RADNI ODNOSI I RADNI ODNOSI UPRAVEA) RADNI ODNOSI

1. Zasnivanje radnog odnosaOdluku o potrebi za novim zaposlenim donosi poslodavac. Najprije se radno mjesto popunjava, ako je to moguće, od radnika koji su višak na drugim radnim mjestima, a ako ne raspisuje se javni oglas u bar jednom visokotiražnom dnevnom listu.Rok za prijave ne smije biti manji od 8 dana.Prijavljene kandidate ocjenjuje komisija (Odbor za zapošljavanje) i daje prijedlog za zapošljavanju poslodavcu.Konačnu odluku donosi poslodavac.Mora se voditi računa o nacionalnom balansu.Opšti uslovi:

- 18 godina- državljanstvo BiH- nije pokrenut krivični postupak- nema izrečene zatvorske kazne- zdravstveno sposoban

Posebni uslovi:- stručna sprema- radno iskustvo- strani jezici- rad na računaru

2. Zaključivanje ugovora o raduUgovor se zaključuje u pisnoj formi između poslodavca i zaposlenog. Ako se uroku od 15 dana od početka rada ne zaključi ugovor, smatra se da je radnik primljen na neodređeno vrijeme

3. Zapošljavanje maloljetnikaUgovor o radu može se sklopiti sa osobom koja nije mlađa od 15 godina a koja posjeduje uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Zabranjen je rad maloljetnika u periodu 19 – 07.

4. Probni radUgovorom o radu može se ugovoriti probni rad koji ne može trajati više od 6 (12) mjeseci, a otkazni rok po probnom radu iznosi 15 dana

5. Ugovor o radu na određeno i na neodređeno vrijemeNa neodređeno vrijeme prima se u radni odnos radnik na radna mjesta gdje postoji neprekidna potreba za određenim aktivnostima i poslovima.Na određeno vrijeme može se potpisati ugovor o radu u sljedećim slučajevima:

- sezonski poslovi- zamjena privremeno odsutnog zaposlenog- rad na određenom projektu- privremeno povećanje obima poslova- Radni odnos na određeno vrijeme prestaje sa prestankom važenja ugovora.

6. Sadržaj ugovora oradu- naziv i sjedište poslodavca- ime i prezime i prebivalište zaposlenog- trajanje ugovora o radu- datum početka rada- mjesto rada- kratak opis poslova- radno vrijeme- plata i dodatci na platu- trajanje godišnjeg odmora - otkazni rok- podaci u vezi sa uslovima rada

7. Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanjeZaposleni je obavezan da se usavršava da bi odgovorio zahtjevima posla, a poslodavac je dužan da obezbjedi obrazovanje za slučaj promjena i uvođenja novog načina rada. Sve se utvrđuje aktom poslodavca

8. Zapošljavanje pripravnikaPripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovalo, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad.Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno virjeme, a najduže na godinu dana. Nakon isteka ugovora pripravnik polaže stručni ispit u skladu sa zakonom.

9. Volonterski radVolonterski rad je prijem u rad bez zasnivanja radnog odnosa. Volontiranje se računa u pripravnički i u radno iskustvo. Traje maksimalno 1 godinu. Ugovor o volontiranju je u pisanoj formi. Volonter ima iste uslove kao i zaposleni (odmor, osiguranje i sl.)

10. Radno vrijemePuno radno vrijeme zaposlenog je najviše 40 sati sedmično sa mogućnostima skraćenog radnog vremena, nepunog radnog vremena i prekovremkenog rada.

11. Puno, nepuno, skraćeno radno vrijeme i prekovremeni radUgovor o radu može se zaključiti i sa nepunim radnim vremenom. Može se sklopiti više ugovora sa nepunim radnim vremenom ali da zbir sedmičnog radnog vremena ne pređe 40 sati.Na radnim mjestima gdje nije moguće zaštititi zaposlenog od štetnih uticaja radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom uticaju ali bez uticaja na platu.U slučaju iznenadnog povećanja obima posla poslodavac može zahtjevati prekovremeni rad, ali najviše 12 sati sedmično.

