Decembar 2015

Tomislav ČelebićKompanija ČelebićBez znanja nema značajnog napretka

Miodrag KostićMK grupaRazvoj agrara traži krupne investicije

Đorđije GoranovićMI GoranovićNedovoljno iskorišćen potencijal za saradnju u poljoprivredi

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LI

Bro

j 12

De

cem

bar 2

015. Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade

Prioritet je intenziviranje

strukturnihreformi

IMPR

ESU

M

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradamaPrivredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA

PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2015. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2015. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne

Gore, 21. aprila 2015. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 11. marta 2016. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: [email protected]

Kontakt telefon: 020 230 545

6 Sastanak privrednika sa Predsjednikom VladePrioritet je intenziviranje strukturnih reformi

Broj 12Decembar 2015.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/mul-timedija/glasnik

The meeting of entrepreneurs with the Prime MinisterIntensifying structural reforms should be the priority

Tomislav Celebic, President of Celebic CompanyInvestment in knowledge pays off the best

Djordjije Goranovic, owner and CEO of Meat Industry “Goranovic”Non-tariff barriers should be removed

Miodrag Kostic, President of MK GroupAgriculture needs more investments

Excellent SME project of CEMSuccess leads to the market recognition

14

47

51

62

65

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradamaPrivredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA

PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2015. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2015. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne

Gore, 21. aprila 2015. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 11. marta 2016. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: [email protected]

Kontakt telefon: 020 230 545

4

Broj 12 Decembar 2015.

Đorđije Goranović,MI Goranović

Ukloniti necarinske

barijere

Sjednice Skupštine i Upravnog odbora Privredne komoreDonijet Program radaza 2016. godinu

Crna Gora-SlovenijaZajednički nastupati natrećim tržištima

Tomislav Čelebić,Kompanija ČelebićNajbolje je ulaganje u znanje

CEFTA regionKlasteri – put ekonomskihintegracija

Miodrag Kostić,MK grupaPrivatizacija zemljišta i investicije za bolji agrar

28

50

42

46

54

60

5


Listajući Glasnik...

1978.„Durmitor“ dobitnik „Srebrne pahuljice“

Prirodne ljepote Durmitora, uz napore koje društvo sve više ulaže, napravili su da je Žabljak danas jedan od poznatijih i priznatijih planinskih i turističkih centara, ne samo kod nas, već šire. Svakako da za to najveća zasluga pripada radnim ljudima OOUR „Dur-mitor“, radne organizacije „Industriaimporta“ iz Titograda, koji svojim angažovanjem i punim zalaganjem nastoje da se svi ljubitelji

Durmitora, dolaskom na Žabljak, osjećaju kao kod svoje kuće. Zato to i nije ostalo bez odjeka. Ove zime, poslije ankete Ilustrovane politike Zimsko ljeto 77, Žabljak je dobio „Srebrnu pahuljicu“, kao najbolji ovogodišnji zimski turistički centar u Jugoslaviji.

- Ovo najviše priznanje u zimskom planinskom turizmu utoliko nam je draže - naglašava Milenko Stijepović, direktor OOUR „Durmi-tor“ – što ga dobijamo u jubilarnoj godini kada Ilustrovana politika proslavlja dvadesetogodišnju svoga poslovanja i jubilarno hiljadito izdanje lista. Za dobijanje „Srebrne pahuljice“ Žabljaku je, svakako, najviše poena donio novi savremeni hotel „Jezera“ koji je otvoren početkom zimske turističke sezone. Ovo funkcionalno zdanje, koje oblikom podsjeća na Bobotov kuk, najveći vrh na Durmitoru, ima šest spratova, a kapacitet mu je 248 ležaja. Sve su sobe moderno opremljene. Na svakom spratu postoje TV saloni, a na šestom, odakle se vidi panorama tog kraja, nalazi se noćni bar sa 50 udobrnih sjedišta. Osim kafanskih i restoranskih sala, „Jezera“ imaju bazene sa toplom vodom, saunu, kuglanu, bilijar i ping-pong salu i druge prostore za odmor, rekreaciju i razonodu gostiju.

- „Srebrna pahuljica“ je došla u prave ruke i na pravo mjesto. Jer, Žabljak ima veliku perspektivu da se razvije u jedan od najpoznatijih zimskih turističkih centara, ne samo kod nas već i u Evropi. To nije samo priznanje za dosadašnji rad, već i podstrek za dalji turistički prosperitet ove varošice u njedrima Durmitora – naglasio je Mirko Bojić, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Ilustrovane politike, predajući nagradu“, pisao je Glasnik iz 1978. godine.

1986.Privredna saradnja Crne Gore i Njemačke

Privredna saradnja Crne Gore i Njemačke Demokratske Republike, uspostavljena prije desetak godina, odvija se uzlaznom putanjom. Ekonomske veze uglavnom su obuhvataju finansijsko-kreditne aranžmane, odnosno uvoz opreme i brodova za potrebe Željezare »Boris Kidrič«, Cementare Pljevlja, Fabrike stanova Spuž, »Jugooceanije« Kotor, »Prekookeanske plovidbe« Bar, i to pod relativno povoljnim uslovima. Vrijednost uvoza, uključujući četiri nova broda čija je isporuka dogovorena do kraja godine, iznosi oko 150 miliona Cl. dolara.

Istovremeno, izvoz roba iz Crne Gore u ovu zemlju je veoma mali. Osnovni razlog je u tome što su uvoz opreme i brodova iz Njemačke Demokratske Republike obavljale spoljnotrgovinske organizacije van Crne Gore. Te organizacije su, ugovarale uvoz roba i usluga za konrtaisporuke od drugih proizvođača. To je naročito došlo do izražaja kada su, posredstvom »Genexa«, ugovorene isporuke brodova za pomenute crnogorske kompanije. Pored ovoga, mali izvoz iz Crne Gore ograničava i nedostatak roba za koje su njemački partneri zainte-resovani, nedovoljna organizovanost naših spoljnotrgovinskih organizacija i dr. Njemačka je izrazila spremnost da poveća uvoz iz Crne Gore. Najveće mogućnosti za unapređenje saradnje dvije zemlje su kroz razvoj kooperativnih oblika zajedničke proizvodnje i razmjenu roba preko kompenzacionih i sličnih aranžmana i to u elektroindustriji, tekstilnoj i kožarskoj te industriji građevinskih mašina. Poveća-nje robne razmjene moguće je i u crnoj i obojenoj metalurgiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi, zabilježio je Glasnik 1986.

6


Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade

Prioritet je intenziviranje strukturnih reformi

7


Predstavljena Analiza stanja crnogorske privrede u 2015. godini koju je pripremila Privredna komora. Potreban je ambiciozan, ofanzivan i mnogo organizovaniji nastup domaćih kompanija na inostranim tržištima da bi se ublažio deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom.

8


sti najvjerodostojnije oslikava robna razmjena sa inostranstvom, u kojoj je veoma niska pokrivenost uvoza izvozom i rastući defi-cit trgovinskog bilansa. Ukupna robna razmjena za deset mjeseci porasla je 0,9%, pri čemu je izvoz manji gotovo 10%, dok je uvoz porastao oko 3%. Suficit je porastao kod usluga za 12,6% gdje iznosi 780 miliona eura.

- Ovakvi negativni bilansi robne razmjene uočljivi su i u onim pri-vrednim granama u kojima naša zemlja posjeduje značajne poten-cijale. Takva kretanja su dugoročno neodrživa i zahtijevaju podr-šku potpunijem korišćenju raspoloživih resursa i osposobljavanju preduzeća za prilagođavanje poslovanja visokim zahtjevima trži-šta. Očekujem da će u narednom periodu biti veće interesovanje za ulaganja u proizvodni sektor, kako stranih tako i domaćih in-vestitora. Definisane poslovne zone u nekim opštinama, kao i one koje će tek biti, ponudiće konkretnije uslove za takva ulaganja – istakao je Mijušković.

Bilansi opominju da se mora usmjeriti mnogo veća pažnja pruža-nju podrške privredi koja će rezultirati povećanjem izvoza i sma-njenjem uvoza, dodaje on, i isiče potrebu formiranja institucije koja bi promovisala izvoz.

- Ostvarivanje napretka na ovom polju iziskuje ambiciozan, ofan-zivan i mnogo organizovaniji nastup domaćih kompanija na ino-stranim tržištima, a od Vlade Crne Gore i lokalnih uprava, odnosno nadležnih institucija, kvalitetniju podršku u tom pravcu – rekao je on, podsjećajući da Privredna komora, kroz projekat Dobro iz Crne Gore, podstiče i promoviše kvalitetnu domaću proizvodnju koja se realizuje uz poštovanje najviših međunarodnih standarda i tako ima veće šanse za izvoz.

Zabrinjava rast nezaposlenosti od 1,4 odsto u odnosu na 2014, a po-sebno to što je 37,5 odsto nezaposlenih mlađe populacije, dok je 15 odsto visokoobrazovanih.

- Upravo ova struktura trebalo bi da bude nosilac razvoja. Poveća-nje zaposlenosti moramo rješavati kako izmjenama u obrazovnom sistemu i zakonodavnom okviru koji će obezbijediti fleksibilnost radne snage – rekao je predsjednik Komore.

Kao doprinos ovome, najstarija asocijacija privrednika je, između ostalog, organizovala konferenciju

-Sistem dualnog obrazovanja kao model za unapređivanje ekono-mije”, u saradnji sa komorama Austrije i Njemačke. U narednom periodu, uz podršku Austrijske savezne komore, te njihove razvoj-ne agencije biće organizovana ekspertska misija, koja bi trebalo da pruži smjerenice prilagođavanja normativnog okvira stručnog obrazovanja u Crnoj Gori i njegovog prilagođavanja dualnom sis-temu. Nakon toga, detaljno će se analizirati koje su struke najpo-trebnije crnogorskoj privredi u kojima bi se ovaj vid obrazovanja najbrže mogao uspostaviti. Ovo svakako zahtijeva punu uključe-nost naših kompanija, jer one na sebe moraju preuzeti značajan dio odgovornosti za kreiranje kadra koji im je potreban, smatra on

Govoreći o uslovima poslovanja sa aspekta zakonskog okvira, Mi-jušković je kazao da privreda posebno insistira da se normativno urede prava i obaveze privrednih društava, međusobno usklade pojedina zakonska rješenja. Ovim, kao i poštovanjem principa predvidljivosti te dosljednom primjenom propisa značajno bi se doprinijelo smanjenju obima sive ekonomije i nelojalne konku-rencije na tržištu.

Tokom izlaganja, on se posebno osvrnuo na zakone koji uređuju

Očuvanje makroekonomske stabilnosti kroz intenziviranje strukturnih reformi biće prioritet u narednom periodu, ocijenjeno je na tradicionalnom godišnjem sastanku pri-

vrednika sa Predsjednikom Vlade, održanom u Privrednoj komori Crne Gore 18. decembra 2015. godine.

Pored premijera Mila Đukanovića, sa privrednicima su razgovarali potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, ministri Branimir Gvozde-nović, Petar Ivanović, Zorica Kovačević i Ivan Brajović, te guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković za-hvalio je predsjedniku Vlade na odnosu koji iskazuje susretima sa privrednicima, što potvrđuje da sugestije dobijene na ovaj način duboko cijeni, kvalifikujući ih kao posebno korisne.

Predstavljajući dokument koji je Komora pripremila - Analizu sta-nja crnogorske privrede u tekućoj godini, on je kazao da je riječ o sublimatu predloga i zaključaka privrednika definisanih u ovoj asocijaciji, kroz rad njenih tijela i organa, te na posebno organi-zovanim tematskim sastancima. Organizovano je više od stotinu takvih skupova u Komori tokom 2015. godine, a predstavnici Vlade su učestvovali u radu najvećeg broja tih sastanaka.

- Analiziranje ostvarenog rasta po sektorima zaista ohrabruje i uv-jerava da će projektovani rast za 2015. godinu biti dostignut, pa čak biti i veći, tj. iznad 4%. – rekao je Mijušković.

U Analizi se navodi da je tokom deset mjeseci industrijska proi-zvodnja porasla 9,6%, najviše u prerađivačkom sektoru 19,5%. Po-zitivan trend u odnosu na prethodnu godinu bilježi poljoprivredna proizvodnja, kao i investicije u ovaj sektor. Prema podacima o ot-kupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda rast iznosi 9,1%. Proizvo-dnja u šumarstvu je takođe porasla za 17%, dok građevinski sektor napreduje po stopi od 7% u odnosu na uporedni period prethodne godine. Nastavlja se trend značajnog rasta broja turista i noće-nja od 12,8% u odnosu na prvih 10 mjeseci 2014, što je rezultiralo povećanjem prihoda za 19,2%, i koji su iznosili 800 miliona eura, čemu su svakako doprinijeli sve bolji kvalitet i sadržaj usluga. Tr-govina bilježi rast od 4,1%, a slične pokazatelje imamo i u sektoru saobraćaja, izuzev u pomorskom.

Predsjednik Komore je podsjetio da je naša privreda po konkuren-tnosti na sredini liste od 140 država koju je sačinio Svjetski eko-nomski forum.

- Crna Gora je umjereno spremna po pitanju sposobnosti da izdrži pritisak konkurencije na evropskom tržištu, ocjena je poslednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku. Međutim, kada je u pita-nju proizvodnja roba široke potrošnje, Crna Gora i dalje pokazuje veoma nisku konkurentnost, na čemu se mora ozbiljnije raditi. Pod ovim podrazumijevam dalje unapređenje poslovnog ambijen-ta i brže sprovođenje započetih strukturnih reformi, ali i dodatne napore privrednih subjekata na uvođenju standarda, korišćenju novih tehnologija i inovacija, kao i podizanju kvaliteta proizvoda u cilju snaženja konkurentnosti – kazao je on.

Privredna komora je sprovela istraživanje na ovu temu koje kao slabosti i dalje prepoznaje sivu ekonomiju, nepovoljan pristup fi-nansijama, nedovoljna ulaganja u istraživanje tržišta, marketing, uvođenje međunarodnih standarda kvaliteta i slično. Ove slabo-

9


poslovanje privrednih društava, zapošljavanje stranaca i javne na-bavke.

Istakao je i da je finansiranje privrednih subjekata takođe izražen ograničavajući faktor poslovanja zbog visokih kamatnih stopa i kolaterala.

- Poboljšavanja u ovoj sferi treba da prate aktivnosti usmjerene ka smanjivanju međusobnih dugovanja, koja nijesam siguran da su precizno utvrđena. Ne manje važno je rješavanje problema loših kredita – rekao je Mijušković.

Istiakao je da se Komora prepoznaje kao Centar za koordinaciju, koji bi uz pomoć stranih eksperata mogao postojati i funkcioni-sati u aktivnostima povezivanja privrede, banaka i potencijalnih investitora.

- U tom cilju, Ministarstvo finansija, Centralna banka i Privredna komora su neposredno uoči današnjeg sastanka potpisale Memo-randum o razumijevanju kao okvirni dokument na osnovu kojeg će se Komori pružiti podrška da se aktivno uključi u rješavanje ovog problema – kazao je on.

On ocijenjuje da je za buduće nesmetano funkcionisanje akcionar-skih društava koja su u potpunom ili većinskom vlasništvu države neophodno obezbijediti da sama vode poslovnu politiku, pa i poli-tiku zarada.

Istakao je da ohrabruje dobijanje poziva za članstvo naše zemlje u NATO savezu.

- Iskustvo drugih zemalja je pokazalo da je nakon pridruženja Ali-jansi došlo do povećanja interesovanja investitora za ulaganja, što se odrazilo na rast tih ekonomija, kao i do poboljšanja kreditnog rejtinga u ovim zemljama, koji je logično uticao i na smanjenje kamatnih stopa. Ovakve efekte je realno očekivati i u Crnoj Gori – rekao je Mijušković.

Mijušković je podsjetio da su u Komori ove godine organizovani izbori koji su pokazali da se zadržao neophodni duh jedinstveno-sti privrede u nastojanjima da koristi svoju snagu udruženu u ovoj instituciji kako bi uticala na tokove ekonomskog razvoja naše ze-mlje. Sa druge strane, sve više i državni organi, baš kao i privreda, shvataju Privrednu komoru Crne Gore kao jedino mjesto gdje se ostvaruje institucionalna saradnja države i privrede.

- Usluge koje privreda dobija u svojoj Komori su sve brojnije, počev od promotivnih i edukativnih aktivnosti, zatim administrativnih u cilju podsticanja njene konkurentnosti. Takođe mi je zadovoljstvo što smo prepoznati od međunarodnih organizacija i asocijacija kao pouzdan partner sa kojim se opredjeljuju da realizuju veoma zahtjevne projekte, na bazi kojih mi unapređujemo i širimo dijapa-zon svojih usluga, zaključio je predsjednik Mijušković.

Premijer: Realnom sektoru potrebne finansije

Vlada smatra Privrednu komoru jednim od najuvaženijih partnera sa kojim je razmjena mišljenja uvijek od koristi, rekao je premijer Milo Đukanović.

Cilj Vlade, kako je istakao, dinamičan privredni rast i ubrzani eko-nomski razvoj Crne Gore. Ova godina je bila uspješna i očekivan rast crnogorske ekonomije iznosiće između 4,1 odsto i 4,3 odsto.

10


- Ovo je jako visok i poželjan rast. Ali da bismo omogućili građa-nima viši kvalitet života, stope rasta u dužem periodu moraju biti između četiri i pet odsto – kazao je premijer.

Vlada je tokom godine ostvarila ključni politički cilj – dobijen je poziv za NATO - ali i prioritetni ekonomski, a to je obezbjeđenje makroekonomske stabilnosti, čije je očuvanje kroz strukturne re-forme njena glavna preokupacija u budućem periodu.

- Bez strukturnih reformi mi ćemo i dalje imati ozbiljne neraci-naonalne rashode u svim sektorima koji obuhvataju i zdravstvo i obrazovanje i rad i socijalnu politiku i javnu administraciju - rekao je Đukanović.

On je najavio da će Vlada tokom narednog mjeseca održati zavr-šnu raspravu gdje će do detalja koncipirati program strukturnih reformi u svim oblastima.

Prema njegovim riječima, Crna Gora će, sa kamatnim stopama u bankarskom sektoru koje su trenutno visoke i dalje imati ozbiljno ograničenje za ostvarenje razvojnih potreba. Bankarski sistem je, kaže, u boljem stanju, evidentna je veća kreditna aktivnost, ali je i dalje prisutan visok nivo nekvalitetnih kredita.

- Moraju se pojačati napori i da se smanji nivo nekvalitetnih kredi-ta u bankarskom sektoru, kao i napori Vlade i Centralne banke, kao regulatora, da se stvore dodatni podsticajni uslovi kroz rast konku-rencije za obaranje kamata. Mislim da ćemo sa ovako visokim ka-matnim stopama i dalje imati ozbiljno ograničenje za ostvarenje onoga što su naše razvojne potrebe - kazao je Đukanović.

On je dodao da je sačuvana fiskalna politika i nastavljeno sa ozbilj-nim podsticajima investicijama i biznisu.

- I dalje se suočavamo sa ozbiljnim problemom nedostupnosti sredstava realnom sektoru da bi mogao da ostvaruje željene stope rasta - smatra Đukanović.

Đukanović je podsjetio i na nastavak realizacije značajnog broja projekata u više sektora, posebno u turizmu, kao što su Porto Mon-tenegro, Portonovi i Luštica Bay.

- Žao mi je da ne mogu kazati da smo uradili sve što je bilo moguće u turizmu, jer je ove godine bilo moguće početi projekte na Dubovi-ci, Miločeru i Mamuli. Nažalost, iz razloga političke opstrukcije do toga nijesmo došli, ali nadam se da ćemo tokom decembra makar stvoriti uslove da obnovimo inicijativnost na dva od tri takva pro-jekta i da ćemo odlukom u parlamentu uspjeti da stvorimo uslove da se u narednoj godini započne sa gradnjom novog hotela od pet zvjezdica na lokaciji Miločer i projekta Mamula - rekao je Đuka-nović.

Zakone uskladiti sa potrebama privrede

Dragan Purko Ivančević, predsjednik Odbora turizma i ugostitelj-stva Privredne komore kazao je da je minula ljetnja sezona bila je-dna od najboljih. Ipak, smatra on, sve bolje podatke o broju noćenju treba da prati adekvatna turistička ponuda koja doprinijeti većoj potrošnji i obezbijediti veći kvalitet destinacije. Jedan od najvećih limita u razvoju našeg turizma, prema ocijeni Ivančevića, jeste ne-

11


dostatak kvalitetnih hotelskih kapaciteta, po čemu zaostajemo za regionom ali i šire. Još jedan od problema koji je identifikovao jesu privremeni objekti koji se moraju dovesti do nivoa urbanističkih i higijensko tehničkih standarda, a da se to može, kaže on, poka-zuje primjer opštine Tivat gdje je to pitanje adekvatno uređeno.Turistički poslenici očekuju da u dobrom partnerskom odnosu sa donosiocima odluka omoguće razvoj kvalitetnog turističkog proi-zvoda što bi doprinijelo ostvarenju cilja – produženju sezone.

- Turizam će se boriti da ostvari status u državnim institucijama kakav ima u Privrednoj komori Crne Gore – zaključio je Ivančević.

Direktor kompanije Veletex Kalia Vlastimir Golubović govorio je o potrebi unapređenja zakonske regulative u skladu sa potrebama privrede, te o neusklađenosti tržišta rada i obrazovnog sistema. Prema njegovim riječima, visok deficit je uzrokovan nekonkuren-tnošću crnogorske privrede, čemu znatno doprinosi neusklađe-nost obrazovanog sistema sa potrebama biznisa. On smatra da će se kada prethodno bude riješeno pojaviti novi problem – kako zaposliti novi obrazovani kadar kada mu neodgovarajući zauzima mjesto.

- Predlažem da novi zakon o radu potpuno liberalizuje radne od-nose i propiše kratak i brz otkazni rok. Nijedan poslodavac neće otpustiti dobrog radnika tako da nema razloga za bojazan. Takođe, zakonskim rješenjima je potrebno omogućiti poslodavcima da za-pošljavaju najkvalitetniji kadar, bez obzira sa kog tržišta dolazi – rekao je Golubović.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović ocijenio je da je ovaj skup u Privrednoj komori jedan od najznačaj-nijih na relaciji privreda-vlast. On smatra da su turistička privreda,

resorno ministarstvo i Nacionalna turistička organizacija najviše doprinijeli da učešće turizma u BDP-u ostane na 20 odsto. Da bi tako bilo i ubuduće, kaže on, potrebno je mnogo više promocije i marketinga naše turističke destinacije u svijetu.

- Hrvatska ulaže u turistički marketing 43 miliona eura, Kipar 52, Malta 43, a Crna Gora 1,2 milona, što je neodrživo. Nacionalnoj tu-rističkoj organizaciji neophodno je opredijeliti više sredstava da bi i u godinama nakon 2016, za koju predviđamo da će biti jedna od najuspješnijih, bilježili iste trendove – riječi su Radulovića, koji je dodao da će gosti iz Kine prvi put značajnije doprinijeti boljim rezultatima crnogorskog turizma.

Milan Božović, predsjednik Odbora građevinarstva i industrije građevinskog materijala ocijenio je kao dobru praksu ugovornu obavezu korišćenja crnogorske operative u izgradnji autoputa Bar-Boljare, i smatra da bi slično rješenje trebalo primjenjivati i u budućim projektima.

- Kod javnih radova je visoko učešće uvoznih građevinskih ma-terijala. Smatramo da u fazi samog njihovog projektovanja treba dati šansu domaćim proizvođačima da učestvuju u ovim poslo-vima. Uvoz materijala je inače u velikoj ekspanziji i jedan njegov dio završava na sivom tržištu što se odražava na konkurentnost domaćih proizvođača – kazao je Božović.

On je zatražio da se koncesionarima koji redovno izmiruju obave-ze prema državi omogući povrat akciza na gorivo za mehanizaciju koju koriste na koncesionim poslovima.

Predsjednik kompanije Čelebić Tomislav Čelebić, ocjenjuje da je domaći kadar kvalitetan i ne treba davati prednost inostranim ra-

12


dnicima, već više ulagati u edukaciju kao što radi njegova kompa-nija. On takođe podržava liberalizaciju radnih odnosa, ali i ističe primjere Austrije i Njemačke koji štite domaću radnu snagu.

- Obrazovanje je jako bitno da bi privreda dobila kvalitetan kadar. Zato su potrebne intenzivne aktivnosti u ovom pravcu – ocjenjuje on.

Istakao je primjer dobre saradnje njegove grupe sa Investiciono--razvojnim fondom, koji je, smatra on, uticao da banke snize ka-matne stope na kredite.

Radomir Mikan Zec, izvršni direktor Ulcinjske rivijere, smatra ve-likim uspjehom što je ove godine sezona trajala pet mjeseci. Mje-rama nadležnih državnih institucija poboljšan je poslovni ambi-jent, kaže, ali su slični potezi potrebni i na lokalnom nivou. Kao problem prepoznaje neadektvatno reagovanje komunalne policije kada je riječ o uzurpaciji prostora na području blizu Ade Bojane i kao rješenje predlaže da se ova služba izmesti na državni nivo. On je ukazao na tešku primjenljivost rješenja iz Zakona o javnim nabavkama kada je u pitanju snabdijevanje namirnicama hotela u državnom vlasništvu, a protiv je limitiranja zarada zaposlenim u preduzećima koja nijesu na budžetu. Smatra da bi zapošljavanje stranaca trebalo iskoristiti na taj način što bi oni, nakon sezone, edukovali domaći kadar čime bi on adekvatno odgovorio potreba-ma poslodavaca.

Predsjednik Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafič-ke i izdavačke djelatnosti Milovan Gojković iz ŠIK Polimlje, Berane, kompanije koja cio proizvodni program izvozi u zapadnu Evropu i godišnje prihoduje četiri miliona eura, smatra da razvoj drvopre-

rade treba bazirati na finalnoj proizvodnji i smanjiti izvoz sirovine. Potrebna je veća ažurnost u davanju koncesija nad šumama.

- Naš je predlog: pravovremeno usmjeriti sirovinu ka proizvođači-ma, a ne prema onima koji se bave njenom preprodajom. Takođe, potrebno je realizovati sertifikaciju šuma, što je dokaz odgovornog gazdovanja ovim resursom što traži međunarodno tržište, a koji vodi efikasnijem korišćenju potencijala i boljem poslovanju predu-zeća iz ove oblasti– rekao je Gojković.

Predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije dr Miraš Đurović zatražio je formiranje stručnog savje-ta za metalurgiju u kojem bi bili čelnici vodećih kompanija iz ove oblasti, predstavnici Vlade i Privredne komore, što bi doprinijelo rastu ovog industrijskog sektora neophodnog za razvoj ekonomi-je. Ocjenjuje da bi metaloprerađivačima trebalo stvoriti uslove da lakše dolaze do neophodnih finansijskih sredstava potrebnih za unapređenje poslovanja.

Prema riječima dr Milutina Đuranovića, predsjednika Odbora udruženja poljoprivrede, dva su ključna problema u ovom sektoru – status i pozicioniranje domaćih proizvoda na crnogorskom trži-štu i prodaja uvoznih po nižim cijenama od proizvodnih. Ukazao je da je vrijednost uvoza hrane u Crnu Goru 20 puta veća od izvo-za pa je zatražio zaštitu domaće proizvodnje po modelima drugih zemalja koje su takođe članice bilo CEFTA ili Svjetske trgovinske organizacije.

- Postao je izazov prodavati crnogorsku hranu na domaćem trži-štu. Prodaja uvoznih proizvoda po niskim cijenama sve više ugro-žava našeg proizvođača. Očekujemo da Vlada podrži agroindustri-

13


ju i projekat „Dobro iz Crne Gore“ koji realizuje Komora, sve u cilju zajedničkog dobra – kazao je Đuranović.

O neadekvatnim rješenjima u Zakonu o javnim nabavkama govo-rio je i Stevan Karadaglić, predsjednik Odbora udruženja trgovine.

- Nezadovoljni smo prije svega dijelom Zakona koji uređuje nabav-ku robe. Smatra da naručilac nema mogućnost da utiče na kvalitet robe koja mu je potrebna već su tu ekvivalenti koji su samo ventil za nabavku robe lošeg kvaliteta i niske cijene. dodajući da, pored ovoga, Zakon karakteriše preveliki formalizam.

Risto Drekalović, vlasnik KIPS-a govorio je o, kako ocjenjuje, nepo-voljnom uticaju efikasnosti sudova na poslovni ambijent u Crnoj Gori. On smatra da je potrebno uvažiti predloge Privredne komore koji se odnose na obilježavanje proizvoda Brajevim pismom, koje je u brojnim slučajevima tehnički neizvodljivo.

Godina dobrih rezultata

Milojica Dakić, guverner Centralne banke Crne Gore kazao je da je u 2015. godini sačuvana finansijska stabilnost bankarskog sektora, njegova likvidnost i solventnost. Zabilježen je rast aktive, depoziti su na maksimalnom nivou.

- U ovoj godini prvi put od 2008. imamo rast novoodobrenih kredita i to za 25,4 odsto – rekao je on.

U najvećem broju banaka je smanjeno učešće nekvalitetnih kredi-ta. Iako su još na visokom nivou, evidentan je pad kamatnih stopa, kao posljedice veće konkurencije na tržištu, čije pojačavanje kako kaže, najavljuje nastavak ovog trenda i u 2016. godini.

Istakao je da će CBCG i tokom naredne godine raditi na očuvanju stabilnosti finansijskog sektora, a očekuje se donošenje novih pro-pisa koji uređuju ovu oblast.

Petar Ivanović, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, odgova-rajući privrednicima, kazao je da Ministarstvo pomaže privatnom biznisu u smislu da stvara uslove za njegov bolji rad. S tim u vezi on je rekao da je preko pretpristupnih fondova EU - MIDASA, IPARD 1 i IPARD 2, obezbijeđeno 200 miliona eura poljoprivrednicima iz Crne Gore do 2020, kao i značajna ekspertska pomoć.

Ove godine, rekao je ministar, bilježimo rekordan otkup mlijeka, a za 30 odsto je povećano učešće visokokvalitetnog.

- Rekordna je proizvodnja i vode te jaja i polako se približavamo trenutku kada Crna Gora više neće morati da uvozi jaja sa stranih tržišta, osim za velike vjerske praznike i za špic turističke sezone - kazao je Ivanović.

Intencija Vlade je da se poveća prerada drveta u šta privrednici treba hrabrije da krenu. Pokrenuta je proizvodnja u drvoprerađi-vačkoj kompaniji „Vektra Jakić“, otvorene su tri peletare. On je po-zvao drvoprerađivače da proizvode košnice za pčele jer je to jedina uvozna komponenta u pčelarstvu. Prema njegovim riječima, Vlada će 2016. godine, u februaru, prvi put dodijeljivati višegodišnje kon-cesije.

Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević kazala je da su izmjene i dopune Zakona o strancima u proceduri i da bi taj akt trebalo da se nađe na narednoj sjednici Vlade.

- Predložili smo brisanje pojedinih odredbi koje su bile problema-tične - rekla je Kovačević.

Ona je navela i da je u planu izrada novog zakona o radu koji će, kako tvrdi, otkloniti brojne barijere i uvesti novine kada je u pitanju zasnivanje ugovora o radu na određeno vrijeme.

- Razmišljamo o produženju ugovora o radu na određeno vrijeme sa dosadašnjih maksimalnih 24 na 36 mjeseci – kazala je ona.

Saopštila je da je ove godine evidentirano veće zapošljavanje do-maće radne snage, posebno u turizmu i poljoprivredi, ali da je i da-lje prisutan značajan broj strane radne snage.

Prema njenim riječima, oko 33 odsto radnika se nalazi u zoni sive ekonomije.

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović kazao je da su privremeni objekti važno pitanje.

- Ovo je prva godina kada će plan privremenih objekata biti done-sen na njenom kraju i biće smanjen njihov broj - saopštio je Gvoz-denović.

On je za narednu godinu najavio jačanje kapaciteta u sektoru tu-rizma i donošenje novih zakona. Ponovio je da je narednih godina u planu izgradnja 76 novih hotela sa 8.000 soba što će značajno unprijediti ponudu i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta.

Govoreći o sektoru građevinarstva kazao je da je zabilježen za se-dam odsto veći promet nego prethodne godine i investicije od 600 miliona eura.

- Imamo dobar poslovni ambijent u ovoj oblasti ali je neophodno da i druge političke strukture daju tome svoj doprinos – rekao je on i pozvao privrednike da više učestvuju na javnim raspravama o nacrtima zakona.

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović kazao je da Vlada ulaže pedeset miliona godišnje na održavanje i izgradnju novih puteva.

- Stotine projekata su realizovane u saobraćajnoj infrastrukturi – rekao je Brajović.

Govoreći o autoputu Bar-Boljare ponovio je da će najteža dionica Smokovac- Mateševo biti završena u maju 2019. te da će biti iz-građeno više pristupnih saobraćajnica nego što je dužina ove rute.

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović saopštio je da crnogorskoj ekonomiji nedostaje konkurentnost bez koje se, kako je ocijenio, ne može obezbijediti konstantan ekonomski rast.

On je pohvalio kreditnu politiku Investiciono-razvojnog fonda i uslove kreditiranja i najavio sve veće korišćenje elektronskog po-slovanja, posebno u postupcima izdavanja dozvola.

- Od 1. februara 2016. svi organi državne uprave biće dužni da sve usluge ponude u elektronskoj formi. To će biti instrument efikasni-jeg poslovanja – kazao je Lazović.

Prema njegovim riječima, potrebno je realizovati set mjera za stva-ranje kvalitetnijeg poslovnog ambijenta.

On je najavio da će se Vlada će zalagati da se svaka strana kompa-nija ugovorom obaveže da prilikom realizacije projekata angažuje makar 30 odsto domaćih radnika.

Sastankom privrednika sa premijerom moderirao je potpredsje-dnik Privredne komore Ivan Saveljić.

14


The meeting of entrepreneurs with the Prime Minister

Intensifying structural reforms should be the priority

15


The Chamber of Economy of Montenegro presented its “Analysis of the Montenegrin economy in 2015”. In order to alleviate the deficit in foreign trade, domestic companies need an ambitious, offensive and more organized performance in foreign markets.

16


Maintaining macroeconomic stability through intensifying structural reforms will be the priority in the following period - this was said at the traditional annual meeting

of the entrepreneurs with the Prime Minister which was held at the Chamber of Economy of Montenegro (CEM) on 18th December 2015.

In addition to the Prime Minister Mr. Milo Djukanovic, the entre-preneurs talked to the Deputy Prime Minister Mr. Vujica Lazovic, the ministers: Mr. Branimir Gvozdenovic, Mr. Petar Ivanovic, Ms. Zorica Kovacevic and Mr. Ivan Brajovic as well as the Governor of the Central Bank of Montenegro Mr. Milojica Dakic.

The statement by the President of the CEM

The President of the Chamber of Economy of Montenegro Mr. Ve-limir Mijuskovic has expressed his gratitude to the Prime Mini-ster for the relation which he shows through the meeting with the entrepreneurs. This confirms that he appreciates the suggestions provided this way and thus qualifies them as useful.

Presenting the “Analysis of the status of the Montenegrin econo-my in 2015”, document prepared by the Chamber of Economy of Montenegro, he has said that it represents a compilation of propo-sals and conclusions by the entrepreneurs which this association defined through the activities of its bodies and specially organized thematic meetings. More than a hundred meetings were organi-zed in the Chamber of Economy of Montenegro during 2015 and the representatives of the Government participated in the largest number of such meetings.

- The achieved growth by sectors is really encouraging and it as-sures that the projected growth for 2015 will be reached and even will be greater i.e. over 4% - Mr. Mijuskovic said.

In the Analysis it has been outlined that the industrial production grew by 9.6% during the first ten months, the most in the manufac-turing sector - 19.5%. Compared to the previous year, agricultural production as well as the investments in this sector recorded the positive trend. According to the figures related to the purchase and sale of agricultural products, the growth is estimated at 9.1%. Pro-duction in forestry also increased by 17%, while the construction sector is advancing at a rate of 7% compared to the same period last year. The trend of significant growth in the number of touri-sts and overnight stays continues. In comparison to the first ten

months of 2014, it increased by 12.8%. This resulted in an increase of revenues by 19.2%, which amounted to 800 million euros, thanks to the improved quality and content of the services. Trade industry grew by 4.1%, while we have the same indicators in the transport sector, except in the maritime.

The President of the CEM has reminded that in terms of competiti-veness, our economy is in the middle of the list of 140 states, made by the World Economic Forum.

- Montenegro is moderately ready in terms of ability to withstand the pressure of competition on the European market. This has been the estimated in the last report of the European Commission on the progress. However, when it comes to the production of con-sumer goods, Montenegro continues to show a very low competi-tiveness, which we must work on more seriously. By this I mean a further improvement of the business environment and faster implementation of the initiated structural reforms, but also additi-onal efforts of economic entities on the introduction of standards, the use of new technologies and innovations, as well as improving the quality of products in order to strengthen competitiveness - he said.

The Chamber of Economy of Montenegro has conducted research on this topic, which still identifies the same weaknesses such as grey economy, unfavourable access to finance, lack of investments in researching the market, marketing, introduction of internatio-nal quality standards etc. These weaknesses are reflected in the foreign trade, which shows the very low import-export coverage and increasing deficit of trade balance. The total amount of the trade for ten months increased by 0,9%, thereby the export is lower for almost 10%, while the export rose cca 3%. The surplus in the ser-vice sector increased by 12,6% which amounts to 780 million euros.

