Dabrovi, graditelji brana - Harun Yahya

8/14/2019 Dabrovi, graditelji brana - Harun Yahya

1/54


2/54

BILJEKE O AUTORUAdnan Oktar, koji koristi pseudonimHarun Yahya, roen je 1956. godine uAnkari. Od '80-ih godina naovamo napi-sao je niz djela iz oblasti vjere, nauke ipolitike. Napisao je veoma znaajnadjela koja iznose neosnovanosti teorijeevolucije, obmanjivake metode evolu-cionista i mrane povezanosti darviniz-ma sa krvavim ideologijama. Knjige Ha-runa Yahye usmjerene su ka irokoj i-talakoj publici, bez obzira da li su oni

muslimani ili ne, i bez obzira kojoj rasi i naciji oni pripadali. Za-jedniki cilj svih autorovih djela je podsticanje itaoca na raz-miljanje o temeljnim postavkama vjere, kao to su Allahovopostojanje, Negova jedinost i budui svijet (ahiret) i iznoenjeneosnovanosti ateistikih sistema i njihove izopaene prakse.Do danas, oko 250 njegovih djela je prevedeno na 57 jezik. Dje-la Haruna Yahye e, uz Boiju pomo, biti povod da ljude u XXIstoljeu dovedu do mira i spokojstva, estitosti i pravde, do lje-pota i blagodati, koji su opisani u Kur'anu.

Glavni lik ove knjige jeste Emir, djeak koji se voli baviti

sportom, itati knjige, a naroito ga interesuju ivotinje.

Pored toga, Emiru se dopada i kamp u koji svake godine

u proljee ide sa svojom porodicom. U kampu ponekad upozna i

postane prijatelj s razliitim ljudima, a ponekad stekne saznanja o

mnogim interesantnim ivotinjama. Na ovom kampovanju upoz-

nao se s ostalim likovima ove knjige, Gospodinom i Gospoom

Dabar. Djeco, kada proitate ovu knjigu, i vi ete zajedno s

Emirom saznati mnogo o slatkim dabrovima. Saznat ete da

Emirovi novi prijatelji od roenja imaju sposobnosti da prave

planove za teke i komplikovane zahvate i da ih s velikim umi-jeem provode. Dabrovi ne idu u kolu, niti rade, poput Emirove

sestre. Takoer, saznat ete ta sve prave i kako grade brane sline

onima koje grade ljudi. Ko im daje takve sposobnosti i znanja

jednog ininjera? U ovoj knjizi nalazi se odgovor na ovo pitanje.

Allah, d.., jeste Onaj Koji svemu poduava dabrove. On je

stvoritelj svega.


3/54


4/54


5/54


6/54

BILJEKE O AUTORU

Adnan Oktar, koji koristi pseudonim Harun Yahya, roen je 1956. godine u Ankari.

Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je stekao u Ankari, koluje se na fakultetu

primijenjenih umjetnosti na Mimar Sinan univerzitetu i na filozofskom fakultetu

Istanbulskog univerziteta. Od osamdesetih godina naovamo, napisao je niz djela iz oblasti

vjere, nauke i politike. Autor je napisao veoma znaajna djela koja iznose neosnovanosti

teorije evolucije, obmanjivake metode evolucionista i mrane povezanosti darvinizma s

krvavim ideologijama.

Pseudonim Harun Yahya je nastao kao spomen i izraz potovanja prema dvojicivjerovjesnika, Harunu i Yahyi, a.s., koji su se borili protiv demantirane jevrejske misli.

Simbolika autorova koritenja Resulullahova peata na koricama knjiga jeste u vezi sa

sadrajem ovih knjiga. Peat simbolizira Kuran, kao posljednju objavu Allaha, d. ., i

vjerovjesnika Muhammeda, a.s., kao hatemu'l-enbijaa. Sva svoja djela autor je, takoer,

zasnovao na dva osnovna temelja: Kuranu i sunnetu Muhammeda, a. s. Na taj nain on

ima za cilj da kae posljednju rije koja e, jednu po jednu, pobiti sve temeljne tvrdnje

ateistike filozofije i ideologije i u potpunosti uutkati ateistike prigovore uperene protiv

vjere. Resulullahov peat je koriten kao dova namjere izgovaranja ove posljednje rijei.

Zajedniki cilj svih autorovih djela jeste irenje kuranskih informacija i saopenja

irom svijeta i na taj nain podsticanje ljudi na razmiljanje o temeljnim postavkama vjere,

kao to su Allahovo postojanje, Njegova jedinost i budui svijet

(ahiret) i iznoenje neosnovanosti ateistikih sistema i nji-

hove izopaene prakse. Veliku panju privukla su djela

Haruna Yahye u mnogim zemljama irom svijeta od

Indije do Amerike, od Engleske do Indonezije, od

Poljske do Bosne i Hercegovine, od panije do Brazila.

Djela, koja su prevedena na mnoge jezike poputengleskog, francuskog, njemakog, bosanskog, tali-

janskog, panskog, portugalskog, pakinstanskog

(urdu), arapskog, albanskog, ruskog,

ujgurskog i indoneanskog prati

iroka italaka publika.


7/54

Ova djela bila su povod da mnogi ljudi postanu vjernici, a i povodom da mnogi uvrste

svoje ve postojee vjerovanje. Svako ko proita i analizira ove knjige uoit e njihov pre-

poznatljiv stil pun mudrosti, jezgrovitosti, jednostavnosti i srdanosti te njihov nauni iracionalni pristup. Djela nose odlike kategorinosti i apsolutne nespornosti. Nemogue je

da materijalistiku filozofiju, ateizam i sve ostale zalutale filozofije i gledita ubudue

iskreno brane oni koji proitaju i ozbiljno razmisle o temama koje se obrauju u njima.