12. Preraspodjela radnog vremenaPreraspodjela radnog vremena je moguća ali prosječno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati sedmično

13. Noćni rad Rad od 22 – 6, a u poljoprivredi od 22 do 5 smatra se noćnim radom. Ako je rad organizovan u smjenama zaposleni radi noću najvipše jednu sedmicu. Zabranjen je rad maloljetnika u periodu 19 – 07.

14. Pauze, godišnji odmori i odsustva15. Pauze i godišnji odmori Zaposleni koji radi puno radno vrijeme ima pravo na pauzu u toku radnog vremena i to najmanje 30 minuta. Pauza se ne računa u radno vrijeme.Zaposleni ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana 12 sat neprekidno.Zaposleni ima prevo na sedmični odmor u trajanju od 24 sata neprekidno.

Zaposleni ima pravo na plaćeni godišnji odmor svake godine u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a maloljetnik na 24 radna dana.Prilikom prvog zaposlenja ili prekida zaposlenja od 8 dana zaposleni stiče pravo na godišnji odmor poslije 6 mjeseci.Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela, ali prvi dio mora biti najmanje 12 radnih dana bez prekida.Godišnji odmor se mora iskoristiti najkasnije do juna naredne godine

16. Odsustvovanje s poslaZaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo uz naknadu plate od 5 radnih dana u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrti člana uže porodice.

Zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo uz naknadu plate od 4 radnih dana radi zadovoljavanja vjerskih tradicija.

Na zahtjev zaposlenog poslodavac mu može odobriti i neplaćeno odsustvo.

17. Zaštita zaposlenogPoslodavac je obavezan da najdalje 30 dana od stupanja zaposlenog u rad, upozna zaposlenog sa propisima o radnim odnosima i iz oblasti zaštite na radu.Poslodavac je dužan da osigura uslove za zaštitu na radu kojim se osigurava zaštita života i zdravlja zaposlenog i obuči zaposlenog tako da svojim radom ne dovede sebe i svoj život u opasnost.Zaposleni ima pravo da odbije rad ako mu prijeti opasnost po život ili zdravlje i ako nisu preduzete odgovarajuće mjere i o tome je dužan obavjetiti poslodavca i Upravni inspektorat.

18. Zaštita maloljetnikaMaloljetnik ne može da radi posebno teške fizičke poslove.

19. Zaštita žena i porodiljsko odsustvoŽeni se ne može narediti da obavlja teške fizičke poslove, radove pod zemljom i radove pod vodom.Poslodavac ne može da odbije da zaposli ženu zbog trudnoće. Žena u tudnoći ili za vrijeme dojenja može da bude raspoređena na drugo radno mjesto.Porodiljsko odsustvo traje 1 godinu, za blizance i treće djete 18 mjeseci neprekidno, a minimalno 42 dana.Žena može da otpočne podođajno odsustvo 45(28) dana prije porođaja, a ako ne ima pravo da te dane iskoristi poslije porođaja.Žena sa djetetom do 1 godine ima pravo da radi ½ radnog vremena i u cijelo vrijeme dojenja ima pravo na odsustvi 1 (2) put dnevno po 1 sat radi dojenja.

20. Zaštita zaposlenog privremeno ili trajno nesposobnog za radZaposlenom koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ne može otkazati ugovor o radu.Zaposleni koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena institucija ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajuće poslove. Ako nadležna zdravstvena institucija ocijeni da kod zaposlenog postoji smanjena radna sposobnost ili direktna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je dužan u pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je zaposleni sposoban. Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost Upravnog inspektorata, otkazati ugovor o radu zaposlenom kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost zbog povrede na radu, invalidnosti ili profesionalne bolesti ili koji je izložen direktnoj opasnosti od nastanka invalidnosti ili profesionalne bolesti.

21. Plate i naknadePlata je definisana kolektivnim ugovorom o radu. Zavisi od pozicije, složenosti poslova, potrebne stručne spreme, odgovornosti i sl.Dodaci na platu su mogući i to za prekovremeni i noćni rad, rad praznikom i neradnim danom.Plata se mora isplaćivati periodično i to u periodima od maksimalno 30 dana.Poslodavac je dužan da zaposlenom uz svaku platu da i pisnemi obračun plate.Poslodavac ne može naplatiti svoje potraživanje od zaposlenog uskraćivanjem plate.Zaposleni ima pravo na naknadu plaće za period u kojem ne radi zbog opravdanih slučajeva predviđenih zakonom i aktom poslodavca (godišnji odmor, privremena nesposobnost za rad zbog bolesti do 30 dana, porodiljsko odsustvo, plaćeno odsustvo i sl.).