- These negative balances of trade are also noticeable in those industries in which our country has significant potentials. Such trends are unsustainable in the long term and require the support for complete use of available resources and training of companies to adjust their business operations to the high market demands. I expect that in the future that the foreign and domestic investors will become more interested in investing in the manufacturing sector. Defined business zones in some municipalities, as well as these which are to be defined, will offer more specific conditions for such investments – said Mr. Mijuskovic.

The balances warn that more attention must be devoted to provi-

17


ding support to the economy which will result in the increase of the export and reducing the import, he has added. Mr. Mijuskovic also emphasizes the need to establish institution, which will be engaged in the promotion of export.

- Making progress in this area requires ambitious, offensive and more organized performance of domestic enterprises at the in-ternational markets and quality support by the Government of Montenegro, local administrations or competent institutions – he has said and reminded that the CEM, through the project “Dobro iz Crne Gore”, enhances and promotes the quality domestic pro-duction, which is realized in line with the highest international standards and therefore has greater opportunities for export.

The increased unemployment rate of 1.4 percent in comparison to 2014 is really concerning, in particular the fact that 37.5 percent of young population is unemployed, while 15 percent of unemployed are university graduates.

- This structure should be the holder of the development. The inc-rease of employment must be resolved through the changes in the education system and legislative framework which will ensure the flexibility of the labor force - said the President of the Chamber.

Among other things, the oldest association of the entrepreneurs organized a conference “Dual Education System as a role model for boosting economy” in cooperation with the chambers of Au-stria and Germany. Supported by the Austrian Federal Chamber of Commerce and development agencies, the expert mission will be organized in the following period, which should provide guide-lines of harmonization of the normative framework of vocational education in Montenegro and its adjustment to the dual system. Then, the professions, mostly needed to the Montenegrin econo-my, in which this type of education could be established, will be analyzed in details, he has added. This certainly requires the full involvement of our companies, because they themselves have to assume a significant share of the responsibility for creating per-sonnel they need, he has said.

Speaking of the business conditions in terms of legal framework, Mr. Mijuskovic has said that the economy especially insists on re-gulating the companies’ rights and obligations and harmonizing certain legal solutions. This as well as the respecting the princi-ples of predictability, then consistent application of regulation

would significantly contribute to reduction of grey economy and unfair competition at the market.

He puts a special emphasis on the laws which regulate the busi-ness operations of the enterprises, employment of foreigners and public procurement.

The President has emphasized that the financing of certain eco-nomic entities is also noticeable limiting factor in business due to high interest rates and collaterals.

- Improvements in this area should be followed by the activities aimed at reducing mutual debts, for which I am not sure that are precisely determined. The problem of solving non-performing lo-ans is not less important - said Mr. Mijuskovic.

He has pointed out that the Chamber is recognized as a Coordina-tion Center, which, with the help of foreign experts, could exist and operate in activities regarding the linking the economy, banks and potential investors.

- Therefore, on the eve of today’s meeting, the Ministry of Finan-ce, the Central Bank and the CEM signed a Memorandum of Un-derstanding as a framework document on the basis of which the Chamber will be provided with support to actively participate in solving this problem - he said.

He has estimated that for the future undisturbed functioning of joint stock companies, which are completely or majority owned by the state, it is necessary to ensure that they conduct business policies on their own, including wage policies.

He has stressed that receiving an invitation for NATO membership is really encouraging.

- Experience of other countries has shown that after joining the Alliance, investors are becoming more interested in investments, which reflects in the growth of these economies, as well as im-provement of the credit rating of these countries, which logically caused the decrease in interest rates. It is realistic to expect the same effects in Montenegro - said Mr. Mijuskovic.

Mr. Mijuskovic has reminded that elections were organized at the CEM this year, which showed that the essential spirit of unity of the economy remained in an effort to use its strength associated in this institution in order to influence trends of economic deve-

18


banking sector which are currently high, Montenegro will continue to have a serio-us constraint to the achievement of deve-lopmental needs. The banking system, he says, is in better position, the lending ac-tivity has evidently increased, but there is still a high level of non-performing loans.

- The efforts need to be intensified in order to reduce the level of non-performing loans in the banking sector. The Government and the Central Bank, as regulator, need to work harder in order to create additional favora-ble conditions through increased compe-tition for cutting interest. I think that with such high interest rates we will still have a serious constraint to the realization of our development needs - Mr. Djukanovic said.

He has added that fiscal policy is preserved and serious incentives are still being given to investments and business.

- We are still facing the serious problem of unavailability of funds to the real sector in order to achieve the desired growth rate – Mr. Djukanovic thinks.

Djukanovic has reminded of the continued implementation of a significant number of projects in several sectors, especially in to-urism, such as Porto Montenegro, Portono-vi and Luštica Bay.

- I'm sorry I cannot say that we did eve-rything that was possible in tourism, be-cause this year it was possible to start projects on Dubovica, Milocer and Mamula. Unfortunately, due to political obstruction they were not realized. However, I hope that in December we will at least create condi-tions to renew the initiative in two of three such projects and that with the decision in Parliament we will succeed to create con-ditions to begin with the construction of a new five-star hotel in Milocer and project Mamula – Mr. Djukanovic said.

The entrepreneurs have said...

Mr. Dragan Purko Ivancevic, the chairman of the Tourism and Hospitality Board of the CEM has said that the past summer season was one of the best. However, he thinks that all better figures on the number of stays should be followed by adequate tou-rist offer, which will contribute to increased spending and provide higher quality of de-stination. According to Mr. Ivancevic, one of the biggest limits in the development of our tourism is the lack of quality hotel

lopment of our country. On the other hand, the state bodies, as well as the economy, are becoming to perceive the Chamber of Economy of Montenegro as the only place where the institutional cooperation betwe-en the state and the economy is establis-hed.

- The CEM provides a large number of ser-vices to the economy, from promotional and educational activities, then admini-strative in order to stimulate its competi-tiveness. I am also pleased that we have been recognized by international organi-zations and associations as a reliable par-tner with whom they choose to realize very demanding projects. On this basis, we im-prove and expand the range of our services, Mr. Mijuskovic concluded.

The Prime Minister: The real sector needs finances

The Government considers the Chamber of Economy of Montenegro as one of the most respected partners with which the exchan-ge of opinion is always useful, the Prime Minister Mr. Milo Djukanovic has said.

He has emphasized that the Government aims at dynamic economic growth and rapid economic development of Montene-gro. This year has been successful and the expected growth of Montenegrin economy will be between 4.1 and 4.3 percent.

- This is very high and desirable growth. But in order to provide the higher quality of life to the citizens, the growth rates in the long term must be between four and five per cent - said the Prime Minister.

This year the Government has achieved a key political objective - a NATO invitation has been received –but economic objecti-ves as well, such as ensuring macroecono-mic stability, whose preservation through the structural reform is its main preoccu-pation in the future.

- Without structural reforms, we will still have serious irrational expenditure in all sectors, including health care, education, labor and social policy and public admini-stration - said the Prime Minister.

He has announced that during the next month the Government will hold final di-scussion where the program of structural reforms will be defined in details in all fi-elds.

According to him, with interest rates in the

19


capacities, by which we fall behind the re-gion and beyond. Another problem, which has been identified, is temporary facilities, which must be regulated in line with urban and hygiene and technical standards. Re-garding this, the municipality of Tivat may serve as a role model, since this issue is adequately regulated. In cooperation with decision makers, the tourism employers expect to provide the development of quali-ty tourism product which will contribute to achieving the goal - extending the season.

- Tourism industry will make an effort to achieve the same status in state instituti-ons, as it has in the CEM – said Mr. Ivan-cevic.

The manager of Veletex Kalia Mr. Vlasti-mir Golubovic spoke about the need to improve legislation in line with the needs of the economy, then the non-harmoniza-tion of the labor market and the education system. According to him, the high deficit is caused by uncompetitiveness of Monte-negrin economy, which the incompatibility of the education system with the needs of business contributes to significantly. He believes that when this problem resolves, a new one will appear - how to hire a new educated staff when the unsuitable one ta-kes his position.

- I suggest that new labor law fully liberali-zes labor relations and stipulates quick and short notice period. No employer will fire a good employee so there is nothing to be afraid of. Also, the legal solutions need to provide employers with an opportunity to hire quality staff, no matter which market it is coming from – Mr. Golubovic said.

According to the president of the Monte-negrin Tourist Association Mr. Zarko Ra-dulovic, this meeting at the CEM is one of the most important in the industry-gover-nment relation. He thinks the share of tou-rism in GDP remained at 20 percent due to contribution made by the tourist industry, the line ministry, and the National Tourism Organization. In order to keep it at this le-vel in the future, he says, it takes a lot more promotion and marketing of our tourist de-stinations in the world.

- Croatia invests 43 million euros in tou-rism marketing, Cyprus 52, Malta 43, and Montenegro 1.2 million, which is unsusta-inable. It is necessary to allocate more fun-ds to National Tourism Organization in or-der to record the same trends in the years after 2016, for which we predict that will be one of the most successful – said Mr. Ra-

dulovic. He has added that for the first time the guests from China will significantly contribute to the better results of Montene-grin tourism.

Mr. Milan Bozovic, the chairman of the Bo-ard of Construction and Building Materials Industry considers the contractual obliga-tion of Montenegrin operative in the con-struction of the highway Bar-Boljare as a good practice and thinks a similar solution should be applied in the following projects.

- The share of imported building materials in public works is high. We believe that in the phase of the design a chance should be given to domestic producers to participate in these activities. The import of materials is otherwise in great expansion and a part of it ends up on the grey market, which re-flects in the competitiveness of domestic producers – Mr. Bozovic said.

He has requested that the excise duties on fuel for the machinery, used for the con-cession business, should be returned to the concessionaires who regularly settle their obligation to the state.

The president of the company Celebic Mr. Tomislav Celebic says that the local staff is of high-quality and an advantage should not be given to foreign workers, but invest more in education as his company does. He supports the liberalization of labor rela-tions as well, but also highlights examples of Austria and Germany which protect the domestic labor force.

- Education is very important in order to provide a quality staff for the economy. Therefore, such intensive activities are ne-cessary – he added.

He has emphasized the example of good cooperation between his group with the Investment and Development Fund, which, as he says, influenced the bank's lower in-terest rates on loans.

This year's season lasted five months and Mr. Radomir Mikan Zec, CEO of Ulcinj Rivi-era, considers it a great success. According to him, the business environment has been improved through the measures of compe-tent state institutions, but similar moves are needed at the local level. One of the pro-blems that he has identified is inadequate response of communal police in the case of usurpation of space near Ada Bojana. As a solution he proposes to “relocate” this de-partment at the state level. He pointed to the difficult applicability of solutions from the Law on Public Procurement when it co-

20


mes to supplying food to the hotel owned by the state. However, he is against limiting the salaries to employees in companies which are not in the budget. He considers that the employment of forei-gners should be used in such a way that they would educate local staff after the season. Therefore, the local staff would adequately meet the needs of employers.

Forestry Board President Mr. Milovan Gojkovic, ŠIK Polimlje, Bera-ne, a company which exports the entire product range to Western Europe and has annual income of four million euros, believes that the development of wood processing should be based on the final production and the export of raw materials should be reduced. The greater efficiency in the granting forest concessions is needed.

- Our suggestion include: a timely focus of raw materials to pro-ducers, and not to those who are engaged in its resale. Also, it is necessary to implement forest certification, which is a proof of responsible management of this resource, required by internati-onal market, and which leads to more efficient use of resources and better business operation of enterprises in this area, said Mr. Gojkovic.

The chairman of the Association Board of Metallurgy and Metal Processing Industries PhD Miras Djurovic has requested the esta-blishment of expert council for metallurgy, which would consist of the managers of leading companies in this field, representatives of the Government and the Chamber of Economy of Montenegro. This would contribute to the growth of the industrial sector ne-eded for the development of the economy. He estimates that the metalworkers should create conditions to facilitate access to the necessary financial resources needed to improve the business operations.

According to PhD Milutin Djuranovic, chairman of the Agricultu-re Association Board, there are two key problems in the sector - status and positioning of local products in the market and selling imported products at prices lower than production. He has pointed out that the value of food import into Montenegro is 20 times hig-her than exports. Therefore, he asks for the protection of domestic production modeled on other countries which are also members of either CEFTA or the World Trade Organization.

- It has become a challenge to sell Montenegrin food on the do-mestic market. Sale of imported products at low prices is increa-singly jeopardizing our producers. We expect the Government will support the agro-industry and the project »Dobro iz Crne Gore« re-

alized by the CEM, for common good - said Mr. Djuranovic.

Mr. Stevan Karadaglic, the chairman of the Trade Association Bo-ard, spoke of inadequate solutions in the Law on Public Procure-ment.

- First of all, we are not satisfied with the part of the Law which re-gulates the supply of goods. It is considered that the customer has no opportunity to influence the quality of the goods he/she needs, but there are already equivalents which are only the gate for the supply of poor quality and low price goods, said Mr. Kardaglic. He has added that this Law is characterized by excessive formalism.

Mr. Risto Drekalovic, the owner of KIPS, has spoken about, as he says, the adverse effects of the efficiency of the courts on the bu-siness environment in Montenegro. He believes it is necessary to consider the proposals by the Chamber of Economy of Montenegro relating to the labeling the products in Braille, which in many ca-ses is technically impracticable.

The Governor and the Ministers

Mr. Milojica Dakic, the governor of the Central Bank of Montene-gro says that financial stability, liquidity and solvency of banking sector have been preserved in 2015. The growth in assets has been recorded, and deposits are at the maximum level.

- For the first time since 2008, there has been an increase of new loans this year and by 25.4 percent - he said.

The share of non-performing loans was reduced in majority of banks. Although it is still at a high level, there is an evident decli-ne in interest rates. This is a result of greater competition in the market which announces the continuation of such trend in 2016.

He has emphasized that the Central Bank will work on preserving the stability of the financial sector next year and the new regulati-ons which regulate this area are expected to be adopted.

The Ministry of Agriculture and Rural Development provides su-pport to private business by creating better conditions for its acti-vities, says the line minister Mr. Petar Ivanovic. In this regard, he has said that 200 million euros have been provided from the EU pre-accession funds - MIDAS, IPARD 1 and IPARD 2 to farmers from Montenegro by 2020, as well as significant expert assistance.

This year, the Minister says, we have reached a record purchase

21


of milk and the share of high quality milk has been increased by 30 percent.

- The production of water and eggs has also been at record level and soon Montenegro will no longer have to import eggs from fo-reign markets, except for major religious holidays and peak tourist season - said Mr. Ivanovic.

The Government intends to increase the processing of wood, whi-ch the entrepreneurs need to engage in boldly. The production in the wood processing company »Vektra Jakic« has been launched, three pellet plants have been established. He has called on wood--processing manufacturers to produce the beehives because it is the only import component in beekeeping. According to him, for the first time the Government will grant multi-year concessions in February 2016.

The Minister of Labour and Social Welfare Ms. Zorica Kovacevic has said that the amendments to the Law on Foreigners are in the procedure and the Act should be on the agenda at the next session of the Government.

- We have proposed deleting certain provisions which were pro-blematic - said Ms. Kovacevic.

She says that the drawing up of a new Labor Law is planned which, she claims, will eliminate many barriers and introduce novelties when it comes to the establishment of an employment contract for a specified time.

- We are considering extending the contracts of employment for a specified time from the current 24 to 36 months - she said.

She has stated that the higher employment of local labor force is recorded this year, especially in tourism and agriculture industry, but there is still a significant number of foreign workers.

According to her, cca 33 percent of workers is the area of the grey economy zone.

The Minister of Sustainable Development and Tourism Mr. Brani-mir Gvozdenovic has said that the issue of temporary facilities is very important.

- For the first time the plan of temporary facilities will be passed at the end of the year and their number will be downsized - said Mr. Gvozdenovic.

Next year, as he announces, the capacities in the tourism sector will be strengthened and new laws will adopted. Mr. Gvozdenovic repeats that 76 new hotels with 8,000 rooms are planned to be con-structed in the years to come, which will significantly improve the supply and create new jobs.

Speaking of the construction sector, he emphasizes that turnover has been higher by seven percent in comparison to the previous year and investments amount to 600 million euros.

- We have a good business environment in this filed, but it is ne-cessary that other political structures give its contribution - he has said and invited businessmen to be more active in public debates on draft laws.

The Minister of Transport and Maritime Affairs Mr. Ivan Brajovic has said that the Government invests fifty million a year on main-tenance and construction of new roads.

- Hundreds of projects have been implemented in the transport infrastructure – Mr. Brajovic said.

Speaking of the highway Bar-Boljare he has said that the most difficult section Smokovac- Mateševo will be finished in May 2019 and a number of access roads will be built.

The Deputy Prime Minister Mr. Vujica Lazovic has said that the Montenegrin economy lacks competitiveness, without which, he says, a constant economic growth cannot be provided.

He has praised credit policy of Investment and Development Fund and the conditions of providing loans and announced increasing use of e-business, particularly regarding the procedures of issuing permits.

- From February 1, 2016 all state administration bodies will be obli-ged to offer all services electronically. It will be an instrument of effective business - said Mr. Lazovic.

According to him, it is necessary to implement a set of measures to create a favorable business environment.

He has announced that the Government will advocate that each foreign company shall be bound by contract to engage at least 30 percent of domestic employees in the implementation of projects.

The Vice President of the Chamber of Economy of Montenegro Mr. Ivan Saveljic moderated the meeting of businessmen with the Pri-me Minister.

22


Komoravijesti

Standardi su lična karta uspješnih kompanija

Odbor udruženja metalurgije i metaropre-rađivačke industrije usvojio je na sjednici 4. decembra 2015. Program rada za nare-dnu godinu. Članovima Odbora predsta-vljeni su novi standardi ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015.

Uvodničarke su bile Danka Tiodorović iz Instituta za standardizaciju Crne Gore i doc. dr Jelena Jovanović sa Mašinskog fa-kulteta, saradnica Centra za kvalitet.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Miraš Đurović, a u njenom radu su među ostalima učestvovali i potpredsjednik Pri-vredne komore Stanko Zloković i direktor Instituta za standardizaciju mr Miodrag Perović.

Standard ISO 9001 je primjenljiv na sve organizacije bez obzira na veličinu i dje-latnost. Implementiran je u više od milion organizacija u preko 170 zemalja svijeta. Fokusiran je na korisnika, motivisanje i uključivanje najvišeg rukovodstva, pro-cesni pristup i stalno poboljšavanje.Riječ je o osnovnom standardu za sve ostale za sisteme menadžmenta. Ovaj standard je revidiran 2015. godine jer su se potrebe i očekivanja u poslovnom svijetu značaj-no izmijenila od posljednje veće revizije u 2000. godini. Primjeri ovih promjena su više nego ikada zahtjevni korisnici, poja-va novih tehnologija, sve složeniji lanci snabdijevanja i znatno povećana svijest o potrebi za inicijativama održivog razvoja. Značajne razlike u revidiranom standardu odnose se na strukturu, gdje više nije oba-vezno u organizaciji imati rukovodioca za kvalitet, već je bavljenje ovim pitanjem na cijelom menadžmentu, zatim što je fokus na razmišljanju zasnovanom na riziku, a takođe standard izričito ne zahtijeva pre-ventivne mjere u poslovanju. Institut će krajem decembra završiti pripremu ovog kao i standarda MEST ISO 9000 i MEST ISO 14001 i javna rasprava o njima će započeti tokom ovog mjeseca, pa su privrednici po-zvani da se učestvuju.

Organizacije sertifikovane po starim stan-dardima moraju do 14. septembra 2018. da se resertifikuju po novim.

Što se standarda ISO 14001 tiče, on uključu-je najbolju svjetsku praksu u oblasti zaštite životne sredine. Stalna želja za što većim profitom dovodi do toga da narušavamo kvalitet životne sredine, a ISO organiza-cija nastoji da preko standarda doprinese njenoj zaštiti. Standard ISO 14001 je vodeći međunarodni standard za dizajniranje i implementaciju sistema menadžmenta zaštitom životne sredine. Zamišljen je da predstavlja osnovu za strateško upravlja-nje zaštitom životne sredine na način što organizaciju priprema za sva buduća do-gađanja. On stvara osnovu za unapređenja poslovanja sa aspekta zaštite životne sre-dine i u skladu sa tim kreira model koji ne zavisi od pojedinaca. Namijenjen je svim organizacijama bez obzira na oblast djelo-vanja. On ne propisuje granične vrijednosti za aktivnosti niti definiše ciljeve organiza-cija, već daje osnovne smjernice za uspo-stavljanje sistemskog pristupa unapređe-nju životne sredine odnosno efikasnog i efektivnog sistema njenog upravljanja. Standard propisuje da najviše rukovodstvo mora da pokazuje liderstvo i posvećenost u odnosu na sistem upravljanja zaštitom životne sredine.

Prema podacima iz 2014. godine, u Crnoj Gori je svega 26 kompanija sertifikovano po ovom standardu.

Prednosti koje on donosi su uštede u tro-škovima odlaganja otpada, poboljšanje nji-hove kontrole, ušteda materijala i energije, uspostavljanje sistema koji će obezbijediti stalnu usaglašenost sa zakonskom regu-lativom, predstavljanje organizacije kao društveno odgovorne, povećanje ugleda na tržištu, smanjenje rizika kroz ovladavanje procesima kao i broja nezgoda za koje se snosi odgovornost.

Predsjednik Odbora dr Miraš Đurović kon-statovao je da su promjene u revidiranim standardima brojne, te da je uvođenje stan-darda značajno za sve organizacije. On je ukazao na to da kroz projekte organizacije mogu doći do sredstava za implementaci-ju standarda kvaliteta. Evropska banka za obnovu i razvoj finansira 50 odsto troškova konsaltinga za uvođenje sistema kvaliteta.

Potpredsjednik Stanko Zloković je kazao da će Komora pružiti puni doprinos da se afirmiše potreba uvođenja standarda i to će raditi kroz sve odbore udruženja.

- Standardizacija je uslov svih uslova uko-liko domaće kompanije žele da posluju na međunarodnom tržištu – kazao je Zloković.

Direktor Instituta za standardizaciju mr Miodrag Perović kazao je da je 1,6 milion sertifikovanih organizacija u svijetu te da je sada posljednji trenutak da naša zemlja usvoji ove trendove.

- Sramota je što govorimo o tome da je samo 150 sertifikovanih kompanija u Crnoj Gori po ISO 9001, odnosno svega 26 po ISO 14001. Standardi su alat čijom primjenom mijenjamo sebe. Moramo da uskladimo poslovanje sa svjetskim standardima da bi mogli da budemo prepoznati kao proi-zvođači kvalitetnih proizvoda, i bez toga nećemo imati privredu koja će moći da uradi bilo što na inostranom tržištu – ka-zao je Perović.

Igor Vujović iz kompanije Tara Mojkovac kazao je da su standardi lična karta kom-panija koje posluju na međunarodnom tržištu. Oni su među prvima koji su dobi-li NATO kod za četiri proizvoda, čemu je preduslov bilo poslovanje po standardima kvaliteta.

- Zahvaljujući tome, Tara je za 300 do 400 odsto povećala proizvodne kapacitete – re-kao je Vujović, navodeći da rade na tome da kodifikuju cio proizvodni asortiman.

On preporučuje svim privrednicima da po-sluju po standardima i da kodifikuju proi-zvode kao što su već u radile Plantaže i pojedini hoteli.

Iskustva svojih kompanija u primjeni stan-darda predstavili su i Marjana Kaluđerović, Kombinat aluminijuma Podgorica, te Slo-bodan Stanić, Remid – Vis iz Spuža.

Pozitivni trendovi, osim u pomorstvu

Odbor udruženja saobraćaja Privredne ko-more Crne Gore usvojio je na sjednici 7. decembra 2015. Program rada za narednu godinu. Razmotreni su Informacija o poslo-vanju u oblasti saobraćaja za period januar--septembar, primjena Carinskog i Zakona o akcizama i saradnja Privredne komore sa Fakultetom za saobraćaj, komunikacije i logistiku iz Berana. Predstavljeno je poslo-vanje preduzeća Zarges iz Njemačke.

23


Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Deda Đelović, Luka Bar, a u njenom radu su među ostalima učestovovali potpreds-jednik Privredne komore Stanko Zloković, predstavnici resornog i Ministarstva finan-sija te Uprave carina.

Odbor će, kako se navodi u Programu rada, tokom naredne godine pratiti i analizirati privredna kretanja u oblasti saobraćaja i predlagati mjere u cilju unapređenja uslo-va poslovanja. Između ostalog, sarađivaće na primjeni direktiva EU, zatim u aktiv-nostima za poboljšanje i modernizaciju saobraćajnog sistema, podsticati uvođe-nje i primjenu sistema kvaliteta prevo-za, bezbjednosti saobraćaja, energetske efikasnosti u skladu sa međunarodnim standardima. Sarađivaće sa resornim Mi-nistarstvom, Upravom carina, naučnim i stručnim institucijama, domaćim i inostra-nim privrednim društvima, učestvovaće u donošenju sistemskih zakona iz ove obla-sti, u smanjenju sive ekonomije i drugom. Ocijenjeno je da je Program dobar okvir za aktivnosti Odbora tokom naredne godine, te da će biti dopunjavan aktuelnim tema-ma kada se ukaže potreba.

Saobraćaj sa 4,6 odsto doprinosi BDP-u i ima veliku ulogu u strateškom razvoju Crne Gore. U periodu januar-septembar, pro-met putnika i robe je bio pozitivan u svim vidovima saobraćaja osim u pomorskom, gdje 6,3 odsto manje prevezeno putnika, a robe 2,7 odsto. U drumskom saobraćaju transport putnika je porastao za 1,9 odsto a robe za 16,3. U vazdušnom saobraćaju, putnički prevoz bilježi rast od dva odsto, a promet robe 5,1 odsto. Najveći rast u ovom periodu imao je željeznički saobraćaj gdje je promet putnika veći za 11,1 odsto a robe za 22,6 odsto. Uz pozitivne pokazatelje za prvih devet mjeseci 2015, nova infrastruk-turna ulaganja, kao i relaizacije usvojenih programa za pomoć preduzećima, u na-rednom periodu može se očekivati veća konkurentnost domaćih firmi, kao i mnogo bolja infrastrukturna povezanost.

Govoreći na ovu temu, direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac zatražio je podršku Pri-

vredne komore u nastojanjima da se ovoj kompaniji omoguće neophodne investicije u razvoj, kako bi izašla u susret rastućim potrebama sve većeg broja posjetilaca ovog grada. Naime, Luci Kotor su date privreme-ne koncesije za obavljanje djelatnosti, što ih onemogućava da ulažu u unapređivanje poslovanja i to prema ocjeni njenog prvog čovjeka predstavlja veliku biznis barijeru. Potrebni su im kvalitetniji vezovi, elektro-snabdijevanje, a postoji interesovanje za gradnju žičare do manastira Svetog Ivana.

- Ako ne budemo ulagali u infrastrukturu, 2016. godina će biti teška, a naredna vrlo problematična – ocijenio je on.

Predstavnica Ministarstva saobraćaja i po-morstva Mirel Radić Ljubisavljević izrazila je zadovoljstvo zbog pozitivnih trendova u svim oblastima saobraćaja, i istakla po-trebu da se pomorski saobraćaj dodatno promoviše. Ministarstvo nastoji da otkloni administrativne barijere i da propise koji uređuju ovu oblast uskladi sa evropskim.

Potpredsjednik Zloković je kazao da pome-nuti problemi Luke Kotor traže hitno rješa-vanje, a Privredna komora pruža podršku njihovim nastojanjima.

Govoreći o primjeni Zakona o akcizama, Veselin Salamadija iz Autoboke Kotor, ista-kao je kvalitetan rad nadležnih institucija po ovom pitanju. Fikret Ahmetović iz pre-duzeća F.I.D.H. pitao je zašto je komercijal-nim prevoznicima akcizne robe uskraćen povrat akciza. Predstavnica Ministarstva je kazala da je potrebno da privrednici inici-raju izmjene Zakona o akcizama kojim bi bili riješeni pomenuti problemi.

O saradnji Privredne komore sa Fakulte-tom za saobraćaj, komunikacije i logistiku iz Berana, govorio je dekan prof. dr Vujadin Vešović i istakao da saobraćaj nikad nije bio u povoljnijoj situaciji sa aspekta razvoja kao sada, jer ga EU prepoznaje kao integra-tivni faktor ne samo u okviru Unije, već i zemalja Jugoistočne Evrope. On smatra da je u takvom trenutku potrebno da Fakultet koji vodi potpiše protokol o saradnji sa Pri-vrednom komorom, koja bi između ostalog rezultirala zajedničkim istraživanjem o po-trebama Crne Gore za saobraćajnim inže-njerima, te edukativnim aktivnostima.

U ime njemačke kompanije Zarges, Oliver Jovanović, predstavio je ovu firmu koja je prepoznatljiv evropski brend od 1930. go-dine. On vidi mogućnosti za saradnju sa crnogorskom privredom u brojnim oblasti-ma. Njihov asortiman čine aluminijumski

proizvodi za željeznice, aerodrome, brodo-gradilišta, skele, platforme, liftovi i drugo.

Mirel Radić Ljubisavljević informisala je Odbor da će se u 2016. godini raditi na novoj strategiji saobraćaja što je korak u pravcu usaglašavanja sa EU legislativom. Očeku-je da će pregovaračko poglavlje 14 koje se odnosi na saobraćaj biti otvoreno tokom te godine. Ona je pozvala privrednike da do-prinesu kako ovom dokumentu tako i sa-stanku Mješovite komisije sa Srbijom, koji će biti održan u martu.

Rade Radoman iz Barske plovidbe, ukazao je na probleme koje za tu kompaniju pred-stavljaju primjene Zakona o zaradama u javnom sektoru kao i o javnim nabavkama. Kazao je da Barska i Crnogorska plovidba nijesu budžetski korisnici i da bi im ovakvo predviđeno ograničavanje zarada donijelo kadrovske probleme. Takođe, smatra da ova preduzeća ne bi trebalo da potpadaju pod Zakon o javnim nabavkama jer bi to ugrozilo njihovo funkcionisanje.

Potrpedsjednik Zloković je predložio da Barska plovidba u pisanoj formi pokrene inicijativu ovih problema prema resornom Ministarstvu, a Privredna komora će ih u tome aktivno podržati.

Problem komunalnog mulja hitno riješiti

Odbor udruženja komunalne privrede Pri-vredne komore Crne Gore, na sjednici 14. decembra 2015, usvojio je Program rada za narednu godinu, te razmotrio Nacrt zako-na o vodi za ljudsku upotrebu. O upravlja-nju kanalizacionim muljem na nivou Crne Gore članove Odbora su informisali pred-stavnici Ministarstva održivog razvoja i tu-rizma, a takođe je bilo riječi o statusu Pre-dloga zakona o komunalnim djelatnostima koji je u skupštinskoj proceduri.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Vla-dan Vučelić, a pored članova u radu su uče-stvovali i Stanko Zloković, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Gorica Sa-vović, pomoćnica ministra zdravlja, Vera

24


Komoravijesti

Vukčević i Dragan Asanović, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, pred-stavnici Procona Sanja Mugoša i Dragutin Sekulović i kao i ekspert, profesor dr Petar Živković.

Odbor zahtijeva od Skupštine Crne Gore da obezbijedi uslove da se što prije donese krovni zakon o komunalnim djelatnostima kako bi se konačno obezbijedio normativni okvir za njihovo funkcionisanje. Aktuelni Zakon datira iz devedesetih godina i nije usklađen kako sa potrebama komunalne privrede tako ni sa zahtjevima direktiva Evropske unije. Predlog novog zakona je u Skupštinskoj proceduri već tri godine.

Nacrt Zakona o vodi za ljudsku upotre-bu prvi put se donosi u Crnoj Gori. Nje-gova je intencija unapređenje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku upotrebu kao i jasno propisivanje odgo-vornosti u svim fazama distribucije od vo-doizvorišta i zahvata do korisnika, kazala je predstavnica resornog Ministarstva Go-rica Savović. Profesor Živković pozdravio je donošenje ovog, kako je kazao, izuzetno važnog dokumenta koji, prema njegovim riječima, treba dodatno tehnički urediti u pojedinim članovima. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao je da je zakon veliki iskorak u uređenju ove obla-sti ali je jasno da će iziskivati značajne ali nužne troškove za vodovode koji će ga im-plementirati. Upravo o finansijskoj dimen-ziji usklađivanja sa evropskim normama govorili su Miloš Ražnatović, predsjednik Udruženja vodovoda Crne Gore i direktor Vodovoda Cetinje, zatim Gojko Obradović iz Vodovoda Budva, te Milan Bulatović, di-rektor Vodovoda Bijelo Polje. Ukazano je da je potrebno implementirati HACCP sistem i standarde kvaliteta što iziskuje velike tro-škove, pa je pojedinim vodovodima potreb-na pomoć u tom procesu.

Upravljanje komunalnim otpadom je naj-aktuelnija tema u Crnoj Gori, ocijenio je predsjednik Odbora Vladan Vučelić, koja je eskalirala posebno u Budvi, zbog neri-ješavanja problema kanalizacionog mulja, nastalog usljed prečišćavanja otpadnih voda u tamošnjem postrojenju. Odbor sma-tra da ovaj problem, na koji se žale, pored stanovnika tog grada, hotelijeri te turisti, može ugroziti naredne turističke sezone, pa je njegovo rješavanje prioritet za drža-vu. Odbor je, zajedno sa predstavnikom Ministarstva održivog razvoja i turizma Draganom Asanovićem razmatrao soluci-je za prevazilaženje ove situacije. Govore-

no je o mogućnosti odlaganja ovog otpada na sanitarnim deponijma, a bilo je i riječi o postrojenju sa inseneraciju komunalnog mulja čija bi izgradnja i rad u Podgorici zadovoljila potrebe pojedinih primorskih opština, Cetinja, Danilovgrada i Glavnog grada. Međutim, kako ovaj problem ne trpi čekanje kao najbrža opcija preporučen je izvoz mulja.

Rast realnog i monetarnog sektora

Odbor Udruženja banaka i drugih finansi-jskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 3. decembra 2015, usvojio je Program rada za narednu godinu. Ocijenjeno je da je riječ o kvalitetnom okviru za rad Odbora koji će biti dopunjavan aktuelnim pitanjima iz sektora finansija. Razmotrene su i infor-macije o makroekonomskim kretanjima za period januar–septembar 2015.godine, zatim o stanju na tržištu osiguranja, kao i Izvještaj o stanju na tržištu kapitala za isti period. Sjednicu je vodio predsjednik Odbo-ra Mladen Rabrenović, glavni izvršni direk-tor Zapad banke.

Tokom devet mjeseci ove godine svi sek-tori privrede zabilježili su znatan rast, kazala je Marijana Mitrović iz Centralne banke Crne Gore, prezentujući informa-ciju o makroekonomskim kretanjima. Na osnovu tih podataka, Centralna banka je revidirala godišnju stopu rasta ekonomije sa preliminarnih 3,6 odsto na četiri odsto za 2015, odnosno 4,1 za narednu. Vrlo slič-ne su procjene rasta Ministarstva finansija koje iznose 4,3 odsto za ovu, odnosno 4,1 za 2016. Evropska komisija je potvrdila ove stope rasta i predviđaju da će iznositi 3,9 odsto u 2015.

- Industrijska proizvodnja u 10 mjeseci 2015. godine povećana je 9,6 odsto u odno-su na isti period prošle, a najveći rast bilježi prerađivačka industrija – 19,5 odsto. Indu-strijska proizvodnja je u oktobru zabilježila rast od 18 odsto u odnosu na septembar. Ekonomski gledano ovo su visoke stope ra-sta ali je djelimično tako zbog efekta baze za upoređivanje – rekla je Mitrović.

Dodala je da su rastu ekonomije u zna-čajnoj mjeri doprinijeli odlični rezultati u turizmu – Crnu Goru je za 10 mjeseci pos-jetilo 1,7 miliona gostiju, što 12,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Rast u realnom sektoru doprinio je sličnom tren-du u monetarnoj sferi. U odnosu na isti period prethodne godine, aktiva banaka je porasla za 14 odsto, ukupni krediti za 4,8

odsto. Ukupni depoziti takođe pokazuju značajan rast od 18,1 odsto. Kapital banaka je povećan 5,5 odsto.

- Iznos novoodobrenih kredita banaka u ovom periodu je 25,4 odsto veći je u odnosu na deset mjeseci 2014, i iznosi 748 miliona eura – rekla je ona.

Ukupni restrukturirani krediti iznose 348 miliona eura. Nekvalitetni krediti su na kraju oktobra iznosili 353,9 miliona eura i činili su 13,9 odsto od ukupnih, što označa-va visok kreditni rizik u sistemu. Evidenti-rano je 6,5 odsto više blokiranih preduzeća nego prethodne godine, a njihov ukupan dug iznosi 545 miliona eura što je rast od 13 odsto. Prema preliminarnim podacima, deficit tekućeg računa je smanjen za 26,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Prognoza je da će 2016. godine deficit biti isključivo strukturnog karaktera u funkciji razvojnih projekata. Neto strane direktne investicije iznosile su 556,4 miliona eura, što predstavlja povećanje od 90,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Vladimir Kašćelan, Centralna depozitar-na agencija, ukazao je na veliki spread iz-među aktivnih i pasivnih kamatnih stopa koji iznosi sedam odsto, a trebalo bi da je oko dva odsto. Aktivne stope su visoke jer je rizik realnog sektora visok, kao i nivo NPL, odgovorila je Mitrović. Predstavnik NLB Montenegro banke Dino Redžepagić je kazao da je nivo kreditnog rizika u na-šoj zemlji veći nego u okruženju, kao i da je zasićenost bankarskog tržišta visoka zbog velikog broja banaka.

