Damir Mustabašić damir.mustabasic@edu.uni-graz.at

MORPHOPHONOLOGISCHE PROZESSE IM FLEXIONS- UND DERIVATIONSPARADIGMA DES BKS(MORFOFONOLOŠKI PROCESI U PARADIGMI FLEKSIJE I DERIVACIJE

BOSANSKOG/BOŠNJAČKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA)

Mentor: prof. dr. Branko Tošović

Preddiplomski završni rad

29. 11. 2011.

Sadržaj

Morfofonološki procesi u paradigmi fleksije i derivacije

1. Morfofonologija fonologija morfologija tvorba riječi

2. Alternacije u BHS-u: asimilacija po zvučnosti i mjestu tvorbe, jotacija, palatalizacija

3. Analiza: morfonološki model jotacije i palatalizacije

4. Zaključak

5. Literatura

2

Morfofonologija fonologija morfologija tvorba riječi

3

1.

Morfofonologijas opštog aspekta

PREDMET oblast između fonologije i morfologije

DEFINICIJA

morfofonologija (morfonologija || morfonemika || morfofonemika, morphophonology || morphophonemics) — (Simeon 1969: 847—856)

•započinje tamo gdje su fonološka pravila ograničena (Wurzel; Uni-Jena-www)

•rezultat interakcije formi i glasova, koji je u nekom jeziku brojniji, u drugome manje ili skoro nikako prisutan (Trubeckoj 1971: 305)

CILJ

• istraživanje alomorfije, tj. fonološke strukture morfema u jezičkom sistemu

• utvđivanje glasovnih promjena u kombinatorici morfema

• formuliranje pravila na osnovu redovitosti alternacija

4

Morfofonologija fonologija morfologija tvorba riječi

Fonologija Morfologija i tvroba riječi Morfofonologija Leksikologija

Funkcija glasovi u opoziciji u jezičkom sistemu

najmanje gramatičke i/ili semantičke cjeline riječi

alomorfija u gramatičkoj paradigmi

sistem riječi i njihovih značenja

Značenje1 NE DA NE DA

Jedinice fonem morfem {morf-em},alomorf (varijanta morfema)

morfofonem,hiperalomorf

(reprezentacija više alomorfa)

leksem (riječ sa

određenim značenjem)

Notacija /f/ {morf-em-Ø} //M// (lema)

Jezički doseg2 langue

1 Značenje u jezičkom sistemu.

2 Prema Ferdinand de Saussure.5

Alternacije u BHS-u

6

2.

Vrste alternacija

Glasovne promjene (Haspelmath 2010: 212):1.automatske ili fonološke

2.morfofonološke

Automatske alternacije Morfofonološke alternacije3

Interni uvjet fonološki morfološki ili fonološki

Eksterni uvjet fonološki morfološki ili fonološki

3 najmanje jedan uvjet mora biti morfološki ograničen, odnosno alternacija treba da ovisi o nekom posebnom morfemu.

Leksička ograničenost: leksički ograničeni su oni primjeri u kojima se ne vrši alternacija, a po fonološkoj i/ili morfološkoj strukturi bi trebalo da do nje dođe.

U nekim slučajevima ne dolazi do glasovne promjene da bi se izbjegla semantička podudarnost riječi.

7

Automatske (fonološke) alternacije u BHS-u

1. Asimilacija po zvučnosti

2. Asimimilacija po mjestu tvorbe

3. Disimilacija konzonanata

a) Stapanje suglasnika

b) Gubljenje suglasnika

8

Morfofonološke alternacije

1. Jotovanje/jotacija

2. Palatalizacija I. palatalizacija II. palatalizacija III. palatalizacija

3. Gubljenje vokala Pokretni/mobilni vokali, navezak nepostojano /a/ i /e/

4. Vokalizacija /l/ ~ /o/

5. Prijevoj/prevoj

6. Prijeglas/preglas

7. Refleksi jata: /i/ ~ /e/ ~ / e/ ~ /i e/i̭ � i̭ �

sibilarizacija

9

Analiza

10

3.

Analiza

Morfofonološki model jotacije, palatalizacije i sibilarizacije: o Cilj: pronalazak alternacija u gramatičkoj paradigmi

o Kategorije paradigme: fleksija i derivacija• Fleksija (oblikovanje riječi): dodavanje oblikotvornih

morfema pri konjugaciji, deklinaciji, komparaciji• Derivacija (izvođenje novih sintaktičkih riječi):

dodavanje rječotvornih morfema pri eksplicitnom i implicitnom (konverzija) izvođenju novih riječi

11

Analiza

Morfofonološki model jotacije, palatalizacije i sibilarizacije: o Rezultat:

• ukupno 30 pravila

3 opšta,

13 koja se tiču fleksije i

14 u paradigmi tvorbe riječi

12

Alternacije

Morfološke kategorije

Fleksija

Konjugacija Komparacija Deklinacija

Jotovanje/jotacija

INFINITIV (k, g, h Ø)

PREZENT

IMPERFEKT

GPT

(peØći, skaču, vučah, urađen)

√(jači, ljući, čvršći, tanji)

INSTR. JD.i-DEKLINACIJA

(radošću, pameću)

Palatalizacija

PREZENT

AOTIST(pečem, peče)

XVOK. JD.

IMENICE M.(junače, striče)

Sibilarizacija

IMPERFEKT(vucijah)

IMPERATIV(vuci)

X

NOM., DAT., VOK., LOK. i INSTR. JD.

IMENICE M.(junaci, junacima, junaci,

junacima)

DAT. JD.IMENICE Ž.