Ako, pak, budu branili, to moe biti samo inatna emocionalna odbrana, obzirom da su se

oni kroz ova djela uvjerili da su apsolutno pobijeni idejni oslonci ovih filozofija. Sve

suvremene ateistike tendencije su idejno poraene u djelima Haruna Yahye.

Nesumnjivo, ove karakteristike potiu od nadasve efektnog stila i mudrosti Kur'ana.

Sam pisac nije ponesen gordou zbog svojih djela; jedina mu je namjera biti povod da daitaoce usmjeri na pravi, Allahov put. Osim toga, od ovih djela autor nema nikakve mater-

ijalne zarade. Nikakvu materijalnu zaradu nemaju ni svi ostali ukljueni u projekat pub-

likovanja knjiga: od onih kojih rade na kompjuterskoj obradi teksta, dizajna stranica i kor-

ica, do onih koji su ukljueni u marketing i distribuciju. Jedini im je cilj da svojim hizem-

tom postignu Allahovo zadovoljstvo.

Uzimajui u obzir ove injenice, proistie da je i podsticanje na itanje ovih djela, koja

omoguavaju da se vidi ono to se prethodno nije vidjelo i koja su povod usmjeravanja na

Pravi put, takoer jedan veoma znaajan hizmet.Umjesto preporuivanja ovih vrijednih knjiga, publikovati knjige koje mute ljudski

razum, koje dovode do velikog misaonog nereda i koje su fiksirane generalnim iskustvom

koje nema jak i prodoran uticaj u domenu odbrane vjere i razbijanju sumnja, e biti razl-

ogom gubljenja vremena i truda. Sasvim je izvjesno da efektnu odbranu vjere nemaju djela

koja su usmjerena ka iskljuivom naglaavanju autorovog knjievnog umijea. Oni, pak,

koji u aktualnom kontekstu gaje odreene sumnje, e iz opih miljenja italaca, gdje se

sasvim jasno vidi efektnost ovog hizmeta, njegov uspjeh i iskrenost, moi shvatiti da je

pobijanje ateizma i irenje kur'anskog morala jedini cilj djela Haruna Yahye.

Takoer se ne smije gubiti iz vida da je dominacija ateistike misli osnovni povod

velikih svjetskih nereda, tiranija i stradanja koja doivljavaju muslimani irom svijeta. A

nain da se svijet oslobodi ovih nedaa lei u poraavanju ateistike misli, iznoenje vjer-

skih fakata i prezentiranje kur'anskog morala na nain na koji to ljudi mogu poimati i

sprovoditi u praksi. Uzme li se u obzir okruenje tiranije, intriga i anarhije, u koje se svi-

jet svaki danom sve vie nastoji uvui, postaje sasvim jasno da se ovaj hizmet mora obav-

iti to je mogue bre i efektnije. U protivnom, moe biti veoma kasno.

Djela Harun Yahye, koja su u kontekstu ovog veoma bitnog hizmeta preuzela avan-

gardnu ulogu, e, uz Boiju pomo, biti povod da ljude u 21. st. dovedu do mira i spoko-jstva koji su opisani u Kur'anu, do estitosti i pravde, do ljepota i blagodati.


8/54

Naslov originala:

Becerikli Baraj insaatcilari

KUNDUZLAR

Autor:

Harun Yahya

Prijevod s turskog:

Adisa Devlan

Urednik:

Nedad Lati

Lektor:

Omer Resulovi

Korektor:

Muharem uli

Design:

Global Publishing

Izdava:

NID Bosanica print

Za izdavaa:Nedad Lati

Made in BiH

Sarajevo, avgust 2007

tampa: Entegre Matbaacilik

Sanayi Cad. No: 17 Yenibosna-IstanbulTel: (+90 212) 451 70 70

w w w . h a r u n y a h y a . c o m


9/54

ITAOCU

Sve autorove knjige u svjetlu kuranskih ajeta govore o tema-

ma koje se tiu vjere i pozivaju itaoce da ue Boiju rije i da

ive prema njoj. Sve teme u odnosu na Allahove ajete objanje-

ne su tako da ne ostavljaju mjesta sumnji ili pitanjima u itao-

evom umu. Knjiga svojim stilom, koji je iskren, jasan i tean,

brine se da svako, ma kojih godina da je ili iz koje socijalne

grupe dolazi, lahko moe da je razumije. Zahvaljujui svojoj

efektivnoj i lucidnoj naraciji ona moe biti proitana u jednomdahu. ak i na one koji snano odbacuju duhovnost utjeu i-

njenice ove knjige dokumenta i oni ne mogu poricati istinitost

sadraja

Ova ili druge autorove knjige mogu se itati individulano ili se

o njima raspravljati u grupi. Diskusija e biti od velike koristi

itaocima koji se ele okoristiti knjigom, omoguavajui im daizmjenjuju svoja razmiljanja i iskustva.

Osim toga, doprinos publikovanju i itanju ovih knjiga, pisanih

samo za stjecanje Allahovog zaodovljstva, bit e velika korist

za islam. Autorova su djela izuzetno uvjerljiva i zato, u komu-

nikaciji istinske religije s drugim, jedna od najefektnijih meto-

da jeste orhabriti ih da itaju ova djela.Nadajmo se da e italac na zadnjim stranicama proitati pre-

glede njegovih drugih knjiga. Ovaj bogati izvor koji se bavi

vjerom veoma je koristan i ita se s velikim zadovoljstvom.

U ovim djelima neete, za razliku od drugih djela, pronai au-

torova lina miljenja, objanjenja bazirana na sumnjivim izvo-

rima, neuoljiv stil vrijedan potovanja s obzirom na temu ili beznadene pesimistine argumente koji izazivaju sumnju ili

devijaciju.


