DALMACIJA (JUŽNO HRVATSKO PRIMORJE )

• Dalmacija – jedan od najstarijih regionalnih pojmova• u antičko doba, u 1. st. n. e. - rimska provincija (4.-6.

stoljeće primorje s otocima)• u 6. st. bizantska Dalmacija - Osor, Krk, Rab, Zadar,

Trogir, Split i Dubrovnik (+ Budva, Bar i Ulcinj) - teritorijalno nepovezan prostor

• rani sr. vijek: zajednica gradova u kojoj su i novi hrvatski gradovi Biograd, Šibenik i Nin; teritorij izvan gradskih područja sastavni dio Hrvatske, Zahumlja ili Zete

• od 1409.-1797. godine Venecijanska Dalmacija - od Kvarnerskih otoka do Boke kotorske s glavnim gradom Zadrom; u zaleđu do Velebita i Dinare

• Austrijska Dalmacija - početkom 19. stoljeća priključen teritorij Dubrovačke Republike; 1822. - Cres, Lošinj i Krk priključeni Istri

• rubni, maritimni položaj venecijanske i austrijske Dalmacije nepovoljan gospodarski razvoj

• postupni porast važnosti Splita• u prošlosti Dalmacija relativno izolirana od ostale Hrvatske

(prva željeznička pruga 1925.)

• otoci + uži pojas primorja + submediteransko zaleđe (Zagora)

• planinski niz Dinara-Kamešnica-Zavelim je prirodna međa prema BiH

• otoci - nepotopljeni dijelovi reljefnih uzvišenja - vapnenac (viši dijelovi) i dolomit (polja i uvale; crvenica plodne oaze u kršu)

• dolomitne udoline preplavljene i pretvorene u jezera (Pag, Dugi otok) ili u plitke "blatine" (Mljet); važno za vodoopskrbu, navodnjavanje, ribolov

• potapanje uzdužnih dolina duboko uvučeni zaljevi (Telaščica, Vela Luka, Starigradski zaljev, Milna na Braču itd.)

• flišne naslage na Pagu - uglavnom potopljene; unutrašnji dijelovi zaljeva djelomično zamočvareni solane (Paški zaljev, Dinjiška)

• u SZ dijelu brojni relativno manji otoci - dinarski smjer pružanja "dalmatinski tip" obale

• JI otoci su veći i imaju smjer pružanja Z-I ("hvarska skupina“: Brač, Hvar, Vis, Korčula, Lastovo; na zapadnoj strani su vulkanski Jabuka i Brusnik - veća tektonska aktivnost)

• Mljet, dubrovački otoci i Pelješac - dinarski smjer

• nejednaka izloženost dominantnim vjetrovima i različita osunčanost pojedinih padina različita mikroklima i na gospodarska valorizacija

• dolomitne padine na svim većim otocima djelomično pretvorene u terase (maslina, vinova loza, smokva, rogač)

• na prisojnim stranama vinogradi • ekstenzivno stočarstvo (npr. Pag)• kvalitetan građevni kamen (Brač, Korčula)

• problem vodoopskrbe: krška podloga, nepostojanje trajnih površinskih tokova, malobrojnost izvora i njihova ograničena izdašnost i ljetno presušivanje (najmanje vode u vrijeme kad ima najviše ljudi!)

• mali lokalni vodovodi i cisterne• podmorski cjevovodi (Brač, Hvar, Korčula) za

dovod vode s kopna (Cetina, Neretva)• brodovi-vodonosci s kopna (skupo!)

• kopneni obalni pojas • najširi na sjeveru - Ravni kotari• od Trogira do ušća Neretve je uzak i

djelomično sastavljen od fliša• delta Neretve - niski aluvijalni, djelomično

močvarni prostor• uski priobalni pojas na J

• Zagora - najizrazitija u središnjem dijelu Dalmacije, od Krke do Neretve

• sjeverozapadno od Krke otvoren i relativno nizak kraj (Ravni kotari + Bukovica)

• između Krke i Čikole – sjevernodalmatinska (kistanjska) vapnenačka zaravan

• u funkcionalnom smislu podjela na sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju (centri Zadar i Šibenik, Split te Dubrovnik)

• 11.793 km2, 847.000 st. (2011), 71,8 st/km2 (1991: 952.000 st.; 80,5 st./km2)

• najveći dio neplodne i puste krške površine emigracijsko područje – kr. 19. i poč. 20. stoljeća iseljavanje s otoka, a od 1950-ih i iz zagore

• najstarija gradska tradicija u Hrvatskoj - gradovi su imigracijski centri porast broja stanovnika Dalmacije (104% od 1857.-1971.)