- Razumijem da je kreditni rizik visok u Cr-noj Gori, ali ne smijemo zaboraviti da ukoli-ko opteretimo realni sektor, ni bankarskom neće biti dobro – rekao je Kašćelan.

Sekretar Odbora Novica Ivanović upitao je

25


koliko iznosi javni dug u Crnoj Gori. Mitro-vić je kazala da ne raspolažu podacima o javnom dugu za 2015. godinu. Bruto državni dug za devet mjeseci 2015, prema podaci-ma Ministarstva finansija, iznosi 63 odsto BDP-a odnosno 2.304.000.000 eura.

Stanje na tržištu kapitala predstavio je Amir Nurković iz Komisije za hartije od vrijednosti. U prvih devet mjeseci 2015. godine ostvaren je promet u iznosu od 26,4 miliona eura, što predstavlja smanjenje od 64% u odnosu na uporedni period pretho-dne godine. Smanjenje ukupnog prometa nije samo direktna posljedica izostanka trgovine na primarnom tržištu, već i uticaj istog na trgovanje na sekundarnom tržištu.

Prema njegovim riječima, činjenica je da je, u posljednjih nekoliko godina, tražnja na tržištu kapitala pomjerena u korist manje rizičnih hartija od vrijednosti i u tom okvi-ru posebno prema obveznicama čiji je emi-tent država.

- Kako u prethodnom u periodu nije bilo emisija državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala i promet je drastično sma-njen. Dakle, naše tržište je već duže vrijeme bez adekvatne ponude likvidnih hartija od vrijednosti i time je umanjena njegova ulo-ga i doprinos u stvaranju povoljnijeg fink-cionisanja ukupnog finansijskog sistema – kazao je Nurković.

Stanje na tržištima kapitala u zemljama okruženja je slično u pogledu trgovine vla-sničkim hartijama od vrijednosti, ali za razliku od nas, u svim zemljama je prepo-znata šansa da se izdavanjem dužničkih hartija od vrijednosti može uticati kako na oživljavanje tržišta kapitala, tako i na stvaranje efikasnijeg sistema finansijkog tržišta. Upravo funkcionalno i likvidno tr-žište državnih hartija od vrijednosti je sna-žan instrument svake države u upravljanju troškovima i rizicima. Njegovim razvojem država može sniziti troškove servisiranja duga, doprinijeti većoj otpornosti na eko-nosmke potrese i otvoritit nove izvore fi-nansiranja. Utoliko su značajniji svi napori na daljem razvoju primarnog i uspostavlja-nju sekundarnog tržišta državnih hartija od vrijednosti i proširenju baze investitora.

Najznačajnija dešavanja na tržištu osigu-ranja u III kvartalu 2015. godine su da je bruto premija iznosila 57,338 miliona eura, što je više za 6,30% u odnosu na isti period u 2014. godini. I dalje je prisutno dominan-tno učešće premije neživotnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji od 84,55%, ali je zabi-lježen rast premije životnog osiguranja za

2,85% u odnosu na isti period u 2014. godini, saopštila je Biljana Pantović, izvršna direk-torica Agencije za nadzor osiguranja.

U III kvartalu 2015. godine, na tržištu osi-guranja poslove zastupanja u osiguranju obavljalo je 21 društvo za zastupanje, pet banaka i jedan zastupnik – preduzetnik, dok poslove posredovanja u osiguranju obavljaju osam društava za posredovanje. Poslove pružanja drugih usluga u osigura-nju obavlja jedno pravno lice. Najveće uče-šće u bruto fakturisanoj premiji životnih osiguranja ostvarilo je Grawe osiguranje sa 36,96%. Lovćen osiguranje, sa učešćem od 44,49% je vodeće društvo u grupi neživo-tnih osiguranja.

Članovi Odbora su ocijenili da bi prisustvo predstavnika Ministarsrstva finansija kao i drugih predstavnika donosilaca odluka na tematskim sjednicama Odbora udru-ženja bilo izuzetno značajno za rad, pa će ih ubuduće pozivati. Odbor nastavlja dobru praksu odricanja od dnevnica za rad koje će biti usmjerene u humanitarne svrhe.

Predstavljen Energetski bilans za 2016. godinu

Odbor udruženja energetike i rudarstva, na sjednici održanoj 17. decembra 2015, usvo-jio je Program rada za narednu godinu. Sje-dnicu je vodio Luka Jovanović, predsjednik Odbora.

Razmotren je Energetski bilans za 2016. godinu, o čemu je uvodno izlaganje imao predstavnik Direktorata za energetiku An-ton Ljucović.

Prema njegovim riječima, za 2016. plani-rana je bruto potrošnja energije od 3.440 GWh, što je za 0,4 odsto više nego ove godi-ne. Proizvodnja iz domaćih izvora iznosiće 3.128 GWh, dok će uvozom biti pokriveno 311 GWh. Planirano je da Termoelektrana “Pljevlja” proizvede 44,3 odsto od tog izno-sa, hidroelektrane “Perućica” i “Piva” 29,4 odnosno 24 odsto, a male elektrane 2,3 od-sto.

Gubici na prenosnoj mreži su planirani u

iznosu od 133 GWh, a u distributivnoj 272 GWh.

Proizvodnja TE „Pljevlja” za 2016. godinu planirana je na iznos od 1,386 GWh, što je manje od procjene ostvarenja u 2015. godi-ni za 1.7%.

Proizvodnja HE Piva na pragu elektrane je planirana na 750 GWh što je u odnosu na procjenu ostvarenja u 2015. godini više za 10,8 odsto. HE „Perućica” planira da proizve-de 920 GWh, što je 5,3 odsto više nego ove godine.

Proizvodnja električne energije iz malih hi-droelektrana planirana je na 73 GWh, što je više od procjene ostvarenja u 2015. godini za 72.7%. Ovaj plan je suma planova ma-lih elektrana EPCG, „Zeta Energy” i ostalih koncesionara.

U Rudniku mrkog uglja „Ivangrad“ za 2016. godinu planira se proizvodnja od 45.000 t.

Rudnik uglja „Pljevlja“ je za potrebe termoe-lektrane planirao proizvodnju od 1.600.000 t, a za široku potrošnju 36.000 t uglja. Pla-niran je i izvoz uglja u iznosu od 74.000 t.

Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u 2016. godini plani-ran je u količini od 247.741 tona, što je za 2 % više od procjene ostvarenja potrošnje u 2015. godini.

Očekuje se dobra zimska sezona

Nastupajuća zimska sezona je jako bitna za turizam Crne Gore i privrednici očekuju da će biti uspješna ukoliko vremenski uslo-vi budu povoljni, ocijenjeno je na sjednici Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore 22. decembra 2015. godine.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dra-gan Purko Ivančević, a u radu suučestvo-vali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije.

Obrazlažući Plan pripreme zimske turistič-ke sezone za 2015. i 2016. godinu, Marko Petričević, direktor Direktorata za upra-vljanje turističkim destinacijama, kazao je da su preduzete brojne aktivnosti kako na lokalnom nivou, tako i od strane institucija i preduzeća koje doprinose njenom nesme-tanom odvijanju.

- Uložena su značajna materijalna sred-stva za sanaciju infrastrukture, opreme, mašina, nabavku sredstava za održavanje puteva i za poslovanje preduzeća. Takođe, realizovane su aktivnosti na planu promo-

26


Komoravijesti

cije zimske ponude dok je tokom trajanja sezone, planirano održavanje manifesta-cija kojima će se ona produžiti i obogatiti ponuda posebno u opštinama na Primorju – kazao je Petričević. On je među proble-mima koji bi negativno mogli uticati na se-zonu pomenuo nemogućnost obezbjeđenja finansijskih sredstava za realizaciju svih planiranih aktivnosti, teškoće u stvaranju uslova za pouzdano napajanje električnom energijom pojedinih turističkih centara, te neodgovarajuću dostupnost skijališta to-kom zimskih mjeseci. Prohodnost puteva i obezbjeđenje prevoza od grada do skijališta tokom prethodnih godina je povremeno bio problem posebno za skijališta u Kolašinu i u Plavskoj opštini.

- Poseban problem je nedostatak kvalite-tnih smještajnih kapaciteta u pojedinim opštinama na sjeveru – naglasio je on.

Predstavio je SWOT analizu našeg zimskog turističkog proizvoda. Pomenuo je između ostalog da su snage raznovrsna ponuda na malom prostoru, sigurna i bezbjedna desti-nacija bliska regionalnom emitivnom tr-žištu, te da je naša zemlja uzbudljivo novo područje za skijaše iz Evrope. Šanse su u velikom prostoru za razvoj ski staza i kom-plementarnih sadržaja, povezivanju seo-skog gazdinstva i turizma što bi povećalo tzv. izvoz na kućnom pragu, te novi oblici zimskih sportova.

Pomenute i druge identifikovane slabosti, postupno će biti ublažene sa izgradnjom novih ski staza, nabavkom dodatne opre-me za vještačko osnježavanje i obezbje-đivanjem kvalitetnih kredita za razvoj. Kao prijetnje Petričević ističe izostanak snijega, nisku nadmorsku visinu skijali-šta, jaku konkurenciju u regionu i Evropi, neusklađenost kapaciteta elektro prenosa i rastućih turističkih potreba.

Željka Radak Kukavičić, direktorica Nacio-nalne turističke organizacije, rekla je da su do sada najintenzivnije radili na promociji zimskog turističkog proizvoda Crne Gore, fokusirajući se na tržišta odakle kod nas

gosti dolaze. Predstavljena je naša ponuda na sajmovima u Parizu, Varšavi, Sloveniji, Albaniji, Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini, a posebno novogodišnji paketi koji su kon-kurentni i obuhvataju ne samo provod na gradskim trgovima, već i u hotelima.

- Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa Zavodom za školstvo planira realizaciju projekta „Svi na skije”. Projekat predviđa da se u okviru školskog programa tokom februara i marta omogući đacima IV, V i VI razreda da pohađaju školu skijanja u zimskim centrima. Program će obuhvatiti prevoz, četiri noćenja na bazi punog pansiona, ski opremu, instruktora skijanja i ski pas, te obavezno osiguranje za djecu po cijeni koja će iznositi oko 130 € i biće omogućeno plaćanje u ratama. U ovaj projekat uključena su skijališta Vučje, Ivanova Korita, skijalište u Kolašinu i na Žabljaku – rekla je ona.

Luka Bulatović iz Turističke agencije „Explorer“ predstavio je nove ponude u ovo-godišnjoj zimskoj sezoni, sa naglaskom na aktivni odmor. On je kazao da se na našim planinama može razviti 15 turstičkih pro-grama, među kojima su nordijsko skijanje, noćne ture na krpljama, rafting, džip safari, ture za motorne sanke, izleti i drugo. Uka-zao je na potrebnu uvezivanja primorja i sjevera da bi se postigao cilj – produženje sezone na cijelu godinu.

- Naša skijališta su cjenovno veoma kon-kurentna s obzirom na kvalitet koji pružaju – smatra Bulatović.

Ponudu hotela Bjanka i Lipka predstavile su Dušica Čarapić, odnosno, Dragana Deja-nović. Najavile su uspješnu sezonu što po-tvrđuje popunjenost njihovih smještajnih kapaciteta. Međutim, kao problem u Kolaši-nu vide nedostatak turističkih sadržaja van hotela, pa smatraju da je potrebno unaprije-diti destinacijski menadžment te opštine.

Uspješnu sezonu, prema riječima mena-džerke Vanje Tomašević, očekuju i u Ski centru Vučje, koje spremno dočekuje goste sa unaprijeđenom ponudom i cijenama na prošlogodišnjem nivou.

O spremnosti Nacionalnih parkova Crne Gore za sezonu govorila je Nela Vešović Dubak. U četiri nacionalna parka za zimu su planirali akciju podnazivom „Na krplja-ma kroz nacionalne parkove”, a u predjelu Skadarskog jezera bird watching, bicikli-stičke i pješačke ture.

Rajko Malović iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom istakao je nji-

hov doprinos predstojećoj sezoni, između ostalog u pripremi i sanaciji infrastrukture.

Prema riječima Dikija Kažanegre, Adria DMC, perspektiva našeg zimskog turizma nijesu skijališta koja će konkurisati svjet-skim, već u korišćenju prednosti naše de-stinacije.

- Potrebno je da pravimo planove shodno našim mogućnostima. Sjever Crne Gore ima veći turistički potencijal od Primorja – tvrdi on.

Na njegovu inicijativu Odbor je uputio Ra-dioteleviziji Crne Gore apel da promoviše javni interes u turizmu naše zemlje, a ne ponudu konkurentskih destinacija.

Privrednici su istakli neophodnost po-boljšanja kadrovskih kapaciteta lokalnih turističkih organizacija i najavili inicijati-vu za izmjenu Zakona o turističkim orga-nizacijama. Takođe su naglasili važnost bolje saradnje sa predstavnicima lokalnih samouprava.

Odbor je zatražio od donosilaca odluka da se u novom Zakonu o turizmu definiše da turističke agencije ne mogu da obavljaju djelatnost prodaje izletničkih aranžmana u privremenim objektima, jer je to način, kako kažu, da se suzbije nelojalna konku-rencija.

Tragom informacije da je Upravni odbor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom usvojio novi cjenovnik koji propi-suje dvostruko više cijene zakupa hotel-skih kupališta, Odbor je zaključio da je to neprihvatljivo i da bi to ugrozilo poslovanje hotelijera.

- Moguće je da će zbog ovakvih cijena hote-lijeri odustati od zakupa kupališta sljedeće sezone. Očekujemo da će Ministarstvo odr-živog razvoja i turizma imati sluha za apel privrede da se ova odluka o podizanju cije-na ne uvaži – kazao je predsjednik Odbora Ivančević.

Komercijalna državna preduzeća izuzeti iz javnih nabavki

Odbor za privredno zakonodavstvo Privre-dne komore Crne Gore, na sjednici održa-noj 24. decembra 2015. godine, razmotrio je

27


informaciju o izradi Zakona o radu i proble-me u primjeni Zakona o javnim nabavka-ma. Razgovarano je o Arbitraži pri Privre-dnoj komori, a usvojen je Plan rada Odbora za 2016. godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Blažo Jovanić.

Tijana Prelević iz Ministarstva rada i soci-jalnog staranja kazala je da je pripremljen predlog zakona o radu koji je usklađen sa međunarodnim zakonodavstvom, posebno sa direktivama EU i Konvencijom međuna-rodne organizacije rada, a u koji su ugrađe-ne odredbe čiji je cilj otklanjanje biznis barijera.

- Predviđeno je pojednostavljenje postupka za utvrđivanje povrede radne obaveze. Uki-da se disciplinski postupak, ali su tu mjere kojima poslodavac kroz formu upozorenja obavještava zaposlenog o povredi radne obaveze. Takođe, fokus je na sprečavanju zloupotrebe bolovanja, a što se tiče zastar-jelosti potraživanja, ona u našem predlogu ne postoji, premda se ovo pitanje mora usa-glasiti sa socijalnim partnerima – rekla je Prelević. Pojednostavljena je i procedura otkaza, dok se ugovor o radu na određeno može zaključiti na 36 mjeseci za novofor-mirana preduzeća i teško zapošljiva lica. Ovaj rok se neće odnositi na sezonsko za-pošljavanje i rad na projektima. Odredbe Opšteg kolektivnog ugovora implementi-rane su u tekst ovog zakona, čime se iza-šlo u susret zahtjevima stranih poslovnih subjekata. Usklađivanjem sa Direktivom o radnom vremenu, radna sedmica, sa obra-čunatim prekovremenim radom, smanjena je sa maksimalnih 50 na 48 sati. Zakon je usklađen i sa direktivom koja se odnosi na porodiljsko, odnosno, roditeljsko odsustvo, i po tom pitanju su izjednačena prava žena i muškaraca. Takođe je regulisano pitanje kolektivnog otkaza, tj. tehnološkog viška u skladu sa međunarodnom regulativom.

Rukovodilac Sektora za opšte i pravne po-slove Privredne komore Aleksandar Mi-trović informisao je Odbor o aktivnostima ove asocijacije na rješavanju problema u primjeni Zakona o javnim nabavkama. Naime, privredna društva sa većinskim državnim kapitalom su, nakon izmjene ovog akta, svrstana na listu obveznika nje-gove primjene, iako ne obavljaju djelatnost monopolističke prirode i ne potpadaju pod Direktivu o uslugama, a posebno što Zakon o javnim nabavkama jasno definiše da ona moraju obavljati djelatnost od opšteg inte-resa da bi ih taj propis obavezivao.

- Uporište za zahtjeve privrednika i Komore je u direktivama EU koje regulišu ovo pita-nje, odnosno preciziraju da su privredna društva sa većinskim državnim kapitalom isključena iz sistema javnih nabavki ukoli-ko im je djelatnost industrijske ili komer-cijalne prirode. U tom pravcu je Privredna komora prikupila mišljenja i inicijative privrednih društava i u toku je razrada sa Upravom za javne nabavke i resornim mi-nistarstvom kako bi se ovaj problem pre-vazišao – kazao je Mitrović. Dodao je da su pripremljeni strategija i akcioni plan za unapređenje sistema javnih nabavki za period 2016-2020. u šta je uključena Privre-dna komora kao nosilac brojnih aktivnosti koje se odnose na Help Desk, mala i srednja preduzeća, pripremu ponuđača za učestvo-vanje u postupcima kroz seminare i druge edukativne programe. U planu je izmjena i dopuna Zakona i njegovo usklađivanje sa regulativom o upravnom postupku.

Prema riječima Vesne Mihaljević iz Luke Bar, njihovo kao i poslovanje pomorskih

kompanija naročito pogađa primjena po-menutog zakona.

- Zato podržavamo nastojanje Komore i po-zivamo sva privredna društva da iskažemo zajednički stav da većinsko državno vla-sništvo ne znači i obavljanje djelatnosti od javnog interesa. Mi smo komercijalne kom-panije, i nijesmo korisnici budžetskih sred-stava, niti obavljamo posao od javnog inte-resa, a uključivanje u tenderske procedure bi nam blokiralo rad. Ovo pitanje zahtijeva promptno djelovanje, jer je Inspekcija već na terenu, pa možemo snositi posljedice bez odbira na utemeljenost našeg zahtjeva – rekla je ona.

Učestvujući u raspravi na ovu temu po-tpredsjednik Komore Stanko Zloković re-kao je da brodarske kompanije, luke i In-stitut crne metalurgije ne samo formalno pravno nego i suštinski ne mogu da funk-cionišu ukoliko posluju u režimu javnih nabavki.

- Za brodarske kompanije koje posluju u

čitavom svijetu je nepredvidljivo gdje će kupovati mazivo, gorivo, hranu, tako da mi se čini da treba da budu izuzete iz javnih nabavki – rekao je potpredsjednik.

Predstavljajući Arbitražu pri Privrednoj komori on je podsjetio da je država Crna Gora ove godine donijela zakon koji uređu-je ovu oblast, a Komora arbitražna pravila, usklađena sa ovim aktom.

- Sada imamo zaokružen pravni okvir da se arbitraža može primjenjivati i afirmisati. Ona ima značajne prednosti u rješavanju privrednih sporova, kako između domaćih tako i stranih učesnika. Novim Zakonom je definisan Arbitražni sud pri Privrednoj komori za rješavanje ovih sporova, u skla-du sa UNCITRAL-ovim pravilima – kazao je Zloković. Prednost Arbitraže u odnosu na sud je, prema njegovim riječima, zna-čajna jer postupak mora da se završi za šest mjeseci, arbitražna odluka ima snagu pravosnažne sudske presude, odmah se izvršava, a jednostepenost joj daje veliki kvalitet jer je brzina rješavanja sporova neuporediva u odnosu na sudove, koji, po evropskom prosjeku, tri-četiri godine vode privredne sporove. Bitno je i to da stranke u sporu mogu birati arbitre, koji su najveći znalci predmeta spora. Privredna komora je sačinila Listu arbitara koja je otvorena. Ova asocijacija će tokom naredne godine promovisati prednosti arbitraže koja još nije zaživjela u dovoljnoj mjeri, jer smatra Zloković, privrednici, po inerciji,za rješava-nje sporova ugovaraju nadležnost Privre-dnog suda u Podgorici. Takođe, ukazao je na to da je otežavajuća okolnost što strane kompanije mahom traže da sporove rješa-vaju međunarodne arbitraže sa dugom tra-dicijom i velikim autoritetom.

Advokat Vladan Mugoša je pojasnio da strane kompanije, koje su u sporu sa crno-gorskim, ugovaraju arbitraže u inostran-stvu jer znaju da naša privredna društva ne mogu da pokriju visoke troškove, pa je to sredstvo pritiska da se spor riješi dogo-vorom.

Usvojen je Program rada Odbora za 2016. godinu. Kontinuirane aktivnosti Odbora biće, između ostalog, učešće u donošenju sistemskih zakona, kroz predlaganje i ob-razloženje stavova i mišljenja preduzeća, aktivno učestvovanje u organizovanju jav-nih rasprava i prikupljanju i sugestija na predloženu zakonsku regulativu. Sarađi-vaće na primjeni direktiva EU za određene grane privrede i razmatraće aktuelna pita-nja iz privredno-pravnog sistema.

28


Planirane brojne aktivnosti koje se odnose na privredni razvoj i unapređenje poslovnog ambijenta, podsticanje konkurentnosti, intenziviranje međunarodnih odnosa, projekte, administrativne poslove, sudove pri Komori i odnose s javnošću.

Skupština Privredne komore Crne Gore, na sjednici 11. decembra 2015. godine, usvojila je Program rada za

2016, Odluku o osnovici i stopi za obračun članskog doprinosa, te Odluku o finansij-skom planu. Izabran je Nadzorni odbor Pri-vredne komore.

Sjednicu je vodio predsjednik Skupšti-ne Komore Vojo Banović, a u radu su, po-red članova najvišeg organa, učestvovali predsjednik Privredne komore Velimir Mi-jušković, potpredsjednici Ljiljana Filipović i Ivan Saveljić, te generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

Generalni sekretar Radovanović, predsta-vljajući Program rada, rekao je da je Privre-dna komora za iduću godinu planirala broj-ne aktivnosti koje se odnose na privredni razvoj i unapređenje poslovnog ambijenta, podsticanje konkurentnosti, intenziviranje međunarodnih odnosa, projekte, admini-strativne poslove, sudove pri Komori i od-nose s javnošću.

Odbori udruženja i stručna služba bave se analizom zakonodavstva i neki od propisa koji će u 2016. godini biti u njihovom fokusu su Zakon o privrednim društvima, Zakon o radu, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o komunalnim djelatnostima i Zakon o zašti-ti potrošača. I za iduću godinu Komora će pripremati informaciju o privrednim kreta-njima, makroekonomskim pokazateljima i brojne druge, a njeni predstavnici će uče-stvovati u sprovođenju nacionalnih strate-gija i akcionih planova. Komora koncipira aktivnosti za otklanjanje biznis barijera na

i sloboda pružanja usluga u okviru kojeg se razmatra zakonodavni okvir koji regu-liše oblasti osnivanja preduzeća i pružanje usluga.

Ova asocijacija će, kroz članstvo u multi-lateralnim komorskim institucijama, otva-rati članicama nove mogućnosti i pružati odgovorajuću institucionalnu podršku. Privredna komora je članica ICC, EURO-CHAMBRES, Foruma privrednih komora Jadransko – jonske regije, ABC, ASCAME i drugih.

Privredna komora je uključena u sve veći broj projekata, među kojima su Evropska mreža preduzeća (EEN), HORIZON 2020, ERASMUS, a kandidovala se za još 12 novih koji se finansiraju iz EU fondova i s obzirom da su prve faze uspješno završene, očekuje se da će doći do njihove realizacije.

Nakon usvajanja Zakona o arbitraži, koji je radila Privredna komora u saradnji sa Ministarstvom pravde, inoviran je pravni okvir tako da sada pri Komori funkcioniše Arbitražni sud za rješavanje privrednih, domaćih ili inostranih, sporova. Komora će u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti informisanju privrednika o bene-fitima vansudskog rješavanja sporova koji, između ostalog, podrazumijevaju brzinu i ekonomičnost.

Proširen je i obim administrativnih poslova koje obavlja Komora i to izdavanjem sertifi-kata o bonitetu Excellent SME.

Predsjednik Privredne komore Velimir Mi-jušković je podsjetio da je Program rada

Sjednice Skupštine i Upravnog odbora Privredne komore

Donijet Program rada za 2016. godinu

osnovu inputa iz privrede, na čemu radi u saradnji sa donosicioma odluka na držav-nom i lokalnom nivou. U dijelu podsticanja konkurentnosti, značajne su edukativne aktivnosti Komore.

- Trudićemo se da iduće godine održimo kontinuitet iz prethodnih, a to je da or-ganizujemo jednu edukativnu aktivnost sedmično – rekao je Radovanović, poja-šnjavajući da će teme okruglih stolova, se-minara i radionica biti iz oblasti kvaliteta, poslovne komunikacije, marketinga i broj-ne druge, te da će učešćem u nacionalnim timovima uticati na usklađivanje sistema obrazovanja sa potrebama privrede.

Komora će biti fokusirana na povezivanje sa domaćim i inostranim partnerima kroz organizovanje poslovnih foruma i sajmova (sa posebnim naglaskom na region). Pla-nirani su susreti sa privrednicima Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Turske, Italije, Njemačke.

- Pregovori za članstvo u EU odražavaju se na obavljanje biznisa u Crnoj Gori, promje-ne su česte i značajne i jedan od velikih izazova je pravovremeno informisati pri-vredu o onome što su joj prava i obaveze iz ovog procesa. Sve više je aktivnosti Komo-re o onome što pruža buduće i eventualno članstvo u NATO našim kompanijama – re-kao je generalni sekretar.

Podsjetimo, Komora ima predstavnike u 27 poglavlja (pregovara se o 33 poglavlja), a ge-neralni sekretar rukovodi pregovaračkim poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća

29


proistekao iz predloga koordinacionih i odbora udruženja, te aktivnosti Stručne službe. On apostrofira samo osnovne prav-ce djelovanja, a biće dopunjavan aktivno-stima koje diktiraju aktuelni ekonomski tokovi.

- Za svaku od ovih aktivnosti predstoji rad, da bi se one uspješno realizovale. To u veli-kom dijelu zavisi od samih članica Komore - rekao je Mijušković.

Predsjednik je posebno apostrofirao niz aktivnosti koje Komora realizuje u cilju unapređenja konkurentnosti privrede, sa naglaskom na istraživanja, analize, orga-nizaciju edukativnih i brojnih drugih sku-pova. Podsjetio je na posvećenost ove aso-cijacije promociji privrede i promovisanju kvaliteta, kako kompanija tako i njihovih proizvoda i smatra da je u tome Komoru treba dodatno podržati.

Prema riječima predsjednika Skupštine Komore Voja Banovića, Program je vrlo sadržajan jer predstavlja vjeran odraz vri-jednog rada ove asocijacije zbog čega je jednoglasno podržan od članova Upravnog odbora.

U Nadzorni odbor Privredne komore iza-brani su Venka Janjušević, Elektroprivreda Crne Gore, Branko Branković, Voli Trade, Nenad Vujanović, Luka Bar, Dragan Mijato-vić, Rudnik uglja-Pljevlja i Slavko Pajović, iz kompanije Primat.

reprezent interesa cijele privrede, te da u periodu koji slijedi treba da se fokusira na unapređenje legislative koja uređuje radne odnose, zapošljavanje stranaca i zaštitu potrošača.

Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković obrazlažući niz tačaka koje su se na sjednici odnosile na Arbitražu, govorio je o prednostima ovog postupka u odnosu na sudsku praksu. Riječ je o relativno krat-kom trajanju postupka, njegovoj jednoste-penosti, brzom izvršenju, ekonomičnosti, datoj mogućnosti da strane u sporu izaberu arbitra, vođenje postupka po međunaro-dnim UNCITRAL pravilima ili po domaćim, odsustvo vještaka i drugom. Upravni odbor je mišljenja da arbitraža nije u dovoljnoj mjeri promovisana u Crnoj Gori pa će to biti jedna od aktivnosti Komore tokom naredne godine.

Advokat Vesko Božović izabran je za preds-jednika Arbitražnog suda pri Privrednoj ko-mori, a za potpredsjednika Stanko Zloko-vić, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore. Nataša Sekulić, sudija Privrednog suda u Podgorici, dr Dragoljub Drašković, sudija Ustavnog suda Crne Gore, Nikola Martinović, advokat iz Podgorice, Pavle D. Radovanović, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore i Vuksan Vuksanović, direktor Direktorata za pravne poslove u Crnogorskoj komercijalnoj banci AD Pod-gorica, članovi su predsjedništva Arbitra-žnog suda. Donijeta je i lista od 64 preporu-čenih arbitara iz zemlje i inostranstva.

Upravni odbor

Upravni odobr Privredne komore Crne Gore, na prvoj sjednici u novom sazivu, održanoj 8. decembra 2015. godine, usvo-jio je Poslovnik o radu, te utvrdio predloge Programa rada, Odluke o osnovici i stopi za obračun članskog doprinosa, te Odluke o fi-nansijskom planu. Utvrđen je i predlog Od-luke o izboru članova Nadzornog odbora.

Donijeta je Odluka o pokretanju postupka za izbor predsjednika Privredne komore Crne Gore.

U skladu sa novim Zakonom o arbitraži, usaglašenim sa međunarodnom regulati-vom, izabrani su predsjednik, potpredsje-dnik i članovi Predsjedništva Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore, utvrđena je preporučena lista arbitara.

Sjednicom Upravnog odbora predsjedavao je Velimir Mijušković, predsjednik Privre-dne komore Crne Gore.

Program rada Komore za 2016. je obrazložio generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

Prema riječima predsjednika Mijuškovića, Program rada, koji je okvir za obavljanje ak-tivnosti tokom 2016, proistekao je iz baze, odnosno odbora udruženja i sadrži priori-tete od značaja za privredu. On je posebno istakao ulogu Komore u unapređivanju le-gislative koja se odnosi na privredu.

O ovom Programu govorio je i Vlastimir Golubović, Veletex, ističući da je Komora, za razliku od drugih poslovnih zajednica,

30


Sastanak „NATO i ekonomija“

Članstvo u Alijansi - veće investicije u proizvodnju

Bilo bi svrsishodno da se razmotri mogucnost da se NATO kod, koji je sada u nadležnosti Ministarstva odbrane, izmjesti u Komoru.

Privrednici su veoma zadovoljni zbog dobijanja pozivnice da Crna Gora pristupi NATO alijansi i gaje velike ambicije da će to dinamizirati investicione projekte u kojima će do-

maće kompanije naći adekvatno mjesto, ocijenjeno je na sastanku „NATO i ekonomija“ organizovanom 10. decembra 2015. godine u Privrednoj komori Crne Gore u saradnji sa Komunikacionim ti-mom Savjeta za članstvo u tom savezu.

Privreda treba da bude aktivna u narednim koracima pristupanja NATO-u i njena podrška dinamiziranju komunikacione platforme u ovom procesu je prepoznata kao izuzetno važna, rečeno je na skupu u čijem radu su učestovali predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, nacionalni koordinator Crne Gore za NATO, ambasador Vesko Garčević, članovi Upravnog odbora Komore i predsjednici granskih odbora udruženja ove asocijacije.

Predsjednik Komore Mijušković podsjetio je da je razgovor o pred-nostima članstva u NATO savezu, u ovoj asocijaciji počeo još 2011. godine.

- Siguran sam da dijelimo mišljenje da pozivnica za NATO mnogo znači, jer od ovog procesa očekujemo veći priliv stranih direktnih investicija u realni sektor, porast konkurentnosti crnogorskih pro-izvoda i njihov veći plasman u zemlje članice ali i na druga tržišta – kazao je on.

Posebno je istakao primjer Albanije, gdje su ulaskom u Alijansu, znatno porasle investicije u proizvodni sektor, dok su prije toga, slično kao i kod nas, velika ulaganja zabilježena mahom u finansi-jskom sektoru i telekomunikacijama.

Mijušković je naglasio da je za crnogorske kompanije izuzetno značajno da dobiju NATO kod za svoje proizvode jer im to omo-gućava ulazak na NATO tržište, pa je zato razumljivo njihovo veli-ko interesovanje za proceduru koja vodi ka tome.

Nacionalni koordinator, ambasador Garčević je zahvalio Komori na kontinuiranoj podršci tokom napora da se ovaj značajan pro-

ces realizuje. Podsjetio da je upravo u Komori organizovan niz sa-stanakasa privrednicima na temu ekonomije i NATO, tokom kojih su upućene brojne korisne sugestije, čime se doprinijelo procesu pristupanja.

- Mišljenje privrede je jako korisno za planiranje aktivnosti koje su pred nama i zato želimo da čujemo koje su vaše dileme i na čemu insistirate u budućem periodu – kazao je Garčević.

On je predložio da se organizuje sastanak sa predstavnicima re-gionalnih privrednih komora iz zemalja koje su pristupile NATO savezu kako bi čuli na koji način da iskoristimo potencijale i šanse koje pristupanje donosi.

Privrednike je na sastanku posebno interesovala dalja procedura do članstva u Alijansi. Garčević je pojasnio da bi Crna Gora trebalo da postane posmatrač u NATO paktu već u aprilu 2016, čime jedino ne bi imala pravo da odlučuje na sjednicama Saveza. Onda slijedi proces ratifikacije, a sredinom 2017. prema riječima nacionalnog koordinatora, trebalo bi da postanemo punopravna članica Alijan-se. Odgovorajući na zahtjeve predstavnika biznisa, on je najavio da će tokom 2016. biti organizovan i sastanak privrednika sa pred-stavnicima ambasada zemalja članica NATO gdje bi bili predsta-vljeni potencijali crnogorskih preduzeća i inicirana saradnja.

- Mislim da bi bilo svrsishodno da se razmotri mogucnost da se-NATO kod koji je sada u nadležnosti Ministarstva odbrane izmjesti u Privrednu komoru Crne Gore, čime bi ova asocijacija preuzela

31


dužnosti promocije i upoznavanja privrednika sa benefitima kodi-fikacije po standardima Alijanse – rekao je Garčević.

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Dragan Purko Ivančević je istakao da je za razvoj turizma najbitnija bez-bjednost i sigurnost destinacije, što omogućava članstvo u Alijan-si. Smatra da je u javnosti nedovoljno poznato da NATO nije samo vojni, već i ekonomski savez i da na tome treba dodatno raditi. Pre-ma njegovim riječima, pristupanje Crne Gore u Sjeverno-atlantski savez doprinijeće investicijama u sektor turizma i privući poznate svjetske hotelske lance da posluju kod nas.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović je pitao da li pozivnica otvara mogućnost crnogorskim preduzećima da snab-dijevaju NATO snage u okviru misije KFOR na Kosovu. Smatra da bi crnogorske kompanije bile konkurentne na tom poslu, te da ne bile opterećene visokim transportnim troškovima. Ambasador je od-govorio da je potrebno da Crna Gora učestvuje u misiji KFOR da bi njene kompanije to mogle da rade, međutim čak i tada treba imati u vidu da velike države članice, poput SAD, same snabdijevaju svo-ju vojsku potrebnim namirnicama.

Hilmija Franca, vlasnik Mesoprometa, kazao je da je ta kompanija kodifikovala po NATO standardima 13 proizvoda, te da su pripre-mili široku paletu za kodifikaciju kako bi mogli da obezbijede lakši izvoz. Stevan Karadaglić, predsjednik Odbora udruženja trgovine, ocijenio je da je NATO kod lična karta za ulazak na tržište tih ze-

malja i da treba raditi na tome da što više preduzeća što prije ispu-ni uslove za njegovo sticanje. Milan Božović, predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala, smatra da će građevinari iskoristiti šansu koju pruža pristupanje NATO-u i povećati prozivodnju. Predsjednik Komore Mijušković je prokomentarisao da našoj građevinskog operativi nedostaju inve-sticije koje bi je uposlile te da će ovaj sektor imati posebne benefite od ulaska u NATO jer će dobiti više posla. Dr Miraš Đurović, preds-jednik Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke indu-strije, kazao je da pored NATO koda, crnogorska privreda mora da ispuni i niz drugih standarda kvaliteta i na tome je potrebno dosta raditi. Milovana Gojkovića, predsjednika Odbora šumarstva i dr-voprerade interesovalo je koji su benefiti od ulaska u NATO za ovu stratešku djelatnost. Sanja Ćalasan, Pivara „Trebjesa“, smatra da je privredi potrebna dodatna edukacija o benefitima NATO koda i načinu njegovog sticanja, a na istom fonu govorio je i dr Rajko Buj-ković, predsjednik Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća.

Predsjednik Komore je zaključio da tromjesečno treba organizo-vati skupove sa privrednicima o šansama koje pruža članstvo u Alijansi za domaće proizvođače i širenje tržišta.