Visina naknade za ovaj period za koji se naknada isplaćuje na teret poslodavca utvrđuje se, zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Zaposleni ima pravo na naknadu plate za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje zaposleni nije kriv.Zaposleni ima pravo na naknadu za:

troškove prijevoza na posao i s posla; ishranu za vrijeme rada; regres za godišnji odmor; slučaj smrti, teške invalidnosti ili bolesti zaposlenog ili člana njegove uže porodice; troškove obrazovanja; jubilarne nagrade; otpremninu pri odlasku u penziju.

Zaposleni ima pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim putovanjem, kao što su: dnevnice, troškovi prijevoza i sl.

22. Izumi i tehnička unaprjeđenja zaposlenogZaposleni je dužan obavijestiti poslodavca o izumu, odnosno tehničkom unapređenju ili drugom otkriću koje je ostvario na radu ili u vezi s radom o tome obavijestiti poslodavca i ponuditi mu da to otkupi u skladu s pravom prečeg otkupa, osim ako ugovorom o radu nijedrugačije određeno. Ako poslodavac ne ponudi otkup izuma u roku od 60 dana ili ako ne da izjavu da nema interesa za izum, zaposleni može slobodno raspolagati s izumom, uz uslov da izum čuva kao poslovnu tajnu u tomu periodu i tokom pregovora s poslodavcem.

23. Zabrana takmičenja zaposlenog sa poslodavcemPoslodavac i zaposleni mogu sklopiti ugovor kojim se zaposleni obavezuje da nemože, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.Poslodavac i zaposleni mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestankaugovora o radu, a najduže dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposleni ne može zaposliti kod drugog lica koje je u tržišnoj utakmici s poslodavcem i da ne može, za svoj ili za račun trećeg lica, sklapati poslove kojima se takmiči s poslodavcem. Ovaj ugovor može biti sastavni dio ugovora o radu. Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje zaposlenog samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da će zaposlenom za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposlenom u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

24. Naknada šteteZaposleni koji u toku rada namjerno ili nepažnjom rpouzrokuje štetu dužan je tu štetu nadoknaditi. Ukoliko štetu napravi više zaposlenih, svi dijele nadoknadu štete.Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu mogu biti regulisani uslovi samnjenja ili oslobađanja od nadoknade štete.

25. Prestanak ugovora o radu26. Načini prestanka ugovora o radu

Ugovor o radu prestaje: - pismenim sporazumom između poslodavca i zaposlenog; - kada zaposleni navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja ili 40 godina

staža osiguranja,nezavisno od godina života; - danom dostave pravosnažnog rješenja od nadležnog organa o utvrđivanju gubitka

potpune sposobnosti za rad; - otkazom poslodavca, odnosno zaposlenog;- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme;- ako zaposleni bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri

mjeseca - danom stupanja na izdržavanje kazne zatvora; - ako zaposlenom bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera u

trajanju dužem od tri mjeseca - početkom primjene te mjere;- konačnom odlukom disciplinske komisije, kojom je izrečena mjera prestanak

radnog odnosa;

- odlukom Suda BiH koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa;- u slučaju viška radne snage; - u slučaju neopravdanog izostanka s posla dužeg od pet radnih dana; - ako zaposleni ne položi stručni ispit u utvrđenom roku; - ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu; - ako se utvrdi da je zaposleni, prilikom zasnivanja radnog odnosa, dostavio

krivotvorene isprave.

Zaposleni prekida radni odnos: od trenutka kada je potvrđen kao kandidat za javnu dužnost za koju se izbor vrši direktno ili indirektno u bilo kojem zakonodavnom organu vlasti i na bilo kojem nivou vlasti, od trenutka kada je imenovan na dužnost u bilo kojem izvršnom organu vlasti na bilo kojem nivou vlasti.