• do 1. svj. rata najjače iseljavanje u prekomorske zemlje, između dva rata i nakon drugog svjetskog rata u prostor bivše Jugoslavije, od 1960-ih u zapadnu Europu, najviše Njemačku

• najjače iseljavanje od 1880.-1910. (oko 58.000 osoba); zatim između 1918. i 1938. (30.000) utjecaj na prirodno kretanje

• 1971. 840.000• 1981. 890.000• 1991. 952.000 1971.-1991.: + 14,5%• 2011. 847.000 1991.-2011.: - 11,0%

• urbanizacija u uvjetima litoralizacije; važan faktor je siromaštvo krškog zaleđa i otoka

• 58% gradskog stanovništva• viša dinamika rasta ukupnog i gradskog

stanovništva od drugih regija Split je makroregionalni centar s najvećim porastom stanovništva (od 1981.-1991. porast 11%)

• više od 40 centara rada s preko 100 zaposlenih (4 s > 15.000 - samo u Splitu 1/3 ukupno zaposlenih, a u 4 najveća grada oko 60%)

• brži razvoj centara rada, a emigracijska obilježja zagore i otoka

Razvoj gospodarstva

• dvojno gospodarenje - iskorištavanje kopna (ratarstvo i stočarstvo) i mora (ribarstvo i pomorstvo)

• sredozemne kulture: maslina, vinova loza, smokva, bajam, rano povrće

• ratarstvo u flišnim i dolomitskim pojasima primorja i aluvijalnim ravnima i poljima Zagore

• konjunktura vina u 2. pol. 19. st. zbog bolesti vinove loze (lug u Italiji, filoksera u Francuskoj) veliki izvoz (od 1858.-98. u Dalmaciji se upeterostručila proizvodnja vina, osobito na otocima Hvaru, Korčuli i Visu)

• tzv. vinska klauzula 1881. (Italija dobila povlastice za plasman vina u Austro-Ugarsku) + bolest vinove loze (filoksera, peronospora i lug) propast vinogradarstva iseljavanje zapuštanje obradivih površina i širenje ugara (do danas)

• Zagora – ratarstvo u poljima u kršu, ponikvama i ogradama na kamenjaru (ječam, kupus, kukuruz, vinova loza, višnja, bajam i dr.) - veća autarkija

• polja nekad poplavljivana, a danas uglavnom isušena (Nadinsko, Kosovo, Kninsko, Sinjsko, Imotsko, Vrgorsko, Vransko, Konavosko i dr.)

• stočarstvo nekad druga grana po važnosti u Zagori (ovce u nižim i pitomijim, a koze u višim i surovijim predjelima), danas samo sporadično

• industrija nije proizašla iz razvijenoga obrta• strani kapital + domaće sirovine (vapnenac, ugljen, boksit, lapor),

energija (Krka, Cetina) i jeftina radna snaga potkraj 19. i poč. 20. stoljeća

• tvornica feromangana (Šibenik), tvornica glinice i aluminija (Lozovac), tvornice cementa kod Splita (Kaštel Sućurac, Solin i Majdan) , tvornice kalcijeva karbida u Dugom Ratu i cementa u Omišu...

• nakon 2. svj. rata brodogradnja (Split, Trogir, Korčula, Zadar, Vela Luka, Betina), metalurgija (Šibenik), industrija precizne mehanike i elektronike (Zadar), organskokemijska industrija (Kaštel Sućurac), tvornica vijaka (Knin), tvornica plastičnih proizvoda (Split), tekstilna industrija (Zadar, Sinj, Imotski…)

• nove HE na Cetini (Peruča, Zakučac i Orlovac) i Trebišnjici (zaleđe Dubrovnika)

• prirodno siromaštvo tlima i rudama (boksit i lapor)

• turizam – potkraj 19. stoljeća, ali snažni razvoj od 1960-ih, nakon izgradnje jadranske magistrale

• neagrarne djelatnosti u centrima na obali - povoljan geografski položaj, posebno nakon izgradnje prvih kolnih cesta i željezničkih pruga

Naselja

• svi veći gradovi su na obali - najbolje uvjete za razvoj imaju oni s dobrim prometnim vezama

• u rimsko doba razvoj Salone, Jadere, Scardone...• nakon prestanka turske opasnosti, poč. 18. stoljeća,

oživljavaju prometne veze sa zaleđem - brži razvoj Zadra, Splita, Šibenika i Dubrovnika; postupno najviše dolaze do izražaja prednosti središnje položenog Splita

• gradovi koji su ostali bez glavnih prometnica stagniraju (Trogir, Skradin, Nin i dr.)

• otočni gradovi bili su središta međuotočnih maritimnih ruta i trgovine (Hvar, Korčula i dr.); u novim uvjetima manje društveno i gospodarsko značenje

• stariji dijelovi naselja: često unutar zidina, kuće zbijene i na kat, uske ulice nagnute prema obali, gradnja od bijelog kamena, mnoštvo antičkih i srednjovjekovnih ostataka itd.

• noviji dijelovi izgrađeni su izvan stare jezgre i zidina

• u Zagori zbijeni tip gradića s podgrađem podno tvrđave

• malobrojniji i manji gradovi nastali uglavnom na rubovima krških polja kao upravna i trgovišna središta (Knin, Sinj, Imotski, Vrgorac, Drniš, Benkovac)

• njihovo je značenje ovisilo o gospodarskoj snazi okolice i o prometnom položaju

• sela su pretežno u kontaktnoj zoni (kopna i mora, fliša i vapnenca ili polja i krša), uz izvor vode

• obalna su nastala kasnije, u doba veće sigurnosti na moru i razvoja pomorstva• starija naselja su se u nesigurnim vremenima (15-18. st.) opasavala zidinama i

kulama (Kaštela, Vodice i dr.)• neka sela nastala kao zbjeg (Primošten, Krapanj i dr.)• proces spuštanja sela prema cestama i križištima u Zagori te prema obali