Darko Milkovć, sudac Vrhovnog suda RH

*

*

*Zasnivanje radnog odnosa,

*Radno vrijeme,

*Dopunski rad – određenje

*Tko može raditi u dopunskom radu?

*Uvjeti za dopunski rad,

*Trajanje dopunskog rada,

*Prava radnika za vrijeme dopunskog rada,

*Obveze poslodavca,

*Radno vrijeme i dopunski rad

*Zaključak

*

• RADNI ODNOS SE ZASNIVA SKLAPANJEM UGOVORA O RADU

• Radni odnos je ugovorni odnos – ne više statusni

• U TOM TRENTUKU NASTAJU PRAVA I OBVEZE (ako se stranke

ne dogovore drugačije)

• PISANI OBLIK – PROPUST NE UTJEČE NA POSTOJANJE I

VALJANOST UGVORA

*

*Budući da je radni odnos ugovorni odnos – primjenjuje se čl.247.

ZOO-a, ugovor je sklopljen kad se stranke dogovore o bitnim

sastojcima ugovora.

*ZR izrijekom propisuje (čl.15) što ugovor o radu u pisanom obliku

mora sadržavati. To su objektivno bitni sastojci ugovora koji su

prema prisilnom propisu (ZR) nužni za nastanak ugovora. Stranke

ih samo konkretiziraju.

*Trajanje godišnjeg odmora, otkazni rokovi, plaća i trajanje

redovitog radnog dana ili tjedna - mogu se ugovorom uputiti na

odgovarajući zakon, drugi propis, KU ili pravilnik o radu koji

uređuje ta pitanja.

* UGOVOR O RADU NA NEODREĐENO

VRIJEME – trebao bi biti pravilo

UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME;

rok,

izvršenje posla ili

nastup određenog događaja

**(1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za

zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom,

izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

*(2) Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o

radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog

koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o

radu iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona mora navesti.

*(3) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na

određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti

neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog

zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih

objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

*(4) Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prvi

ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.

**Hubertus je nastavnik koji je od grada Bremena zatražio da

nastavi raditi i nakon što navrši godine života i staža osiguranja kao uvjet za mirovinu.

Grad je pristao produljiti ugovor do kraja školske godine 2014/15

Njegov drugi zahtjev da mu ugovor produže još do kraja prvog polugodišta 2015/16 grad je odbio.

Hubertus je tužio smatrajući da je produljenje trajanja ugovora na određeno vrijeme protivno pravu EU-a.

*Njemački Zemaljski radni sud je zatražio od suda EU odgovor je li njemački propis kojim je dopušteno odgoditi dan prestanka ugovora o radu zbog umirovljenja ugovorom na određeno vrijeme usklađen sa zabranom diskriminacije na temelju dobi.

*Sud EU je odgovorio da je usklađen jer nije dovodio u nepovoljniji položaj osobe koje su navršile dob za umirovljenje u usporedbi s onima koji još nisu navršile tu dob.

*

Pojam:

*ono vrijeme u kojem se radnik nalazi “na raspolaganju poslodavcu”

*vrijeme u kojem je radnik dužan raditi

*Radno vrijeme obuhvaća (čl. 60. st. 1.ZR-a):

*vremensko razdoblje u kojim radnik obvezan obavljati

poslove, i

*vremensko razdoblje u kojem je radnik spreman

(raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca,

na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom

mjestu koje odredi poslodavac – DEŽURSTVO (ubraja se u

radno vrijeme)

*

*Puno radno vrijeme

*Nepuno radno vrijeme

*Skraćeno radno vrijeme

*

Zakon o radu - članak 61.

*Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno

*Ako u ugovoru o radu, kolektivnom ugovoru, sporazumu sklopljenom između radničkog vijeća i poslodavca ili u zakonu nije određeno radno vrijeme, smatra se (PRESUMPCIJA) da puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno

Zakon o radu - članak 61.