- Siguran sam da sa partnerskim regionalnim Komorama može-mo naći kopču da se objedini ponuda proizvoda i usluga i zajedno nastupamo na velikom tržištu zemalja članica NATO. Sa zadovolj-stvom prihvatam predlog ambasadora Garčevića da Komora pre-uzme procedure oko NATO koda – rekao je on.

32


Okrugli sto u Privrednoj komori

Razumijevanje bankarskog poslovanja - uticaj na kompaniju

Okrugli sto na temu „Razumijevanje bankarskog poslovanja - uticaj na kompaniju“, organizovala je Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Direkcijom za razvoj malih i sre-

dnjih preduzeća, 10. decembra 2015. godine.

Riječ je o skupu u okviru Evropske nedjelje malih i srednjih predu-zeća – SME Week, promotivnoj kampanji koju koordinira Evropska komisija, a realizuje se u 38 zemalja.

Da bi pravilno razvijali biznis, podrška banke je potrebna u svakoj od faza razvoja. S obzirom da se procedure razlikuju od banke do banke, postavlja se pitanje kako komunicirati sa poslovnom ban-kom. Svaka promjena u radu banke može uticati na planove, rast i razvoj kompanije.

Okrugli sto je organizovan da se kompanijama predstave tehnike pregovaranja sa bankom, što je važno za pravilno građenje njiho-vog dugoročnog odnosa.

- Dok ponovo obnovimo izgubljeni spoj između banaka i predu-

Dok se ne obnovi izgubljeni spoj između banaka i preduzeća, koji je funkcionisao do 2008. godine i krize, neće biti mogućnosti da se značajno više učini u privredi nego sada.

zeća, koji je funkcionisao do 2008. godine i kriznog perioda, mi nećemo imati mogućnosti da značajno više učinimo u privredi nego što je to sada slučaj – smatra potpredsjednik Privredne ko-more Ivan Saveljić.

Konstatovao je da u Crnoj Gori posluju samo komercijalne banke, a aktivnosti Investiciono razvojnog fonda nijesu dovoljne da odgo-vore potrebama privrede za finasiranjem.

Saveljić očekuje da će, u okviru Podgoričkog pristupa, malim i sre-dnjim preduzećima koja imaju perspektivu, iako su trenutno neli-kvidna, banke pomoći i relaksirati im kreditne obaveze. Privredna komora će kroz svoje dodatne aktivnosti uskoro pokušati da pruži kompanijama servis koji im je potreban za razumijevanje i „ula-zak“ u postupak po Podgoričkom pristupu.

Direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Aleksan-dar Pavićević kazao je da je ambicija Crne Gore da postane predu-zetničko društvo, i to kvalitetnim i fleksibilnim odnosom prema

33


MSP i preduzetnicima. Podsjetio je na zavidan ekonomski napre-dak koji smo u ovoj oblasti ostvarili u prethodnoj deceniji. Ukupan broj MSP na kraju 2011. godine iznosio je 18.057, koja su upošljavala 106.579 radnika, dok ih je u 2014. bilo 23.303 sa ukupno 134.714 za-poslena.

- Prema preliminarnim podacima SME Policy Index za 2015. godi-nu, Crna Gora je postigla napredak u odnosu na posljednji izvještaj i to u dijelu koji se odnosi na usklađivanje politike razvoja MSP za svih 10 definisanih dimenzija. Naročito se ističe da je Crna Gora postala lider u regionu u dijelu politike koja se odnosi na preduez-tničko učenje – rekao je Pavićević, dodajući da je u planu izrada nove strategije za razvoj MSP koja će pokrivati period 2016-2020.

Izlaganje na temu okruglog stola imao je Miloš Vuković iz kon-sultantske kuće Fidelity. Govorio je o tome kako banke mogu da „zagriju i ohlade“ ekonomiju, odlučuju o plasmanu kredita i kreira-ju novac, šta određuje kamatu i kakav je uticaj na kompaniju koja traži kredit. On je između ostalog kazao da je pravovremeno i kva-litetno finansijsko planiranje uslov za dobijanje najboljih ponuda od banaka. Adekvatnom analizom finansijskih izvještaja moguće je na vrijeme otkriti probleme u kompaniji, te se tako može spasiti od nepotrebnog zaduživanja.

Banke, prema njegovim riječima, nijesu visoko profitabilne organi-zacije u odnosu na visinu sredstava kojim upravljaju. U Crnoj Gori posluje četiri puta više banaka od regionalnog prosjeka po broju stanovnika, i tom sektoru predviđa restrukturiranje u periodu koji slijedi.

Kako je Vuković rekao, najbolje vrijeme za uzimanje kredita je prvi kvartal, zbog godišnjih targeta banke, a da najmanje tri mjeseca prije dospijeća završetka kredita, treba da počnu proceduru obna-vljanja aranžmana sa njom.

- Birajte banku koja vam daje najbolji odnos ročnosti, kolaterala i kamatne stope. Bolje je ugovoriti veću kamatu uz lakše ugovorne uslove, a povoljnije je uzeti novi kredit nego refinansirati postojeći. Ukoliko imate probleme u poslovanju koji mogu da utiču na vraća-nje kredita, pravovremeno ih najavite banci, ali sa jasnim mjerama i pretpostavkama za njihovu sanaciju – kazao je Vuković.

Posavjetovao je privrednike da ne kasne sa otplatama obaveza duže od 90 dana, jer ih u suprotnom banke svrstavaju na C listu klijenata kojima se ne odobravaju krediti.

Nemanja Nikolić, predsjednik Odbora direktora UTIP Crna Gora govorio je o problemima sa kojima se srijeće privreda u poslovanju sa bankama. Naglasio je da od MSP sektora žive banke i država. Mala i srednja preduzeća ne mogu bez podrške banaka i države, ali i ne mogu biti konkurentna sa visokim troškovima finansiranja. Zato je, smatra, neophodan partnerski odnos države, banaka i MSP.

Nikolić naglašava da preduzeća treba da sagledaju realnu potrebu za kapitalom i da na sastanak sa bankarima dolaze spremni sa ja-snom vizijom, koju dokumentuju biznis planom. Preduzeće treba uvijek da se oslanja na bar dvije banke i da njegovi predstavnici otvoreno razgovaraju sa donosiocima odluka.

U daljem izlaganju on se dotakao tema formiranja razvojne banke u Crnoj Gori, unapređivanja regulacije bankarskog tržišta i bolje kontrole, te države kao investitora u bankarskom sektoru.

Izlaganja uvodničara podstakla su konstruktivne diskusije privre-dnika o ovoj temi.

34


Javna rasprava

Nacrt zakona o uređenju prostora pred privrednicima

Nacrt zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji je bio tema okruglog stola održanog 21. decembra 2015. godine u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Mi-

nistarstva održivog razvoja i turzima, među novinama predviđa elektronsko funkcionisanje sistema u ovoj oblasti, veću transpa-rentnost, uključivanje javnosti u fazi izrade, te uvođenje instituta urbaniste na državnom i lokalnom nivou.

Okruglim stolom je moderirao potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković.

O Nacrtu su govorili predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma: sekretar Zoran Tomić, generalni direktor Direktorata za građevinarstvo Danilo Gvozdenović, generalna direktorica Direk-torata za planiranje prostora Dragana Čenić i rukovodilac Direkcije za strateški razvoj građevinarstva Tatjana Vujošević.

Institut urbaniste uvodi se u pravni sistem u cilju unapređenja sprovođenja planskih dokumenata, odnosno izdavanja građevin-ske dozvole, zaštite autentičnosti prostora i identiteta naselja, obezbjeđenja kvaliteta arhitektonskih rješenja, unapređenja vi-zuelnog kvaliteta objekata i naselja, zaštite prava lica sa invali-ditetom, obezbjeđenja i promocije najbolje prakse u ovoj oblasti. Urbanista daje mišljenja i predloge o svim značajnim pitanjima strateških dokumenata, koji se odnose na uređenje prostora i iz-gradnju objekata; provjerava da li su revidovani glavni projekat i idejno rješenje u skladu sa urbanističko–tehničkim uslovima; oba-vlja druge poslove od značaja ovu oblast. Državni urbanista daje saglasnost i na programski zadatak.

Rješavanje imovinsko–pravnih odnosa na urbanističkoj parceli (dokompletiranje) jeste značajna normativna novina koja će dopri-nijeti da se otklone evidentne smetnje u implementaciji planskog dokumenta. Predviđeni su instrumenti: sporazumno i rješavanje imovinsko–pravnih odnosa na osnovu odluke suda, eksproprija-cija nepokretnosti, zakonsko pravo preče kupovine i neznatni dio.

Uvedeno je izdavanje načelne građevinske dozvole za objekte od opšteg interesa, kod kojih se gradnja objekta ne može započeti

bez izdate građevinske dozvole za glavni projekat. Propisano je da načelna građevinska dozvola prestaje da važi ukoliko investitor, u roku od dvije godine od dana izdavanja, ne podnese zahtjev za građevinsku dozvolu nadležnom organu.

Skraćen je rok za izdavanje građevinske dozvole i načelne građe-vinske dozvole na 15 dana.

Novine se odnose i na definisanje građevinskog i obalnog po-dručja, elaborata o parcelizaciji koje izrađuju geodete, skraćeni postupak izmjena i dopuna planskog dokumenta. Kada je riječ o uređivanju građevinskog zemljišta novina je da se posebno plaća komunalni doprinos koji pada na teret vlasnika odnosno korisni-ka objekata, dok je na investitoru naknada za građenje, i to samo za komunalne objekte i instalacije do priključka na urbanističku parcelu, uključujući i priključak za vodovod, fekalnu, atmosfersku kanalizaciju i javnu rasvjetu.

Privremeni objekti, kako stoji u Nacrtu, biće postavljani u skladu sa lokalnim i državnim programima koji se donose na period od pet godina.

Zakon predviđa unapređenje funkcionisanja sistema „jedan šal-ter“, koji u potpunosti eliminiše papirnu formu u komunikaciji i izradi projekata, što značajno smanjuje troškove i za investitora i za administraciju, a takođe i brže, efikasnije i bez finansijskih troškova izmjenu i dopunu projektne dokumentacije u postupku izdavanja građevinske dozvole.

Učeće u javnoj raspravi, među ostalima, uzeli su Vesna Daković, MBA, Svetislav Popović i Slavko Hrvačević iz Inženjerske komore, Predrag Bulajić, Winsoft, Maja Velimirović Petrović, Atlas grupa i Američka privredna komora, Dragan Marković iz JP Morsko do-bro, inženjer Goran Vuletić, Savo Đurović, Porto Montenegro, Ne-bojša Popović, Luštica Development, Vuk Janković iz Strukovne komore mašinskih inženjera, arh. Irena Tomović i drugi. Oni su ukazali na određene nejasnoće i manjkavosti u predloženom te-kstu, te predložili rješenja, primjenljiva u praksi, u pravcu njegovog unapređenja.

35


Okrugli sto

Biznis zone Podgorice

Pravo na olakšice imaju privredni subjekti koji u roku od tri mjeseca od dana početka obavljanja djelatnosti u biznis zoni zasnuju radni odnos na neodređeno vrijeme sa odgovarajućim brojem lica, sa evidencije nezaposlenih u Glavnom gradu.

Sekretarijat za razvoj preduzetništva Glavnog grada organizo-vao je 3. decembra 2015. godine u Privrednoj komori okrugli sto na temu: „Nacrt Odluke o utvrđivanju biznis zona na po-

dručju Glavnog grada i podsticajima za veću zaposlenost”.

Skup je održan u cilju upoznavanja privrednika sa predlogom utvrđenih biznis zona na teritoriji Podgorice, urbanističkim par-celama u okviru zahvata DUP-ova u kojima se nalaze biznis zone, djelatnostima koje se mogu obavljati u njima, olakšicama za pri-vredne subjekte, kao i o broju novozaposlenih po urbanističkoj par-celi - uslovu za ostvarivanje navedenih olakšica.

Riječ je o Agroindustrijskoj zoni površine 43,39 hektara, zatim Ser-visno-skladišnoj zoni od 151,26 hektara te Industrijskoj zoni A na 219,05 hektara. U njima privredni subjekti mogu obavljati djelatno-sti iz oblasti poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, agro i prerađivač-ke industrije, saobraćaja, skladištenja, informisanja i komunikaci-ja, proizvodnog zanatstva, stručne, naučne i tehničke djelatnosti. Tamo će biti magacini, radni pogoni prerade, dorade, pakovanja i ekspedicije, izložbeno-prodajni saloni, robno-distributivni centri, privredni objekti i uslužne djelatnosti.

Finansijske olakšice privrednim subjektima koji obavljaju djela-tnost u biznis zoni su:

- Davanje zemljišta na korišćenje na period do 30 godina bez na-knade;

- Oslobađanje obaveze plaćanja naknade za komunalno oprema-nje građevinskog zemljišta pod uslovom da investitor o svom tro-šku izvrši komunalno opremanje lokacije, u skladu sa Odlukom o naknadama za komunalno opremanje građevinskog zemljišta;

- Oslobađanje obaveze plaćanja godišnje naknade za korišćenje opštinskih puteva na teritoriji biznis zona na pet godina;

- Oslobađanje od plaćanja poreza na nepokretnosti na pet godina,

u skladu sa Odlukom o porezu na nepokretnosti.

Lokacije za izgradnju objekata u biznis zonama se dodjeljuju kori-snicima na osnovu javnog poziva.

Kriterijumi za izbor korisnika prijavljenih na javni poziv su: broj zaposlenih; vrijednost investicije; dužina korišćenja zemljišta; ocjena kvaliteta investicionog projekta; reference podnosioca zahtjeva i ocjena Komisije o obezbijeđenom izvoru finansiranja. Ugovor sa izabranim korisnikom zemljišta unutar biznis zone se potpisuje najkasnije do 30 dana, od dana odluke Komisije koja vre-dnuje ponude.

Objekti i uređaji komunalne infrastrukture koje privredni subjekti izgrade u biznis zoni su u svojini Glavnog grada, u skladu sa zako-nom kojim se uređuje državna imovina.

Pravo na olakšice imaju privredni subjekti koji u roku od tri mje-seca od dana početka obavljanja djelatnosti u biznis zoni zasnuju radni odnos na neodređeno vrijeme sa odgovarajućim brojem lica, sa evidencije nezaposlenih u Glavnom gradu.

Organ Glavnog grada zadužen za poslove preduzetništva upravlja biznis zonama, vodi registar korisnika i nadzire da li oni ispunja-vaju uslove o minimalnom broju zaposlenih.

Ova odluka će se primjenjivati od 1. januara 2016. godine. Javna rasprava traje do 10. decembra i zainteresovani mogu do tada do-stavljati primjedbe i sugestije.

U radu skupa učestvovali su sekretar za preduzetništvo Marko Ćulafić, njegov zamjenik Vladimir Pavićević, Vladimir Rajčić, Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici Glavnog gra-da, Maša Vučinić iz Ministarstva finansija, Aleksandar Mitrović iz Privredne komore Crne Gore, Zoran Vulevič MBA, te privrednici Vasilije Miličković, Zoran Koprivica, Saša Radunović i Ilija Ale-ksić.

36


Okrugli sto

Obrazovanje kadrova o energetskoj efikasnostiNe možemo biti zadovoljni obrazovanjem kadrova iz ove oblasti. Novi studijski programi na Univerzitetu Crne Gore su dobrodošli i trebalo bi da postanu redovne studije, ocijenili su učesnici skupa.

Okrugli sto „Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije na programima postdiplomskih studija u Crnoj Gori” odr-žan je 4. decembra 2015. godine u organizaciji Privredne

komore Crne Gore, Ministarstva ekonomije i Građevinskog, Arhi-tektonskog i Mašinskog fakulteta.

Skup je realizovan u okviru projekta ENERESE (Energy efficiency, renewable energy sources end environmental impacts), koji se fi-nansira se iz sredstava TEMPUS projekta.

Inicijativu za održavanje Okruglog stola, pokrenuli su članovi Od-bora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne komore u cilju upoznavanja privrednika u Crnoj Gori sa studijskim programima u oblastima energetske efikasnosti i obnovljivih iz-vora energije, odnosno sa kvalifikacijama i vještinama koje stiču studenti u procesu obrazovanja u okviru ovih programa. Takođe, skup je na fonu jačanja dijaloga između privrednika, univerziteta i studenata u cilju unapređenja obrazovanja u ovim oblastima u narednom periodu.

- Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom na unapređenju ener-getske efikasnosti, uz veće korišćenje obnovljivih izvora energije doprinositi sve više očuvanju i zaštiti životne sredine za generaci-je koje dolaze. – rekao je dr Mladen Perazić, rukovodilac sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore.

Dragica Sekulić iz Ministarstva ekonomije je kazala da su oni je-dan od partnera na projektu ENERESE, zajedno sa Univerzitetom Crne Gore, tačnije sa Građevinskim fakultetom.

-Sa aspekta politike i strategije, oblast energetike, a posebno oblast energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije su prepoznate kao važne grane u razvoju ekonomije Crne Gore. Do sada smo naj-češće govorili o usaglašavanju zakonodavstva i taj proces je prive-den kraju, ali došlo je vrijeme da govorimo o realizaciji projekata. Posebno su zanimljivi projekti izgradnje proizvodnih objekata u oblasti obnovljivih izvora i dio energetske efikasnosti koji se od-nosi na rekonstrukciju i izgadnju objakata. Nažalost, na realizaciji ovih projekata angažovano je jako malo domaćeg kadra, skoro de-vedeset procenata obrazovane radne snage dolazi van Crne Gore i treba prodiskutovati da li naš domaći kadar zadovoljava zahtjeve potrebne za investicije – rekla je Sekulić.

Prof. dr Radenko Pejović sa Građevinskog fakulteta prezentovao je programe postdiplomskih studija u okviru projekta ENERESE. Na Univerzitetu Crne Gore postoje dva jednogodišnja Akademska postdiplomska magistarska studija iz oblasti Energetske efikasno-sti na Arhitektonskom i Mašinskom fakultetu i jedan dvogodišnji akademski postdiplomski magistarski studij iz oblasti Energetska efikasnost obnovljivi izvori energije i uticaj na životnu sredinu – ENERESE, na Građevinskom fakultetu. U okviru osnovnih i postdi-plomskih magistarskih studija na Tehničkim fakultetima se kroz posebne predmete i u okviru određenog broja predmeta izučava ova problematika.

On je kazao da su ciljevi TEMPUS projekta ENERSE razmjena isku-stava i upoznavanje sa stanjem obrazovanja iz ove oblasti na po-jedinim univerzitetima, obrazovanje kadrova, definisanje obrazov-nog profila i zajedničkog nastavnog plana i programa, školovanje

37


jedne generacije od 10 studenata. Studije su besplatne i finansiraju se iz projekta. Nosi-lac projekta je državni Univerzitet u Novom Pazaru, a partneri su po četiri evropska i univerziteta iz okruženja, sektori za ener-getsku efikasnost tri ministarstva iz Srbije, BiH i Crne Gore, te Inženjerska komora Sr-bije.

Pejović je zaključio da je obrazovanje ka-drova iz oblasti energetske efikasnosti ve-oma aktuelno i neophodno.

- Ne možemo biti zadovoljni obrazovanjem kadrova iz ove oblasti. Novi studijski pro-grami na Univerzitetu Crne Gore su dobro-došli i trebalo bi da postanu redovne studije – smatra Pejović.

Prof. dr Dušan Vuksanović, predstavio je studijske programe u ovoj oblasti na Ar-hitektonskom fakultetu. Prema njegovim riječima, akademska edukacija svakako ima šire i dugoročnije ciljeve od direktno operativno orijentisane obuke za ener-getske preglede zgrada. Ciljevi studijskih programa koji su, zbog interdisciplinarne prirode, uglavnom predmet magistarskih studija, usmjereni su ka uspostavljanju i/ili unapređenju profesionalnih kompeten-cija koje se iskazuju od nivoa prostornog i urbanističkog plana do detalja na nivou glavnih projekata.

- U ovom kontekstu, poseban izazov pred-stavlja animiranje arhitekata za prihva-

tanje neminovnosti da znanja vezana za koncepte i principe energetske efikasnosti postanu dio njihove profesionalne profila-cije – zaključio je Vuksanović.

Studijske programe u ovoj oblasti na Ma-šinskom fakultetu predstavio je prof. dr Igor Vušanović sa Mašinskog fakulteta. On je kazao da je smjer energetske efika-snosti na Mašinskom fakultetu jedonogo-dišnji magistarski program koji postoji od 2010. godine i za koji do sada nije bilo većeg interesovanja studenata, a da glavna pre-preka je bila što se peta godina studija ne finansira pa se ulažu napori da to finansira država. U okviru programa imaju dva oba-vezna predmeta Nauka o energiji, koji daje fundamentalne naučne osnove za dublje poznavanje fenomena i tehnologija trans-formacije energije i Potrošnja energije i efikasnost, gdje se generalno obrađuju neki ključni elementi koji su vezani za potro-šnju energije u društvu.

Profesor Vušanović je u svom izlaganju, po-red navedenog, predstavio i laboratorije za energetske procese za koje je kazao da su više poznate u inostranstvu nego kod nas.

Mašinski fakultet ima dobru saradnju sa Ministarstvom ekonomije gdje su prisutni kao stalni član u komisiji za energetske dozvole, sa Elektroprivredom Crne Gore u projektima analiza prelaznih procesa u hi-droelektranama, sa Ministarsvom održivog

razvoja i turizma kroz projekat toplifikacije grada Pljevalja, kao i da imju dobru inter-nacionalnu saradnju sa Univerzitetom u Ljubljani i univerzitetima Minessota i New Hapmshire (USA);.

Mladen Bajković, ETG Grupa, smatra da je krajnje vrijeme se uspostavi dijalog i dobra veza između ljudi koji propisuju zakone u školstvu i zakona o gradnji, tj. između obra-zovanja i privrede i biznisa i univerziteta.

On je otvorio dvije teme, jednu vezanu za stipendiranje studenata, plaćanje postdi-lomskih studija, a drugu vezanu za koordi-naciju između privede i države u projekti-ma koje finansira država gdje se privreda može uključiti. Bajković je predložio da se napravi pilot projekat koji bi predstavljao prelaznu fazu između postojećeg sistema obrazovanja ka dualnom. Ideja programa je da se sa završnih godina studija dovedu kandidati na praksu u preduzeće i da im se, ukoliko žele da rade napravi ambijent te da imaju prioritet u nastavku školovanja.

- Praksa u školovanju treba da bude obave-zan vid, na svim nivoima obrazovanja i da na magistarskim studijama treba da budu ljudi koji su već stekli iskustvo kroz više-godišnji rad u preduzeću, izuzev ako nisu profilisani naučno- zaključio je Bajković.

Privrednici su postavljali brojna pitanja učesnicima okruglog stola u vezi sa ovom temom.

38


EBRD u Crnu Goru ulaže 30 miliona

Evropska banka za obnovu i razvoj bi tre-balo da za projekte koji će biti realizovani u Crnoj Gori u narednom periodu izdvoji oko 30 miliona eura, piše Dan.

EBRD će 10 miliona eura kapitala upotri-jebiti za izgradnju novog distributivnog centra u Podgorici.Evropska banka je pri-je nedjelju dana potpisala sa kompanijom Voli ugovor o partnerstvu i tada je objavlje-no da će distributivni centar biti izgrađen u cielju osnaživanja kompanije.

EBRD takođe razmatra i finansiranje iz-gradnje novog putničkog terminala na Aerodromu Tivat, proširenje manevarskih površina i rehabilitaciju i proširenje pole-tno-sletne staze.

Na sajtu EBRD-a se navodi da je Aerodrom postao „prepreka za razvoj turizma”, te da bi projekat povećao kapacitet putničkih ter-minala i obezbijedio dovoljan kapacitet za narednih 10 godina kao i poboljšanje kva-liteta usluga.

Oni očekuju da će projekat poboljšati sigur-nosne standarde i postizanje u skladu sa preporukama Organizacije međunarodne civilne aviacije, promovisati uključivanja privatnog sektora u nevazduhoplovne ko-mercijalne aktivnosti na Aerodromu Tivat i usvajanje međunarodno priznatih sertifi-kata.

IRF: Beskamatni krediti za nezaposlene sa diplomom fakulteta

Investiciono-razvojni fond će u narednoj godini ponuditi beskamatne kredite za ne-zaposlene sa fakultetskom diplomom koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje, ka-zao je u intervjuu Pobjedi izvršni direktor IRF Zoran Vukčević.

Plan je da se naredne godine biznis kredi-tno podrži sa 100 miliona eura.

– Na podršku mogu računati početnici, mladi, žene, nezaposlena lica sa fakultet-skim obrazovanjem, individualni poljopri-

vredni proizvođači… Planirana je podrška postojećim preduzećima za razvoj turizma, poljoprivrede, drvoprerade, proizvodnje, usluga… Podrška likvidnosti preduzećima kroz trajna obrtna sredstva, refinansiranje, faktoring, kratkoročni krediti. I naredne godine ćemo podržati infrastrukturne pro-jekte, obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine. Osnovni cilj je podstica-nje ekonomskog razvoja države i otvara-nje novih radnih mjesta kroz rast i razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća, podršku početnicima u biznisu, novom investicio-nom ciklusu, ravnomjernom regionalnom razvoju, novim tehnologijama, izvozu, po-većanju konkurentnosti – kazao je Vukče-vić.

Fond će, kako je rekao, razvijati i nove in-strumente podrške koji će uticati na bolje povezivanje preduzeća i sektora, podršku klasterima, projektima koji se odnose na proizvodnju i preradu sa većim stepenom finalizacije, a posebna pažnja će se posve-titi uspješnim preduzećima, koja redovno izmiruju obaveze prema državi. Novim in-strumentima biće omogućen veći nivo do-stupnosti finansijskih sredstava.

Arapi neće Point i Lovćen

Potencijalni investitor u Novom duvan-skom kombinatu (NDKP), kompanija BMJ Industries FZ – LLC iz Ujedinjenih Arap-skih Emirata (UAE) neće preuzeti brendove Duvanskog kombinata (DKP) u stečaju, sa-znaje Dan iz više izvora. Predstavnici arap-ske kompanije tokom pregovora sa Tender-skom komisijom, na čijem je čelu Branko Vujović, saopštili su da neće preuzeti bren-dove Point, Lovćen i Vinsent zajedno sa imovinom DKP-a, koji su procijenjeni na 1,09 miliona eura.Tako će brendovi DKP--a, prema pisanju Dana, ostati u vlasništvu države, koja će pokušati da ih proda ne-kom drugom. Vlada je udovoljila zahtjevu potencijalnog investitora da se uradi nova procjena imovine NDKP-a, odnosno imovi-ne koju arapska kompanija planira da pre-uzme, a taj posao treba da obave stručnjaci sa Mašinskog fakulteta.

Prema nezvaničnim saznanjima, kom-panija BMJ preuzeće četiri mašine DKP-a odnosno mašinu za pripremu duvana, za izradu, kao i mašine za pakovanje i izradu filter štapića. Te mašine koje su Vladin ulog u NDKP-u, po ranijoj procjeni vrijede 3,8 miliona eura, dok je ukupna imovina, raču-najući i plac na tuškom putu, ulog Glavnog grada u NDKP-u, ranije procijenjeni na 7,3

miliona eura. Arapi će, prema nezvanič-nim saznanjima, osim mašina i placa, koji je procijenjen na 2,3 miliona eura, preuze-ti i pet poslovnih prostora u Novom Sadu, Beogradu, Zemunu, Kraljevu i Nišu, koji su ranije procijenjeni na oko 800 hiljada eura i ulaze u imovinu NDKP-a kao Vladin ulog.

Potencijalni investitor odlučio je da gradi novu fabrkiku na placu Glavnog grada, koja bi trebalo da bude završena za godinu. U tom periodu plan je da se proizvodnja reali-zuje u postojećim kapacitetima Duvanskog kombinata.Arapi su za NDKP ponudili ula-ganja od 20 miliona eura, od čega će u prvoj godini, kako su najavili, uložiti 12 miliona eura, prenosi Dan.

Crnogorski BDP 41 odsto prosjeka EU

Bruto domaći prozivod po stanovniku pro-šle godine je, prema standardu kupovne moći, u Crnoj Gori iznosio 41 odsto prosjeka Evrospke unije, saopšteno je iz Monstata.

- Stvarna individualna potrošnja po sta-novniku, prema standardu kupovne moći, u Crnoj Gori je u prošloj godini iznosila 52 odsto prosjeka EU«, rekli su predstavnici Monstata.

Oni su naveli da je Eurostat danas objavio podatke o BDP-u i stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku za prošlu godinu, iskazanim preko standarda kupovne moći.

Monstat je učestvovao u tom projektu zaje-dno sa nacionalnim statističkim instituti-ma ostalih evropskih zemalja.

Od zemalja članica EU, najveći BDP po sta-novniku, prema standardu kupovne moći, zabilježen je u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva i po puta iznad prosjeka EU i iznosi 266 odsto. Bugarska se nalazi na naj-nižem nivou sa 47 odsto prosjeka EU.

Crna Goravijesti

39


Od zemalja regiona, Hrvatska ima najveći BDP po stanovniku prema standardu ku-povne moći, koji iznosi 59 odsto prosjeka EU.

- Crna Gora se nalazi na drugom mjestu na nivou od 41 odsto prosjeka EU. Makedonija i Srbija su na nivou od 37 odsto evropskog prosjeka, Albanija 30 odsto, dok je Bosna i Hercegovina (BiH) na nivou od 29 odsto prosjeka EU«, dodaje se u saopštenju.

Stvarna individualna potrošnja po stanov-niku, prema standardu kupovne moći, u prošloj godini se među zemljama članica-ma kretala između 49 odsto ispod prosjeka EU u Bugarskoj i 41 odsto iznad prosjeka EU u Luksemburgu.

Za zemlje koje imaju status kandidata za članstvo u EU, prema podacima Eurosta-ta, stvarna individualna potrošnja po sta-novniku, prema standardu kupovne moći, kreće se u rasponu od 37 odsto do 52 odsto prosjeka EU.

- Dok je BDP po stanovniku uglavnom pokazatelj nivoa ekonomske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja po stanov-niku je alternativni pokazatelj, bolje pri-lagođen da opiše materijalno blagostanje domaćinstva«, kazali su iz Monstata.

Nivo stvarne individualne potrošnje po stanovniku je više homogen nego BDP ali i dalje postoje značajne razlike među čla-nicama EU.

EU odobrila Crnoj Gori izvoz vina u rinfuzi

Evropski parlament je izglasao odluku ko-jom je Crnoj Gori omogućeno da izvozi vino u rinfuzi u zemlje članice Evropske unije, čime je napravljen izuzetak, jer do sada to nije bio moguće s obzirom na poziciju Crne Gore dogovorenu u okviru Sporazuma o stabilizaciji i prudruživanju.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljopri-vrede i ruralnog razvoja, naknadni pristup globalnoj kvoti za vino dobijen je u veoma kratkom roku od dana upućivanja zahtjeva resora, prenosi portal cdm.me.

- Izbjegnuta je uobičajena i dugotrajna pro-cedura izmjene SSP u sličnim slučajevima koja, po pravilu, podrazumijeva i određene ustupke Crne Gore prema EU... Crnoj Gori je dopušten pristup globalnoj kvoti za vino, što je omogućeno samo zemljama koje pre-thodno ispune svoje, odnosno pojedinačne kvote za vino koje su definisane protokoli-ma o vinu ispregovaranim kroz SSP, naveli

su iz crnogorskog ministarstva.

Kako objašnjavaju, s obzirom na to da Crna Gora nije bila u mogućnosti da ispuni svo-ju kvotu za vino koja se odnosila samo na flaširano vino, i kroz SSP nije na vrijeme ispregovarala izvoz vina u rinfuzi, nije ni imala mogućnost da koristi globalnu kvotu koja se odnosi na vino u rinfuzi.

Odluka o obnovi trgovinskih preferencijala analizira se i obnavlja svakih pet godina, a to znači da najnovija odluka, koja stupa na snagu 1. januara sljedeće godine, važi do 31. decembra 2020.

Iduće godine stiže četvrti mobilni operater?

Agencija za elektronske komunikacije i po-štansku djelatnost stvoriće potrebne resur-se za ulazak četvrtog mobilnog operatora na crnogorsko tržište tokom 2016. godine, za šta već postoji interesovanje više ino-stranih kompanija, kazao je Dnevnim no-vinama direktor EKIP-a Zoran Sekulić.On vjeruje da bi ulazak novog operatora, pored očekivanog sniženja cijena pojedinih uslu-ga, doveo do dodatnih pogodnosti za dru-štvenu zajednicu i Crnu Goru u cjelini.

- Korisnici bi imali koristi kroz povećanje dostupnosti i kvaliteta mobilnih elektron-skih komunikacionih usluga koje se pruža-ju na tržišnim i konkurentskim osnovama, postojeći mobilni operatori kroz kreiranje uslova za stabilan i održiv biznis, a društvo u cjelini kroz unapređenje ukupnog ICT ambijenta za građane i privredu - istakao je Sekulić.

Govoreći o interesovanju kompanija za ulazak na naše tržište, Sekulić je kazao da je EKIP nakon sprovedenih analiza donio regulatorne mjere koje unapređuju stanje na tržištu elektronskih komunikacija i ola-kšao uslove za poslovanje novih operatora.

- Specifičnosti Crne Gore, poput njenog tu-rističkog potencijala, povoljnog ekonom-skog ambijenta i poreske politike koju vodi Vlada, razvoj značajnih infrastrukturnih projekata, a sada i zvanična odluka mi-

nistara vanjskih poslova članica NATO o upućivanju poziva Crnoj Gori za članstvo, predstavljaju pravi garant i potvrdu za stra-ne investitore da je naša država privlačna, pogodna i sigurna za njihov kapital i ulaga-nja. Mi smo imali iskazana interesovanja stranih investitora koji su, uz valorizaciju naših turističkih potencijala, istakli i želju za ulaganje u razvoj kapitalnih infrastruk-turnih projekata u koje svakako spadaju i informaciono-komunikacione tehnologije, bez kojih se ne može zamisliti život, poslo-vanje i napredak čovječanstva u ovom vije-ku - ukazao je Sekulić.

On je podsjetio da Crnogorskom Telekomu i Telenoru ističu odobrenja za korišćenje radiofrekvencija krajem 2016. odnosno po-četkom 2017. godine, navodeći da se EKIP ozbiljno i temeljno priprema za postupak ponovne dodjele.

- Agencija će kao nezavisni regulator, u duhu svoje misije i zakonom propisanih nadležnosti, predstojeći postupak dizajni-rati na takav način da postoji dio rezervi-sanih radio-frekvencijskih resursa u raz-ličitim opsezima, a koji će biti dovoljni za ulazak i komercijalni rad novog mrežnog mobilnog operatora. Dakle, u pogledu re-sursa, biće stvoreni uslovi za njegov ula-zak, a da li će se to desiti zavisi i od drugih brojnih faktora, na koje mi kao regulatori ne možemo uticati - rekao je Sekulić.

Povoljne uslove za ulazak novih operatora, kako dodaje, EKIP će stvarati ne samo za one kompanije koje će izgraditi svoju mre-žnu infrastrukturu, već i za mobilne virtu-elne mrežne operatore.

- To su kompanije koje djeluju kao mobilni operatori ali bez vlastitog radio-frekven-cijskog spektra i kompletne mrežne infra-strukture. Oni iznajmljuju od jednog ili više mobilnih mrežnih operatora pristup mobil-noj mreži i druge potrebne kapacitete. Na ovaj način oni stiču mogućnosti i uslove da pružaju inovativne mobilne elektronske komunikacione us luge prilagođene odre đenim grupama korisnika po cijenama koje su konkuren tne cijenama klasičnih mobilnih mrežnih operatora - pojasnio je Sekulić.

40


Plan privatizacije za 2016. godinu

Montenegro airlines, Montecargo, Luka Bar...

Iz Vlade je saopšteno da je odluka o planu pripremljena u skladu sa Zakonom o privatizaciji privrede, a na osnovu dostavljenih prijedloga ministarstava, državnih fondova i tenderskih komi-

sija Savjeta.

- Odlukom su utvrđeni ciljevi i metode privatizacije, sa spiskom društava i procentom akcijskog kapitala za privatizaciju, te uslo-vima i rokovima za njihovu realizaciju, kao i lokaliteti koji će se turistički valorizovati. Poseban dio Odluke odnosi se na socijalne aspekte privatizacije, kazali su u Vladi.

Poručuju da će odluka o planu biti realizovana posredstvom ten-derske prodaje akcijskog kapitala, te modelom privatno-javnog partnerstva i prodajom akcija državnih fondova na berzi.

- Kada je riječ o tenderskoj prodaji, Odlukom je predviđeno da će se nastaviti sa sprovođenjem već objavljenih tendera za Institut dr Simo Milošević i Novi duvanski kombinat. Pripremiće se i sprove-sti tenderi za privatizaciju društava Montecargo, Montenegro air-lines, Marina Bar, Luku Bar, HG Budvanska rivijera, HTP Ulcinjska rivijera i Instituta za crnu metalurgiju, kazali su u Vladi.