(pruzi, knjizi, majci)

13

Alternacije

Kategorije tvorbe riječi

Eksplicitna derivacija(Vrsta riječi 1 vrsta riječi 1)

Konverzija(Vrsta riječi 1 vrsta riječi 2)

Jotacija

IMENICA + SUFIKS: {-ic-a}, {-evin-a}, {-ak} {-anj-e} {-enj-e}

(građevina, sunčanje, seljak, raspoloženje)

IMENICA SINGULARIA TANTUM(grožđe, drveće)

SVRŠENI GLAGOL NESVRŠENI GLAGOL

(obnavljati, ograđivati)

IMENICA PRIDJEV(kravlji, kunji, žablji)

PRIDJEV GLAGOL(bjeljeti, tanjiti)

Palatalizacija

IMENICA + SUFIKS: {-ak}, {-ac}, {-k-a}, {-anstv-o}, {-il-o}, {-išt-e},

{-ic-a}, {-in-a}, {-etin-a}, {-evin-a} i {-ić}(kvačilo, čovječanstvo, kneževina, nožica,

dugonožac)

IMENICA GLAGOL ispred sufiksa {-i-ti}(junačiti, kružiti, strašiti)

IMENICA PRIDJEV ispred sufiksa {-a-n}, {-n-i (a,o)}, {-sk-i}, {-ev}

(snažan, bučna, momački, knežev)

IMENICA PRILOG ispred {-ke}(potrbuške)

PRIDJEV PRILOG ispred {-ke}(naopačke)

SibilarizacijaSVRŠENI GLAGOL NESVRŠENI

GLAGOL(isticati, micati, dizati, disati)

X

14

Zaključak

15

4.

Zaključak

Morfofonologija: nije samostalna lingvistička disciplina u gramatikama BHS-a

Za proučavanje alternacija često se koristi različita terminologija

Morfofonološke i fonološke alternacije u gramatikama su integrisane u morfologiju i tvorbu riječi

Da li je integracija automatskih glasovnih promjena suvišna?

16

Zaključak

Pravopisna pravila ne utiču na realizaciju alternacija

Tvorba riječi je kategorija sa fiksnim vokabularom (lema) u čijim morfemima je već izvršena glasovna promjena

Alternacije: o na granici morfema ili riječio mogu biti dvostruke i trostrukeo alomorfi: sufiks, prefiks i korijeno raznovrsnost i bogatstvo morfofonoloških alternacija u BHS-u

17

Zaključak

Gralis-Morpho-Generator: podjela vrsta riječi prema alomorfiji tj. prema morfofonološkim kriterijama

18

Literatura

19

5.

LiteraturaBabić, Stjepan; Škarić, Ivo; Brozović. Dalibor (u. a.) (2007):Velika hrvatska gramatika. Glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: Nakladni zavod Globus. — 597 s.

Bergenholtz, Henning; Mugdan, Joachim (1979): Einführung in die Morphologie. Stuttgart: Kohlhammer. — 200 S.

Dürr, Michael; Schlobinski, Peter (1990): Einführung in die deskriptive Linguistik. Opladen: Westdt. Verl. — 314 S.

Grassegger, Hans (2001): Phonetik, Phonologie. Idstein: Schulz-Kirchner, 1. Aufl. 2001. – 141 S.

Haspelmath, Martin; Sims, Andrea D. (2002): Understanding morphology. London: Hodder Education, 2. Aufl. 2010. — 366 S.

Jahić, Dževad; Halilović, Senahid, Palić, Ismail (2000): Gramatika bosanskoga jezika. Zenica: Dom štampe. — 476 S.

Kempgen, Sebastian (2009): Die slavischen Sprachen. Ein internationales Handbuch zu ihrer Struktur, ihrer Geschichte und ihrer Erforschung. Berlin [u. a.]: de Gruyter. — 1116 S.

Klajn, Ivan (2005): Gramatika srpskog jezika: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. — 263 S.

Lohde, Michael (2006): Wortbildung des modernen Deutschen. Tübingen: G. Narr. — 350 S.

Morpho-Generator-www: Branko, Tošović. Gralis-Morpho-Generator. Automatische Analyse von Wörtern der Sprachen Bosnisch/Bosniakisch, Kroatisch und Serbisch. Karl-Franzens Universität Graz. URL: http://www-gewi.uni-graz.at/gralis-alt/php/en/#MorphoGenerator. (01. 10. 2011).

Silić, Josip; Pranjković, Ivo (2005): Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga. — 422 S.

Simeon, Rikard (1969): Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva od Rikarda Simeona.. Na osam jezika. Knj. I. Zagreb: Matica hrvatska. — 1011 S.

Stakić, Milan (2002): Morfonologija i derivacija. Članci i rasprave. Beograd: Čigoja. — 317 S.

Tošović, Branko (2010): Korrelative Grammatik des Bosni(aki)schen, Kroatischen und Serbischen. Wien, Berlin, Münster: LIT Verlag. — 545 S.

20

LiteraturaTrubeckoj, Nikolaj (1969): Principles of phonology. Berkeley: University of California Press. — 344 S.

Uni-Jena-www: Römer, Christine. Morphologie der deutschen Sprache. Universität Jena. URL: http://downloads-grammatik.tripod.com/sitebuildercontent/sitebuilderfiles/morphologiekap.1-3.pdf (13. 11. 2011). — (S. 8).

Vogel, Klaus; Börner, Wolfgang:(1994): Kognitive Linguistik und Fremdsprachenerwerb. Das mentale Lexikon. Tübingen: G. Narr. 2. Aufl. 1997. — 258 S.

Vuković, Jovan (1974): Istorija srpskohrvatskog jezika. I dio: Uvod i fonetika.. Beograd: Naučna knjiga. — 225 s.

21

Hvala na pažnji!

22