27. Otkazivanje ugovora o radu

Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposlenom uz propisani otkazni rok, uslučaju: prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacionih razloga; ili kada zaposleni nije u mogućnosti izvršavati svoje obaveze iz ugovora o radu.

Otkaz zbog nastanka ovih okolnosti moguć je samo ako poslodavac, ne može zaposlenog rasporediti na drugo radno mjesto ili ga ne može obrazovati, odnosno osposobiti za rad na drugim poslovima.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposlenom, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju kada je zaposleni odgovoran za teži prijestup, ili za težu povredu službene dužnosti.

Ugovor o radu ne može se otkazati zaposlenom bez prethodnog pismenog upozorenja.

Zaposleni može otkazati ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka u slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koje su takve prirode da ne bi bilo opravdano očekivati od zaposlenog da nastavi radni odnos kod poslodavca.Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada zaposlenog, obavezan je omogućiti zaposlenom da iznese svoju odbranu.

28. Forma i trajanje otkaznog roka

Otkaz se daje u pismenoj formi, a može ga dati poslodavac i zaposleni. Svaki otkaz treba da prati obrazloženje. Otkazni rok ne može biti kraći od 15 dana u slučaju da zaposleni otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 30 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu, ali ni duže od 6 mjeseci.Otkazni rok počinje teći od dana uručenja otkaza zaposlenom, odnosno poslodavcu. U slučaju da je zaposleni zatečen u vršenju krivičnog djela, poslodavac mu može odmah otkazati ugovor o radu.Ako Sud BiH utvrdi da je otkaz nezakonit, može poslodavca obavezati da:

- vrati zaposlenog na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajuće poslove i isplati mu naknadu plaće u visini plaće koju bi zaposleni ostvario da je radio i nadoknaditi mu štetu;

- ili isplati zaposlenom: o naknadu plate u visini plate koju bi zaposleni ostvario da je radio;o naknadu na ime pretrpljene štete;o otpremninu na koju zaposleni ima pravo u skladu s aktom poslodavca ili

ugovorom o radu; o druge naknade na koje zaposleni ima pravo u skladu s aktom poslodavca,

ili ugovorom o radu.

29. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o raduSlučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi zaposlenom sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima.

30. Program zbrinjavanja viška zaposlenihPoslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenih, a u periodu od 3 mjeseca planira da otkaže ugovore o radu za najmanje 5 zaposlenih, dužan je da napravi program za zaposlene koji će se pojaviti kao višak, da razmotri mogućnost promjene tehnologije i organizacije rada, mogućnost zapošljavanja na druge poslove, mogućnost zapošljavanja kod drugog poslodavca, mogućnost prekvalifikacije, mogućnost skraćivanja radnog vremena.

31. OtpremninaZaposleni koji dobije optkaz, nakon najmanje dvije godine neprekidne službe, osim ako se otkaz uručuje radi kršenja obaveza iz radnog odnosa, ima pravo na otpremninu čija se visina određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Detalji oko otpremnine utvđuju se posebnim pismenim ugovorom.

32. Ostverivanje prava i obaveza iz radnog odnosaO pravima i obavezama zaposlenih odlučuje poslodavac ili drugo ovlašteno lice, odnosno organ, u skladu sa zakonom i aktima poslodavca.Zaposleni koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Poslodavac je obavezan riješiti zahtjev pismeno, u roku od 30 dana od dana kada je zahtjev podnesen. Podnošenje zahtjeva ne sprečava zaposlenog da traži zaštitu povrijeđenog prava pred Sudom BiH. Zaposleni može podnijeti tužbu pred Sudom BiH zbog povrede prava iz radnog odnosa, kao i u slučaju ako poslodavac nije riješio zahtjev u roku. Zastarjelost nastupa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa.Rješavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitraži. Apsolutna zastarjelost potraživanja iz radnog odnosa je tri godine od dana nastanka potraživanja.