*ZR ne zabranjuje da se posebnim zakonom, KU, ugovorom o radu, pa čak i sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, puno radno vrijeme odredi u trajanju kraćem od 40 sati tjedno *primjerice, dozvoljeno je ugovoriti odnosno propisati / odrediti da puno radno vrijeme iznosi 38/36/35 sati tjedno

*donja granica tjednog trajanja punog RV nije propisana

*radniku pripadaju prava u punom opsegu

*radnik koji radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca ne može sklapati ugovor o radu s drugim poslodavcem za rad u punom/nepunom RV, ali... (izuzetak – dopunski rad)

*

*ZR čl. 62. st. 1:

„Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.” *Zakonska definicija je neprecizna / jedan poslodavac može

organizacijom rada utvrditi puno radno vrijeme (npr. 30 sati tjedno) koje je kraće od nepunog radnog vremena u kojem se radi kod drugog poslodavca (npr. 35 sati tjedno)

*SVAKO RADNO VRIJEME KOJE JE RAZLIČITO OD PUNOG RADNOG VREMENA I AKTIMA JE ODREĐENO (zakon, KU, sporazum RV i poslodavca ili ugovor o radu) KAO NEPUNO

*Sklapanje ugovora o radu s nepunim radnim vremenom – oblik fleksibilnijeg zapošljavanja

*ZR ne postavlja nikakva ograničenja – pri njegovu ugovaranju poslodavac i radnik ograničeni su jedino vlastitim potrebama i interesima;

*

*Gđa Elsner-Lakerberg je radila kao nastavnica u

srednjoj školi u nepunom radnom vremenu (15 sati

tjedno – 60 mjesečno). Nastavnici s punim radnim

vremenom radili su 24,5 sat tjedno – 98 sati

mjesečno. Zatraženo je od nje da radi 2,5 sati

dodatno u mjesecu. Odbijen je njen zahtjev za

naknadom jer po zakonu ima pravo na to samo ako

radi dodatno više od tri sata mjesečno.

*Sud je zaključio da uvjet od 3 sata predstavlja veći

teret za radnike s nepunim radnim vremenom jer 3

sata za nastavnika s punim radnim vremenom je

oko 3% dodatnog rada dok je tužiteljicu ta 3 sata

5% dodatnog rada.

*

*radnici s nepunim radnim vremenom koji su kao

članovi radničkog vijeća sudjelovali u izobrazbi

dobili su manju naknadu za usavršavanje premda

su na usavršavanju proveli jednako vremena kao i

njihove kolege koji rade puno radno vrijeme.

*Sud; nacionalni sud (Njemački) treba odlučiti je li

diskriminacija objektivno opravdana te da

zakonodavstvo takvog sadržaja može odvratiti

radnike s nepunim radnim vremenom za

obavljanje tih funkcija.

*

*Tužiteljica, gđa Jenkins radnika je na temelju

ugovora o nepunom radnom vremenu (oko 30 sati

tjedno). Podnijela je tužbu za diskriminaciju na

temelju činjenice da je radnik koji radi puno radno

vrijeme ali na istom položaju primao plaću za 9,5

penija po satu višu od njene.

*Poslodavac tvrdi da je razlika opravdana na temelju

politike sprječavanja odsutnosti s radnog mjesta i

osiguranja da se radni strojevi koriste u punom

potencijalu.

*EU sud je zaključio da razlika ne može biti

opravdana za jednak rad.

*

*Kolovoz 2014. Uvođenjem ovog instituta

željelo se suzbiti rad „na crno“ jer će se

radnicima omogućiti dodatni rad i zarada a

istovremeno će se na taj dodatni rad platiti

sve potrebne obveze.

*Veljača 2018., Vlada Republika Hrvatske

pokušava s „novim mjerama“ na način da će

poslati 224 inspektora na teren. U prosjeku se

svake godine u radu na crno zatekne oko 1200

radnika.

*Pored navedenog, smatralo da bi se ovim

institutom moglo omogućiti poslodavcu da

zadovolji eventualnu potrebu za dodatnim

radom određenog radnika koji je u radnom

odnosu s drugim poslodavcem, bilo zbog

određenih (ograničenih) poslovnih potreba,

bilo zbog posebnih stručnih ili radnih

kvaliteta određenog radnika.

*A koliko je ovaj institut uopće primjenjiv u

praksi?

**Čl. 61. st.3. ZR;

* „Radnik koji radi u punom radnom

vremenu može sklopiti ugovor o radu s

drugim poslodavcem u najdužem trajanju

do osam sati tjedno, odnosno do sto

osamdeset sati godišnje, samo ako je

poslodavac, odnosno ako su poslodavci s

kojima radnik već prethodno ima sklopljen

ugovor o radu, radniku za takav rad dali

pisanu suglasnost.”