Na osnovu modela privatno-javnog partnerstva otpočeće se, ili nastaviti, postupci turističke valorizacije: VTK Mediteran Žabljak, Donja Arza Herceg Novi, Turistički kompleks Ecolodge Vranjina, Kolašin 1600, Bjelasica i Komovi, Lokalitet između Njivica i ušća Sutorine, Velika plaža Ulcinj, Ada Bojana Ulcinj, Vojno-turistički kompleks »Bigovo- Trašte« Kotor, Kraljičina plaža (Dubovica 1), HTP »Ulcinjska rivijera« AD Ulcinj - Kamp Neptun, lokalitet predviđen za nautičko-turistički kompleks u Kotoru (NTC Marina Kotor), Uva-la Masline - »Utjeha« za rt Odrač u Baru,Vojno-turistički kompleks »Valdanos« Ulcinj, Kasarna »Gornji Klinci«- Herceg Novi, Dobra

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte utvrdio je Prijedlog odluke o planu privatizacije za 2016. godinu.

luka Herceg Novi, Skladište »Morinj« Kotor, Skladište »Dobre vode« Bar, Skladište »Kopita« Kolašin, Skladište«Rakite« Herceg Novi, Motel Šas sa Vladimir ekonomijom Ulcinj, Skijalište »Savin kuk« Žabljak, Lokalitet »Kabala for« Herceg Novi, Vojno-turistički kom-pleks “Ostrvo cvijeća“ i zemljište Prevlaka, lokaliteti obuhvaćeni Prostornim planom posebne namjene«Bjelasica i Komovi« - Cmi-ljača, Lokalitet »Buljarica« - opštine Bar i Budva, Lokalitet »Gornji Ibar« Rožaje, Lokacija u okviru nepokretnog kulturnog dobra „Kul-turno-istorijske cjeline Virpazar“ i Pošta Crne Gore AD Podgorica.

Savjet je prihvatio i Informaciju o aktivnostima na realizaciji Ugo-vora o kupoprodaji hotela “As” između HTP Budvanska rivijera, Vlade Crne Gore i AD ZAO Nega tours Moskva.

- Nakon razmatranja Informacije, Savjet je predložio Vladi da zaduži Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Zaštitnicu imo-vinsko pravnih interesa Crne Gore da, u ime Vlade Crne Gore, u roku od 15 dana pokrene postupak raskida Ugovora o regulisanju međusobnih odnosa učesnika u kupoprodaji hotela “As” i Aneksa br.1 Ugovora, kao i Ugovora o kupoprodaji hotela. U saradnji sa HG “Budvanska rivijera” pokrenuće se i procedura za aktiviranje i na-platu bankarske garancije, kazali su u Vladi.

Savjet je predložio Vladi da, u skladu sa Ugovorom o prodaji udi-jela u »Montenegro defence industry« d.o.o Podgorica, imenuje revizorsku kuću za nadzor ispunjenja ugovornih obaveza Kupca (Konzorcijuma kompanija »A.T.L. – Atlantic Technologies“ Ltd iz Izraela i »CPR-Impex“ iz Republike Srbije).

Na sjednici Savjeta donešena je i Odluka o izmjeni Odluke o ime-novanju Tenderske komisije za valorizaciju lokaliteta »Buljarica“, na teritoriji opština Bar i Budva.

41


Predsjednik Vlade Milo Đukanović

Javni dug održiv

u funkciji ekonomskog

rasta

Većina novog javnog zaduženja iskorišćena je za realizaci-ju razvojnih projekata, pri čemu nema nikakvog straha od održivosti javnog duga sve dok Crna Gora ostvaruje dobar

tempo ekonomskog rasta, saopštio je predsjednik Vlade Milo Đu-kanović.

On je na sjednici Vlade na Cetinju, koja je bila otvorena za javnost, kazao da je veoma važno saznanje ne samo koliki je javni dug, nego za šta se koristi.

- Od 2006. do ove godine javni dug smo povećali oko 1,7 milijardi eura, ali je istovremeno bruto domaći proizvod (BDP) povećan oko 1,5 milijardi eura. To svjedoči da je većina novog javnog zaduže-nja iskorišćena za realizaciju razvojnih projekata, a ne za tekuću javnu potrošnju - rekao je Đukanović odgovarajući na pitanje koje mjere Vlada namjerava da preduzme u cilju obezbijeđenja održi-vosti javnog duga.

On je naveo da se manipuliše podatkom o nivou sredstava koji će se iskoristiti za otplatu kredita, kao i da često u javnosti politički konkurenti pominju kako su sredstva u budžetu u ovoj godini u iznosu od 688 miliona namijenjena za otplatu duga.

- Od tih 688 miliona, 391 milion eura je refinansiranje duga odno-sno uzimanje povoljnijeg kredita, čime se poboljšavaju njegovi uslovi otplate, produžava rok i snižava kamata. Kada se to odbije, ostaje 297 miliona od čega je 255 miliona za autoput. Toliko o te-zama koje se saopštavaju od naših političkih konkurenata kako se ova Vlada razmahnula i zadužila zemlju - precizirao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, nema nikakvog straha od održivosti javnog duga Crne Gore sve dok se ostvaruje ovako dobar tempo ekonomskog rasta.

- Problem bi mogao nastati ukoliko bi mi počeli da zaostajemo u pogledu tempa ekonomskog rasta, zbog čega je najvažniji interes u budućnosti Crne Gore kontinuirano dinamičan ekonomski i dru-štveni razvoj koji će počivati na dinamičnom ekonomskom rastu - ocijenio je Đukanović.

On je rekao i da se Vlada sučava sa dilemom hoće li se hrabro i ofanzivno ući u savladavanje 'uskih grla', najprije u infrastrukturi, budućeg ekonomskog razvoja, što neminovno znači zaduživanje ili će u interesu očuvanja parametra niske zaduženosti ostati traj-no zaleđena na zatečenom nivou ekonomskog razvoja.

- Opredijelili smo se da idemo putem ofanzivnijeg sagledavanja problema u infrastrukturi što znači i novo zaduživanje. Za mene ono nije opasno ako podrazumijeva pametno investiranje, što zna-či da je već sada pametno investirano jer rezultat toga je rast BDP--a, koji je u ovoj godini ostvaren manje više u svim djelatnostima, odnosno industriji, građevini, turizmu, poljoprivredi i trgovini - re-kao je Đukanović.

Sve to, kako je dodao, ne bi bilo moguće da nijesu imali intenzivnu kapitalnu potrošnju koja je unaprijedila infrastrukturu i druge pre-tpostavke za dinamiziranje privredne djelatnosti i ekonomskog rasta u zemlji.

- Strukturne reforme su najvažniji dio djelatnosti koje Vlada mora preduzeti u narednom periodu da bi ostvarila cilj koji se odnosi na vraćanje budžetskog deficita i nivoa javnog duga u okvire Mastrih-ta - dodao je Đukanović.

Potrebne su, kako je zaključio, strukturne reforme koje će obezbije-diti dalje snaženje prihodne strane svih korisnika javnih prihoda, kao i strukturne reforme koje će voditi ka racionalizaciji potrošnje u vitalnim djelovima sistema i unaprijeđenja kvaliteta usluga.

42


Poslovni forum Crna Gora-Slovenija

Zajednički nastupati na trećim tržištima

rani kapitalni investicioni projekti – infrastruktura i energetika – kazao je Saveljić.

Podsjetio je da Crna Gora naredne godine započinje gradnju auto-puta i obnovu željezničke infrastrukture, a postoje i najave iz EU da će se na njihovoj agendi naći i izgradnja jadransko-jonskog pu-tnog i energetskog pravca.

- Zapadni Balkan se u planovima Evrope, Kine i Turske pozicio-nira kao dio transportnog i gasnog koridora prema Mediteranu i Evroaziji, što široko otvara vrata saobraćajnoj integraciji regiona, kao preduslovu ubrzanja ekonomskog rasta. Za slovenačku eko-nomiju, ovi infrastrukturni projekti imaju veliki značaj – smatra Saveljić.

Crna Gora, Slovenija i Turska su potpisnice memoranduma o iz-gradnji hidroelektrane na Morači. Energetska strategija Crne Gore predviđa i stavljanje u pogon bogatih resursa obnovljivih izvora energije i dogovor zemalja regiona o upravljanju prekograničnim vodnim tokovima čime ćemo dodatno istaći svoju komparativnu prednost – hidroenergiju.

Prema Saveljićevim riječima, našoj zemlji bi dobro došlo i znanje Slovenaca u privlačenju sredstava iz EU fondova, što bi došlo do izražaja u zajedničkim projektima na području ekologije i ener-getske efikasnosti, gdje Crnu Goru očekuju zahtjevni poslovi prila-gođavanja restriktivnim standardima Unije.

Pohvalio je saradnju sa Gospodarskom zbornicom Slovenije sa ko-jom je već realizovano nekoliko projekata koji se odnose na mala i srednja preduzeća, energetsku efikasnost i ekologiju, a koji su fi-nansirani iz EU fondova.

- Turizam je takođe grana u kojoj postoji mogućnost za saradnju. Crna Gora je diversifikovala koncept turističke ponude i nije is-

Zajedničkim nastupom na trećim tržištima crnogorska i slo-venačka preduzeća ostvariće sinergetski efekat, ocijenjeno je na poslovnom forumu Crna Gora - Slovenija, održanom 9.

decembra 2015. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

Skup su organizovali Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Gospodarskom zbor-nicom Slovenije i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i pre-hrane Republike Slovenije.

Glavna tema foruma bila je stimulisanje poslovne saradnje i in-vesticija kroz sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, ener-getike, šumarstva i drvne industrije, informacionih tehnologija i zaštite životne sredine. Bila je to prilika da se na nајbоlјi nаčin prеdstаve kapaciteti crnogorskih prеduzеćа i konkretne mo-gućnosti za nastup na slovenačkom tržištu i obrnuto.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić ocije-nio je da skup potvrđuje to da slovenački i crnogorski poslenici biznisa prepoznaju jedni druge kao sigurne i prave partnere za sa-radnju u svim oblastima. Privredna komora će svoj angažman u narednom periodu još snažnije zasnovati na ispunjavanju privre-dne saradnje Crne Gore i Slovenije novim sadržajem koji najbolje pogoduje ekonomskim interesima dvije zemlje i sve povoljnijem institucionalnom okviru u kojem se ta saradnja odvija.

- Uvjeren sam da postoji veliki broj poslovnih mogućnosti koje treba iskoristiti za unapređenje poslovne saradnje dvije zemlje. Slovenija je uvijek među prvih 10 ekonomskih partnera Crne Gore. U ukupnom izvozu Crne Gore tokom deset mjeseci 2015. godine, Slovenija je na sedmom mjestu, a u uvozu na osmom. Slovenački kapital je prisutan u više od 100 preduzeća i u svim investicionim fondovima u našoj zemlji. Oblasti koje se među prvima kandiduju za zajednička ulaganja su one u kojima su već započeti ili plani-

Postoji rastuće interesovanje Slovenije za investiranje u crnogorsku poljoprivredu.

43


ključivo ljetnja destinacija, već sve više privlači ljubitelje aktivnog odmora, pa mnoge agencije nude obilaske i boravak u njenom pla-ninskom dijelu. To je uticalo da broj Slovenačkih turista iz godine u godinu raste, a u 2015. je veći za 21 odsto – kazao je Saveljić.

Potpredsjednik Komore je ocijenio da ćemo primjenom dobrih is-kustava Slovenije u povezivanju poljoprivredne proizvodnje i tu-rizma moći da doprinesemo razvoju ovih prioritetnih grana.

Izraženo interesovanje za jačanje veza između privreda dvije zemlje još jedan je korak u razvoju regionalne saradnje. Takvom povezivanju u velikoj mjeri doprinijeće i Komorski investicioni fo-rum, konstituisan u oktobru ove godine.

Najavljeno je formiranje crnogorske državno-privredne delegacije koja će na proljeće 2016. godine posjetiti Sloveniju i sa tamošnjim privrednicima nastaviti razgovore o unapređenju ekonomske sa-radnje.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović saopštio je da države moraju razmišljati kako da prave pakete proizvoda koje mogu ponuditi trećim zemljama.

- Suviše smo mali da bi bili u mogućnosti da budemo konkurentni na velikim tržištima - rekao je Ivanović.

Naveo je da postoji rastuće interesovanje Slovenije za investiranje u oblasti poljoprivrede u Crnoj Gori, što predstavlja šansu koju je važno prepoznati.

- Dogovorili smo da formiramo posebnu međudržavnu komisiju koja će se aktivnije pozabaviti poljoprivredom, šumarstvom, drvo-preradom i svim onim što potpada pod resor naših svakodnevnih aktivnosti - rekao je Ivanović.

On je kazao da žele da otvaraju što više prostora za poslovnu sara-dnju, pri čemu je sa slovenačkim kolegom razgovarao o tome kako čvršće uvezati istraživanja, nauku, obrazovanje i poljoprivredu tako da se sve do čega se dođe kroz istraživački postupak primije-ni u oblasti poljoprivrede.

- Cijenim podršku Slovenije u procesu otvaranja pregovora u sva tri poglavlja u vezi sa poljoprivredom. Takođe smo dogovorili na-stavak saradnje u razmjeni eksperata i otvorili prostor za mlade ljude kako bi dali doprinos razmjeni praktičnih iskustava i znanja - kazao je Ivanović.

On je dodao da je crnogorsko Ministarstvo podržalo inicijativu slo-venačkog da se 20. maj proglasi danom meda u svijetu.

Potpredsjednik Vlade Republike Slovenije i ministar poljoprivrede, šumarstva i hrane mr Dejan Židan kazao je da ta zemlja i Crna Gora teže ka jačanju dobrih bilateralnih odnosa u oblastima poljo-privrede, ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosa-nitarne službe, šumarstva, ribarstva i životne sredine.

Židan je naveo da je potrebno još više saradnje i biznisa između dvije zemlje. On je izrazio uvjerenje da će skup u Komori doprini-jeti otvaranju novih mogućnosti za povećanje robne razmjene, te da će iz njega proizići konkrenta poslovna partnerstva i aktivnosti zasnovane na povjerenju, izuzetnosti i poštovanju.

- Bitno je da smo dogovorili da na neka treća tržišta idemo zajedno, jer će to biti saradnja gdje možemo da imamo sinergički efekat - dodao je Židan.

Zamjenik direktora Gospodarske zbornice Slovenije Matej Rogelj ocijenio je da izvoz znači vanjska potrošnja, koja je glavni motor privrednog rasta.

- Slovenački izvozni sektor, industrija i usluge fleksibilni su i sklo-ni partnerstvima. Njen obim opada već nekoliko godina, pri čemu ima nekoliko okolnosti koje ovaj trend mogu okrenuti - kazao je Rogelj.

Crna Gora, kako je kazao, ima velike potencijale i potrebu u razvoju poljoprivrede, u agroindustriji, drvnoj industriji i infrastrukturi.

- Slovenačka preduzeća iz tih oblasti imaju znanje, iskustvo među-narodne reference. U saradnji sa trećim partnerima dolaze projekti i sredstva, pri čemu se otvara mogućnost zajedničkog nastupa na trećim tržištima - kazao je Rogelj, koji je zatim govorio o poslov-nom ambijentu svoje zemlje.

Ekonomske potencijale i investicioni ambijent u Crnoj Gori pred-stavila je Lidija Rmuš, sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede u Privrednoj komori, a investicione potencijale poljoprivrede Ne-manja Katnić, sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog ra-zvoja.

Uslijedili su bilateralni razgovori predstavnika kompanija Slove-nije i Crne Gore.

44


Razvojni fond Abu Dabija

Krediti za Mesopromet, Goranović, Vektru Jakić i Milkraft

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i predstavnici četiri crnogorske kompanije potpisali su prve ugovore o dugoročnom kreditiranju razvojnih proje-

kata u oblasti poljoprivrede iz razvojnog fonda Abu Dabija.

Ivanović je ugovore potpisao sa vlasnicima kompanija Milkraft, Mesopromet, »Goranović« i Vektra Jakić, Draganom Burićem, Hil-mijom Francom, Đorđijem Goranovićem i Draganom Brkovićem.

Ivanović je, nakon potpisivanja, kazao da se otvara jedno novo po-glavlje kada je u pitanju poljoprivreda.

- Osnovni cilj ovog projekata jeste da otvorimo nova radna mjesta, podstaknemo proizvodnju i koliko god možemo realizujemo sup-stituciju uvoza domaćom proizvodnjom, rekao je Ivanović.

On je dodao da je minimalni iznos kreditnih sredstva milion dola-ra, a maksimalni tri miliona dolara.

- Kredit se daje i vraća se u dolarima. Sve četiri firme su dobile iznos od tri miliona dolara. Sredstva će se povlačiti nakon što se obezbijede odgovarajući kolaterali, odnosno nakon što dobijemo obezbijeđenje u skladu sa ugovorom koji je potpisan, objasnio je Ivanović.

Kamatna stopa na godišnjem nivou je 2,5 odsto, rok vraćanja kre-dita je 17 godina, a grejs period četiri godine.

- U ovom momentu imamo 32 aplikacije od kojih smo više nego pola morali da odbjemo, jer se ova sredstva ne mogu koristiti za vraćanje prethodnih dugova niti za rješavanje pitanja likvidnosti,

Cilj ovog projekata je otvoranje novih radnih mjesta, podsticanje proizvodnje i supstitucija uvoza domaćom proizvodnjom.

već isključivo za razvojne i nove projekte, saopštio je Ivanović.

On je naveo da se među prva četiri potpisnika ugovora nalaze tri kompanije iz sjevernog dijela Crne Gore.

- Mislim da je to konkretan pokazatelj odnosa Vlade prema sjever-nom dijelu države. To istovremeno stvara i obavezu svih korinsika kredita i građana iz sjevernog dijela da uzvrate novim radnim mje-stima i većom proizvodnjom, poručio je Ivanović.

Ambasador Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Crnoj Gori, Haf-sa Al Ulama kazala je da je to kamen temeljac za naredni rad.

- Ovo je dokaz jake veze između dvije države i jedan od kataliza-totra za pokretanje proizvodnje u Crnoj Gori. Podrška se fokusira na sjeverni dio Crne Gore i stvaranje novih poslova i poboljšanje cjelokupne industrije i poljoprivrede«, kazala je Al Ulama.

Ugovori su, kako je podsjetila, dodijeljeni kompanijama koje se bave prerađivanjem mesa i mlijeka, kao i drvnom industrijom.

- Drago nam je što će UAE biti uvoznik tih proizvoda, rekla je Al Ulama.

Burić je kazao da je zadovoljan što će kompanija Milkraft sada biti partner sa UAE.

- Sigurno ćemo biti broj jedan u regionu, saopštio je Burić.

Franca je rekao da je ugovor o kreditu jedan veliki podsticaj i pod-strek za nova zapošljavanja i modernizaciju i proširivanje kapa-citeta.

45


»Trudiću se da na najbolji način opravdam ova kreditna sredstva koja smo dobili pod povoljnim uslovima«, poručio je Franca.

Goranović je rekao da će njegova kompa-nija kreditna sredstva od Abu Dabi fonda iskoristiti za proširenje proizvođačkih ka-paciteta, sa posebnim akcentom na izvo-zne aktivnosti.

- U narednom periodu poboljšaćemo ak-tivnosti sa primarnim poljoprivrednim proizvođačima. U ovom momentu naša kompanija ima saradnju sa dvije hiljade primarnih poljoprivrenih proizvođača, ka-zao je Goranović.

Cilj je, kako je dodao, da se meso koje se proizvode u Crnoj Gori pretvori u finalni proizvod i da se prodaja lansira prema tu-rističkoj privredi, sa posebnim akcentom za izvoz.

- Naša kompanija će u narednom periodu ojačati konkurentsku sposobnost da proširi izvozna tržišta, jer u ovom momentu izvo-zimo u četiri države, rekao je Goranović.

Brković je ocijenio da je važno što je Vlada prepoznala i krenula u podršku razvoju in-dustrijske proizvodnje, jer ozbiljne ekono-mije, kako je rekao, nema bez industrijske proizvodnje bez izvoza.

- Vektra Jakić je jedan od najvećih drvnih kombinata ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu. Sredstva ćemo iskoristi za zavr-šetak jedne fabrike koja je već četiri godi-ne čekala na izlazak njenog proizvoda na međunarodno tržište«, kazao je Brković.

On je naveo da je kompanija već spremna da od maja izvozi na tržište UAE koje je, kako smatra, jako rigorozno i zahtjevno.

Ministarstvo je krajem avgusta ove godine, u saradnji sa Razvojnim fondom Abu Da-bija i crnogorskim Investiciono razvojnim fondom (IRF), objavilo javni poziv za kredi-tiranje razvojnih projekata u poljoprivredi, vrijedan 50 miliona dolara.

Ministarstvo poljoprivrede je, uz podršku IRF-a i Razvojnog fonda Abu Dabija, pokre-nulo projekat pod nazivom Podrška Abu Dabija razvoju poljoprivrede Crne Gore (ADMAS), čiji je cilj povećanje standarda proizvodnje i prerade, jačanje konkuren-tnosti i doprinos održivoj upotrebi priro-dnih resursa i poboljšanju životnog stan-darda u ruralnim oblastima.

Raspoloživa sredstva po javnom pozivu iz-nose 50 miliona dolara, a on će biti stalno otvoren do povlačenja navedenog iznosa.

Startup kompanije, po definiciji, pred-stavljaju tehnološku firmu ili organi-zaciju koja u kratkom vremenskom

periodu može da udvostruči ili utrostuči broj korisnika. Neke od najvećih startup kompanija u svijetu su Facebook, Twitter, Instagram, Uber ili Shazam i svima je zaje-dničko da koriste internet kao medij.

Predsjednik kompanije Domen.me i nevla-dine organizacije Digitalizuj.me, Predrag Lešić, ocijenio je da Crna Gora ima pote-škoća kada je startup u pitanju, iako bi raz-vijanje startup ekosistema moglo umnogo-me da pomogne crnogorskoj ekonomiji.

- Svi koji odluče da krenu sa razvijanjem neke startup kompanije u Crnoj Gori, mogu ostvariti samo prvi korak, a to je razgovor sa mentorima i uobličavanje ideje, a sve ostalo moraju potražiti van granica zemlje. Sljedeći korak je investicija. Ukoliko vam je potreban novac, a vi ga nemate, ili posebni uslovi za formiranje preduzeća kako bi vam troškovi poslovanja bili minimalni, ukoliko je moguće da ih uopšte nema, morate naći investitora”, rekao je Lešić Pobjedi.

Projekt menadžer Paccino projekta, Ra-divoje Drobnjak, složio se sa ocjenom da perspektiva startup kompanija u Crnoj Gori jedva i postoji.

- Ekonomija Crne Gore je bazirana na rastu

i razvoju preduzetništva, prije svega mikro, malih i srednjih preduzeća. U tom smislu može se govoriti o ambijentu koji posjedu-je preduslove za razvoj startup kompanija. Međutim, trenutna situacija na tom polju nije zadovoljavajuća, naročito ako se pore-dimo sa prosjekom EU ili drugih razvijenih tržišta širom svijeta, saopštio je Drobnjak.

Očigledno je da je za startup kompanije te-ško naći investitora, ali Lešić je optimista i navodi da se u Crnoj Gori dešava sve više aktivnosti iz oblasti startupa.

- Nedavno je završen prvi Startup Vikend i prvi WARP u organizaciji hub:raum. Iz ova dva programa sigurno mogu da nasta-nu makar dvije kompanije i ono šta njima treba u ovom trenutku jeste prostor u kom mogu da rade i plate od kojih mogu da žive dok ne završe prototip, bez ikakvih troško-va, objasnio je Lešić.

Drobnjak je kazao da je startup zajednica u Crnoj Gori iz dana u dan jača, pa da to nije tema koja se preskače.

- Startup je postala zvučna riječ, odnosno tema koja privla či sve veći broj, prije sve-ga mladih ljudi, sa kreativnom energijom, inovativnim rješenjima i drugačijim pogle-dom na stanje u okruženju, rekao je Drob-njak, prenosi Mina business.

Novoformirana preduzeća

Slaba perspektiva za startup kompanije

Razvijanje startup eko sistema moglo bi da pomogne privredi.

46


Ekonomska kriza je teško pogodila građe-vinsku industriju. Kako je vaša kompanija prebrodila ovaj težak period?

T. Čelebić: Ekonomska kriza je prouzro-kovala smanjenje kapitalnih investicija u državi, smanjenje kako stranih, tako i do-maćih investicija. Jednom riječju, desilo se smanjenje potrošnje na globalnom nivou. Naravno da je sve ovo i te kako uticalo na rast i razvoj građevinskog sektora.

Kako bismo prebrodili težak period, dužnost svih nas u ovom poslu jeste da predvidimo i prepoznamo potencijalne probleme i sho-dno tome pripremimo adekvatne inicijati-ve za rješavanje različitih aktuelnih pro-blema. Jedan od djelotvornih mehanizama odbrane svakako jeste disperzija kapitala i mi se po- našamo kao investicioni sistem već duži niz godina i preusmjeravamo sop-stvene investicije u projekte za koje misli-mo da su profitabilni i imaju siguran povrat uloženih sredstava.

Ovakvi potezi su prevashodno važni u cilju očuvanja kvalitetnih kadrova koji jesu naj-važniji resurs u svim firmama koje posluju u okviru Čelebić sistema. Pored toga, kriza je iznijansirala važnost timskog rada, do-bre organizacije unutar kompanije, ulaga-nja u znanje i usavršavanje, kao i važnost posvećenosti, radne etike i korporativne kulture. Važno je naglasiti i značaj kva-litetnog planiranja u biznisu, upravljanja troškovima i efikasnosti u radu kao bitnih preduslova kvalitetnog investiranja i reali-zacije investicije.

Šta su najveći problemi trenutno za građe-vinski sektor u Crnoj Gori?

T. Čelebić: Zbir većeg broja manjih prepre-ka i zastoja u poslovanju čini ukupno veli-ku barijeru u građevinskom sektoru. Odgo-vorom na prethodno pitanje sam dotakao najznačajnije izazove sa kojima se suočio i suočava građevinski sektor, a ako se tome dodaju usporena administracija, nedosta-

tak planske dokumen-tacije, inertnost u poslovanju, neizostavni rizici u realizaciji investicije, prolongiranje i odugovlačenje kao i nelojalna konkurencija, onda je jasno da ne postoji jedan dominantni problem u ovoj grani bznisa, već niz manjih barijera koje na svakodnevnom nivou usporavaju operativnost i efikasnost i prolongiraju re-alizaciju investicija.

Da li javne investicije u infrastrukturu mogu da pokrenu privredu?

T. Čelebić: Mogu, i te kako. Ukoliko kapi-talne infrastrukturne projekte realizuju domaće kompanije, benefiti mogu biti vi-šestruki i za državu i za izvođača. Pod ovim se podrazumijeva i upošljavanje što većeg broja domaćih kadrova. Ukoliko ipak te in-vesticije budu realizovale strane kompani-je, benefiti će biti znatno manji. Ozbiljnost jedne države se, prije svega, mjeri brojem i uspjehom domaćih kompanija. Mišljenja sam da akcenat treba da bude na jačanju domaćih kompanija koje će kroz partner-stva sa referentnim stranim kompanijama izrasti u respektabilne domaće sisteme i nosioce privrednog razvoja.

Kako ocjenjujete uslove poslovanja u Crnoj Gori i gdje vidite najviše prostora za una-pređenje poslovnog ambijenta?

T. Čelebić: Crna Gora je prepoznata kao destinacija koja već godinama stvara kva-litetne preduslove za dovođenje stranih investitora uz ukupno jačanje privrednog ambijenta. Shodno tome donijet je niz za-konskih rješenja koja uključuju poreske ali i druge olakšice za strane investitore. Intenzivno se radi na poboljšanju i jača-nju bezbjednosne i političke stabilnosti, a pridruživanje NATO-u bi konačno poslalo jasnu poruku svim zainteresovanim inve-stitorima da su njihova ulaganja u našu dr-žavu bezbjedna.

Ono na čemu u perspektivi treba raditi je-ste jačanje kadrovskog potencijala, izrada

infrastrukture, a pod time mislim na pu-teve ali i željeznicu i aerodrome. Potrebno je da shvatimo da bez znanja ne može biti ozbiljnijeg napretka. Ulaganje u znanje je najsigurnije uloženi novac sa najbržim po-vratom!

Prema vašoj ocjeni, da li je saradnja pri-vrednika Srbije i Crne Gore i uopšte unutar regiona na zadovoljavajućem nivou? Da li postoje prepreke prilikom trgovine ili in-vestiranja, i koje?

T. Čelebić: Nije. Sve što se desilo na prosto-ru bivše Jugoslavije u posljednjih 25 godina ostavilo je duboki trag, nažalost u negativ-nom smislu. Kao rezultat, danas imamo nestabilnu političku situaciju, zatvaranje granica i uvođenje različitih mjera zaštite.

Ekonomija je u suštini igra brojki. Konkre-tno ako poslujete na tržištu od 20 miliona ljudi, vi nešto značite i možete se smatra-ti konkurentnim, ali ako ste na tržištu od milion ili dva miliona stanovnika, onda ste mali i nekonkurentni. Ne mogu da kažem da nema izuzetaka, ali ih je vrlo malo.

Činjenica je da, dok se mi bavimo spore-dnim stvarima, evropski giganti s lakoćom osvajaju naše prostore. Ekonomija velikog obima i jeftin novac, najnovija tehnološka dostignuća, povlastice i benefiti koje do-bijaju od svojih država, uz druge činioce, stvaraju prednosti protiv kojih se veoma teško boriti u ovim vremenima.

Šta je, prema vašem mišljenju, najvažnije učiniti kako bi se povećala konkurentnost crnogorske privrede?

T. Čelebić: Najvažniji preduslovi poveća-nja konkurentnosti crnogorske privrede jesu: ulaganje u znanje, reforma školstva i konstantno usavršavanje kadrova; realiza-cija najvažnijih infrastrukturnih projekata; jačanje konkurentnosti u bankarskom sek-toru; poboljšavanje administrativnih kapa-citeta i zakonske regulative, kao i brižljivo planiranje na svim nivoima.

Tomislav Čelebić, predsjednik Kompanije Čelebić

Najbolje je ulaganje u znanje

Potrebno je da shvatimo da bez znanja ne može biti ozbiljnijeg napretka.

47


Tomislav Celebic, President of Celebic Company

Investment in knowledge pays off the best The economic crisis has hit the construction industry very hard. How has your company overcome this difficult period?

T. Celebic: Economic crisis has caused the reduction of capital in-vestments in the state, fall of both foreign and local investments. In a word, the consumption at the global level has been cut down. Of course, all this has affected significantly the growth and deve-lopment of construction sector.

In order to overcome this difficult period, we must anticipate and recognize the problems and thus prepare adequate initiatives for resolving various current problems. One of the effective defense mechanisms includes dispersion of capital. We behave as an in-vestment system for a long time. We redirect our own investments in projects which we think are profitable and have a safe return on investment.

These moves are primarily important in order to maintain high quality staff, which is the most important resource in all compani-es which operate within Celebic system. Moreover, the crisis has nuanced the importance of team work, good organization within the company, investment in knowledge and advanced trainings as well as the importance of dedication, work ethics and corporative culture. It is very important to emphasize the quality planning in business, cost management and work efficiency as necessary pre-conditions for quality investments and realization of investment.

What are the biggest problems for construction sector in Monte-negro at this moment?

T. Celebic: A large number of small obstacles and delays in busi-ness represent the great barrier in the construction sector. Within the answer on the previous question I have mentioned the most significant challenges which the construction sector faced and is still facing. If we add slow administration, lack of planning docu-mentation, inertness in business, unavoidable risks in investment realization, postponement and delay as well as unfair competition, then it becomes clear that there is not a single dominant issue in this business branch, but a series of smaller barriers which slow down the operativeness and efficiency and postpone the realiza-tion of investments.

We have to understand that a serious progress cannot be achieved without knowledge.

48


Can public investments in infrastructure revive the economy?

T. Celebic: Certainly. If capital infrastructure projects are realized by domestic companies, the state and the contractor may have multiple benefits. This implies the employment of more local staff as well. But if the foreign companies realize these investments, the benefits will be considerably less. The earnestness of the state is reflected in, first of all, the number and success of local compa-nies.

I think that the emphasis should be placed on strengthening local companies, which will grow into respectable domestic systems and holders of economic development through partnership with referent foreign companies.

What is your opinion about the business conditions in Montene-gro and in which areas can the business environment be promo-ted mostly?

T. Celebic: Montenegro is recognized as a destination which has been creating preconditions to attract investors for years along with overall strengthening of business environment. Consequen-tly, a series of legal solutions have been brought including tax and other incentives for foreign investors. We are working on improve-ment and strengthening of security and political stability. Joining the NATO would finally send a clear message to all interested inve-stors that their investments in our state are safe.

In the future we should work on the strengthening of HR capa-cities, construction of infrastructure, and by this I mean roads as well as railways and airports. We have to understand that a serious progress cannot be achieved without knowledge.

According to you, is the business cooperation between Serbia and Montenegro and region in general at the satisfying level? Are the-re barriers in trade or investment? Can you identify them?

T. Celebic: No, it is not. Everything that happened in the last 25 years in former Yugoslavia has left a deep trace, unfortunately, a negative one. It has resulted in unstable political situation, closing the boundaries and introducing different protective measures.

In the essence, the economy is a game with numbers. In parti-cular, if you operate on the market of 20 millions of people then you make a difference and can be considered competitive. On the other hand, at the market of one or two million of people, you are small and non-competitive. I cannot say that there are no excep-tions, but very few.

It is a fact that while we are dealing with secondary matters, Euro-pean giants easily win our market. Economy of greater scale and “cheap money”, the latest technological achievements, privileges and benefits which they receive from their states, along with other factors are the advantages which are difficult to deal with in these times.

What should be done in order to increase competitiveness Mon-tenegrin economy?

T. Celebic: The most important preconditions for increasing the competitiveness of the Montenegrin economy are: investment in knowledge, education reform and constant advanced training of staff; realization of major infrastructure projects; strengthening the competitiveness of the banking sector; improving administra-tive capacities and legislation, as well as careful planning at all levels.

Aktuelni Vladin program stručnog osposobljavanja, koji će biti sproveden 2016. godine, karakteriše velika disproporci-ja u odnosu ponude i tražnje, piše Analitika.

Poslodavci su tražili 9.014 pripravnika, a u programu će učestvo-vati 3.452 visokoškolca, dok je ostalo upražnjeno 5.380 slobodnih mjesta za stručno osposobljavanje. Poslodavci su najviše tražili kvalifikacije iz oblasti ekonomskih nauka (računovodstvo, finan-sije i bankarstvo, ekonomija), zatim pravo, elektronika, telekomu-nikacije i računari, engleski jezik i književnost, što je bio slučaj i prethodnih godina. Za studijski program računovodstvo, finansi-je i bankarstvo prijavilo se 97 visokoškolaca od traženih 827, za ekonomiju 331 od traženih 717, za elektroniku, telekomunikacije i računare 42 od traženih 263, dok se za engleski jezik i književnost prijavilo 58 visokoškolaca od traženih 225. Isti broj svršenih stu-denata se prijavio i za studijske programe novinarstvo i učiteljske studije, od traženih 223, odnosno 197.

Kuriozitet je da se za grafički dizajn prijavilo samo 16 visokoško-laca od traženih 84, za računarstvo i informacione tehnologije 17 od traženih 80, a za matematiku svega četvoro od traženih 72. Za studijski program vinogradarstvo i voćarstvo nije bilo prijavljenih, kao ni za programe klasično bankarstvo, hidrotehnika, političko--administrativne studije i režija.

U četvrtom ciklusu Vladinog programa stručnog osposobljavanja naredne godine će 3.452 visokoškolca dobiti priliku da odrade de-vetomjesečni pripravnički staž, tokom kojeg će primati naknadu u neto iznosu od 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u pre-thodnoj godini. Ove godine je u Vladinom programu učestvovalo 3.458 visokoškolaca, 2014. 3.744, a 2013. 4.211 visokoškolaca, nave-deno je u izvještaju o realizaciji programa stručnog osposobljava-nja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2015/2016. godinu.

- Istraživanja su pokazala da program doprinosi realizaciji ključ-nog cilja koji se tiče podrške mladim visokoškolcima pri prelasku iz svijeta učenja u svijet rada i povećanju zapošljivosti mladih. Program omogućava licima sa stečenim visokim obrazovanjem, bez radnog iskustva, da tokom devetomjesečnog stručnog ospo-sobljavanja steknu znanja, vještine i kompetencije za samostal-no obavljanje posla i polaganje odgovarajućeg stručnog, odnosno državnog ispita. Poslodavcima u javnom i privatnom sektoru pro-gram daje šansu da prepoznaju potrebe za određenim kadrom, koji odgovara njihovoj specifičnoj djelatnosti, i radno ga angažuju po isteku stručnog osposobljavanja. Devetomjesečno stručno ospo-sobljavanje je svojevrsna podrška obrazovanju mladih, odnosno podsticaj da kroz dokazivanje u radnom okruženju lakše dođu do zaposlenja i istovremeno motiviše poslodavce za otvaranjem no-vih radnih mjesta - ističe se u izvještaju koji je Vlada usvojila u četvrtak.

Broj oglašenih mjesta 30 odsto veći: Aktuelni program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem počeo je 17. septembra 2015. godine, objavljivanjem javnog poziva poslo-davcima za učešće u programu od strane Uprave za kadrove za poslodavce iz javnog sektora i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za poslodavce iz privatnog sektora, kao i na web stranicama Vlade Crne Gore, Uprave za kadrove i Zavoda za zapošljavanje. Prijava poslodavaca je trajala od 21. septembra do 21. oktobra 2015. godine.