33. Vijeće zaposlenih ????U firmama koje imaju više od 15 zaposlenih, zaposleni mogu formirati Vijeće zaposlenih. Vijeće zaposlenih bavi se sljedećim:

Brine se o pridržavanju kolektivnih ugovora i dogovora na radnom mjestu Predlaže poboljšanja uslova rada Zalaže se za radna mjesta dostojna čovjeka Ima pravo riječi kod personalnih pitanja Može zastupati zaposlene na sudu

Tamo gdje nije formirano vijeće zaposlenih, sindikat ima ulogu vijeća.Pitanja u vezi Vijeća zaposlenih uređuju se Zakonom o vijeću zaposlenih Brčko distrikta BiH.

34. Kolektivni ugovoriKolektivni ugovor može se sklopiti za određenu djelatnost jednog ili više poslodavaca ili udruženja poslodavaca. Na strani zaposlenog prilikom sklapanja kolektivnog ugovora može biti sindikat, ili više sindikata, a na strani poslodavca može biti jedan ili više poslodavaca ili udruženja poslodavaca. Kolektivni ugovor zaključuje se u pismenoj formi.Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze stranaka koje su ga zaključile, te prava i obaveze iz radnog odnosa, ili u vezi s radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima. Kolektivni ugovor obavezan je za stranke koje su ga zaključile ili koje su mu naknadno pristupile. Izmjene i dopune kolektivnog ugovora obavljaju se na način i po postupku utvrđenom za njegovo donošenje.

35. Radna knjižica

Radna knjižica je radna isprava koju mora imati svaki zaposleni. Radnu knjižicu izdaje Opštinski organ uprave nadležan za pitanja rada.U radnoj knjižici vode se podaci o svim zaposlenjima kao i istorija kompletnog radnog vijeka.Na dan kada počinje da radi zaposleni predaje radnu knjižicu poslodavcu o čemu poslodavac izzdaje potvrdu. Nadan prestanka radnog odnosa poslodavac je dužan vratiti zaposlenom radnu knjižicu.

B)RADNI ODNOSI U ORGANIMA UPRAVE BRČKO DISTRIKTA

1. Osnovni pojmovi i njihova značenja iz radnih odnosa u organima uprave Brčko distrikta BiH(1) «Državna služba» je služba u organima uprave Distikta.(2) «Državni službenik» je lice koje u organima uprave obavlja upravne i strucne poslove kojima se ostvaruju statutom, zakonom i drugim propisima utvrđene nadležnosti organa uprave, kao i lice koje u organima uprave obavlja informaticke poslove, opce i administrativne poslove, planske, materijalno finansijske i racunovodstvene poslove.(3) «Javni službenik» je lice koje obavlja strucne poslove u organima uprave koji obuhvataju i organizacione dijelove gdje se obavljaju poslovi koji po svojoj prirodi nisu upravnog karaktera, (prosvjetni radnik, vatrogasci, medicinsko osoblje i slicno).(4) «Namještenik» je lice koje u organima uprave zasniva radni odnos na osnovu zakljucenog ugovora o radu koje radi na pomocno-tehnickim poslovima i ostalim poslovima cije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog izvršavanja poslova iz djelokruga rada organa uprave, kao što su: tehnicki sekretar, vozac, kurir, portir, cistacica.(5) «Rukovodilac organa uprave» je postavljeni zvanicnik koga u proceduri propisanoj statutom imenuje gradonacelnik na celnu funkciju u organu uprave.(6) «Neposredno pretpostavljeni» je rukovodeci državni i javni službenik, odnosno rukovodeci namještenik koji rukovodi organizacionom jedinicom ili timom državnih i javnih službenika, odnosno namještenika unutar organa uprave i koji je osim odgovornosti za svoj rad, odgovoran i za rad državnih i javnih službenika, odnosno namještenika cijim radom koordinira i ciji rad neposredno nadzire. Rukovodilac organa uprave je pretpostavljeni svim državnim i javnim službenicima i namještenicima tog organa, a gradonacelnik je pretpostavljeni svim rukovodiocima organa uprave, kao i državnim i javnim službenicima i namještenicima koji su zasnovali radni odnos u organima uprave.(7) «Savjetnik» je lice koje nema status službenika i on se postavlja i razrješava rješenjem gradonacelnika kojim su utvrđena njegova prava i obaveze. Njegov mandat automatski prestaje s prestankom mandata gradonacelnika koji ga je postavio. (8) «Organizacioni plan» je opci akt koji donosi gradonacelnik. Tim aktom se regulišu organizacija organa uprave Brcko distrikta BiH, nacela unutrašnje organizacije, kategorizacija službenika i namještenika, rukovođenje upravom, unutrašnja organizaciju organa uprave, opis poslova i zadataka, pozicije i opis poslova, platni razredi i ostala pitanja znacajna za organizaciju. Sastavni dio cine i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta organa uprave za cije donošenje je u skladu s posebnim zakonima kojima se osnivaju ti organi uprave nadležna Skupština Distrikta, a ti organi čine organizacioni dio Vlade Distrikta.(9) «Član uže porodice» je bracni i vanbracni supružnik, njihova djeca (bracna, vanbracna i usvojena), pastorcad, djeca uzeta pod starateljstvo i druga djeca bez roditelja uzeta na izdržavanje, majka, otac, ocuh, maceha, usvojilac, djed i baba po majci i po ocu, braca i sestre.(10) «Sukob interesa» je slucaj u kojima službenici i namještenici u organima uprave imaju privatni interes koji utice ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju službenih dužnosti.(11) «Poklon» je novac, stvari, usluge bez naknade, te neka druga korist data ili obecana državnom i javnom službeniku, odnosno namješteniku ili clanu njegove uže porodice.