10/54

DABROVI GRADITELJI BRANA

8

G

lavni lik ove knjige jeste Emir, djeak koji se

voli baviti sportom, itati knjige, a naroito ga

interesuju ivotinje. Zahvaljujui knjigama koje

je proitao, o ivotinjama ima poprilina saznanja. Povrh

toga, ne samo da poznaje one ivotinje koje sva djeca zna-

ju nego i mnogo vie od toga. Emir prepoznaje sve ivo-

tinje na datim slikama, te zna mnoge pojedinosti o njima.

To je razlog to ga prijatelji mnogo vole. Na pauzi izme-

du asova uivaju razgovarati s njim. Pored njegovih pri-jatelja, i Emirova porodica zna o njegovim interesovanji-

ma za prirodu. Kada je vrijeme lijepo, za vikend i raspust


11/54

HARUN YAHYA (ADNAN OKTAR)

9

esto ga vode na izlete. Emiru se posebno dopada kampo-

vanje, na koje svake godine ide u proljee, jer se u kampu

deava mnogo interesantnih trenutaka. Ponekad se upoz-

na i postane prijatelj s razliitim ljudima, a ponekad stek-

ne saznanja o mnogim interesantnim ivotinjama. Kad se

priblii vrijeme kampovanja, Emirovo se uzbuenje pove-

a, jer ne zna kakva ga iznenaenja i avanture oekuju. A,

sada emo saznati ta se sve Emiru dogaalo za vrijeme

kampovanja, a, isto tako, upoznat emo se s ostalim liko-vima u ovoj knjizi.


12/54

Prvi dan u kampu proao je kao i obino. lanovi

Emirove porodice razapeli su atore i smjestili stvari. Ubr-

zo je dola veer. Emir je morao ekati jutro da bi krenuo

u izvidnicu. Sljedeeg jutra ustao je rano da bi upoznao

mjesto u kojem su kampovali. Odmah je probudio oca, i

njih dvojica krenuli su u obilazak. Mjesto je bilo obraslo

ogromnim drveem. Raznobojno cvijee raslo je okodrvea. Emir je s ocem pronaao i rijeku. Iznenadilo ga je

to to se od snanog toka rijeke nije uo cvrkut ptica. Pri-

zor koji su posmatrali mnogo ih je oduevio, i oni su ne-

ko vrijeme proveli ovdje. Poto je ve bilo poprilino kas-

no, njegov otac nagovijestio je da je vrijeme da se vrate ukamp. U kampu Emir je majci, sestri i bratu s oduevlje-

njem ispriao o prelijepom prizoru i rijeci koju su otkrili

tokom dana. Odluili su da sljedei dan idu s Emirom. I

njih je zanimalo odakle dolazi taj snaan ubor vode. Slje-

dei dan zajedno sa sestrom i bratom otiao je da upozna-je okolicu. Kad su doli na obalu rijeke, Emir je primije-

10

Prvi danproljetnog kampa


13/54

11


14/54

tio da je od juer nekoliko drvea s obale posjeeno. Dok

je Emir zabrinuto razmiljao o tome ko je i zbog ega ovo

uinio, sestra mu je doviknula:"Emire, pogledaj, stabla su u vodi."

Emir je bio iznenaen. Razmiljao je o tome ko bi mo-

gao takvo neto uiniti. U okolici nije bilo nikoga. Nakon

to su jo toga dana neko vrijeme proveli na obali, vratili

su se u kamp. Sljedeih dana ili su stalno na obalu rijeke.Meutim, u kamp bi se vraali s veim brigama, jer svaki

dan jo po nekoliko stabala bivalo bi prerezano, i presje-

ena stabla plutala bi na vodi. Osim toga, izgledalo je ta-

12



15/54

ko kao da su drveu paljivo odstranjene grane, te kao da

su grane i stabla putana da plutaju jedna za drugim. Sna-

an ubor vode smanjio se i formirano je malo jezero.Emir je smatrao da se ovo nije moglo desiti sluajno. Kao

da je neko svaki dan dolazio na obalu i marljivo radio. Ali,

ko je ta misteriozna osoba? Da bi savladao svoju znatie-

lju, Emir je napravio plan za istraivanje ovih dogaaja.

Ii e na obalu svako jutro dok se ne pojavi misterioznaosoba. Smatrao je da e na taj nain otkriti onoga ko je sve

ovo uinio. Svoj plan iznio je bratu i nagovorio ga da i on

poe s njim. Od sljedeeg jutra Emir je poeo sprovoditi

svoj plan.

13


I vas interesu-je zato se go-mila stabala

nalazi na sre-dini rijeke, zarne? Nastaviteitati knjigu.Ono to etesaznati iznena-dit e vas, a isvidjet e vam

se.


16/54

Dok se pribliavao rijeci, Emir je hodao neujno i na

vrhovima prstiju. Kad je stigao na obalu, uvidio je da se

gomila stabala i granja poveala. Pogledao je okolo i po-mislio kako opet nikoga nema. im je pozvao brata, od-

jednom je vidio dvije simpatine ivotinje kako plivaju

kroz vodu. Odmah se sakrio. ivotinje su i dalje plivale ne

obraajui panju na Emira. Kasnije je doao i Emirov

brat. "Znai, dabrovi su sve drvee posjekli i prenijeli u rijeku", aputao je oduevljeno Emirov brat. Emir je bio

mnogo sretan to je vidio dabrove, o kojima nije mnogo

znao, a vidio ih je samo u knjigama. Cijeli dan posmatra-

li su kako marljivo rade ove dvije ivotinje, interesantnog

izgleda. S obzirom na ono to je rekao Emirov brat, dabrovi naporno rade da presijeku vodeni tok, a zatim na

tom mjestu prave gnijezdo. Ponaanje dabrova jeste zapa-

njujue. Ispred najveeg stabla koje su najprije smjestili u

vodu, stavljali su granje, koje su prenosili zubima. Zatim,

jedan dabar izaao je na obalu i krenuo ka jednom stabluu blizini obale.

