munaru,na istonoj strani Damaska, izmeu dvije uto-bijelemunare, a ruke e drati na krilima dva meleka. Kadpogne svoju glavu, kapi vode e mu kapati, a kad digneonda e mu tei kao zrna bisera. Koji god nevjernik osjetinjegov dah, nee ostati iv. Njegov e dah dosezati dokledosee njegov pogled, pa e traiti Deddala sve dok

ga ne stigne na vratima Ludda, gdje e ga ubiti. Poslijetoga e doi Isa'a, alejhi selam, ljudima koje je Allahsauvao od Deddala, pa e im potrti njihova lica isaopiti im njihove stepene u Dennetu." (Muslim 2937).

Nakon to smo podobono obrazloili ono to je bio glavnidio pitanja ostaje nekoliko stvari koje treba jo pojasniti,

odnosno stvari koje se treba da kau, a u kojima se vi opitaoe direktno treba da naete.

Stvari koje su vanije da ovjek poznaje jeste da sagledasvoju trenutnu situaciju i stanje (to je bitnije od onoga tae se desiti u budunosti) koje se ogleda u spoznaji istine iprave vjere koju e slijediti.

Mi muslimani smo ubjeeni da je samo ispravna vjera Islam,i mi u svojoj vjeri ne pravimo razliku meu Allahovim


60/62

58

Vjerovjesnicima osim onoga to je dolo od ovoga erijata,a takoer nismo skrenuli sa pravoga puta pretjerujui upogledu jednog od Allahovi Vjerovjesnika, takoer naa

vjera je prirodna vjera (ar. Fitre) i u njoj nemakontradiktornosti da je troje ustvari jedno, a niti da semoe Tvorcu i Gospodaru svega pripisati neto odmanjkavosti ili uopeno nekom od Allahovi Vjerovjesnika,kako to ine Jevreji.

Dok vrline i vrijednosti Islama nije mogue opisati u ovomkratkom tekstu, naprotiv na tu temu su napisani tomovi i

tomovi materijala i knjiga.

I zadnja stvar koju bi vama preporuio od srca:

1.Da svoje srce i razum okrene ka svome tvorcu dovom dati pokae ispravan put pravu vjeru, te da ti grudi proirikako bi ova plemenita vjera ula u tvoje srce.

2.Da pronae prevod Kur'ana na svom jeziku i da ponesa razmiljanjem iitavati i poveati svoje znanje openitoo Islamu kako bi uz Allahovu pomo spoznao put istine.

Ono to ja mogu da kaem jeste da molim Allaha, azze vedelle, da ti proiri grudi i razum za ovu plemenitu vjeru ida se spasi na dan kada ni imetak a niti sinovi nee biti

od koristi.

Neka je svaka hvala Allahu, subhanehu ve te'ala, s ijom blagodati

zavravaju se sva dobra djela! Neka je salavat i selam na Njegovog roba i

poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu,

supruge, potomke, sve ashabe i sve koji ih slijede u dobru do Sudnjega

dana. Molim Te, Uzvieni Allahu, da ovaj trud uini iskrenim radi Tvoga

Plemenitog lica i da njime okoristi Svoje robove. Slavljen neka si Ti,

Gospodaru moj, i hvaljen. Nema istinskog boga osim Tebe.Od Tebeoprosta traim i Tebi se kajem.


61/62

59

SadrajUVOD ...................................................................................................... 1

NETO VIE O ISKUENJIMA.............................................................. 3

Neke od koristi iskuenja:............................................................ 4

Tri su vrste ljudi u iskuenjima: ................................................. 4

MESIH DEDDAL I NJEGOVE OSOBINE ........................................ 9

Znaenje rijei El Mesih?................................................................. 9

Znaenje rijei Deddal?............................................................ 10

DA LI JE U KUR'ANU SPOMENUT DEDDAL? .............................. 15

DA LI JE DEDDAL IV I KO JE IBN SAJJAD? .............................. 17

Ibn Sajjad ...................................................................................... 18

Stanje Ibn Sajjada ....................................................................... 19

Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, ispit za Ibn Sajjada

......................................................................................................... 20

Njegova smrt................................................................................ 22

Da li je Ibn Sajjad Veliki Daddal? ......................................... 23Miljenja uenjaka o Ibn Sajjadu............................................... 29

Ibn Sajjad je istina a ne iluzija (legenda)............................. 35

MJESTO POJAVLJIVANJA DEDDALA I NJEGOVI SLJEDBENICI............................................................................................................... 39

Deddal nee ui u Mekku niti u Medinu............................... 39

Deddalovi sljedbenici ............................................................... 41

DEDDALOVO ISKUENJE (FITNET) .............................................. 42

ZATITA OD DEDDALOVOG ISKUENJA .................................. 44

DEDDALOVA PROPAST................................................................. 48

DA LI MUSLIMANI EKAJU MEHDIJA ILI MESIHA ISA'A ALEJHISELAM? ................................................................................................. 50


62/62

Documents

Dedžal - najveće iskušenje