- Ove godine poslodavci su oglasili potrebu za 9.014 mjesta za stručno osposobljavanje, od čega je javni sektor prijavio potrebu za 3.106 slobodnih mjesta, a privatni sektor za 5.908 slobodnih

49


Program stručnog osposobljavanja

Disproporcija ponude i tražnjemjesta. Broj prijavljenih mjesta u četvrtom ciklusu programa je veći u odnosu na prethodna tri ciklusa, odnosno u 2012. godini broj oglašenih mjesta je bio 5.317, 2013. godini taj broj je iznosio 5.800, dok je u 2014. godini iznosio 6.930. U odnosu na prethodnu godinu broj oglašenih mjesta za četvrti ciklus programa porastao za čak 30 procenata, što potvrđuje izuzetan porast interesovanja posloda-vaca - ističe se u izvještaju.

Kako je precizirano, ukupan broj osoba sa stečenim visokim obra-zovanjem koji se prijavio za učešće u aktuelnom programu je 3.713. Nakon elektronskim putem sprovedenog postupka povezivanja korisnika i poslodavaca 3.361 visokoškolac je dobio priliku da se u devetomjesečnom periodu stručno osposobljava kod izabranog poslodavca i time stekne uslove za polaganje stručnog ispita. S ob-zirom na to da u prvom krugu povezivanja poslodavaca i korisnika

352 nije dobilo poslodavca, a imajući u vidu da je na raspolaganju bio značajan broj slobodnih mjesta, organizovan je i drugi krug pri-javljivanja potencijalnih korisnika Programa. Nakon sprovedenog drugog kruga 112 korisnika je biralo preference, od čega je 91 viso-koškolac dobio poslodavca.

- Nakon sprovedene prve i druge faze povezivanja poslodavaca i korisnika priliku da se stručno osposobi kod biranog poslodavca dobilo je ukupno 3.452 visokoškolaca, dok je i dalje ostalo upra-žnjeno 5.380 slobodnih mjesta za stručno osposobljavanje. Ključni razlozi za nemogućnost povezivanja preostalih poslodavaca i kori-snika bio je nesklad između ponude i tražnje, a dijelom i regional-na neujednačenost - naglašava se u izvještaju.

Svi visokoškolci koji su dobili priliku počeće sa stručnim osposo-bljavanjem kod izabranog poslodavca 15. januara 2016. godine.

50


Đorđije Goranović,vlasnik i direktor Mesne industrije Goranović

Ukloniti necarinskebarijerePristupanje Crne Gore Evropskoj uniji

iziskuje prilagođavanje crnogorskih kompanija strogim zahtjevima EU

tržišta. Smatram da će doći do ukrupnjava-nja farmi, povećaće se produktivnost rada zbog povećane konkurencije, jačanje veze primarnog sektora i prerađivačke indu-strije, biće dostupniji povoljni izvori finasi-ranja, kao i grantovi IPA fondova, rekao je Đorđije Goranović, vlasnik i direktor Mesne industrije Goranović.

Da li je iskorišten potencijal za saradnju između crnogorskih i srpskih kompanija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji?

Đ. Goranović: Potencijal za saradnju cr-nogorskih i srpskih kompanija iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije je nedovoljno iskorišćen. U oblastima primar-ne poljoprivredne proizvodnje i prehram-bene industrije postoji veliki prostor za saradnju, naročito ako znamo da je primar-na proizvodnja ispod tržišne tražnje. Raz-mjena između dvije ekonomije se odvija u skladu sa CETFA sporazumom o slobodnoj trgovini. Saradnja se može unaprijediti ot-klanjanjem necarinskih barijera, problema platnog prometa i intenzivnijim poveziva-njem asocijacija privrednika.

Koje su šanse, a koji problemi crnogorske agroindustrije?

Đ. Goranović: Problemi su necarinske ba-rijere - spore i djelimično neusaglašene procedure oko izvoza i uvoza robe koja je podložna inspekcijskom nadzoru (fitosa-nitarni, sanitarni, veterinarski), naročito u vrijeme turističke sezone. Potrebno je sma-njiti i broj uzorkovanja robe na granici. Pla-tni promet koji se odvija preko korespon-dentnih banaka, plaćanje visokih provizija je jedan od bitnih problema saradnje dviju ekonomija.

Za proizvođače iz Crne Gore izvoz na srbi-jansko tržište je šansa za veći plasman - tr-žište Srbije je veliko, potrošači imaju iste ili slične navike.

S druge strane, saradnja u uvozu primar-nih poljoprivrednih proizvoda za potrebe prerađivačke industrije u CG i povezivanje kompanija koje se bave ovim djelatnostima je razvojna šansa za privrednike Srbije i CG.

Koliko je teško ispuniti standarde za izvoz prehrambenih proizvoda, posebno u EU?

Đ. Goranović: Ukoliko biznis razvijate u skladu sa propisima i standardima, onda ispunjavanje zahtjeva za izvoz na tržište EU ne predstavlja problem. Implementira-ne sisteme i standarde za bezbjednost i kvalitet hrane morate konstantno inovira-ti i unapređivati. Uvođenje novih znanja i tehnologija uz izuzetan kvalitet proizvoda je preduslov da kompanija uspješno poslu-je, a samim tim otvara vrata zahtjevnom tržištu EU. Ocjene i mišljenja eminentnih stručnjaka iz Evropske komisije su da dvije fabrike koje su u vlasništvu IM Goranović - fabrika za preradu mesa i klanica sa tri linije klanja - ispunjavaju sve neophodne standarde i da nemamo nijedne neusagla-šenosti sa standardima EU o bezbjednosti hrane.

Da li proizvođači iz regiona mogu sara-dnjom lakše da se izbore za svoj dio evrop-skog tržišta, kao i da se odbrane od kon-kurencije?

Đ. Goranović: Saradnja i partnerski odnosi su ključ uspjeha u svakom biznisu. Sma-tram da intenzivan rad i komunikacija asocijacija privrednika iz regiona može doprinijeti kvalitetnijem nastupu na trži-štima EU.

Jasno definisani propisi i njihovo poštova-nje od strane svih tržišnih učesnika znače da, ukoliko imate jasan put i viziju razvoja, konkurencija ne može biti barijera u bizni-su, već samo motiv da budete još uspješniji.

Da li je teško doći do sredstava za investi-cije u prehrambenoj industriji i da li je po-trebna pomoć države u tome?

Đ. Goranović: Razvoj poljoprivrede i agro-

industrije ne trpi nepovoljne izvore finan-siranja i zato je poželjno da se investici-oni projekti u ovom sektoru finansiraju iz kombinovanih izvora - dio sredstava je ne-ophodno obezbijediti u vidu bespovratnih sredstava iz IPA fondova. Povoljni izvori finansiranja su niske kamatne stope i dugi rokovi vraćanja investicionih kredita.

Kako pristupanje Crne Gore Evropskoj uni-ji utiče na poljoprivredne i prehrambene kompanije?

Đ. Goranović: Pristupanje Crne Gore EU iziskuje prilagođavanje crnogorskih kom-panija strogim zahtjevima EU tržišta. Sma-tram da će doći do ukrupnjavanja farmi, povećaće se produktivnost rada zbog po-veća- ne konkurencije, jačanje veze pri-marnog sektora i prerađivačke industrije, biće dostupniji povoljni izvori finasiranja, kao i grantovi IPA fondova.

51


Djordjije Goranovic, owner and CEO of Meat Industry “Goranovic”

Non-tariff barriers should be removedIf you develop business in line with regulations and standards, then meeting requirements for export to the EU market does not pose a problem.

Accession of Montenegro to the Eu-ropean Union entails alignment of Montenegrin companies with strict

requirements of the EU market. I think that the farms will be enlarged, the work productivity will raise due to the increa-sed competition, the ties of primary sector and processing industry will be strengthen, the favorable sources of financing as well as grants from IPA funds will be available, said Mr. Djordjije Goranovic, the owner and manager of the Meat Industry “Goranovic”.

Is the potential for cooperation between the Montenegrin and Serbian companies in the agriculture and food industry used?

Dj. Goranovic: The potential for cooperati-on between the Montenegrin and Serbian companies in the field of agriculture and food industry is insufficiently exploited. The cooperation may be significantly en-couraged in primary agricultural producti-on and food industry, especially if we know that the primary production is below the market demand. The exchange between two economies is proceeding in line with the CEFTA. The cooperation can be impro-ved by removing non-tariff barriers, resol-ving problems of payment operations and intensive networking of associations of entrepreneurs.

What are the opportunities and problems of Montenegrin agro-industry?

Dj. Goranovic: The problems include non--tariff barriers – slow and partially non--harmonized procedure regarding the export and import of goods which is su-bject to inspection control (phitosanitary, sanitary, veterinary), especially during the tourist season. The number of sampling of goods at the border should be reduced as

well. The payment operations, which are carried out through correspondent banks, paying high commissions are among ma-jor problems of cooperation between two economies.

The export to Serbian market is an oppor-tunity for Montenegrin producers to incre-ase sale of their products. Serbian market is big, customers have the same or similar habits.

On the other hand, development opportu-nities for businessmen in Serbia and Mon-tenegro include the cooperation regarding the import of primary agricultural products for the need of processing industry in Mon-tenegro and networking companies, which are engaged in these activities.

How difficult is it to meet the standards in exporting food especially in the EU?

Dj. Goranovic: If you develop business in line with regulations and standards, then meeting the requirements for export on the EU market does not pose a problem. Imple-mented systems and food quality need to be innovated and improved permanently. Introducing new knowledge and technolo-gies along with extraordinary product qua-lity is a precondition that a company ope-rates successfully and thus opens the door to the demanding EU market. According to the estimations and opinions of eminent experts from the European Commission, two factories owned by MI Goranovic –factory for meat processing and three-line slaughterhouse – meet all necessary stan-dards and everything is in line with the EU standards on food safety.

May the producers from the region posi-tion themselves at the European market easily through the cooperation, as well as

to “defend” themselves from the competi-tion?

Dj. Goranovic: The key to success in any business lies in collaboration and partner-ships. I believe that the intensive work and communication of associations of busi-nessmen from the region can contribute to better performance in the EU markets. Cle-arly defined regulations and meeting them by all market participants means that if you have a clear path and vision of deve-lopment, competition cannot be a barrier in business, but only a motive to be even more successful.

Is it difficult to obtain funds for invest-ments in the food industry and is the help of the state needed in this?

Dj. Goranovic: The development of agri-culture and agro-industry does not suffer unfavorable sources of financing and the-refore it is desirable that the investment projects in this sector are financed from combined sources – a part of financial re-sources needs to be provided in the form of grants from IPA funds. Favorable sources of funding include low interest rates and long repayment terms of investment loans.

Glasnik: In what way does Montenegro's accession to the European Union affect the agricultural and food companies?

Dj. Goranovic: Accession of Montenegro to the EU requires alignment of Montenegrin companies with strict requirements of the EU market. I think that the farms will be enlarged, the work productivity will incre-ase due to the increased competition, the ties of primary sector and processing indu-stry will be strengthen, the favorable sour-ces of funding as well as grants from IPA funds will be more available.

52


Regionvijesti

Nova trasa jadransko-jonskog autoputa

Koridor jadransko-jonskog autoputa defini-san je jednim krakom po pravcu granica sa Bosnom i Hercegovinom (Nudo)-Grahovo--Čevo-Podgorica (Brdo Zelenika)-Smoko-vac. Drugi krak puta bi vodio preko Podgo-rice, Bara, Sutomora prema Ulcinju i granici Albanije. Vrijednost projekta preko naše teritorije je iznad milijardu eura. Za razliku od prvobitnog plana koridor puta u Crnu Goru ulazi kod Ulcinja, a ne kod Božaja.

Prema dokumentu, koji je usvojila Evrop-ska komisija autoput će iz Albanije u Crnu Goru ulaziti kroz teritoriju opštine Ulcinj. Na istoj mapi može se vidjeti da je po-tvrđena ruta po kojoj će jadransko-jonski autoput voditi do Bara i Sutomora, gdje će se krak odvajati ka Podgorici, a glavni pra-vac nastavljati zaleđem ka Cetinju, da bi se iznad Risna spustila ka Herceg Novom, odnosno graničnom prelazu Debeli brijeg.

Dužina prvbobitnog kraka je bila oko 95,20 kilometra, ili šest odsto ukupne dužine – od čega 36,30 kilometara ili više od trećine trase nalazi se na teritoriji Podgorice. Pro-cijenjena vrijednost projekta kroz crnogor-sku teritoriju je oko milijardu eura, od čega bi za eksproprijaciju bilo potrebno 33 mili-ona eura.

Ono što je interesantno je da predviđene trasa Jadransko-jonskog autoputa i auto-puta Bar-Boljare na teritoriji Glavnog grada imaju zajedničku trasu dužine 9,81 kilome-tara između Komana i Smokovca. Na dijelu zajedničke trase kroz Podgoricu, Detaljnim prostornim planom autoputa Bar – Boljare, koji je usvojen 2008. godine, predviđen je koridor autoputa širine 2 km, kojim se re-zerviše prostor za projektovanje i izgradnju autoputa sa svim neophodnim pratećim sadržajima, a svaka druga aktivnost ve-zana za urbani razvoj, praktično se zabra-njuje. Hrvatska je sistemom autoputeva već izgradila gotovo 90 posto trase buduće Jadransko-jonske autoceste, a sada joj pre-ostaje da iskoristi mogućnost i iz evropskih fondova da povuče novac za gradnju preo-stale dionice od Križišća do Žute Lokve.

nije ruskih željeznica »RŽD Internešnel« Sergej Pavlov.

- Radovi bi trebalo da počnu u martu 2015. godine i biće završeni u aprilu 2017. godine, nakon čega će brzina vozova na toj dionici sa sadašnjih između 30 i 50 kilometara na sat, biti podignuta na 120 kilometara na sat, rekao je Maksić.

On je istakao da je to prva dionica pruge kroz Srbiju koja će biti rekonstruisana i modernizovana.

Ruske željeznice su veoma zadovoljne sa-radnjom sa srpskim željeznicama, rekao je Pavlov nakon potpisivanja ugovora, i dodao da su na upravo završenom konkursu za iz-bor najboljeg inostranog partnera izabrane upravo srpske željeznice.

Srbija je kupila 27 ruskih vozova zahvalju-jući kreditu od 100 miliona dolara koji je obezbijedila Rusija.

Pruga Beograd - Bar izgrađena je prije 40 godina, prenosi Biznis.ba.

Srbija dobila prvi vjetropark

Srbija je dobila prvi vjetropark u Kuli, koji je izgradila kompanija MK „Fintel Vind“, a na-javljeno je da će u narednom periodu Srbija dobiti između 70 i 80 novih vjetrenjača koje će biti izgrađene najviše u Vojvodini, ali i uz sliv Dunava.

Riječ je o postrojenju koje se sastoji od tri vjetrenjače visine 178 metara, u čiju izgra-dnju je uloženo 15 miliona eura, a ova kom-panija najavljuje izgradnju novih vjetrenja-ča već u narednih nekoliko mjeseci.

Svečanom otvaranju prisustvovao je mi-nistar energetike Srbije Aleksandar Antić, koji je rekao da je uvjeren da je ovaj vje-

Inače kompletan Jadransko-jonski autoput prolazi kroz sedam država Italija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija i Grčka. Ovaj autoput bi direktno opsluživao oko 26,2 miliona stanovnika.

Slovenija povećala poljoprivrednu proizvodnju

Slovenačka poljoprivredna proizvodnja će u ovoj godini porasti jedan odsto na godi-šnjem nivou na 1,26 milijardi eura.

Obim proizvoda će porasti četiri odsto, dok će cijene pasti tri odsto, pokazuju prelimi-narni podaci slovenačkog Zavoda za stati-stiku, prenosi Capital.ba.

Proizvodnja u sektoru zemljoradnje biće uvećana šest odsto, prije svega zahvalju-jući rastu proizvodnje voća, povrća i hrane za stoku.

Najviše će porasti proizvodnja vina 25 od-sto, povrća 17 odsto i voća tri odsto, dok će, sa druge strane, proizvodnja krompira pa-sti čak 36 odsto.

Stočni fond biće četiri odsto veći u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući većem uzgo-ju stoke, dok će fond svinja biti šest odsto manji zbog pada cijena.

U ovoj godini biće uzgajano tri odsto manje peradi, dok se očekuje rast uzgoja koza i ovaca. Očekuje se da će cijene životinjskih proizvoda pasti čak 15 odsto, prije svega zbog pojeftinjenja mlijeka od 19 odsto. Proi-zvodnja mlijeka će na godišnjem nivou po-rasti četiri odsto.

Rusi obnavljaju dio pruge Beograd - Bar

Predstavnici srpskih i ruskih želježnica potpisali su u Beogradu ugovor o obnovi barske pruge na dionici Resnik - Valjevo, u dužini od 77 kilometara, koja će biti finan-sirana sredstvima ruskog kredita u iznosu od 80 miliona dolara.

Ugovor su potpisali generalni direktor pre-duzeća »Infrastruktura Željeznice Srbije« Goran Maksić i generalni direktor kompa-

53


tropark samo početak ostvarivanja plana za razvoj zelene energije u Srbiji, prenio je „Blic“.

- Očekujemo da će njen udio sa sadašnjih 21 odsto skočiti na 27 odsto i to je naš plan. Ovo je veliki dan za Srbiju. Danas pravimo tehnološki iskorak, rekao je Antić, koji je najavio da će već u martu početi izgradnja vjetroparka snage 6,6 megavati pored Vr-šca.

Izvršni direktor MK „Fintel Vind“ Ticijano Đovaneti rekao je da je ovaj događaj od ključnog značaja za sektor energetike u ci-jeloj Srbiji.

- Nakon sedam godina čekanja neopho-dnih dozvola, uspjeli smo da završimo ovaj projekat. Od rada vjetroparka koristi će imati svi, i država i društvo i mi, ali i potro-šači“, rekao je Đovaneti, prenosi Srna.

Slovenija će prodati 33 državna preduzeća

Slovenski državni holding (SDH) u 2016. godini će prodati ili početi postupke priva-tizacije 33 kompanije, piše dnevni list Delo.

SDH računa da će tako ostvariti 250 milio-na eura prihoda od državnih i osam milio-na eura prihoda od vlastitih ulaganja.

Osim Adria Airwaysa, Palome i Cimosa, koji su već u postupku privatizacije, na prodaji će biti, kako navodi Delo, preduzeća Mari-borska livarna, Casino Bled, Budućnost Ma-ribor, Energetika Črnomelj i NLB banka, u kojoj država želi zadržati udio od 25 posto.

Nakon restrukturiranja, Slovenski državni holding počet će tražiti i kupce za udjele u Unioru, Polzeli i Peku, piše list, te dodaje da su posljednja dva spomenuta preduzeća u znatnim teškoćama.

Slovenija dugo pokušava prodati nacional-nu aviokompaniju.

Na listu za prodaju Adria Airways uvršten je 2013. godine, ali su pokušaji pronalaska strateškog kupca završili neuspješno.

Za pokušaj prodaje međunarodnim ten-derom u augustu 2012. godine, kada se prodavalo 74,87 postoAdria Airwaysa, nije bilo očekivanog zanimanja, pa je postupak prekinut.

U julu ove godine pokrenut je novi poziv potencijalnim investitorima.

»Jumko« pravi jakne za britansku firmu

Kompanija »Jumko« će do kraja godine isporučiti tri hiljade jakni britanskoj firmi »Fleksitog«, dok bi u prvim danima nove godine, trebalo da proizvede 10.000 odjev-nih predmeta za rad u ekstremno hladnim uslovima.

Dogovoreno je da vrijednost posla tokom 2016. godine bude oko milion i po funti. U septembru i oktobru »Jumko« je već proi-zveo nekoliko hiljada jakni za ovu britan-sku firmu.

Ambasador Srbije u Londonu Ognjen Pri-bićević, koji je zaslužan za saradnju dvije firme, kaže da je prioritet ambasade upra-vo povećanje broja britanskih investitora u Srbiji.

On objašnjava da je to svrha savremene di-plomatije kao i da je tokom njegovog man-data u Njemačkoj ambasada Srbije dovela u našu zemlju nemačku firmu »Leoni« koja je do sada investirala preko dvadeset miliona eura, a zapošljava više od hiljadu ljudi.

Kada je reč o saradnji »Jumka« i »Feksito-ga«, Pribićević kaže da ona ne bi bila mo-guća bez direktora »Jumka« Gorana Đorđe-vića, koji je Britancima na pravi način prezentovao mogućnosti svoje kompanije.

- U toku je još nekoliko sličnih poslova. Bri-tanska firma »Bristan«, najveći proizvođač česmi, zainteresovana je za saradnju sa na-šim firmama - najavljuje ambasador.

On kaže da je kontaktirao sa brojnim pri-vrednicima u Srbiji.

- Najveći interes za saradnju sa Srbijom is-poljila je jedna od vodećih svetskih firmi u oblasti rasvete »Havels Silvania«. Već smo stupili u kontakt sa Privrednom komorom Srbije, »Krušikom« iz Valjeva, »Rosenom« iz Kanjiže, kako bi pronašli odgovarajućeg partnera za ovu multinacionalnu kompani-ju čije je sedište u Indiji - zaključuje amba-dor Pribićević.

Spašeno 25.000 radnih mjesta u BiH

Odlukom Savjeta ministara BiH o smanje-nju carinske stope do kraja 2016. godine za 54 vrste uvoznih roba biće spašeno više od 25.000 radnih mjesta u obućarskoj i tekstil-noj industriji, piše »Večernji list«.

Privredne komore Republike Srpske i Fede-racije BiH i Spoljnotrgovinska komora BiH pozdravili su odluku Savjeta ministara, na-pominjući da će od nje više desetina hilja-da radnika koji su zaposleni u obućarskoj i tekstilnoj industriji imati velike koristi.

Odluka je od velikog značaja i za opstanak metalne i elektroindustrije, ali dijelom i prehrambene industrije.

List navodi da industrija tekstila, odjeće, kože i obuće kao značajan segment pre-rađivačkog sektora BiH bilježi veliki rast.

U posljednjih pet godina, tvrde u Spoljno-trgovinskoj komori BiH, u kontinuitetu ova grana privrede bilježi vrlo dobre izvozne rezultate, a pokrivenost uvoza izvozom je u stalnom porastu.

Iako se proizvodi rade za inostrane par-tnere, sa vrlo malim vlastitim udjelom u finalnom proizvodu, Udruženje kožara i te-kstilaca BiH najavljuje zaokret i okretanje vlastitoj proizvodnji u idućem razdoblju.

- Ove je radno intenzivna djelatnost gdje je zaposleno puno radnika niže kvalifikacio-ne spreme i uglavnom ženske radne snage, istakao je predsjednik Udruženja industrije tekstila, obuće i kože BiH Amer Međić, pre-nosi Biznis.ba.

54


Okrugli sto

Klasteri – put ekonomskih integracija u CEFTA regionu

Povezivanje u klastere je opšteprihvaćen, efikasan instru-ment jačanja konkurentnosti preduzeća i njihovog ospo-sobljavanja da proizvode i plasiraju robe i usluge kojima

će ostvarivati prihode na domaćem i međunarodnom tržištu. Za razvoj klastera u Crnoj Gori neophodna je edukacija ljudi i identi-fikovanje zajedničkih interesa preduzeća te institucija da bi pre-poznali benefite ovog vida udruživanja, ocijenjeno je na okruglom stolu „Klasteri – put ekonomskih integracija u CEFTA regionu“ od-ržanom u Privrednoj komori Crne Gore 15. decembra 2015. godine.

Skup je organizovan uz podršku DIHK CEFTA partnerskog projekta finansiranog, od strane Saveznog ministarstva za ekonomsku sa-radnju i razvoj Njemačke i Asocijacije njemačkih komora, te pro-jekta „Jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori kroz razvoj klastera”, koji finansira Evropska Unija, kofinansi-ra i sprovodi UNIDO u partnerstvu sa UNDP.

Cilj organizovanja okruglog stola je promocija klastera, odnosno podizanje svijesti o njihovom značaju i pozitivnim efektima na ekonomiju zemlje i regiona. Na ovaj način Komora želi da pruži do-prinos sveobuhvatnom naporu države u pravcu jačanja konkuren-tnosti uključujući reformu politike, jačanje tržišta, privatno-javnog dijaloga, regionalnog ekonomskog razvoja.

Politika razvoja klastera može igrati jednu od važnijih uloga u restrukturiranjucrnogorske privrede i unapređenju njene konkurentnosti na putu ka EU.

- Koncept klastera predstavlja novi model ekonomskog razmišlja-nja, zasnovan na sistemskim vezama između preduzeća. Te veze mogu biti građene na zajedničkim ili komplementarnim proizvo-dima, procesima proizvodnje, potrebama za prirodnim resursima, zahtjevima za određenim kvalifikacijama i/ili distributivnim ka-nalima – rekla je potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović.

Prema njenim riječima, rastom produktivnosti, inovativnošću i osnivanjem novih preduzeća, klasteri podstiču konkurentnost nacionalne industrije na međunarodnom tržištu. Mala i srednja preduzeća tranzicionih ekonomija zbog malih proizvodnih kapa-citeta i potencijala ne mogu biti konkurenti globalnim kompani-jama i izlaziti na velika tržišta, pa se rješenje upravo pronalazi u formiranju klastera koji preduzećima pružaju niz prednosti kao što su povećanje fleksiblnosti, poboljšanje kvaliteta i produktivno-sti, ulazak na nova tržišta i lakši nastup na njima, pristup novim tehnologijama, razmjena iskustva, zajednički rad na inovacijama, olakšan pristup finansijskim sredstvima.

Politika razvoja klastera, dodaje, može igrati jednu od važnijih uloga u restrukturiranju crnogorske privrede i unapređenju nje-ne konkurentnosti na putu ka Evropskoj uniji. Klasteri su u EU оznačeni kao jedan od najvažnijih faktora koji utiče na razvoj

55


konkurentnosti, inovativnosti i regional-ni razvoj. U EU skoro 40% zaposlenih radi u okviru preduzeća koja su članice nekog klastera. Najuspješniji industrijski klasteri su u Italiji, Španiji, Velikoj Britaniji, Nje-mačkoj, Belgiji i Skandinaviji.

- Organizovanje malih i srednjih preduzeća u klastere svakako je pitanje preduzetničke inicijative, međutim u procesu formiranja klastera veoma bitnu ulogu ima i država. Organi državne uprave bi trebalo da stvore institucionalni okvir koji će omogućiti ne-smetano udruživanje preduzetnika i da u vidu poreskih olakšica i podsticajnih sred-stava stimulišu razvoj klastera – zaključila je potpredsjednica Komore.

Ekspert UNIDO projekta Vedat Kunt ista-kao je da je Crna Gora u ranoj fazi usposta-vljanja klastera pa je potrebna intenzivna edukacija o njihovom značaju i ulozi.

Posebno je naglasio značaj klastera za uspješno poslovanje malih i srednjih pre-duzeća, čiji razvoj, prema njegovim rije-čima, zavisi od izgradnje održivih veza sa drugim poslovnim subjektima. Potencijal da bi se to ostvarilo su klasteri, geografski konglomerati međusobno povezanih kom-panija te institucija koje proizvode sličan ili isti proizvod, kao i mreže - savezi pre-duzeća zasnovani na postizanju istog eko-nomskog cilja.

UNIDO se zalaže i za formiranje izvoznih konzorcijuma malih i srednjih i preduzeća jer su benefiti smanjenje troškova i rizika izvoza, pristup novim tržištima i većim porudžbinama, akumulacija znanja i ra-zvoj preduzeća. Četiri ključna aspekta ovih konzorcijuma su unapređenje kvaliteta na regionalnom nivou, razvoj strategija zasnovanih na jedinstvenosti i tradiciji proizvoda, čiji je cilj da se poveća njihova vidljivost, te davanje imena proizvodima zasnovanih na geografskoj odrednici pori-jekla, da bi se osnažila njihova reputacija.

Misija UNIDO-a u Crnoj Gori rezultirala je razvojem četiri klastera od 2014. godine – vina, maslinovog ulja, slatkovodne ribe i metala. Kreiran je brend „Delicious Monte-negro“, svojevrsna „izvozna korpa“ proizvo-da koje karakteriše kvalitet za međunaro-dno tržište – maslinovog ulja, vina, pršute, pastrmki, meda, sira i pečuraka.

- Crna Gora nije svjesna ljepote svog inter-nacionalnog imena – Montenegro. Brend koji razvijamo „Delicious Montenegro“ (Ukusna Crna Gora) zahvaljujući tome zvu-či kao neka lijepa italijanska pjesma – re-

nije Naser Hot govorio je o budućim prav-cima razvoja klastera gdje vidi dosta pro-stora za saradnju kompanija dvije zemlje.

- Konkretno predlažem da crnogorski i makedonski vinari i maslinari osmisle za-jedničke proizvode koji bi, smatram, imali siguran plasman na tržištima razvijenih zemalja. Međutim, preduslov za ovakvu sa-radnju je bolja saobraćajna povezanost, pa je potrebno između ostalog uvesti redovne avio linije koje će povezivati glavne grado-ve u regionu – kazao je Hot.

Dr Vlatko Stijepović, direktor Klastera zdravstvenog turizma Crne Gore koji oku-plja 40 članica, rekao je da su interes i pov-jerenje osnov za njihovo formiranje.

- Misija formiranja Klastera zdravstvenog turizma je jačanje ovog segmenta ponude za potrebe države i turizma, kroz produže-tak sezone na 365 dana u godini i otvaranje novih radnih mjesta – objasnio je Stijepo-vić.

Smatra da su zdravstvene usluge u Crnoj Gori cjenovno vrlo konkurentne, posebno stomatološke. On je istakao podršku koju ovom klasteru pruža Privredna komora Crne Gore, te najavio formiranje Balkan-skog klastera zdravstvenog turizma sa sje-dištem u Podgorici.

O klasterima iz perspektive lokalnog eko-nomskog razvoja govorila je Jelena Mrdak, menadžerka projekta za lokalnu upravu, UNDP Crna Gora.

- Lokalne samouprave su pokretači lokal-nog ekonomskog razvoja i značajan kori-snik budućih EU fondova‚ pa je potrebno razvijati projekte usmjerene na jačanje konkurentnosti. Na ovim projektima op-štine su pogodan partner klasterima. Tako je, među ostalima, u Plavu formiran klaster turizma; poljoprivrednih proizvođača u Petnjici; drvoprerađivača u Bijelom Polju, Andrijevici i Rožaju; proizvođača mliječ-nih proizvoda u Nikšiću i Danilovgradu, te avanturističkog turizma u Žabljaku, Šavni-ku i Plužinama.

- Ključno je unaprijediti vještine klaster menadžera za razvijanje i implementaciju projekata. Pri tome su neophodni saradnja sa opštinama i podrška sa nacionalnog ni-voa – rekla je Mrdak.

U diskusiji su među ostalima učestvovali Miodrag Latković, Ministarstvo ekonomije, Lidija Rmuš i Slavica Pavlović, Privredna komora, te Nikša Bulatović, Institut za pre-duzetništvo i ekonomski razvoj.

kao je Kunt.

Ilija Mugoša, koordinator UNIDO projek-ta „Jačanje konkurentnosti MSP u Crnoj Gori kroz uvođenje klastera“ kazao je da oni nijesu cilj, već instrument društvenog i ekonomskog razvoja koji se fokusira na postojeće resurse, nadograđuje ih i koristi na drugačiji način.

- Nijesu bitni sastojci već recept kako će se iskoristiti – objasnio je on.

Prema njegovim riječima, UNIDO je u našoj zemlji identifikovao 63 potencijalna klaste-ra, najviše u poljoprivredi. Oni podržavaju pomenuta četiri, za koje su napravljeni ak-cioni planovi razvoja. Klasterima maslino-vog ulja i vina su završene web prezenta-cije, dok su za ostale u izradi. Određena je starost 50 stabala maslina u Baru i Ulcinju, i za ulje je kreiran brend „42o N 19o E“.

- Naši proizvodi ne mogu privući strane kupce niskom cijenom, već kvalitetom. U tom pravcu je i razvijen ovaj brend ulja od maslina starih između 1.000 i 2.000 godina koje može biti vrlo konkurentno – rekao je Mugoša.

Iako Crna Gora po konkuerntnosti prednja-či u odnosu na region, mnoga njena predu-zeća na globalnom nivou nijesu dobro po-zicionirana. Upravo povezivanje u klastere model je kojim se ovo može unaprijediti, smatra rukovodilac Sektora za analize i istraživanja u Privrednoj komori Crne Gore Nina Drakić.

Benefiti ovakvog udruživanja su povećanje produktivnosti, efikasnosti, lakši plasman proizvoda, izlazak na nova tržišta, razmje-na znanja i iskustava i usvajanje novih teh-nologija. Pored pomenuta četiri klastera, kazala je ona, u isti vid udruživanja ušle su ICT kompanije, a formiran je i Klaster zdra-vstvenog turizma.

Dr Danka Milojković, direktorica Kuće kla-stera sa sjedištem u Nišu, predstavila je ovu krovnu organizaciju koja je u Srbiji identi-fikovala i mapirala više od 50 klastera, kao i preko 170 na Balkanu, zatim realizovala programe za jačanje kapaciteta klaster me-nadžmenta, te koordinira Balkansko crno-morskom mrežom klastera sa više od 3.000 članica.

- Pozivamo crnogorske kompanije da se pridruže Balkansko crnomorskoj klaster porodici, jer sinergijom možemo do održi-vog ekonomskog razvoja u regionu – rekla je Milojković.

Predstavnik Ministarstva turizma Makedo-

56


Partnerstvo njemačkog Intersnacka i Francka

Kvalitet ne poznaje kompromisNajnoviji poslovni poduhvat hrvatskog Franka je osnivanje joint venture kompanije Adria Snack Company, koja postaje lider u proizvodnji grickalica u Adria regiji.

Ovo je partnerstvo uspješna kombi-nacija Franckovih stručnih znanja o preferencijama regionalnih potro-

šača, hrvatske proizvodnje, domaćih siro-vina i distribucije te Intersnackovog isku-stva i kompetencija u snack poslovanju na evropskom tržištu.

- Naše projekcije govore da će novoosno-vana kompanija rasti brže od cjelokupnog snack tržišta u regiji - kaže Ivan Artuković, član Uprave Francka za lanacnabavke, koji je ovih dana dugogodišnju saradnju s nje-mačkim Intersnackom okrunio strateškom »joint venture« kompanijom Adria Snack Company.

Zna se da je Intersnack vodeći proizvođač grickalica u Evropi i vlasnik poznatih bren-dova Chio, Funny-Frisch, Pom-Bar i Kelly, koji mu godišnje donose oko 2,4 milijarde eura prihoda, a Franck s Čipi Čipsom, Kro-ki Kroketom i Tip Topom neprikosnoveni hrvatski lider i među vodećima u regiji, re-klo bi se da je udruženim kompanijama u kategoriji snacka u budućnosti samo nebo granica.

- U snacku smo odavno prerasli lokalno tržište i potrebna nam je ekspanzija na nova tržišta kako bismo osigurali dalji rast. Stoga smo prošle godine pristupili Inter-snacku i inicirali pokretanje nove kompa-nije Adria Snack Company d.o.o., u kojoj je Franck većinski vlasnik. Zajednički posta-vljamo čvrste temelje dugoročne strategije koja uključuje konsolidaciju, dalji razvoj i jače širenje našeg snack poslovanja te,

preuzimanje liderske pozicije u snacku na tržištima Adria regije, kaže Artuković.

Artuković najavljuje planove razvoja od izgradnje i upravljanja brendovima do obo-gaćivanja asortimana koja će kreirati naj-veću vrijednost, veću vidljivost brendova kao i dostupnost proizvoda potrošačima u svim zemljama regije. Poseban naglasak je na proizvodnim i tehnološkim inovacijama te ulazak u nove kategorije poput »baked« snacka, a okupili su i tim ljudi, specijalizo-vanih za snack biznis.

Nova kompanija preuzima upravljanje cje-lokupnim snack poslovanjem oba partnera na tržištima u Adria regiji. U prvoj fazi cilj je rast tržišta u Hrvatskoj, BiH i Kosovu, a potom i u ostatku regije. U sklopu ovoga partnerstva, Franck od 1. januara 2016. go-dine preuzima distribuciju Intersnackovih brendova što znači da će biti odgovoran za distribuciju cjelokupnog portfolija Adria Snack Company d.o.o. za hrvatsko tržište, u BiH će to biti današnji Franckov partner, Franck trgovina, dok će distribuciju za ostala tržišta voditi odabrani partneri na svakom tržištu.

Proizvodnja Franckovog asortimana ostaje u zagrebačkom pogonu te u fabrici u Her-cegovcu kod Bjelovara gdje planiraju za-jedničke investicije u širenje proizvodnih kapaciteta i modernizaciju proizvodnje.

U Hrvatskoj Adria Snack Company sa svo-jim brendovima količinski i vrijednosno drži 23% ukupnog tržišta snacka te gotovo 45% tržišta čipsa, a ako u obzir uzmemo i

proizvodnju privatnih marki više od 60% po čemu je uvjerljivi lider. Čipi Čips je najjači brend čipsa na tržištu, a vrijednosno daleko nadmašuje ukupnu realizaciju čipsa svih privatnih marki.