14

Emirov susret stajnovitim biima....


17/54


15

Emir i njegovbrat sakrivi seiza drvea pos-matrali su zapa-njujue radnjekoje su obavljalidabrovi. Dabrovi

su, ne obraajuipanju na njih,nastavljali sa svo-jim radom.


18/54

Dabar je prvo jeo lie s drveta, a zatim je zubima po-

eo glodati njegovo dno. Dugo vremena kruio je oko sta-

bla, i sa svake strane marljivo i ravnomjerno ga glodao.Ovo je radio sve dok dno stabla nije postalo potpuno tan-

ko. Dok je dabar presijecao drvo, Emir je razmiljao kako

e ga ova mala bia prenijeti. Tada je drvo palo pravo u

vodu i problem je bio rijeen. Kasnije je i drugi dabar do-

ao na obalu i poeo glodati stablo. I ovo je palo u vodu.

16



19/54

Zatim, opet, jo jedno, pa jo jedno... Sva stabla koja su

dabrovi presjekli pala su bez ikakve promjene u vodu.

Ustvari, dabar je presijecao stablo raunajui na to da ega oboriti u vodu.

Emir se mnogo iznenadio jer njemu ne bi palo na pa-

met da na ovakav nain prenese stabla. Kada je svoja raz-

miljanja rekao bratu, shvatio je da i on ima isto miljenje.

17



20/54


18

Na drugoj strani

vidite stabla kojasu dabrovi pres-jekli zubima. Nezaboravite dobroda se ove male i-votinje, koje rueogromno drvee,pokreu Allaho-

vim nadahnuem.

Dabrovidobijaju

snagu jedu-i lie koje

su skupiliprije nego

to ponu sradom.


21/54


19


22/54

Razgovor meu njima ovako se odvijao:

Brat: Iskreno, ne bih se sjetio ovakvog rjeenja. Ali,

itao sam u jednoj knjizi da dabrovi planiraju kako da sru-e stabla pravo u vodu i na osnovu tog plana postupaju.

Meutim, ponekad se desi i da ne budu uspjeni. U takvim

situacijama drvee koje ne srue u vodu do rijeke vuku

zubima. Uredu, mislim da je za sada dovoljno. Kada se

vratim u kamp, eli li da ti dam detaljnije informacije o

dabrovima? Ako eli, moemo skupiti informacije o da-

brovima i iz knjiga koje smo ponijeli.

Emir: Da, elim. Zbunilo me je i iznenadilo to da da-

brovi prave ovakve planove, tanije da razmiljaju. Zatoprave gnijezdo presijecajui vodeni tok? Zar im se zubi

nimalo ne istroe od glodanja drvea? U glavi mi se vrti

toliko pitanja. Cijelu veer s tobom u razgovarati.

Brat: Uredu, ali odmah se moramo vratiti u kamp.

Trimo, poto se smrkava. Da se vratimo, dok se majkanije poela brinuti za nas. Spava mi se, a i mnogo sam um-

oran. Hajde, pouri.

Ili su brzo. Tokom povratka, Emira mnoga pitanja ni-

20



23/54

su ostavljala na miru. Kada su se vratili u kamp, jeli su

mnoga ukusna jela koja im je majka spremila. Poslije su

zajedno istraivali po knjigama. Kada bi neto proitali odabrovima, Emir bi se mnogo iznenadio. Njegov je brat

utonuo u san, a Emir je nastavio sam itati. Na mnoga pi-

tanja nije imao odgovore. Napravio je novi plan. Sutra e

rano ustati, upoznat e se s dabrovima i od njih e sazna-

ti sve ta budu radili. Malo kasnije, i on je utonuo u san....

21


U sluajevima kada ne mogu oboriti sta-bla u vodu, dabrovi ih zubima vuku naobalu. Vidite Gospodina Dabra kako nosistablo.


24/54

Emir je ustao rano i neujno otiao na rijeku. Zatekao

je dabrove kako rade. Skupio je hrabrost, priao im i po-

eo s njima razgovarati.

Emir: Zdravo. Zovem se Emir. Mogu li se sprijate-ljiti s vama?

Simpatine ivotinje prvo su se malo trgnule, a kasni-

je kada su vidjele Emirovo prijateljsko ponaanje, jo vi-

e su se pribliile i poele razgovarati.

Gospodin Dabar: Naravno da se moemo upoznati.Zovem se Gospodin Dabar, a ovo je moja supruga, Gos-

poa Dabar. Drago mi je da smo se upoznali.

Emira je ovo mnogo obradovalo, jer moi e ih pitati

sve to ga bude interesovalo. Odmah su poeli razgovara-

ti.

22

Veliko iznenaenje


25/54


23

Emir: Ve neko vrijeme vas posmatram. Imam toli-

ko pitanja na koja bih elio da mi odgovorite. Prvo emo

poeti s ovim stablima. Gospodine Dabre, zbog ega no-site stabla u vodu i slaete ih jedno na drugo?

Gospodin Dabar: Emire, svi dabrovi u paru, poput

nas, sele se da bi pravili novo gnijezdo. Prije kratkog pe-

rioda doselili smo se u ovu rijeku, znai tek smo se dose-


26/54


24

lili. Sada pravimo gnijezdo. Da bismo ga napravili, po-

trebna nam je stajaa voda. Stoga, trebamo zaustaviti vo-

deni tok i napraviti vjetako jezero.Emir: Da li vi to pravite branu? Ovo je neto izvan-

redno. Znate li da ljudi na ovaj nain ve stoljeima gra-

de brane. Na prolom asu geografije profesor je govorio

o branama u naoj zemlji i njihovoj konstrukciji. Mnogo

sam iznenaen. Mislim da je veoma teko graditi neto natako brzoj vodi. Medutim, ono to vi pravite iznenaduju-

e je i tee od onoga to mi, ljudi, pravimo. Kako uspije-

vate zaustaviti tako jak tok vode? Kako ste se toga dosje-

tili? Jeste li posmatrali brane koje ljudi prave?