*

*Radnopravni institut na temelju kojeg se sklapa

ugovor o radu koji uključuje sve propisane obveze

poslodavca i radnika koje proistječu iz takvog

radnopravnog odnosa,

*Od „klasičnog“ ugovora o radu jedino ga razlikuje

to što se na temelju njega može najviše raditi do

osam sati tjedno, odnosno stotinu osamdeset sati

godišnje. U svemu ostalom ugovor o radu za

obavljanje dopunskog rada identičan je „klasičnom“

ugovoru o radu.

*

*mogućnost dopunskog rada prvenstveno odnosi na

radnike koji rade u punom radnom vremenu kod

jednog poslodavca.

*osim na njih ovaj se institut odnosi i na radnike koji

rade kod više poslodavaca u nepunom radnom

vremenu a koje zajedno čini puno radno vrijeme.

*(npr. prof. matematike radi u dvije škole po

dvadeset sati tjedno, sklopi ugovor o radu s trećim

poslodavcem (školom) radi obavljanja rada do osam

sati tjedno)

* profesor ne može ugovor o radu za dopunski rad

sklopiti niti s jednom od dviju škola za koje već radi,

*Radnik koji radi nepuno radno vrijeme ne može u

drugoj školi raditi kroz dopunski radi.

*Npr. profesorica likovnog odgoja koja radi u jednoj

školi u nepunom radnom vremenu od 30 sati, a

željela bi dodatno raditi npr. u likovnoj galeriji kroz

dopunski rad. S galerijom kao novim poslodavcem

može sklopiti ugovor o radu s nepunim radnim

vremenom za daljnjih 10 sati.

*Ako sklopi ugovor o radu s nepunim radnim

vremenom od 10 sati, tad s tom galerijom ne može

sklopiti i ugovor o dodatnom radu jer joj je galerija

već poslodavac

*KU ili drugim izvorom prava može odrediti da puno

radno vrijeme iznosi kraće od 40 sati, npr. 30 sati.

*U tom će slučaju i ti radnici moći sklopiti ugovor o

dopunskom o radu ali pod istim uvjetima kao i ostali

radnici, dakle do osam sati tjedno.

*To znači da se ne mogu uračunavati sati koji manje

rade kod poslodavca (deset sati) plus propisanih

osam sati, odnosno neće moći raditi dodatno

osamnaest sati već osam (premda će imati ukupnu

satnicu od 38 sati), kao i radnici koji rade 40 sati

tjedno.

*Dopunski se rad dodaje na puno radno vrijeme

*ne možemo putem dopunskog rada zaposliti profesora matematike koji je u mirovini premda u nekoj školi nedostaje profesor matematike. To stoga što je dopunski rad predviđen isključivo za radnike u radnom odnosu.

*umirovljeni bi profesor matematike u školi mogao raditi do pola radnog vremena (20 sati tjedno) sukladno članku 99. Zakona o mirovinskom osiguranju „korisniku starosne mirovine neće obustaviti isplata mirovine ako je nastavio raditi nakon umirovljenja do polovice radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu”

*jedino na taj način ili radom putem ugovora o djelu, može zadržati pravo na isplatu mirovine.

*

*isključivo sklopiti samo s poslodavcem s kojim nije u

radnom odnosu.

* dakle, isključeni su iz ove mogućnosti poslodavci s

kojima radnik već ima sklopljen ugovor o radu.

*Profesorica likovnog koja radi u školi i galeriji,

ugovor o dopunskom radu može sklopiti samo s

drugom školom ili galerijom.

* moći će sklopiti ugovor o dopunskom radu čak ako

je do tad s njom surađivača (ili radila za nju) putem

ugovora o djelu (jer tad nije bio rad odnos).

*

*Odredba o dopunskom radu je kogentne

prirode što znači da u slučaju statusne

promjene i spajanja poslodavaca ugovor o

dopunskom radu prestaje po sili zakona.

*Primjerice:

*ako bi se jedna od dviju škola u kojima

profesor radi 20 sati tjedno spojila sa školom

s kojom on ima sklopljen ugovor o radu za

dopunski rad, tad bi njegov ugovor o

dopunskom radu prestao po sili zakona.

*Nadalje, ugovor o radu za dopunski rad može se

sklopiti samo s poslodavcem koji radnika želi

zaposliti na poslovima koji po svojoj naravi i vrsti te

ovlastima poslodavca – imaju obilježja poslova radi

kojih poslodavac zasniva radni odnos (subordinacija,

rad u prostoru poslodavca, radno vrijeme).