Pozitivni pomaci vide se u svakom od po-slovnih područja. Uz snack, fokus našeg plana su topli napici, a u kategoriji kava i čajeva u zadnjih nekoliko godina intenzi-virali smo aktivnosti na izvoznim tržištima regije.

U ovoj godini završen je investicioni ciklus u vrijednosti od 40 miliona kuna, veliki dio u modernizaciju, robotizaciju i podizanje proizvodne efikasnosti. Riječ je o rekon-strukciji pogona čajeva čime u budućnosti osiguravamo maksimalnu konkurentnost. Sa ovim ulaganjem, Franck je dobio najmo-derniji i tehnološki najnapredniji pogon za proizvodnju čajeva u ovome dijelu Europe. Investirali su i u dodatnu automatizaciju u pogonu kave čime je povećana ljestvica proizvodne izvrsnosti, a rade i na uvođenju halal, košer te IFS certifikata.

Menadžeri Franck vide ga kao fleksibilnu, efikasnu, fokusiranu kompaniju u svim kategorijama. Kažu da nemaju problema s identitetom, te da znaju ko su i kuda idu. S jedne strane biće lider u toplim napicima kroz retail te u HoReCa kanalu gdje su pri-sutni sa velikim iskustvom i ulaganjima, a s druge strane u snackovima kroz Adria Snack Company. Glavna odrednica im je kvalitet, to je ono što potrošač hoće i tu se ne smije biti kompromisa, prenosi Pixsell.

57


Balkan EXPO Free Zone u Prištini

Najveći poljoprivredni

centar na Balkanu

Podsticaj daljoj proizvodnji turskih proizvoda na kosovskom tlu.

Privredni centar za sektor poljoprivrede “Balkans Expo-Free Zone”, čiji je investitor turska firma „Ahas energy”, promovi-san je u Prištini.

Riječ je o jednom od najvećih poduhvata i najozbiljnijih investicija Turske u sektoru poljoprivrede, kao najperspektivnije grane koso-vske privrede.

Centar je smješten u objektu na periferiji Prištine i u krugu od 1,5 kilometar oko njega posluje pet najvećih tržnih centara. Objekat ima površinu od 6.000 zatvorenog i 5.000 kvadratnih metara otvo-renog prostora.

Agim Myftiu, koordinator projekta „Balkans Expo-Free Zone”, koji je i predsjednik Upravnog odbora Fondacije proizvođača i biznisa Kosova “BIKOS” u razgovoru za Anadolu Agency ističe da su nacrt projekta sačinili “BIKOS” i “Ahas energy” iz Turske, u saradnji sa Privrednom komorom Kosova.

Myftiu objašnjava da će u ovom poslovnom objektu biti smještena predstavništva oko 100 firmi iz Turske i zemalja Balkana, koje će plasirati svoje proizvode na kosovsko i balkansko tržište.

- Ovdje će, od sjemena pa do agromehanizacije, kosovski proi-zvođači imati sve pri ruci. U planu je da u što kraćem roku ovdje bude i laboratorija za ispitivanje zemljišta i kvalitete poljoprivre-dnih proizvoda. Ovaj poduhvat, koji smo mi započeli, je na insisi-tiranje Ministarstva ekonomije Turske, uz pomoć najvećih turskih proizvođača i firme 'Ahas energy' - kaže Myftiu.

Projekat su, osim Privredne komore Kosova, podržali i Ministar-stvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja i Ministarstvo trgovine i industrije Kosova, a njegovi rad koristit će i funkcionali-zaciji Sporazuma o slobodnoj trovinskoj razmjeni između Turske i Kosova. Taj sporazum je postignut prije dvije godine i u turskom

parlamentu je ratifikovan, ali ne i u kosovskom zbog političke si-tuacije na Kosovu.

Centar je, dodaje koordinator projekta, zamišljen ne samo kao pro-sta trgovina, nego i kao zajednička saradnja sa kosovskim i bal-kanskim firmama.

- Ovo je kao jedan podsticajni kamen-temeljac za dalju proizvo-dnju turskih proizvoda na kosovskom tlu. To znači, kao polufabri-kat, kao poluproizvod, doćiće iz Turske i ovdje će se finalizirati i plasirati sa Kosovo kao 'Made in Kosovo' na evropsko tržište, jer zna se da Kosovo sigurnim i laganim koracima ide ka Evropskoj uniji - ističe Myftiu.

Po njegovim riječima, cilj je i da se kosovski poljoprivredni pro-izvođači ujedine i povežu sa balkanskim proizvođačima kako bi imali i zajedničke investicije na trećem tržištu.

Agim Myftiu napominje da je „Ahas energy” iz Turske svjetski po-znata firma po istraživanju termalnih i mineralnih voda, što će raditi i na Kosovu u saradnji sa stručnjacima sa Poljoprivrednog fakulteta Prištinskog univerziteta.

Iz Privredne komore Kosova smatraju da projekat „Balkans Expo--Free Zone” ima snažnu strategiju i viziju, koja će omogućiti Prišti-ni da bude ekonomski glavni grad u regiji, koji će povezivati Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju. Istovre-meno, ističu da će Kosovo biti stepenik koji će u budućnosti ojačati most između Ankare i Evrope.

Inače, ukupan obim trgovine između Turske i Kosova u 2014. izno-sio je 248 miliona eura, te je tako Turska treći najveći trgovinski partner Kosova. Na Kosovu funkcioniše 508 turskih kompanija iz raznih oblasti u kojima je zaposleno oko 7.000 Kosovara.

58


Bosanac zaposlen u Facebooku

Posao traži otvorene ljude

Konfliktne situacije se u 99 posto slučajeva rješavaju razgovorom. Traži se uzrok problema, a ne rješenje. Problema će uvijek biti, ali treba riješiti uzroke u startu.

Denis Radovanović iz Zenice prije ne-što više od tri godine otišao je u Du-blin na poziv prijatelja da konkuriše

za posao u firmi Amazon u kojoj se kasnije zaposlio, a 2015. godinu započeo je novim radnim mjestom u Facebooku.

U razgovoru za Klix.ba govorio je o tome kako je došao do radnog mjesta u Faceboo-ku, ali i o radnoj atmosferi u ovoj kompaniji.

Tridesetpetogodišnji Denis je studirao ma-tematiku i informatiku, a potom se okušao radeći u nekoliko firmi u BiH. Svoje prvo radno iskustvo je stekao kao mrežni ad-ministrator u trgovačkom lancu u Bosni i Hercegovini, nakon čega je radio za manju privatnu firmu, a pred odlazak u Dublin i za Sud BiH.

U Irsku je došao na poziv prijatelja koji ga je preporučio za radno mjesto u firmi Ama-zon, gdje se nakon niza intervjua i zaposlio. Zanimljivo je da su tokom razgovora veliku ulogu imali odnos prema timu i kolegijal-nost.

- Sve je krenulo telefonskim pozivima. Menadžer tima procjenjuje da li ste osoba za tim, ali ne u području znanja, već kole-gijalnosti, društvenosti i funkcionisanja pod pritiskom. Svakako, tu su bila i pitanja tipa koji je posljednji veliki projekat koji sam uradio i da li bih uradio nešto što moja

u firmi, ali kada sam ja došao u bazu u Du-blinu, Amazon je bio puno manji nego sada i bila je prijateljska atmosfera. Izlazili smo na ručkove i večere, ali ljudi zaborave da kako tim raste da dolazi do desocijalizacije - dodao je Radovanović.

Rad u Amazonu nikako nije bio lagan za ovog Zeničanina koji je već nakon treće sedmice morao sam održavati 300.000 ser-vera u cijelom svijetu.

- Rad u Amazonu je bio poprilično težak jer je moj tim napustilo dosta ljudi, Promijenili su timove i odmah na početku sam ostao sam. Nakon treće sedmice rada morao sam biti dežurni radnik. Možda zvuči smiješno, ali dežurni radnik pokriva data centar u či-tavom svijetu, a to je blizu 300.000 servera i bilo je zaista mnogo posla. Većina firmi vani koja ima takve razmjere gleda da što više automatizuje proces. Ukoliko imamo neki problem sa linkom koji se dešava svaki sat ili dan, postoji mogućnost da se to automatizuje da se riješi sam od sebe, preko softvera ili preko osobe koja zna šta treba uraditi - kazao je Radovanović koji je nakon dvije godine i tri mjeseca odlučio napustiti Amazon i predati aplikaciju za posao u kompaniji koja danas predstavlja najveću društvenu mrežu na internetu – Facebook.

kompanija ne dozvoljava, ali da je to jedi-ni način da spasim mrežu i sistem. Poslije toga dobio sam poziv za Amazon, gdje sam imao šest intervjua u jednom danu, od čega četiri tehnička i dva socijalnog karaktera, od kojih je opet jedan ručak s menadžerom - pojašnjava Radovanović na početku raz-govora za Klix.ba.

Šestosatni intervju završava na ručku sa glavnim menadžerom kojeg, prema Ra-dovanovićevim riječima, interesuje samo kako biste vi pomogli kolegama i zašto bi baš vas neka kompanija, Amazon, Facebo-ok ili Google, zaposlila na toj poziciji.

- Nakon tog intervjua dobio sam ponudu na godišnjem nivou. U Amazon sam do-šao u tim ‘Network corporation center’ koji je predstavljao prvu liniju u urgentnim si-tuacijama kada neki data server prestane funkcionisati - dodaje Radovanović.

Radna atmosfera u Amazo-nu

Baš kao i u najvećim svjetskim firmama, radna atmosfera i odnosi sa kolegama su primarni i jedna od glavnih stavki.

- Sada je malo problematično, jer se u pro-teklih pola godine ljudi dosta žale na stanje

59


Facebook kao novi izazov

Baš kao i u Amazon, Radovanović je u i Facebook došao na prepo-ruku prijatelja, nakon čega je ponovo prošao intervjue i provjere znanja. U Amazonu se bavio održavanjem centara podataka, a u Facebooku ih je morao kreirati.

- Bilo je malo straha, jer je bilo tematika sa kojima se nisam susre-tao, ali nakon 15-ak dana informisanja o svemu znao sam šta traže i šta je bilo poželjno znati. Dodatan pritisak je bio to što su me u Amazonu intervjuisali lokalni inžinjeri, a na Facebooku inžinjeri iz Amerike, u Amazonu su ispitivali terminologiju, a u Facebooku praktično rješavanje problema. Facebook traži razmišljanje ‘out of the box’ i posebno gledaju društveni karakter osobe jer su društve-na mreža. Više vole osobu koja je društvena i otvorena sa manje znanja, nego zatvorenu osobu i individualca koji mnogo više zna - izjavio je sagovornik Klix-a.

Svoj prvi radni dan naš sagovornik je imao u Americi, a ne u Dubli-nu gdje je konkurisao, s obzirom na to da je sastanak centara svih regija bio u glavnom sjedištu. Kada je došao tamo, uvjerio se da je sve kako se piše u internet člancima te da su atmosfera i među-ljudski odnosi na visokom nivou.

- Prva osoba koju sam upoznao je djevojka sa naših prostora. Sta-jali smo u redu da uzmemo službene telefone, vidio sam da osoba ispred mene ima prezime koje završava na ‘ić’ i tu je počela komu-nikacija. Zaista, sve ono što vidite na filmovima je stvarno to što velike kompanije nude. U posljednje vrijeme i BiH kompanije nude hranu, organiziranje evenata i putovanja, a sve je to Facebook dav-no ponudio i tako privukao najbolje inžinjere - dodaje on.

Restorani, barovi, sobe s igrama, biblioteke i još mnogo toga je ono

što Facebook nudi svojim radnicima u slobodnom vremenu. Kan-celarije ne postoje, postoje radni boksovi bez pregrada i sve kolege su vam dostupne tokom radnog vremena.

Razgovor u Facebooku glavni alat rješavanja problema

Radovanović trenutno radi na instaliranju mini centara podataka, a do sada nije imao nijednu konfliktnu situaciju. Međutim, kako je primijetio, većina njih se riješi razgovorom.

- Konfliktne situacije se u 99 posto slučajeva rješavaju razgovo-rom. Traži se uzrok problema, a ne rješenje. Problema će uvijek biti, ali treba riješiti uzroke u startu i koliko sam mogao da vidim, to je taj pristup koji daje rezultate - istakao je naš sagovornik.

Kroz rad na zapadu, Radovanovićev život se u potpunosti promije-nio. Dolaskom kući, u Bosnu i Hercegovinu, primijetio je da je na ovim prostorima uzet samo “dio zapada”.

- Puno češće putujem, dosta stvari vidim i drugačije je sada kad se vratim u BiH, gdje su ljudi zatvoreni, a najveći problem je što smo sa zapada uzeli samo dio. Nismo uzeli tolerantnost, razmišljanje da je cilj riješiti problem, a ne dijeliti se u tabore. Problem su nam komunikacija i kvalitet života. Ljudi se sa 50 eura na zapadu znaju bolje provesti nego mi sa tim istim novcem - dodao je Radovano-vić.

Na kraju razgovora je istakao da u budućnosti planira napredovati što više s obzirom na to da Facebook nudi mogućnost da u svakom trenutku uz dovoljno znanja i kvaliteta možete promijeniti tim i napredovati ka boljim standardima.

60


Miodrag Kostić, predsjednik MK grupe

Privatizacija zemljišta i investicije za bolji agrarStalno se ističe da je poljoprivreda šansa Srbije. Da li se slažete s tim i šta je potrebno uraditi da se taj potencijal realizuje?

M. Kostić: Kada je riječ o poljoprivredi, Srbija ima potencijal za bar pet do deset puta veću proizvodnju nego što je potrebno za potro-šnju našeg stanovništva. Ukoliko želimo da ozbiljno profitiramo od poljoprivrede, neophodno je da se krene u hrabrije reforme i priva-tizuje poljoprivredno zemljište koje se nalazi u državnoj svojini. Neophodne su i značajne investicije u sisteme navodnjavanja, lo-gistiku i mrežu transporta, ali i u edukaciju kadrova, tehnologiju i infrastrukturu. Razvoj poljoprivrede u Srbiji treba usmjeriti na mo-dernizaciju i promjenu proizvodne strukture u pravcu veće tržišne orijentacije i poboljšanje ukupne efikasnosti agrara.

Šta država treba da učini da podstakne preduzetništvo i privatne poslovne poduhvate?

M. Kostić: Potrebno je da radimo na ostvarenju ekonomski održi-vog modela razvoja domaće privrede. Neophodno je dovršiti za-počete reforme, stvoriti stručne kadrove u skladu sa potrebama privrede, smanjiti kamatu na kredite i pospiješiti subvencije za pokretanje biznisa.

Nudili ste da preuzmete upravljanje nad nekim javnim predu-zećem. Šta vidite kao najveći problem i izvor neefikasnosti javnih preduzeća?

M. Kostić: Najveći problem javnih preduzeća jeste predimenzio-nirani aparat, koji je naslijeđen iz ranijeg perioda. Tu mislim na veliki broj zaposlenih i malu produktivnost, kao i tehnološku za-starjelost. Rukovodstvo i menadžement javnih preduzeća nijesu bili birani na osnovu stručnosti, znanja i iskustva ljudi. Sve je to potrebno promijeniti, zaokrenuti i modernizovati u pravcu stvara-nja odgovornih, uspješnih i konkurentnih kompanija.

Kako ocjenjujete uslove poslovanja u Srbiji i regionu i gdje su naj-veći problemi?

M. Kostić: Smatram da postoje određeni pomaci, ali isto tako oče-kujem nastavak rada i zajedničkog angažovanja Vlade i privrede na kreiranju još boljih uslova poslovanja. Jedan od najvećih pro-blema u poslovanju i privredi uopšte već duže vrijeme jeste velika i loša administracija. Pored toga, resursi u svakoj grani privrede treba da budu stavljeni u ruke onima koji njima znaju da upravlja-

ju. Predvidljivost u poslovanju, efikasnost poreskog sistema, sma-njenje nameta i dobro obrazovanje kadrova, neki su od preduslova za povećanje likvidnosti u privredi i stvaranje boljeg poslovnog ambijenta. Ekonomsku i političku stabilnost očekuju domaći pri-vrednici, ali i svaki strani investitor.

Zato je dobro što je naša Vlada odlučna u njenom očuvanju, ali i u tome da ne odustaje od teških mjera u cilju ozdravljenja srpske ekonomije i privlačenja novih investicija.

Kakva je saradnja privrednika u regionu? Da li postoje prepreke ili barijere koje otežavaju trgovinu i investiranje između zemalja regiona?

M. Kostić: Smatram da je saradnja privrednika u regionu za nijan-su bolja nego u prethodnom periodu, ali još uvijek je nedovoljno razvijena. Sektor hrane i pića u regionu jeste nedovoljno vredno-van, ali i ocijenjen kao sektor sa velikim potencijalom rasta. Upra-vo zato neophodno je pospiješiti regionalnu saradnju kroz kapi-talna povezivanja i strateška partnerstva, kroz dodatna ulaganja u obrazovanje, prenošenje i dijeljenje znanja i istraživanja. Prepreke i barijere najviše se osjete pri uvozu i izvozu naših proizvoda i sto-ga je ključno usaglasiti domaće propise sa EU kako bismo izbegli situaciju da neki proizvodi ne mogu da se uvezu u Srbiju jer naše zakonodavstvo poznaje vrste proizvoda kojih u zakonodavstvu EU nema.

Da li udruživanjem regionalne kompanije mogu da se odupru konkurenciji iz EU? Kakvo je raspoloženje privrednika u okruže-nju prema čvršćoj poslovnoj saradnji ili integracijama?

M. Kostić: Gledajući pojedinačno, tržišta u regionu su veoma mala. Regionalne alijanse su neminovnost i kanal koji nam može omo-gućiti da na velikim tržištima budemo glavni igrači i samim tim da velikim inostranim kompanijama budemo dostojna konkuren-cija. Bez združivanja snaga, kvaliteta i iskustva, drugi veliki igrači će nas pregaziti. Velike kompanije u regionu uveliko razmišljaju o ovoj temi – na skupu u Portorožu izneta je ideja o stvaranju bren-da „Adria Balkan“. Kao privrednici, svi smo orijentisani ka većem profitu, a ne možemo ga ostvariti ukoliko pojedinačno nastupamo. MK Group otvorena je da nastavi pregovore u pravcu realizacije krovnog regionalnog brenda.

61


Ukoliko želimo da ozbiljno profitiramo od poljoprivrede, neophodno je da se krene u hrabrije reforme i privatizuje poljoprivredno zemljište koje se nalazi u državnoj svojini. Neophodne su i značajne investicije u sisteme navodnjavanja, logistiku i mrežu transporta.

62


Miodrag Kostic, President of MK Group

Agriculture needs more investmentsIf we want to make substantial profit from agriculture, it is necessary to start with the bold reforms and privatize the farm-land which is owned by the state.

The opportunity for Serbia lays in agriculture. Do you agree with this statement and what needs to be done in order to realize this potential?

M. Kostic: Talking about agriculture, Serbia has potential for five to ten times bigger production than it is necessary for the con-sumption of our population. If we want to make serious profit from agriculture, it is necessary to start with the bold reforms and privatize the farm-land which is owned by the state. Significant investment in irrigation systems, logistics and transport network are needed as well, but also in education of staff, technology and infrastructure. The agricultural development should be aimed at modernization and changing of production structure towards the increased market orientation and improvement of overall efficien-cy of agriculture.

What should the state do to encourage entrepreneurship and pri-vate business ventures?

M. Kostic: We need to work on finding an economic sustainable model of development of domestic economy. It is necessary to complete the reforms, educate professional staff in line with the needs of the economy, reduce interest rates on loans and enhance subventions to start the business.

You made an offer to take over the management of some public enterprises? In your opinion, what are the biggest problems and the source of inefficiency of public enterprises?

M. Kostic: The biggest problem of public enterprises is oversized apparatus, which is inherited from the previous period. By this I have in mind a large number of employees and low productivity, as well as technological obsolescence. Executives and management of public enterprises were not elected on the basis of expertise, knowledge and experience of people. All this needs to be chan-ged and modernized in order to create responsible, successful and competitive company.

What do you think about business conditions in Serbia and the region? What are the biggest problems?

M. Kostic: I believe that a certain progress has been made, but at the same time I expect that the Government and economy will continue to work on creating better business conditions. Also, gre-at and poor administration has been one of the major problems in doing business and economy in general for a long time. Moreover, the resources in every branch of the economy should be given to

those who know how to manage them. Predictability in business, tax system efficiency, reducing taxes and good education of per-sonnel are some of the preconditions for increasing liquidity and creating a favorable business environment. Economic and politi-cal stability is expected not only by local entrepreneurs, but each foreign investor.

So it is good that our Government is determined to maintain the stability, but also not to give up serious measures aimed at recove-ry of the Serbian economy and attracting new investments.

What is your point of view of the cooperation between entrepre-neurs in the region? Are there any obstacles or barriers which im-pede trade and investments between the countries in the region?

M. Kostic: I believe that the cooperation between entrepreneurs in the region is slightly better than in it was the previous period, but it is still underdeveloped. Food and beverage sector in the region is not sufficiently valued. However, it is estimated as a sector with great growth potential. Therefore, it is necessary to enhance regi-onal cooperation through merger and strategic partnerships, thro-ugh additional investments in education, transferring and sharing of knowledge and research. Obstacles and barriers are mostly per-ceived in the import and export of our products. Therefore, it is crucial to harmonize national legislation with the EU in order to avoid the situation that some products cannot be imported into Serbia, because our legislation recognizes the types of products which EU legislation does not.

Can regional companies oppose the competition from the EU? What do the businessmen in the region think about strong busi-ness cooperation or integration?

M. Kostic: Regarding them individually, markets in the region are very small. Regional alliances are inevitable and present a chan-nel which would provide the opportunity to become the major pla-yers in big markets and thus to be a worthy competitor to large international companies. Without joint efforts, quality and expe-rience, the other major players will defeat us. Large companies in the region are taking this subject into consideration - at a meeting in Portoroz the idea of creating a brand »Adria Balkans« was pre-sented. As entrepreneurs, we are all oriented towards greater pro-fits, and we cannot achieve it if we work individually. MK Group is open to continue negotiations towards the realization of a regional umbrella brand.

63


Bosansko-hercegovačka kompanija Euro-Asfalt

Višemilionski posao u Kataru Euro-Asfalt u narednom periodu čeka

realizacija brojnih projekata kaže di-rektor ove kompanije Hamed Ramić.

- Prijavili smo se na dva tendera u Hrvat-skoj, čekamo i otvaranje nekoliko tendera u Srbiji, a radimo i na drugim poslovima. Ne mirujemo, stalno tražimo poslove koji će osigurati plate za naših skoro 500 radnika, navodi Ramić.

- Veliki nam je izazov i posao u Kataru, gdje se bavimo pripremama 'papirologije' za po-sao vrijedan 20 miliona, a tiče se izgradnje hidrošahtova za hidrotunel u Dohi. Za ovaj posao čekamo da investitor obezbijedi sve dozvole, što bi trebalo da bude završeno do marta naredne godine. Prijavili smo se u sklopu joint ventura (Hochtief, Strabag i Petroserv Katar) i za posao gradnje pome-nutog hidrotunela, poznatog pod nazivom Projekt IDRIS, kazao je Ramić.

Osim projekata u BiH koji su u toku, kom-panija Euro-Asfalt aplicirala je na još če-tiri tendera u zemlji za što čeka rezultate. Pored toga 2015. godine firma je zaključila ugovor sa Slovenijom vrijedan 15 miliona KM. Osim tog posla dali su najpovoljniju ponudu, tj. prvi su na još jednom tenderu u ovoj zemlji, vrijednom nešto manje od 112 miliona maraka.

Ramić je podsjetio je da je 2015. potpisan ugovor za projekat u Sloveniji na osnovu čega je započela izgradnja dionica auto-puta u toj zemlji. To je primjer da je Euro--Asfalt dorastao Evropskoj uniji i njenim standardima.

- Projekti izvan zemlje razlikuju se od do-maćih samo u jednoj stvari, a to je činje-nica da stičete važnu referencu, odnosno pokazujete da ste spremni da se prilagodite zahtjevima i standardima koji se postavlja-ju pred građevinare u određenoj zemlji. S obzirom da je Slovenija članica EU, pokazu-jete da ste dorasli standardima cijele Unije. Ovaj projekt je važan, ne samo za Euro-As-falt, nego za cijelu BiH jer je ovo prvi put da se jedna domaća kompanija samostalno prijavila na tender i dobila vrijedan posao i radi ga samostalno, kazao je Ramić do-dajući kako se posao u okviru pomenutog projekta odvija prema planu dok povoljne vremenske prilike pogoduju da radovi idu bržom dinamikom od predviđene.

Kada je riječ o izgradnji Jadransko-jonske autoceste, Ramić ističe kako je to logičan te nužan prioritet u kapitalnim ulaganjima BiH. Kako je dodao, iskustva zemalja regio-na i Evrope potvrđuju da ulaganja u izgra-dnju savremenog putnog transportnog sis-tema autocesta i brzih cesta predstavljaju

osnovu za uravnoteženiji privredni, dru-štveni i demografski razvoj svake države.

- Realizacija jednog ovakvog projekta ima poseban značaj za sektor građevinarstva jer je značajniji rast u sektoru građevinar-stva moguć jedino uz realizaciju velikih infrastrukturnih projekata. U toku realiza-cije velikih infrastrukturnih projekata kao što je Jadransko-jonska autocesta građevi-narstvo bi za sebe vezalo veliki dio ostat-ka privrede. Ovdje, prije svega, mislim na elektro-industriju, industriju proizvodnje mašinskih elemenata koji se koriste u građevinarstvu, bazične hemije i materija-le koji nisu isključivo primjenjivi u građevi-narstvu. Uz sve ovo građevinarstvo zna biti visokoakumulativna i izvozna privredna grana, ne samo kod razvijenih zemalja već i kod zemalja u razvoju, kao što je i BiH, a projekti kao Jadransko-jonska autocesta su bitan preduvjet sticanja neophodnih re-ferenci i stručnog osposobljavanja za ten-derska nadmetanja na inostranim tržišti-ma«, rekao je Ramić, prenosi Biznis.ba / AA.

- Imamo sve: tehnologiju, znanje, imamo vrhunske stručnjake i inžinjere, samo u BiH nam nedostaje ono što se zove među-sobno uvažavanje i poštivanje. I radimo na tri kontinenta. Ovo govorim iz vlastitog is-kustva jer ako Euro-Asfalt može sam da se nosi sa velikim kompanijama i pobjeđuje samostalno na tenderima, onda je i laiku jasno šta bismo mogli kada bismo se udru-žili, ali, ponavljam, na principima među-sobnog uvažavanja. Sasvim sam siguran da bi nam samo nebo bilo granica. Ovako svi pojedinačno, bez obzira kako bili veliki poslovi koje pojedinačno dobijamo, ipak su to samo mrvice u odnosu na ono šta bismo mogli skupa«, rekao je Ramić, prenosi Bi-znis.ba / AA.

64


Svijetvijesti

Fiat i Starbucks duguju milione eura za porez

EU je naredila kompanijama Fiat i Star-bucks da plate od 20 do 30 miliona eura na ime preostalog duga za porez Luksembur-gu i Holandiji, poslije istrage o navodnim ilegalnim dogovorima velikih firmi sa po-reskim vlastima nekih zemalja.

- Luksemburg će dobiti 20 do 30 miliona eura od Fiata, a Holandija 20 do 30 miliona eura od Starbucksa. Riječ je o neplaćenom porezu usljed ilegalne državne pomoći«, saopštila je komesarka EU za konkuren-tnost Margrethe Vestager.

Evropska komisija pokrenula je seriju pore-skih istraga protiv nekoliko velikih kompa-nija, uključujući Apple i Amazon.

- Poreska pravila koja na vještački način umanjuju poreski teret neke kompanije nisu u skladu sa pravilima EU o državnoj pomoći. To je nelegalno«, saopštila je Ve-stager.

Ona je dodala da sve kompanije, velike ili male, međunarodne ili nacionalne, treba da pošteno plate porez.

U aferi »Luksliks« prošle godine je otkrive-no da su neke od najvećih svjetskih kom-panija ispregovarale sa Luksemburgom niže poreske stope, u nekim slučajevima od samo jednog procenta. Vlasti ove zemlje saopštile su da se ne slažu sa zaključkom Evropske komisije.

Marriott kupuje Starwood

Kako bi stvorili najveću hotelsku kompani-ju na svijetu, “Marriott International” kupu-je “Starwood Hotels & Resorts” u transakciji ukupne vrijednosti 12,2 milijardi dolara, od kojih će Marriot 11,9 milijardi dolara izdvo-jiti u dionicama, a 340 miliona dolara u go-tovini. Za svaku će tako dionicu, Starwoo-dovi investitori dobiti 2 dolara u gotovini i 0,92 dionicu Marriotta (nedavno je dionica Marriotta iznosila 72,74 dolara).

Najnovijem spajanjem, kompanija će po-

nuditi 1,1 milion soba u više od 5.500 hotela u više od 100 zemalja širom svijeta.

Kako piše Business Insider, u Marriot-tu očekuju da će kupovinom Starwooda uštedjeti 200 miliona dolara godišnje, a osim toga žele i da pojačaju i konkuren-tnost na tržištu, klijentima ponude veći izbor brendova, a dioničarima dugoročniju vrijednost kapitala.

Saudijska Arabija ostaje bez bogatstva?

Stopa nezaposlenosti u Saudijskoj Arabiji može da pređe 20 odsto do 2030. godine, objavila je konsultantska kuća „Mekinzi“, prenio je B92.

Čak i ako Kraljevina za svoje građane bude otvorila više radnih mjesta u privatnom sektoru, i dalje će nedostajati 1,5 miliona radnih mjesta do 2030. godine, navodi se u izvještaju iz ove kuće pod nazivom „Saudij-ska Arabija posle nafte: Ulaganje i produk-tivnost transformacije“.

Nezaposlenost je jedan od kritičnih izazova koji mogu uticati na naftne i finansijske re-surse ove zemlje, a Saudijska Arabija može potrošiti svu ušteđevinu za pet godina.

- Kraljevina se zbog izvjesnih promjena na globalnom energetskom tržištu i de-mografske tranzicije koja će dovesti do značajnog povećanja radno sposobnih Sa-udijaca do 2030. godine više ne može oslo-niti na prihode nafte i rast javne potrošnje - piše u izvještaju.

Očekuje se da se u narednih 15 godina na tržištu rada pojavi najmanje 4,5 miliona novih radno sposobnih građana, pa će ze-mlja morati da otvori tri puta više radnih mjesta.

- Više od polovine stanovništva Kraljevine mlađe je od 25 godina, a do 2030. godine broj Saudijca starosti 15 i više godina vje-rovatno će se povećati za oko šest miliona - ističe ova konsultantska kuća.

Takođe se očekuje i povećanje broja sta-rijih osoba koje zahtijevaju zdravstvenu

zaštitu i podršku, što će dodatno opteretiti finansije te zemlje. Saudijska Arabija bi kao rezultat nezaposlenosti i pritisaka zbog ni-ske cijene nafte do 2030. godine mogla da akumulira dug od oko 140 odsto BDP-a ze-mlje. Kraljevina se prvi put od 2009. godine suočava sa budžetskim deficitom. Izvještaj ukazuje i da kompanije koje rade na infra-strukturnim projektima u Saudijskoj Arabi-ji više od pola godine nisu primile naknadu, kao i da zemlja pokušava da snizi vrije-dnost ugovora kako bi se sačuvala gotovi-na. Analitičari kažu da će takva odlaganja negativno uticati na stopu zaposlenosti.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je u oktobru upozorio da bi Saudijska Arabija mogla da bankrotira u narednih pet godina, ukoliko Vlada nastavi da sprovodi aktuelnu politiku. MMF je naglasio da ona mora da prilagodi svoju potrošnju.

Najveći vlasnik nekretnina na svijetu

Poznati američki private equity fond Blac-kstone na krilima nikad jeftinijeg novca nastavlja da ulaže u nekretnine, a njegov izvršni direktor pohvalio se i novim dosti-gnućem.

- Vjerovali ili ne – mi smo najveći vlasnik nekretnina širom svijeta”, rekao je izvršni direktor Steve Schwarzman u intervjuu za Business Insider.

Prije četiri godine kada je Blackstone izla-zio na berzu upravljao je nekretninskim fondom koji je vrijedio 17 milijardi dolara. Danas, Blackstoneova ulaganja u nekretni-ne (gotovo) dostižu iznos od 100 milijardi dolara.

Blackstoneov tim od 200 ljudi upravlja nji-hovim nekretninskim ulaganjima u Sjedi-njenim Državama, Evropi i Aziji. Posjeduju

65


sve od hotela, kancelarijskih prostora i ma-loprodajnih trgovina, pa do industrijskih i stambenih zgrada, prenosi Poslovni puls.

Panasonic kupuje firmu Hussmann za više od 1,2 milijarde dolara

Japanski proizvođač elektronike Panaso-nic Corp dogovorio je kupovinu većinskog dijela američke kompanije Hussmann koja se bavi proizvodnjom rashladnih uređaja. Za to će platiti više od 1,2 milijarde dolara, objavio je Reuters.

Panasonic će kupiti ovaj udio od firme Clayton Dubilier & Rice koja je te dionice 2011. godine kupila od industrijskog kon-glomerata Ingersoll-Randa.

Nakon povlačenja sa tržišta za njih nepro-fitabilne linije proizvoda - pametnih telefo-na, plazma televizora i poluvodiča, Panaso-nic se prebacuje na profitabilnija područja automobilskih i naprednih tehnologija.

Rusija uvozi agrume iz Sirije

Sirija će izvesti više od 700.000 tona citrusa u Rusiju da „popuni rupu” nastalu zbog ru-ske zabrane uvoza turskih poljoprivrednih proizvoda.

- Spremamo oko 700.000 tona citrusa, ma-hom pomorandži, za rusko tržište - rekao je predsjednik Trgovinske komore Sirije Fares Čehabi.

Rusija je prošlog mjeseca zabranila uvoz turskih poljoprivrednih proizvoda nakon što je Ankara oborila ruski vojni avion u blizini tursko-sirijske granice.

- Prve isporuke već su krenule ka Rusiji - rekao je Čehabi, dodajući da će i drugi si-rijski proizvodi, poput tekstila, takodje biti poslati u Rusiju.

Predsjednik Industrijske komore Damaska Samer Debes rekao je za sirijsku državnu agenciju SANA da planirane isporuke pred-stavljaju veliku priliku da sirijska roba bude plasirana na rusko tržište. Debes je dodao da se sirijski poslovni lideri spremaju za

posjetu Moskvi nakon što je Rusija uvela sankcije Ankari, da bi proučili prilike za saradnju.

- Te sankcije napravile su veliku rupu i otvorila se prilika za sirijske proizvode - re-kao je Debes.

Sirija je tokom sezone 2014/15. proizvela oko 1.050.000 tona citrusa, pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede te zemlje. Citru-si se u Siriji mahom uzgajaju u oblastima Latakija i Tartus, koje su pod kontrolom si-rijskog režima.

Turska ukida PDV u nekoliko sektora poljoprivrede

Premijer Turske Ahmet Davutoglu najavio je ukidanje poreza na dodatu vrijednost u nekoliko segmenata u sektoru poljoprivre-de, bespovratnu finansijsku pomoć mladim preduzetnicima i beskamatne kredite mla-dima u toj državi.

- Ukidamo PDV na stočnu hranu i đubrivo. Mladim poljoprivrednicima na ime njiho-vih projekata pomažemo bespovratnom finansijskom injekcijom u iznosu od 30 hiljada lira. Nastavljamo sa razvojnim pro-gramima u 81 našem gradu i provinciji«, rekao je Davutoglu, prenosi agencija Ana-dolija.

On je najavio povećanje minimalnog do-hotka na mjesečnom nivou, kao i ukidanje troškova za lične dokumente studentima i penzionerima.

Mladi u Turskoj će takođe biti omogućeno dobijanje kredita od više desetina hiljada lira bez kamate.

Radi se o setu mjera pogodnosti građanima koji je prije izbora obećala Stranka pravde i razvoja.

Kina nova članica EBRD-a

Evropska banka za obnovu i razvoj saopšti-la je da je prihvatila Kinu kao članicu, čime je drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji otvo-ren put za investiranje u Evropi, Africi i na Bliskom istoku.

- Članstvo Kine otvorit će nove šanse za održivo investiranje kineskih grupacija u regijama u kojima djeluje EBRD - navodi se u saopćenju predsjednika EBRD-a Sume Chakrabartija.

EBRD je osnovan 1991. godine radi pomoći centralnim i istočnim evropskim država-ma koje su izašle iz sovjetskog bloka, kako

bi im se omogućio prelaz ka tržišnim eko-nomijama.

Banka trenutno nadgleda razvojne projek-te u 36 zemalja, među kojima su Ukrajina, Egipat i Mongolija.

Neke od zemalja u kojima djeluje banka sa sjedištem u Londonu pripadaju dijelu svije-ta koji Kina naziva „ekonomskim pojasom Puta svile“, gdje Peking razvija svoje trgo-vinske i investicijske veze.