Dok je Emir zadivljeno redao pitanja, jedno za dru-gim, Gospodin se Dabar neko vrijeme smijao njegovim

pitanjima i njegovoj zbunjenosti, a razlog je to oni, tj.

Dabrovi, bez ikakvih tekoa obavljaju svoj posao.

Gospodin Dabar: Stani malo, Emire, predahni. Na

sva pitanja odgovorit u ti po redu. Otkako smo se rodili,mi znamo praviti branu, pa tako i gnijezdo. Prirodno je da

nam je ovo automatski palo na pamet. Nismo iznenada,


27/54


25

jednog dana, odluili praviti branu, a zatim i gnijezdo. Mi

to inae znamo, a podueni smo prije nego to smo se ro-

dili. Stoga to radimo dobro. Znamo kako emo sruiti sta-bla i prenijeti ih u vodu.

Dok je oduevljeno sluao Gospodina Dabra, odjed-

nom se zbuni uvi glas iza sebe.

Brat: Emire, odgovorit u ti na sva pitanja, ali prvo

mi mora neto objasniti. Zato si sam otiao iz kampa?Da nisam vidio zabiljeke koje si ostavio, mnogo bismo se

brinuli.

Emir: Brate, ja zna... Mnogo mi je ao, toliko sam

bio znatieljan da nisam mogao izdrati a da ne doem

ovamo. A, poto sam znao da e ti vidjeti moje biljeke,ovako sam postupio. Molim te, moe li mi rei ko je po-

duio dabrove svemu ovome.

Brat: Uredu. Prole sedmice uio sam s tobom

Kur'an. Ako se sjea, pisalo je da je Allah, d.., tvorac

svega na nebesima i na Zemlji, izmeu ostalog, i svega toje u paru. Zajedno smo razmiljali o ivotinjama i radnja-


28/54


ma koje ivotinje ine. Doli smo do zakljuka da one ne

mogu sve to tako raditi. Shvatili smo da postoji neko ko ih

poduava kako e se ponaati.Emir: Da, dobro se sjeam.

Brat: Eto, Emire, sve ivotinje ponaaju se onako

kako ih je Allah, d., poduio. Poev od njhovog roenja,

one znaju kako e se ponaati. Mi, ljudi, godinama nasto-

jimo istraiti ono to ivotinje ine. Koristimo tehnologi-ju, itamo knjige, pravimo eksperimente. ivotinje, trudi-

li se mi da shvatimo ili ne, s nekom lahkoom ine te rad-

nje. Naprimjer, bez kakvih tekoa prave svoje planove,

koje naunici ne mogu praviti. I Gospodin i Gospoa Da-

bar rade onako kako ih je na Gospodar poduio. Sada akodozvoli da ti Gospodin Dabar ispria ta sve zna raditi,

tada e bolje shvatiti ta sam ti htio rei.

Gospodin Dabar: Emire, malo kasnije u ti ispria-

ti detalje o gnijezdu koje emo praviti, pa e shvatiti da

je nemogue da takvo neto sami napravimo.

Emir je paljivo sluao ta su mu Gospodin Dabar i


29/54


brat priali. Primijetio je koliko je vano ono o emu su

razgovarali. Stoga, odluio je postaviti sva pitanja koja je

paljivo odabrao i kojima je bio okupiran.Emir: Gospodine Dabre, dok presijecate stabla vi

koristite svoje ruke i zube da napravite jezero. Kako su

vam tako vrsti zubi? Kad bih ja zagrizao jednu granu, zu-

bi mi se odmah slomili. Uope, ne mogu raditi ono to vi

radite.Gospodin Dabar: Dobro pitanje. Moja supruga i ja

godinje sruimo oko 400 stabala. Povrh toga, sve ove

poslove obavljamo zu-

bima. Dok gloemo

grane sa stabala, koris-

timo etiri prednja zu-

ba. Iako nisu kao vai

zubi, i nai se s vreme-

nom troe, a ponekadai slome. Meutim, to


30/54


na nas ne utjee mnogo, jer prednji zubi, sjekutii, za kra-

tak period porastu. I tako na ivot tee dalje.

Emir: Znai li to da vai zubi tako brzo rastu, kaonai nokti.

Gospoa Dabar: Na ovo u ti pitanje ja odgovoriti.

Moe se tako rei. Strukturu naih zuba Allah, d.., stvo-

rio je posebno, razliitom od svih ostalih ivotinja. A da

nije tako, niti bismo se mogli hraniti niti praviti gnijezdo.

Bilo bi to loe po nas. ak bi naa vrsta nestala, jer bismo

umrli od gladi, to znai da nas danas ovdje ne bi bilo. Ni-

jednog dabra ne bi pronaao na svijetu. Ali, kao to vidi,

zubi svih dabara, kao i Gospodina i Gospoe Dabar brzorastu. Zubi su nam veoma vani.

Emir: Kako ste nauili plivati? Dok sam ja jo uvi-

jek poetnik u plivanju, vi na tako savren nain plivate.

Gospodin Dabar: Svi dabrovi, kao i mi, nakon krat-


31/54


kog perioda poslije roenja poinju plivati. To je nama

veoma lahko, jer je nae tijelo prilagoeno plivanju. Prvo,

nae su noge zatiene, pa lahko guramo vodu. Na je reppoput ogromne peraje, i zahvaljujui tome lahko se kree-

mo kroz vodu. Ako ti stavlja naoale kad si pod vodom

da ti ne ue voda u oi, i da bi mogao gledati, mi imamo

prirodne naoale. Dok smo pod vodom, otvori na nosu i

uima zatvoreni su da ne bi voda ula unutra. Na oima

imamo i trei oni kapak, koji je poluproziran. I ovo nas

titi od utjecaja vode.