*Proizlazi da se ugovor o radu za dopunski rad ne bi

mogao sklopiti s poslodavcem koji bi radniku u stvari

ponudio sklapanje ugovora o djelu (samostalno

obavljanje posla izvan prostora naručitelja posla i

neovisno o radnom vremenu već na način i u

vremenu i prostoru koje izvođač sam odredi)

*

*Suglasnost - poslodavca s kojim radnik već

prethodno ima sklopljen ugovor o radu,

*Ako ima više poslodavaca u nepunom radnom

vremenu, potrebna je suglasnost svih poslodavaca,

*suglasnost mora biti u pisanom obliku

* ona se daje „za takav rad“. To bi značilo da

davanju suglasnosti prethodi zahtjev radnika u

kojemu će biti naveden poslodavac s kojim se

zaključuje ugovor o dopunskom radu, vrsta poslova

koja će se obavljati, kao i eventualne druge

odredbe.

*Obveza poslodavca;

*poslodavac ima obvezu obavještavati radničko

vijeće o broju i vrsti radnika kojima je dao

pisanu suglasnost za dopunski rad kod drugog

poslodavca do osam sati tjedno (čl.149.st.1.

t.6. Zakona o radu)

*Pravo poslodavca;

davanje suglasnosti pravo a ne obveza

poslodavca, tako da ako ne želi dati suglasnost

nije obvezan to ni posebno obrazlagati.

jednostrana izjava poslodavca koju može povući

*Svakako da poslodavac može, radi svoje

sigurnosti, suglasnost dati i pod određenim

uvjetom tako da je u slučaju ispunjenja uvjeta

može i povući. Suglasnost se može dati i pod

ugovorenim otkaznim rokom, tako da će

prestati nakon opoziva i isteka otkaznog roka.

*Ako poslodavac opozove svoju suglasnost, tad

radnik ugovor o dopunskom radu može

otkazati izvanrednim otkazom jer je riječ o

osobito važnoj činjenici zbog koje nastavak

radnog odnosa nije moguć.

*Što ako dopunskom poslodavcu nastane šteta?

**Ako poslodavac s radnikom koji radi u punom

radnom vremenu sklopi ugovor o radu u trajanju

dužem od osam sati tjedno ili dužem od sto

osamdeset sati godišnje,

*ili ga sklopi bez da za takav rad radnik ima pisanu

suglasnost svoga poslodavca, odnosno poslodavaca

*Prema čl. 229. toč.14. Zakona o radu novčano će se

kazniti 61.000,00 kn do 100.000,00 kn, a odgovorna

osoba kaznom od 7.000,00 kn do 10.000,00 kn

*

*Ako bi radnik i poslodavac propustili

sklopiti ugovor o radu, smatramo da bi se i

u tom slučaju primjenjivala odredba

čl.14.st.2. Zakona o radu prema kojoj

propust ugovornih stranaka da sklope

ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe

na postojanje i valjanost toga ugovora,

odnosno da je poslodavac dužan izdati

pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o

radu (st.3.).

*

*novi poslodavac ima iste obveze kao i radnikov

poslodavac.

*To znači da ako je primjerice propisana obveza

raspisivanja natječaja kod zasnivanja radnog

odnosa u toj djelatnosti (npr. čl.107.st.1. Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi),

tad će to obvezivati i poslodavca koji želi primiti

radnika za dopunski rad.

*Prijava

*Isplata plaće za obavljeni rad

*Uplata doprinosa, poreza i prireza

*

*može obavljati dopunski rad za više

poslodavaca ali njegov ukupni dopunski rad

kod svih poslodavaca ne smije prekoračiti

propisano tjedno vrijeme od 8 sati ili 180 sati

godišnje

*primjerice radi dopunski kod dvojice

poslodavaca po 4 sata tjedno

*pritom od poslodavca kod kojeg radi puno

radno vrijeme mora dobiti suglasnost za rad

za svakog od poslodavaca

*

*Dopunski rad obavlja se na temelju ugovora o radu

koji bi u pravilu trebao biti na određeno vrijeme.

*U pravilu jer bi iz naravi ovog instituta trebalo

proizlaziti da se radnika zapošljava na povremenim

poslovima

*To bi proizlazilo i iz maksimalne tjedne satnice od

osam sati jer ako radnik radi po toj satnici on će tad

godišnju satnicu od 180 sati odraditi u vremenu

manje od šest mjeseci (8 sati tjedno; 32 sata

mjesečno; 180 sati godišnje = 5,6 mjeseci).