2. Opšta načela u radu upraveSlužbenici, odnosno namještenici zaposleni u organima uprave dužni su poštovati sljedeca nacela:

a) Načelo zakonitosti - Službenici i namještenici su dužni u obavljanju svojih poslova postupati u skladu sa statutom, zakonom i drugim propisima zasnovanim na zakonu;b) Načelo materijalne istine - U obavljanju svakodnevnih aktivnosti, službenici i namještenici dužni su da potpuno i istinito utvrde sve cinjenice i okolnosti u poslovima iz njihove nadležnosti;c) Načelo zabrane diskriminacije i povlađivanja - Službenicima i namještenicima u svom poslovanju nije dozvoljeno praviti diskriminaciju i povlašcivati građane po osnovu starosti, spola, nacionalne, rasne, etnicke i teritorijalne pripadnosti, entitetskog državljanstva, jezickog, politickog ili vjerskog opredjeljenja; socijalnog, bracnog ili vanbracnog statusa, ili po bilo kom drugom osnovu vršiti diskriminaciju;d) Načelo odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti u radu - Službenici i namještenici pri obavljanju svojih poslova dužni su voditi racuna da svoje poslove obavljaju u što kracem roku uz minimalne troškove, da ostvaruju postavljene im ciljeve, te da odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada;e) Načelo čestitosti - Službenici i namještenici u svom radu dužni su ulivati povjerenje građanima, svoj posao obavljati profesionalno, i cestito;f) Načelo transparentnosti i javnosti rada - Rad službenika i namještenika je javan i dostupan javnosti, osim u slucajevima kada njihov rad predstavlja službenu, odnosno profesionalnu tajnu;g) Načelo hijerarhijske podređenosti - Službenici i namještenici dužni su izvršavati naloge rukovodioca organa uprave i svog neposredno nadređenog rukovodioca tako da svakom hijerarhijskom nivou pripada određeni stepen ovlaštenja i odgovornosti, osim ako to zakonom nije drugacije propisano;h) Načelo političke nezavisnosti u radu - Službenicima i namještenicima u radu u službi nije dozvoljeno da u svom radu potpadaju politickom uticaju, niti da u toku radnog vremena promovišu ideje politickih stranaka.

3.Pravila ponašanja(1) Službenik, odnosno namještenik se mora ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled službe.(2) Pravila ponašanja službenika, odnosno namještenika uređuju se Zakonom o državnoj službi, Pravilnikom o radu službenika i namještenika (u daljnjem tekstu: Pravilnik o radu) i Kodeksom ponašanja službenika i namještenika.(3) Službenik za etiku u okviru propisanih ovlaštenja je nadležan za pracenje primjene ovog zakona o cemu izvještava gradonacelnika tromjesecno.