Emir: Mali prijatelju, zna li da i ja na noge stavim

peraja i tako lake i bre plivam. Jasno je da je meni babokupio peraja, a vi ih imate od roenja. Allah, d.., stvorio

vas je u takvom obliku, koji zadovoljava vae potrebe.

Brat: Lijepo si to rekao, Emire. Gospodine Dabre,

moete li nam neto ispriati o brani koju ste napravili?


32/54


30

To vam je Allah, Gospodar va,

nema drugog boga osim Njega, Stvoritelja svega;

zato se Njemu klanjajte... (El-Enam, 102)


33/54

31

Dabrove pande, reppoput peraje, zubi,ukratko Allah, d..,stvorio im je svaki diotijela s posebnom na-mjenom. Bez svegaovoga dabrovi ne bimogli ivjeti.



34/54

Gospodin Dabar: Prvo smo odvukli debele grane do

korita rijeke. Poslije toga smo neto tanje grane nagomi-

lali na one deblje. Medutim, sve je to trebalo sigurnosmjestiti u korito, ili bi voda ono to smo napravili odni-

jela. Prvo, velike koce s kamenjem uinit emo teim, i ta-

ko e u vodi biti stabilniji. Ali, ako ovako ostavimo, po-

treban nam je jo jedan oslonac, jer e se lahko raspasti.

Stoga, skupljene grane zalijepit emo jedne za druge po-sebnim malterom, koji smo napravili od gline i lia. Ovaj

je malter nepropustljiv i mnogo je otporan na vodu.

Emir: U svakom sluaju, da se nije sve ovako odvi-

jalo, ne biste mogli u vodi napraviti suho gnijezdo, i sav

va trud bio bi uzaludan.Gospoa Dabar: Pravo kae, Emire. Brana koju

smo napravili dosta je vrsta i svaki se dan pomalo pove-

32



35/54

ava i postaje sve vra. Kako brana raste, tako se sve vi-

e vode nagomilava. Na kraju vie mjeseci naeg rada

nastalo je vjetako jezero. Kako se jezero sve vie pove-ava, mi moramo uvrivati branu i popravljati pukotine

na njoj. Kao to je rekao Gospodin Dabar, malo kasnije

popunit emo, uz pomo svojih repova, praznine meu

stablima blatom i zaepiti ih suhim granjem. Aha, ima jo

neto, veoma bitno. Sada u ti to ispriati.

33



36/54


34

Ovoskupljenogranje na

obali kasni-je e initi

gnijezdodabrova.

Kad prave gnijezdo, dabrovi prvo strpljivo pre-nose male granice. Allah, d.., stvorio ih jeveoma sposobnima i pametnima.


37/54


35

Kasnije,opet strpljivo,prenose velike

grane.

U pravljenjugnijezda da-brovi koriste iblato. Blatomlijepe grane.


38/54

Da li ti je privukao panju oblik nae brane? Lii na

luk strijele , zar ne? Oblik, savijen prema unutranjosti

poput luka jeste konkavan. Svi dabrovi prave brane, kon-kavnog oblika. Na jedini cilj jeste da brana presijee vo-

deni tok, pod uglom od 45 stepeni.

Emir se mnogo oduevio onim to su Gospodin i Gos-

poa Dabar ispriali. Uzbueno je poeo govoriti.

Emir: Odakle vi sve ovo znate? Ranije sam vam go-

vorio da nas je uitelj poslao da posjetimo branu. Toga da-

na uitelj nam je govorio da su je pravili isto kao i vi ovu

danas, tj. u konkavnom obliku.

36



39/54

Zahvaljujui ovom obliku moe se presjei vodeni

tok pod uglom od 45 stepeni, te oduprijeti vodenom pri-

tisku, a i najizdrljivije su konkavne brane.Ali, Gospodine i Gospoo Dabar, kako vi ovako ne-

to znate? Jeste li eksperimentisali? Ko vam je dao ovo

znanje?

Ono to je Emira mnogo iznenadilo jeste kako su da-

brovi napravili branu tako slinu onoj koju su ljudi napra-

vili. Dok su Gospodin i Gospoa Dabar pravili branu, dio

po dio, Emir je to iznenaeno i oduevljeno posmatrao. S

druge strane, pitao se na koji nain sve to znaju.

37



40/54


38

Dok su Gospodini Gospoa Dabarpravili branu,

dio po dio, Emirje to iznenaeno ioduevljeno pos-matrao. S drugestrane, pitao sena koji nain sveto znaju.


41/54

39



42/54

Brat: Emire, nemogue je da porodica dabrova sve

ovo zna praviti sasvim sluajno. Nedavno si mi postavljao

pitanja o osobi po imenu Darwin, sjea li se? U jednoj odsvojih knjiga on kae da su ivotinje nastale sluajno i da

su svoje osobine sluajno stekle. Ti si ovo smatrao bes-

mislenim, i rekao si mi da je la sve ono to je rekao Dar-

win.

Emir: Da, dobro se sjeam, i shvatio sam ta eli re-

i. Naravno, da je nemogue da su Gospodin i Gospoa

Dabar sve ovo sluajno sazna-

li, kao to pogreno tvrdi Dar-

win.

40

Na slici vidite Darwina kojije sve ljude nastojao obmanuti

svojim laima. Emir, pametan

djeak, odmah je shvatio na os-novu onoga to mu je govorio

brat i iz knjiga koje je proitaoda je ovaj ovjek govorio lai.