Svaki drugi stanovnik EU kupuje onlajn

U Evropskoj uniji je ove godine 53 odsto stanovništva, životnog doba od 16 do 74 godine, naručivalo robu ili usluge za pri-vatne potrebe preko interneta. Kako je na-veo Evropski zavod za statistiku, Evrostat, 2007. godine 30 odsto stanovništva naruči-valo je robu preko interneta.

To znači, kako se navodi u informaciji ob-javljenoj na sajtu Evrostata, da je EU ove godine premašila cilj iz svoje Digitalne agenda za Evropu kojom je bilo predviđeno da elektronska trgovina do 2015. godine do-stigne 50 odsto.

Među korisnicima interneta koji ove go-dine nisu kupovali onlajn, 75 odsto navodi da više vole klasičnu kupovinu, a 27 odsto da su zabrinuti u pogledu bezbjednosti plaćanja preko interneta, kao i u pogledu privatnosti. Većina „e-kupaca” zadovoljna je svojom onlajn kupovinom: 70 odsto njih kaže da nisu imali nikakvih problema pri poručivanju proizvoda.

Najpopularniji proizvodi koji su kupovani preko interneta su odjeća i sportski artikli, koje je naručivalo više od 60 odsto kupaca, zatim smještaj na putovanjima (52 odsto) i kućni aparati i igračke (41 odsto).

Najveći procenat „e-kupaca” ima Britanija – 81 odsto ukupnog stanovništva, a slijedi Danska sa 79 odsto, Luksemburg 78 odsto, Njemačka 73 odsto i Holandija, Finska i Švedska sa po 71 odsto.

66


Ministri zemalja učesnica Međunarodne konferencije o kli-mi, koja je održana u Parizu, usvojili su Sporazum o ogra-ničavanju globalnog zagrijavanja.

Nakon dvonedjeljnih pregovora, Sporazum je odobrilo gotovo 200 zemalja.

Sporazum o klimi predviđa da do kraja vijeka bude ograničen rast globalnih prosječnih temperatura na ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.

- Sporazum o klimi je usvojen. To je mali korak koji može da učini velike stvari, izjavio je domaćin skupa, šef francuske diplomatije Loran Fabijus.

Postignut je dogovor da se sve zemlje obavežu na smanjenje emi-sije ugljenika. Sporazum je djelimično pravno obavezujući, a djeli-mično je na dobrovoljnoj bazi.

Istorijski sporazum

Kraj ere fosilnih goriva

Postignut je dogovor kojim su se sve zemlje obavezale na smanjenje emisije ugljenika.

U sporozamu se navodi da je opasnost koje donose klimatske pro-mjene mnogo veći nego što je ranije bilo poznato i prihvaćeno, uz obećanje da će se raditi na obuzdavanju emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte.

„Gardijan“ piše da su čelnici zemalja učesnica Međunarodne kon-ferencije o klimi sporazumom nagovijestili kraj ere fosilnih goriva.

Prethodno je francuski predsjednik Fransoa Oland pozvao mini-stre zemalja učesnica Međunarodne konferencije o klimi da pre-duzmu „odlučujući“ korak i usvoje „istorijski pakt“ o ograničavanju globalnog zagrijavanja.

Morate da preduzmete konačan, odlučujući korak koji nam omo-gućava da dostignemo cilj, poručio je Oland ministrima i delegati-ma, kojima je prethodno francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus podnio nacrt globalnog sporazuma, prenosi B92.

67


Mikrodom sam će za sebe proizvoditi struju

Ekokapsula za život u pustinji

Ideja je da ekokapsula može biti položena bilo gdje na svijetu i da će biti pogodna za život i na udaljenim područjima bez osnovne infrastrukture za stanovanje.

Svaka ekokapsula se samostalno napaja energijom, zahvaljujući snažnim baterijama, te filtracionom sistemu za vodu. Takođe je jednostavno premještati kapsulu, jer je relativno malena i ima tek nešto više od 11 kvadrata prostora.

Proizvođači tvrde da je sasvim komforna za život dvoje odraslih. Unutra se nalaze krevet, mala kuhinja, kupaonica, te radni prostor sa stolom i stolcima. Ima i tekuću vodu, tuševe s toplom vodom, kao i toalet.

Kapsula ima solarne ćelije, te vjetrenjaču kojima napaja bateriju, a proizvođači tvrde da možete samostalno koristiti ovu futurističku kolibu i do godine dana u pustoši.

Nije otkriveno još koliko košta jedna takva ekokapsula, ali prve prednarudžbe najavljuju se već za kraj 2015. godine, te isporuka u prvoj polovini 2016. godine, prenose Nezavisne novine.

Slovačka firma „Nice Architecs“ kreirala je mobilnu kapsulu, koja dobija energiju od vjetra i sunca.

68


Globalno bankarsko poslovanje

Sve veći poslovni rizici

Izražena je zabrinutost zbog mogućeg neuspješnog globalnog ekonomskog oporavka i štete koju bi to nanijelo još uvijek osje-tljivom bankarskom sistemu sve je veća. To su pokazali rezulta-

ti istraživanja o rizicima u globalnom bankarskom poslovanju koji su predstavljeni na godišnjoj konferenciji o upravljanju rizicima RiskMinds 2015. u Amsterdamu.

Prema rezultatima CSFI-jevog najnovijeg globalnog istraživanja, sprovedenog u ssradnji s PwC-om, “Banking Banana Skins 2015“, prvo mjesto na popisu 24 moguća rizika za banke zauzima makro-ekonomsko okruženje koje je s prošlogodišnjeg prvog mjesta na treće mjesto bacilo suvišnu regulaciju, rizik koji je uvijek visoko rangiran.

U istraživanju je učestvovalo više od 670 bankara, nadzornih tijela za banke i stručnih posmatrača bankarskog sektora u 52 zemlje.

Zabrinutost zbog ekonomskog rizika podtiče visok nivo zaduženo-sti koji dominira u većini djelova svijeta, slabiji ekonomski rast u zemljama u razvoju te nestabilnost kamatnih stopa. Sve bi to mo-glo imati veliki utjicaj na bankarski sistem čija je kapitalna baza i dalje zabrinjavajuća uprkos poboljšanjima.

- Veća zaduženost dovodi do veće finansijske osjetljivosti. Nadzor-na tijela i banke ostvarili su napredak u smanjenju kapitalizova-nosti bankarskog sektora, no ona je i dalje velika. Zbog sve veće zaduženosti zajmoprimaca banke su osjetljive na ekonomske šo-kove, ocjenjuju bankarski analitičari.

Veliki skok zabrinutosti zbog sajber kriminala

Banke su takođe vrlo osjetljive na porast finansijskog kriminala, posebno kibernetičkog kriminala koji je od prošle godine skočio s devetog na drugo mjesto. Zabrinutost je prisutna i na globalnom nivou jer kibernetički kriminalci napadaju slabe karike u usko is-prepletenom svjetskom bankarskom sistemu. Sposobnost banaka da se nose s tim porastom takođe je upitna s obzirom na veliku zabrinutost oko kvaliteta njihovih tehnologija (4. mjesto) i sistema za upravljanje rizicima (6. mjesto).

Takođe se sve više povećava i zabrinutost za poslovnu praksu ba-naka (sa 16. na 8. mjesto) jer se smatra da su banke neuspješne u dostatnoj „promjeni kulture“ upravljanja svojom poslovnom pra-ksom uprkos velikom regulatornom pritisku i pozamašnim kazna-ma.

Primjetan skok tržišta u nastajanju i bankarstva u sjenci Dva rizika koja su ostvarila primjetan skok jesu tržišta u nastajanju (sa 17. na 15. mjesto) kod kojih se zabrinutost odnosi na prognoze za Kinu i na učinak niskih cijena roba na niz zavisnih ekonomija te bankarstvo u sjenci (sa 20. na 16. mjesto), odnosno neregulisa-ni parafinansijski sektor, čiji rast podstiče prekomjerna regulacija glavnih dobavljača.

Sa druge strane se primjećuje pad rizika od političkog uplitanja (od prošle godine pad sa 2. na 5. mjesto). Usto je i pretjerana reguli-sanost, rizik koji je u ovom istraživanju bio dugo vremena visoko rangiran, od prošle godine pala sa 1. na 3. mjesto. Obije promje-ne upućuju na to da bi stega banaka nakon krize mogla postupno da oslabi. Najveći porast na ovom području ostvarili su društveni mediji (sa 19. na 11. mjesto) zbog njihove moći da naštete ugledu banaka sa ili bez čvrstih dokaza.

Istraživanje je pokazalo da se u odnosu na prethodna istraživanja značajno smanjila zabrinutost oko dostupnosti kapitala, likvidno-sti i egzotičnih proizvoda u bankarskom sistemu, stoji u priopće-nju.

Stanje globalne ekonomije: jedna od briga svih geografskih regijaAnaliza odgovora pokazuje da su sve glavne grupe ispitanika (bankari, procjenitelji rizika i posmatrači) vrlo zabrinute zbog sta-nja globalne ekonomije. U svim se geografskim regijama javlja zabrinutost oko ekonomije iako je ona bila na drugom mjestu u Sjevernoj Americi jer su se američki i kanadski ispitanici prven-stveno usredsredili na rizike od sajber kriminaliteta, piše Poslovni dnevnik.

69


Jože Mencinger

Troškove migranata

mogla bi finansirati

ECB

Strahovi kako troškovi velikog talasa izbjeglica mogu ugroziti evropsku ekonomiju nemaju nikakvog eko-

nomskog temelja, a 60 milijardi eura, koli-ko kroz politiku „kvantitativnog olakšanja“ radi stimulisanja novog rasta svaki mjesec emituje Evropska centralna banka, bilo bi dovoljno za izdržavanje čak tri miliona iz-bjeglica u iduće tri godine, ako bi ih u Evro-pu toliko došlo, tvrdi poznati slovenački ekonomista Jože Mencinger.

Prema „crnom scenariju“, u Evropu bi idućih nekoliko godina moglo doći najviše tri miliona migranata, a čak da svi ostanu nezaposleni, oni bi EU godišnje stajali 22 milijarde eura, što je samo 1,69 promila europskog BDP-a, naveo je Mencinger za ljubljanski list „Dnevnik“.

Po njegovoj ocjeni, to bi bio sasvim nezna-tan trošak za europsku ekonomiju u cjelini koju čine države sa ukupno 508 milouna stanovnika. Ako bi se umjesto u banke i

suprotstavljaju neke zemlje Višegradske skupine, ocijenio je slovenački makroeko-nomist.

Naravno da politika ECB-a nije namijenje-na finansiranju izbjeglica, ali je i sadašnja migrantska kriza nešto izuzetno, pa bi dio eura iz programa kvantitativnog olakšanja trebalo usmjeriti u budžete članica kako bi finansirale izbjeglice i migrante, ocjenjuje Mencinger koji smatra da je dosadašnja politika štednje koja se forsira u EU-u bila pogrešna, te da stvara pretpostavke za novu krizu. Prema Mencingerovim riječi-ma, Europu ne ugrožavaju izbjeglice, ali je ugrožava bodljikava žica.

- Žica je oduvijek bila i bit će simbol ne-prijateljstva i patnje i na našu će bodlji-kavu žicu tako gledati povijest - kazao je Mencinger, dodavši kako je riječ o „nepro-mišljenom i nedjelotvomom činu“ jer žica neće zaustaviti konflikte niti spriječiti mi-gracije.

finansijske ustanove finansijski stimulu-si ECB-a usmjerili u kredite za poduzeća, a malim dijelom i u finansiranje dolaska migranata, to bi po Mencingerovom mi-šljenju zapravo imalo pozitivan ishod na potrošnju i gospodarstvo. Ako bi migran-ti bili financirani preko ECB-a i sustavom jedinstvenih socijalnih transfera koji bi važio za sve, to bi onda otklonilo i raspra-ve o kvotama za migrante kojima se sada

70


Vladimir Nikaljević,Predsjednik Udruženja vinara Crmnice i Paštrovića

Nije riječ o dobrom vinu, već o dobrom životu

Institut za vino i vinogradarstvo iz La Riohe iz Špa-nije prezentirao je nedavno rezultate genetskih is-traživanja vinove loze u Crnoj Gori. U Virpazaru i

Budvi su turistički poslenici i poštovaoci vinske kul-ture upoznati sa značajem ovog istraživanja.

Ovi rezultati će za Crnu Goru imati dugoročni značaj kao donošenje Crnojevića štamparije ubrzo nakon Gutenbergova otkrića, kazao je tom prilikom profesor Miodrag Grbić, sa West Ontario Univerziteta iz Kana-de, učesnik u projektu.

Objasnio je i geografske i istorijske faktore koji su uzrokovali raznovrsnost vinove loze: ovaj dio kon-tinenta nije bio pod lednikom za vrijeme posljednje glacijacije što je doprinijelo očuvanju diverziteta biljnih vrsta koje su nestale u dijelu Evrope prekri-venoj lednicima; Crna Gora je bila hrišćansko ostrvo

Po raznovrsnosti vinove loze, Crna Gora jejedna od kolijevki vinogradarstva.

71


u otomanskom moru na kome se, zbog vjerskih razloga, nije pilo vino pa je došlo do zatiranja vinskih sorti, odnosno gajenja stonih sorti. Unutar ovog obruča Crnogorci su gajili vinske sorte i zbog nemogućnosti razmjenjivanja i kretanja došlo je, što spontanom mutacijom, što svjesnom selekcijom, do ovakve raznovrsnosti vi-nove loze.

Po raznovrsnosti vinove loze, Crna Gora je jedna od kolijevki vi-nogradarstva. Nađeno je toliko divlje loze da je dr Rafael Ocete sa Univerziteta iz Sevilje, koji je obišao četiri kontinenta istražujući divlje loze, rekao da bi pod UNESCO-vu zaštitu trebalo staviti neke prostore u okolini Skadarskog jezera kao prirodni rezervat divlje vinove loze.

Pored ranije dokazanih autohtonih sorti: kratošije, vranca, žižka i krstača, nađena su 54 uzorka nepoznatih sorti od čega su 33 samo na jednom mjestu, a 21 su na dva ili više mjesta u crnogorskim vi-nogradima, što znači da su rasađivane jer su davale dobro grožđe. Treba im dati imena, razmnožiti ih i od onih koje imaju vinski po-tencijal praviti jedinstvena- rijetka vina sa visokom cijenom. Ovo traži dalja naučna istraživanja pošto je uzorkovanje izvršeno samo na 50% teritorije Crne Gore i možemo očekivati nova otkrića.

Utvrđena su dva genetska centra: kratošija, koja je oduvijek ra-sla na ovim prostorima i rozaklija, koju su, vjerovatno, donijele Osmanlije. Od kratošija čak potiče 18 vinskih sorti. Kratošija je otac vranca koji je prvi sekvencionirani genom crnogorskih loza sa ori-ginalnim DNK, s nevjerovatnom specifičnošću boje.

Nađene su tri sorte roze grožđa potpuno različitog genoma, koje su se nazivale lisica ili lisičina, ali naučna analiza je utvrdila da predstavljaju tri različite sorte.

Neko prije, a neko kasnije, shvatiće da su rezultati genetskih istra-živanja vinove loze velika lična, poslovna i privredna šansa Crne Gore. Tako će se osim Crmničana i njihovog vranca i Kuči moći po-hvaliti jedinstvenom čubricom; Boka žiškom i Svetim Tripunom, zaštitnikom vinogradara; Bjelopavlići lozom Svetog Vasilija i Ivan--bega Crnojevića; Budva kratošijom; Paštrovići lisicom.

Kakve koristi može imati Crna Gora od genetskih istraživanja vi-nove loze može se vidijeti na primjeru AD Plantaža.

Crna Gora se može pohvaliti Plantažama. Veličinom, a jesu velike. Njihovim dobrim vinima, a jesu izvrsna. Izvoznim programom i po-slovnim uspjesima,bez obzira na trenutne probleme koji pogađaju i mnogo veća i poznatija vinogorja. Plantaže su uspješni primjer kako se sopstvenim resursima, na pustopoljini kakvo je bilo Će-movsko polje, sa domaćim lozama i našim ljudima može napraviti uspješan poslovni sistem. Plantaže su primjer vizije komunistič-kih rukovodilaca, odnosno korišćenja tekovina prethodnih gene-racija, jer život ne počinje s nama. Primjer su namjenskog trošenja zajma Svjetske Banke. Primjer, da je veliko preduzeće lokomotiva razvoja a da je mali i srednji biznis kao privredna strategija podva-la ,,eksperata“ koji nijesu uvijek bili stručnjaci a još manje dobrona-mjerni. Ko ne zna o čemu pričam neka pročita tekstove američkog nobelovca za ekonomiju Jozefa Štiglica o slomu nacionalnih eko-nomija u četiri koraka.

Plantaže su primjer da privatnovlasništvo nije jedino što je presu-dno za uspjeh firme, već sposoban i dobronamjeran menadžment što dokazuju posljednjih četvrt vijeka.

Plantaže su, konačno, primjer, da veliko preduzeće može da izdrži probleme u poslovanju a da ne zaustavi tekuće poslovanje i razvoj

već i da sa svojim timom iznese ovako važan projekat. Plantaže su model kako Crna Gora kao privredni sistem može biti ekonomski održiva i razvojno orijentisana. Plantaže su : Crna Gora – mala ze-mlja velikih vina!

Po mom mišljenju država može na primjeru Plantaža da iskori-sti rezultate genetskog istraživanja vinove loze. Sa lozom se priča ne završava nego otvaraju vrata i za biljno, životinjsko i sva druga nasljeđa.

Kako na nivou opštine iskoristiti rezultate genetskih istraživanja vinove loze?

Najbolju šansu da iskoristi ova otkrića ima Budva. Evo zašto: prili-kom iskopavanja antičke nekropole nađene su prelijepe posude za vino iz III vijeka prije nove ere, koje nesumnjivo govore o vinskim iskustvima prastanovnika Budve. Da su vinoi vinogradi i kasnije bili važni ukazuju detalji loze i grožđa sa friza na nadvratniku cr-kve Santa Marija in punta iz IX vijeka, ali i toponimi poput naselja Velji vinogradi. Vinogradarstvo zamire poslije Drugog svjetskog rata. Ne toliko zbog industrijalizacije, koliko zbog poklapanja na-jezde filoksere koja je posušila loze i početaka razvoja turizma. Ali pravo čudo zapisano je u srednjevjekovnom statutu Budve. Iz sa-čuvanog prepisa iz perioda Despotovine, između 1421 i 1442 (istori-čar I.Sindik), u članu CCLXI stoji odredba o kratošijskim vinogradi-ma. To je, do sada otkriveni, najstariji pisani pomen kratošije.

Nevjerovatno je da niko od brojnih naučnika, istraživača i čitalaca, do sada, nije shvatio značaj pominjanja kratošije u ovako starom i značajnom istorijskom dokumentu. U čak 20 članova govori se o proizvodnji, prodaji vina i zakupima vinograda, dakle o vrlo razvi-jenim vinogradarskim rabotama. Zašto je pomen kratošije pravo čudo? Čudo je zbog zinfandela. Jedna od zanimljivijih planetarnih vinskih priča stiže iz Amerike. To je priča o porijeklu loze od koje se dobija najpopularnije vino u USA - zifandel. Gaji se na preko 40.000 ha. Podižu se novi veliki zasadi u Meksiku, Latinskoj Ame-rici, Australiji…..

Odakle je ova loza stigla u Ameriku, bila je zagonetka. Naučnici i poslovni ljudi iz Mađarske, Italije, Hrvatske, a tu je posljednje vrije-me i Crna Gora, čine sve da dokažu da je njihova zemlja postojbina zinfandela.

Primitivo iz južne Italije (Đoja i Mandurija), Crljenak Kaštelanski iz Hrvatske i Kratošija iz Crne Gore. U Italiji, osim pisanih podata-ka da je ova loza ,,introdukovana“ i sam naziv ,,primitivo“ za lozu koji ničim ne podsjeća na naziv bilo koje druge italijanske sorte, upućuje da je iz krajeva koji su njima izgledali upravo takvi kakvo su ime dali lozi. Vjerovatno su talijanski trgovci, zbog ograničenja izvoza vina iz Budve, relativno skoroprenijeli i posadili loze koje su davale tako dobro vino i dali im prigodno ime primitive. Možda su je i odnijeli u Novi svijet, kao što je jednako vjerovatno da je neki naš nostalgični iseljenik prenio brdune kratošije i zasadio ih u Kaliforniji. Zanimljiv je i način na koji su se obezbjeđivali brduni (lastari) da se ne osuše. Na krajeve brduna su se naticale krtole koje su održavale svježinu. Genetička istraživanja potvrdila su kako sorta ne pripada talijanskom genetičkom basenu.

Zahvaljujući bezgraničnoj podršci države Hrvatske, snažnom lobi-ranju u Kaliforniji, Hrvati najupornije od svih pokušavaju da doka-žu da je zinfandel potekao sa njihovih prostora. Da je to Crljenak Kaštelanski. Činjenica je, ipak, da je u cijeloj Hrvatskoj nađeno

72


svega 25 čokota ove loze, kako se navodi u literaturi, iako su pro-češljani i najzabačeniji i najzapušteniji vinogradi. To navodi na zaključak da je loza donijeta i nije nikad zaživjela i namnožila se. Ali, ovdje je riječ o marketingu, odnosno o velikom novcu. Jedan poznati Amerikanac iz svijeta biznisa kupio je u Dalmaciji vino-grad zato što je u njemu bio jedan čokot loze koja ima isti DNK kao zinfandel. Investitori, prvensteveno bogati fanovi zinfandela, krče primorsku makiju i melju kamen praveći prostor za vinograde. Hr-vati dovode investitore i podižu vinograde i pričaju svoju “tanku” priču o porijeklu zinfandela ali ukupno predstavljaju sjajan primjer kako treba raditi.

U Crnoj Gori kratošije ima u svakom pa i najmanjem vinogradu, i ima 17 bio tipova kratošijekoji imaju svoja imena. Zovu se: mala kratošija, velja kratošija, rehavica, ljutica, čestozglobica, sitnoperi-ca, bikača, vrana, vrančina... Ovako bogata heterogenost populaci-je dokazuje njenu starost na ovim prostorima.

Ali da nije biloAmerike ovo bi ostala jedna od lokalnih sorti kakvih ima sami Bog zna koliko, ovako je dobila svjetski značaj.

Zahvaljujući prvom naučnom radu akademika Marka Ulićevića iz 1962. višegodišnjoj borbi iovom projektu koji je vodila dr Vesna Maraš, direktor razvoja Plantaža, pitanje porijekla zinfandela je riješeno, Zinfandel je naša Kratošija, kako god da je stigao u Ameri-ku.Amerikanci su snagom marketinga jednu lokalnu sortu učinili profitabilnom i svjetski značajnom. Sada je pred Budvom pitanje kako iskoristiti američki marketing i na silini te energije, odnosno ogromnog novca, naplatiti skupocjeno nasljeđe.

Kako iskoristiti otkriće prvog pisanog pomena kratošije u Budvanskom statutu?

Ovo je nova dimenzija u promociji Budve. Svako vino mora ima-ti svoju priču kao što svaka turistička metropola na Mediteranu mora imati vino. A Budva ima bar tri. To daje novi kvalitet turi-stičke ponude, nove mogućnosti iskorišćenja prostora, a prodaja i cijena vina od loza iz kraja odakle je potekao zinfandel, vrtoglavo će da raste. To će Budvi dati novudimenziju, vinsku - još elitniju i dragocjeniju.

Prvi je korak shvatiti da izgradnja i prodaja stanova i izdavanje apartmana nije jedini način za zaradu a posebno ne u nedogled. To može riješiti samo ,,politika”. Ako betoniranje ostane jedini i glavni način biznisa, malo što ima smisla. Eventualno, neka la-gana varijanta podsjećanja na slavne budvanske vinske dane: da opština proglasi neki vinski dan ili dane posvećene Budvanskom statutu i vinovoj lozi, koju su potisnule zgrade. Da se na zanimljiv turistički način primijene ,,vinske odredbe“ Budvanskog statuta sa “kursnom listom” srednjevjekovni novac - današnji euro, kostimi, povlašćena prodaja vina u Starom gradu, itd.

Da se otkupljuje najbolje sortno od kratošije, lisice i žiška vino, sva-ke godine, po nagradnoj cijeni kao podsticaj vinogradarima koje će se upakovati pod etiketom – budvanskim brendom. Tako će se svake godine vinogradari takmičiti ko će proizvesti najbolje vino. Da se otkupi najstariji čokot kratošije i da se kao svojevrsna reli-kvija posadi na nekom uočljivom mjestu. Uz lozu na npr. kamenoj ploči urezati član261 Statuta o kratošijskim vinogradima. Pravi poduhvat bi bio da Opština čitavo selo pretvori u vinsko selo sa međama poput Starih Duletića, koje je napušteno i potpuno zara-slo i tako sačuvano autentično. To bi mogao biti ,,vinski Sveti Ste-

fan“. Još uvijek ima prostora da se na području ovog sela, i sličnih, u bližoj i daljoj okolini, na bazi obezbjeđenja opštinskog zemljišta i povoljnih finansijskih sredstava, podrži podizanje zasada kratoši-je, lisice, žiška i ostalih autohtonih sorti vinove loze.

Ovo su samo natuknice o mogućnostima Budve. Sve vinogradar-ske sredine imaju svoje priče i svoje stare loze. Na primjer, Kotor takođe ima srednjevjekovni statut i u njemu se pominju loze, ne po sorti, što je nevjerovatna dragocjenost budvanskog statuta, ali ima Svetog Tripuna, zaštitnika vinogradara. Zašto su baš tog sveca kupili Kotorani a ne nekog drugog ostaje da se istraži.

Bio sam srećan kad me je pozvala dr Vesna Maraš da timu naučni-ka pokažem stare loze u Crmnici, đe su u XIV vijeku bili vinogradi Balšića. Zatim u Bjelopavlićima u selu Viš, đe su loze Ivan-bega Crnojevića koje mi je pominjao, godinama unazad, poznanik in-ženjer koji se bavi zdravom hranom, i u Rupicama Komanskim. Dr Maraš mi je rekla da tražim od prijatelja sve stare dokumente ve-zane za lozu. Meni se posrećilo da nađem pomen kratošije u Bud-vanskom statutu i da pomenem lozu u Ostrogu za koju se utvrdilo da je još jedno od ostroških čuda jer je to najstariji pomen jednog konkretnog čokota(1672.godina).

Profesor Grbić ističe da je nezaobilazna i neprocjenjiva pomoć is-traživača iz istorije umjetnosti, istoričara ali i svih drugih, jer loza je dio hrišćanskog rituala, nalazi se obavezno uz crkve i manastire ali i uz sve značajnije stare svjetovne objekte. Istorijski podaci i to-ponimi svjedoče o gajenju lozei u sjevernim krajevima Crne Gore. Projekat se nastavlja iduće godine 12.maja,pa naučnici pozivaju na mobu. Bilo bi pametno Crnogorcima svih vjera i nacija da ove zime, kad otpadne list, uzmu kosijere i okose lomine oko starih čokota i to prijave razvojnom sektoru Plantaža. Lako se može de-siti da nađu pravo blago. Ko je skloniji knjizi neka traži u knjigama i starim dokumentima. Dragocjeno je i ako neko snimi: napuštene međe, zapuštene vinograde ( redove, odrine, stare loze koje se pe-nju uz stabla, kroz lomine...), stare i srušene kuće, voltove, konobe, badnjeve, bačve.

Na kraju,kako da pojedinac iskoristi rezultate genetskih istraživa-nja. Kako ću ja iskoristiti rezultate ovih istraživanja?

Na mom imanju u Crmnici ima jedna od tih jedinstvenih loza, (ski-nuću oznaku s nje da samo ja znam koja je). Tražiću sertifikat da je to jedinstvena loza. Napraviću jednu bocu vina od grožđa sa te loze koju niko na svijetu nema i ponudiću je preko interneta. Živo me zanima koliko eura ću dobiti za nju. Ako to uspješno završim, od ostalih vlasnika jedinstvenih loza otkupiću rod i napraviti po jednu bocu vina. Ponudiću na isti način kolekciju od 33unikatne sorte. Ako neki čitalac diže obrve u čuđenju i nevjerici neka se prisjeti kalekcionara poštanskih maraka i njihovih vrijednosti.

U mom vinogradu imam sve tri sorte roze grožđa koje su nazivane istim imenom- lisica. S obzirom da se radi o tri potpuno različi-ta genotipa napraviću vino i nazvati ga TRI ROZE… Organizovaću aukciju u hotelu Queen of Montenegro kod mog prijatelja Dikija zahvaljujući čijim sjećanjima i analizama smo rekonstruisali vino koje je bilo na meniju dvorca Šenbrun pod nazivom Rose del Castio (Kastio staro ime Petrovca).

A ako mi neko ukrade ideje? To će značiti da ima jaču motivaciju i energiju za realizaciju. Ja ću nastaviti da gajim vranac i pjevušim moju vinsku himnu: “Zar nije ljepše sad misliti na vinograd” (M. Šobić) Da, i biću okružen prijateljima i nazdravljaću im: Hvali vina, drž se vranca!

73


Povrtlarstvo i voćarstvo početkom 20. vijeka

Proizvodnja nije zadovoljavala domaće potrebe

Povrće je 1939. gajeno na 7002 ha ili 9,1 odsto od ukupnih obra-divih površina. Po učešću ovih usjeva u ukupnim oraničnim površinama Crna Gora je bila ispred Srbije, Bosne i Hercego-

vine i Makedonije, a iza Slovenije i Hrvatske.

Proizvodnja svih vrsta povrća iznosila je 155.312 metričkih centi ili 37 kg po stanovniku, što je bilo nedovoljno pa se povrće moralo uvoziti. Najviše su gajeni krompir, kupus, luk, pasulj, dinje, lubeni-ce, bob, a najmanje paradajz, paprika, mrkva, zelena salata i sočivo.

Pomenute godine voće je uzgajano na 3532 ha ili na 0,5 odsto od ukupnih poljoprivrednih površina. Pod vinogradima je bilo 1145 ha ili 0,3 procenta ukupnih poljoprivrednih površina dok je jugoslo-venski prosjek bio veći od crnogorskog za 1,5 odsto.

Najviše su gajene masline, šljive, smokve, jabuke, orasi, kruške, a najmanje kesten. U periodu 1930.-1939. imsli smo 19.250 stabala narandže i 4.360 limuna. Voće je gajeno na malim površinama, a nijesu korišćene savremene metode u njegovom uzgoju.

Da je Crna Gora imala dobre uslove za gajenje voća govori podatak da je prinos po stablu voća bio veći od jugoslovenskog i to kod na-randži, šljiva, jabuka, krušaka, smokava, kao i kod oraha i maslina. Banovinski voćni rasadnici u Pljevljima, Bijelom Polju, Danilov-gradu i Baru na svojevrstan način su podstakli povećanje i širenje

stabala voća.

Prerada voća bila je takođe nedovoljno razvijena. U pomenutom desetogodišnjem periodu proizvedeno je 440 tona suvih šljiva, 122 tone pekmeza, 1600 hl maslinovog ulja, 10.800 hl šljivove rakije, 2.000 hl komovice i 140 hl rakije od ostalog voća.

Voće je najviše prerađivano u rakiju i druga alkoholna pića, dok industrijska prerada nije postojala.

Od 1935. do 1939. proizvedeno je 28.099 metričkih centi grožđa, a po hektaru 26,19 mc. Ukupna proizvodnja vina iznosila je 12.360 hl. Pretežno su gajene crne sorte vina, dominirali su vranac, kratošija i lisičina.

Imali smo tada pola miliona maslinovih stabala, njihov prinos je bio prilično mali pa su pojedini krajevi, poput Boke Kotorske, uvozili maslinovo ulje jer njegova godišnja proizvodnja iznosila 60.000 litara. Maslinjaci su bili zapušteni i o njima se manje brinu-lo nego o šumskom drveću. Sve do kraja prve četvrtine XX vijeka maslinovo ulje je bilo slabog kvaliteta i teško se moglo prodavati van Crne Gore.

(Izvor: dr Branislav Marović, »Ekonomska istorija Crne Gore« II tom, Podgorica 2008. godine)

Prvih decenija dvadesetog vijeka proizvodnja povrća iznosila je 37 kg po stanovniku, dok je voće uzgajano na 0,5 odsto od ukupnih poljoprivrednih površina što je bilo nedovoljno za domaće potrebe pa smo nedostatak nadomještali uvozom.

74


„Iskra” zasijala sedmi put

Mezon laureat za doprinos na nacionalnom nivou

Nagradu dodjeljuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Upravom za dijasporu, Ministarstvom za održivi razvoj i turizam, a uz podršku Evropske Komisije, Fondacije “Ćano Koprivica”, Fonda braće Rokfeler i „Čarls Stjuart Mot“ fondacije.

Fond za aktivno građanstvo (FAKT) dodijelio je godišnje na-grade za filantropiju „Iskra“ kompanijama, udruženjima i pojedincima koji su nesebičnim djelovanjem doprinijeli op-

štem dobru i razvoju građanskog društva. „Iskra“ je dodijeljena u pet glavnih i četiri specijalne kategorije, a ove godine organizatori su uručili i posebne zahvalnice.

Nagradu za doprinos na nacionalnom nivou, koja je dodijeljena nakon dvije godine pauze, dobila je kompanija Mezon iz Danilov-grada. U 2015. godini donirala je preko pola miliona eura u razvoj sporta, zdravstva i stipendiranje mladih, a istakla se donacijom od 300 hiljada eura za adaptaciju i rekonstrukciju bazena u Nikšiću. Vlasniku kompanije Mezon, Radomiru Kovačeviću, nagradu je uručio Pavle D. Radovanović, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore.

Firma Luštica Development iz Tivta nagrađena je za doprinos lo-kalnoj zajednici, u koju je ove godine uložila preko 200 hiljada eura. Sa Opštinom Tivat sklopila je ugovor o podršci lokalnim organiza-cijama i javnim ustanovama u obrazovnim, kulturnim i sportskim projektima.

„Iskra“ za doprinos dijaspore pripala je Udruženju crnogorskih iseljenika u Istanbulu, koje podržava pojedince i organizacije iz Crne Gore, pomaže crnogorske studente u Turskoj i jača privrednu saradnju dvije zemlje. Nagradu za individualni doprinos dobila je Mirsada Šabotić, nastavnica iz Rožaja, koja je svojim aktivizmom ostvarila veliki napredak u oblasti kulture, nauke i obrazovanja u

tom gradu.

Nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena kapetanu Mi-lošu Vukasoviću, prvom crnogorskom diplomati u Latinskoj Ame-rici, u kojoj je osnovao donatorsko društvo, pomogao gradnju prve pravoslavne crkve i ostao zapamćen kao dobrotvor crnogorskih pomoraca i doseljenika.

Pored glavnih nagrada, dodijeljena su i četiri specijalna priznanja. Za korporativnu filantropiju priznanje je uručila potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, a dobitnik je Societe Generale banka Montenegro. Specijalno priznanje za humanost i solidarnost uru-čeno doktoru Radovanu Mijanoviću. Za podršku zajednici pri-znanje je odato Fondu za razvoj Kuča, a specijalno priznanje za građanski doprinos pripalo je doktorici Valentini Kalinić.

Motivisan velikim brojem filantropskih akcija, FAKT je ove godi-ne uručio i zahvalnice za doprinos opštem dobru. Zahvalnice su dobili dnevni listi Dan, nevladino udruženje Zinak, Komercijalna banka AD Budva, Crnogorski Telekom, kompanija Montenomaks C&L, preduzeće “BM Kameleon” i firma Boka Gard.

Svečana dodjela sedme „Iskre“ organizovana je u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju. Nagradu dodjeljuje FAKT u par-tnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Upravom za dijaspo-ru, Ministarstvom za održivi razvoj i turizam, a uz podršku Evrop-ske Komisije, Fondacije “Ćano Koprivica”, Fonda braće Rokfeler i „Čarls Stjuart Mot“ fondacije.

7. AVGUST PodgoricaADRIATIC SBS TivatAGROMONT NikšićART BETON PodgoricaAUTO KREŠO PodgoricaBARANKA EXPORT-IMPORT PEJANOVIĆ BarBONESA BarCONFIRM TivatDEKOR IVA NikšićDMD DELTA PodgoricaDONATOR PodgoricaDRUM PodgoricaENTEXT PodgoricaEXPO COMMERCE KotorGLOSARIJ PodgoricaING-INVEST PodgoricaHAPPY DOG NikšićJET DIRECT PodgoricaJUGOBICIKL PodgoricaKATUNJANIN Herceg NoviKUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN PodgoricaLIKAPROM PodgoricaMARMIR PodgoricaMATKOM NikšićMATINO COMPANY Bijelo PoljeMEDITAS PodgoricaMONTCARON PodgoricaMONTEFISH TivatMONTE PARTS PodgoricaNIKOLIC 4S KotorNOVA ENERGIJA PodgoricaOPREMA PodgoricaRALEX RRB PodgoricaSIGILLUM Podgorica

SINCOMMERCE PodgoricaSJEVER MONT PodgoricaSOMBOREX PodgoricaTAGOR PodgoricaTARA - AEROSPACE AND DEFENCEPRODUCTS MojkovacTEHNOBAR PodgoricaTELEMONT PodgoricaTEMASO NikšićTRING PodgoricaVETERINUM UlcinjUNO-NK NikšićVERITAS Bijelo PoljeW&R DYNAMIC COMPANY LIMITED KotorZRNOŽIT Cetinje

Documents

Decembar 2015