*

*Dakle, ako profesor dopunski radi svih osam sati

tjedno u drugoj školi jer ona ima potrebu za tom

satnicom, tad će njegov ugovor o radu biti na

određeno vrijeme obzirom da će trajati manje od

godinu dana.

*Kad ne radi više od 3 sata tjedno ( 180 sati godišnje

: 52 tjedna/godini =3,4 sata tjedno) tad bi ugovor

bio na neodređeno vrijeme.

*Kombinirani raspored: da radnik jedan tjedan radi

osam sati a drugi tjedan ne radi, ili da jedan tjedan

radi šest sati a drugi tjedan dva sata. Bitno je da

tijekom godine ne pređe ukupno 180 sati.

*

*pravo na isplatu plaće

*prema čl.62.st.6. Zakona o radu, plaća i druga

materijalna prava radnika (jubilarna nagrada,

regres, nagrada za božićne blagdane i slično)

utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom

vremenu (načelo pro rata temporis)

Primjerice, ako je na temelju dopunskog rada

kod drugog poslodavca bio u radnom odnosu na dan

25. prosinca imat će pravo na božićnicu u iznosu od

jedne petine svote određene za puno radno vrijeme.

*

- Prema mišljenju ministarstva rada i mirovinskog

sustava troškovi prijevoza također bi se trebali

računati razmjerno vremenu provedenu provedenom

na radu.

trošak prijevoza ne bi trebao

Godišnji odmor

što ako se radnik ozlijedi za vrijeme dopunskog

rada:

bolovanje,

odsutnost s rada,

razlika plaće, naknada štete.

*

*Čl. 433.a st.1.ZPP je propisano da je radnik kad utužuje novčanu tražbinu po osnovi radnog odnosa koja se utvrđuje u bruto iznosu – dužan i utužiti u tom iznosu. Ako to ne naznači smatrati će se da je riječ o bruto iznosu.

*Potraživanja koja nisu utvrđena u bruto iznosu i dalje se utužuju u neto iznosu.

*Način provođenja ovrhe ovisi je li riječ o bruto ili neto iznosu.

*Novela ZPP-a uvodi st.3.čl.433.a ZPP – radnik je iznimno ovlašten potraživati neto ako su mu isplaćeni porez, prirez i doprinosi

**Ovisno o dogovoru - više dana u tjednu ili u jednom danu svih

osam sati

*raspored ovisi o radnikovim obvezama kod njegovog prvog

poslodavca

*za prekovremeni rad - pisana izjava o pristanku na takav rad, osim

u slučaju više sile.

*Ako radnik radi prekovremeno za svog poslodavca (dao je

pristanak), postavlja se pitanje koliko sati tjedno on može raditi?

*ne mogu se zbrajati maksimalno dozvoljeni prekovremeni sati (50)

plus dopunski sati od 8 sati već bi se trebalo rasporediti i uskladiti

prekovremene sate i dopunske sate da ne prelaze 50 sati tjedno

(primjerice ako dopunski radi 5 sati tjedno, tad može još najduže

5 sati raditi prekovremeno, odnosno ako radi 8 sati tjedno tad

prekovremeno može još samo 2 sata tjedno

*

*Čl.66.st.8. ZR propisano je da ako je radno

vrijeme radnika nejednako raspoređeno,

radnik u svakom razdoblju od 4 uzastopna

mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno

48 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.

*Budući da radnik s dodatnim radnim

vremenom već radi 48 sati tjedno, proizlazi

da ne bi mogao raditi u nejednakom

rasporedu radnog vremena.

**čl. 67.st.4. ZR ako je radno vrijeme

preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja

u kojem traje duže od punog ili nepunog

radnog vremena, uključujući i

prekovremeni rad, ne smije biti duže od

četrdeset osam sati tjedno,

*proizlazi da radnik s dopunskim radom

ne bi mogao raditi ni u preraspodijeli do

četrdeset osam sati tjedno

**Premda je prvenstveno zamišljen kao mjera

za suzbijanje rada na crno – dopunski rad bi

trebalo zadržati kao institut koji bi omogućio

poslodavcu za zadovolji potrebu za dodatnim

radom.

*Da bi se to ostvarilo potrebno je:

- potpuno zakonski urediti institut

- djelomično ovaj institut fleksibizirati