43/54

Gospodin Dabar: Emire, kao to sam ti ranije rekla,

mi sve ovo znamo jo od trenutka naeg roenja. Ti si

veoma pametan djeak, svakako da nisam ila u kolu.Ako ti neko kae ovakve besmilice, onda ga ovako

upitaj. ak, ako i pretpostavimo da je neki dabar sluajno

otkrio kako da napravi gnijezdo, pa svi dabrovi ovako gni-

jezdo prave. Jesu li i oni to sluajno otkrili? Kako se zubi

troe, novi rastu, i kod svih dabrova je tako. Veoma je jas-

no da se ovo ne deava sluajno, zar ne?

Kao to vidi, dovoljno je malo razmisliti, pa da shva-

ti da je ovako neto nemogue i kako je ova ideja besmis-

lena. Kad vidi svoju sestru, ako je upita na kojem su a-su uili da se brane grade pod uglom od 45 stepeni, i ka-

ko su to izraunali, bolje e shvatiti ta ti elim rei.

Emir: U pravu ste, Gospodine Dabre. Jasno je da vas

neko poduio svemu ovome. Majka mi je rekla da je to

Sveznajui Allah, d..

To to je u istom trenutku poduio vas i druge dabro-

41



44/54

ve, a i sve dabrove koji su postojali do danas, pokazuje

nam da se Allahovo znanje ne moe ni s im porediti. Po-

red ovoga, ja znam da je Allah, d.., ne samo vas , negosva bia poduio svemu onome to je On htio. Posjetit u

te na jedan ajet iz Kur'ana koji govori o ovome:

Allah je stvorio svaku ivotinju od vode: neke od

njih gmiu na svom trbuhu, neke idu na dvije noge,

a neke na etiri. Allah stvara ta hoe. Zaista je

Allah svemoan. (Nur, 45)

42



45/54

Emir: Gospodine Dabre, jedanput ste rekli da gradi-

te branu da biste napravili gnijezdo. Ali, ja ne vidim ni-

kakvo gnijezdo. Samo vidim stabla. Gdje pravite gnijez-

do?

Gospodin Dabar: U pravu si. S vanjske strane nae

gnijezdo ne moe vidjeti. Ovako, na poseban ga nain

pravimo da bi bilo to sigurnije. Dok gradimo branu, na

jednom mjestu blizu obale pripremamo gnijezdo. Kad se

s vanjske strane pogleda, gnijezdo izgleda kao hrpa staba-la. Ali, neka te ovo ne prevari. Unutranjost smo gnijezda

dobro obradili. Prije svega, zatita nam je veoma bitna.

To je razlog to je jedini ulaz u gnijezdo pod vodom. Sva-

kako da svako ko eli ne moe ui unutra tako lahko. Da

bi uao unutra, mora proi kroz tajni tunel za koji samomi znamo.

Emir: Kako lijepo. Vaa kua lii na tvrave okrue-

ne hendekom. Pa, skoro da je nemogue ui unutra.

Gospodin i Gospoa Dabar smijali su se glasno ono-

me to je Emir govorio.Vidjevi ovu sliku, ne razmiljajte o tome emu slui

ovo granje na sredini jezera. Ova slika pokazuje vanjsku

43

Pria se nastavlja...


46/54

stranu dabrova gnijezda.

Gospodin Dabar: Kad se proe tunnel, ulazi se u

jednu skrivenu prostoriju. Mi ovu prostoriju pravimo na

vodostaju. Moja porodica ivi u ovoj zatienoj i suhoj

prostoriji. Ponekada pravimo gnijezdo na dva sprata. Na

prvom spratu bude ulaz i dnevna soba, a na drugom kuhi-

nja i spavaa soba. Jedan od dva posebna ulaza u gnijez-

do jeste kanal za ventilaciju koji se nalazi na gornjoj stra-

ni gnijezda. Na ovaj nain zatieni smo od vanjskih opas-

nosti, a ivimo u udobnom gnijezdu.Emir: Ovo je neto izvanredno. Izvana se nita ne

vidi, izgleda poput gomile stabala. Veoma dobro ureeno.

Imam jo jedno pitanje. Kolika je dubina ovog jezera? Ka-

da se odavde pogleda, izgleda poprilino duboko.

Gospodin Dabar: Ponekad iznosi i 3- 4 metra. Dabismo napravili gnijezdo, ne treba nam ovolika dubina vo-

de. Kada doe zima, voda se u jezeru poinje lediti i obra-

44


Vidjevi ovu sliku,ne razmiljajte otome emu sluiovo granje na sre-dini jezera. Ovaslika pokazuje

vanjsku stranudabrova gnijezda.


47/54

zuje se jedan vrsti ledeni sloj. Poto voda nije duboka u

dovoljnoj mjeri, led prodire u dubinu jezera i cijelo jeze-

ro poprima jedan ledeni oblik. Svakako da se u ovakoj si-

tuaciji u vodi ne moemo kretati. Stoga, to je bre mogu-

e na jezeru pravimo otvor. Iako je zimi jezero prekriveno

ledom, ispod leda ostaje gusti sloj vode, a to je dovoljno

da bismo se kretali i hranili.

Brat: Kao to vidi, Emire, Gospodin i Gospoa Da-

bar veoma dobro znaju ta su uradili. Kad bismo mi htje-

li napraviti gnijezdo na jezeru, nita od ovoga nam ne bi

palo na pamet. Nai su prijatelji razmiljajui sljedeih

dana o onome ta se desilo pronali rjeenje. Allah, d..,

jeste Onaj Koji im je podario ove sposobnosti, Koji ih je

osposobio da razmiljaju o ovako sitnim detaljima, i Kojiih je poduio svemu to mogu raditi.

45



48/54


46

Kroz posebantunel koji senalazi pod vo-

dom ulazi se ugnijezdo da-brova. Za ovajtunel znaju sa-mo dabrovi.


49/54


47

Koliko su dabrovi pametni moemo uvidjeti iznjihovih priprema za zimu. Iako je cijelo gni-jezdo pod snijegom, te iako je jezero prekrioled, dabrovi su u svom gnijezdu sigurni zahval-jujui mjerama koje su ranije poduzeli.

Dabrovi su veomapametni. Kad nas-

tane oteenje nanjihovom gnijezdu,

odmah ga spaze iotklanjaju, kao to

se vidi na slici sastrane.


50/54

48

Emiru je sestra opet pala na pamet. Kao to znate, nje-

gova je sestra graevinski ininjer, a da bi postala ininjer,

godinama se kolovala i naporno uila. Jednoga dana

Emir je uao u njenu sobu i pogledao njene radove. Do tog

dana mislio je da njegova sestra stalno crta neke objekte,

poput zgrade, mosta. Kad je pogledao njene radove, mno-

go se iznenadio i nita nije shvatio. Radovi koje crta veo-ma su teki i komplikovani, to zahtijeva mnogo truda. Na

crteu je bilo toliko linija koje su se preklapale i brojeva,

da uope nije razumio emu slue. Kad je upitao sestru ta

sve to predstavlja, saznao je da e se na osnovu tih nacrta

graditi neka zgrada, i zaprepastio se. Emir do tada uopenije razmiljao kako je teko baviti se poslom graevin-

skog ininjera. Povrh svega, sestra mu je rekla da je ono

to je uradila samo nacrt rada. U sljedeem stadiju radni-


51/54

49

ci poinju s radom, te odreenim sredstvima i materijalom

grade zgradu.Emir: Uistinu, jako interesantno. Vi svoja gnijezda

pravite po ranije odreenom planu, kao to ih moja sestra,

koja je ininjer, pravi. U svemu to radite ima vrijednosti.

Sjetih se svoje sestre koja noima radi na komplikovanim

raunima.Brat: U pravu si, i meni je Selma pala na pamet. Na-

i prijatelji dabrovi rade ono to i Selma radi, ali obavlja-

ju i one poslove koje rade radnici. To posebno pokazuje

kako su obdareni izvanrednim sposobnostima, koje im je

Allah, d.., podario. Mali prijatelji, ve je dolo vrijeme

da se vratimo u kamp. elim vam se na svemu zahvaliti.

Emir je dobio odgovore na sva pitanja koja su ga intere-

sovala.

Emir: I ja vam se elim zahvaliti. Mnogo mi se do-

pao razgovor s vama. Ne elim se s vama opratati. Zbog

dana koje smo ovdje provodili, ako dozvolite, elim vasesto posjeivati.

Gospodin i Gospoa Dabar: Dovienja. Kad god

zaeli, moe doi. Vidjet e kako smo zavrili gnijez-

do. Dovienja.

Emir je bio oduevljen zbog onoga to su napravili da-brovi. Dobio je odgovore i odmah se elio vratiti u kamp

da bi ispriao sve to je saznao.


52/54

Eto, djeco, i vi ste zajedno s Emirom nauili neto o

malim dabrovima. Emirovi novi prijatelji, uz sposobnosti

koje posjeduju od roenja, prave teak i komlikovan plan

rada. Kasnije ga primjenjuju s velikim umijeem. Dabro-vi ne idu u kolu niti rade, kao Emirova sestra. Veoma do-

bro znaju ono to rade, jer ih je tome poduio Moni Al-

lah, d.. Ne zaboravite! ivo bie poput dabra nema spo-

sobnost sluajno napraviti branu. On sam ne upravlja svo-

jim tijelom. Najvanije od svega ovoga jeste to da dabarove sposobnosti ne moe osigurati drugim dabrovima.

Posjetimo se na to da bez i jedne od ovih karakteristika

dabrovi ne mogu ivjeti.

Naprimjer, razmislimo o njegovim zubima. Ako bi mu

krajnji zubi, s obzirom da ih uope ne koristi, rasli estopoput prednjih, previe bi narasli, vilica dabra bila bi pre-

teka i ne bi je mogao koristiti. U toj situaciji, kako bi da-

bar presjekao stabla i napravio branu?

Gdje bi pravio gnijezdo? Nita od ovoga ne bi mogao

uraditi, ne bi mogao ni jesti zbog onoga to mu se desilos vilicom, i odmah bi uginuo. Osim zuba, jo mnogo da-

50

Allah, d..,stvorio je dabrove


53/5451


Kada proitate neku

knjigu o ivotinjamaili pogledate neki

film, ne zaboraviteda ih je Allah, d..,

stvorio.


54/54

brovih organa obavljaju posebne funkciju. Prozirne opne

koje spreavaju oteenja na njegovom oku, dok je pod

vodom, i specijalni kapci koji ne dozvoljavaju da im vodaulazi u oi i ui posebno su namjenjeni dabrovima. Posje-

duju zadnje iroke noge, koje im omoguuju da se u vodi

kreu poput ribe, te pljosnat, irok i snaan rep. Sada bo-

lje razumijete zato je Emir bio oduevljen karakteristika-

ma malog dabra. Emirovi mali prijatelji ovakvu grau ti-jela posjeduju od roenja kao i sposobnosti da grade bra-

nu. Svi dabrovi koriste znanje kojim ih je Allah, d.., po-

duio, odnosno kojim ih je nadahnuo. Sveznajui Allah,

d.., podario im je sve ovo i stvorio ih je s posebnim spo-

sobnistima. Allah, d.., sva je bia stvorio s njihovim po-trebama i podario im je sposobnosti za ono to rade.

Allahova milost obasipa sva iva bia. U Kur'anu

Allah,d.., ovako kae: Va bog je - Allah, drugog

boga osim njega nema! On sve zna! (Ta-ha, 98)


Hvaljen neka si!, rekoe oni,

Mi znamo samo ono emu si nas Ti

poduio; Ti si Sveznajui i Mudri.

Documents

Dabrovi, graditelji brana - Harun Yahya