4.Službenik za etiku(1) U slucaju sumnje na kršenje kodeksa ponašanja, službenik za etiku po službenoj dužnosti ili na osnovu prijave ispituje cinjenicno stanje u roku od 7 dana i preduzima mjere iz svoje nadležnosti.(2) Službenik za etiku ima sljedece nadležnosti:

a) upoznaje službenike i namještenike s odredbama zakona o državnoj slžbi i Kodeksa ponašanja;b) stara se o primjeni ovog zakona i Kodeksa ponašanja i preduzima mjere za njihovo poštivanje;c) obavještava gradonacelnika o saznanjima u vezi sa svojim nadležnostima;d) istražuje navode, uzima izjave od službenika, odnosno namještenika, ostvaruje uvid u dokumentaciju Vlade;e) predlaže gradonacelniku odluku o prestanku radnog odnosa u slucaju sukoba interesa;f) koordinira aktivnosti službenika za etiku u svim organima uprave.

(3) Podaci do kojih dođe službenik za etiku u vršenju svojih dužnosti smatraju se povjerljivim.(4) Na osnovu utvrđenog cinjenicnog stanja, službenik za etiku preduzima sljedece mjere:

a) posreduje u službi u skladu ;b) upucuje pismena upozorenje i vrši nadzor nad poštivanjem ovih upozorenja;c) pokrece disciplinski postupak.

5. Prava i dužnosti službenika i namještenika6. Prava službenika i namještenika(1) Službenici i namještenici zaposleni u organima uprave ostvaruju sljedeća prava:a) Pravo na rad u odgovarajućim uslovima b) Pravo na platu i druga materijalna prava c) Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanjad) Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta e) Pravo na žalbu f) Pravo sindikalnog udruživanjag) Pravo na stalni radni odnosh) Pravo na ograničeno radno vrijeme i odmorei) Pravo na otpremninuj) Pravo na bolovanjek) Pravo na zaštitu fizičkog i moralnog integriteta l) Pravo na štrajk

Službenici i namještenici zaposleni u organima uprave imaju odgovornost za sprovođenje svojih dužnosti:

7. Dužnosti službenika i namještenikaa) Dužnost poštivanja i primjene zakonab) Zabrana zloupotrebe položajac) Odbijanje ponuđenih poklonad) Zabrana neopravdanog nagrađivanja e) Pružanje informacija i obrazloženjaf) Efikasno izvršenje poslovag) Čuvanje tajni podataka i poštovanje privatnostih) Stručno postupanje i lično ponašanjei) Prisutnost na radnom mjestuj) Izvršavanje naloga pretpostavljenogk) Dužnost odbijanja nalogal) Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjestam) Zamjene odsutnog službenika ili namještenikan) Racionalna upotreba povjerene imovineo) Obaveza na stručno obrazovanje i obuku

8. Povreda prava službenika i namještenika

Službenici i namještenici, u slucaju povrede njihovih prava, imaju pravo na žalbu apelacionoj komisiji.

9. Nalozi i primjena propisaRukovodioci organa uprave uz obavezno ucešce rukovodecih službenika i rukovodecih namještenika sacinjavaju operativni plan rada organa uprave.

Rukovodeci službenici i rukovodeci namještenici odgovorni su za realizaciju operativnog plana koji se odnosi na organizacionu jedinicu kojom rukovode, a o eventualnim problemima dužni su rukovodioca pismeno izvijestiti.

Rukovodeci službenik i rukovodeci namještenik vrši raspored poslova na službenike i namještenike raspoređene u njegovoj organizacionoj jedinici.

10. Dužnosti odbijanja nalogaSlužbenik, odnosno namještenik dužan je odbiti izvršenje naloga za koje smatra da bi se njihovim izvršenjem mogao ostvariti oblik nekog krivičnog djela ili u slucaju da je nalog ocigledno protivan pravilima struke i etickog kodeksa, odnosno cije bi izvršenje moglo izazvati znatniju materijalnu štetu, o cemu je dužan pismeno upozoriti izdavaoca naloga.

U slucaju pismene potvrde naloga od strane izdavaoca, a osnovi sumnje kod službenika, odnosno namještenika budu i dalje postojali, službenik, odnosno namještenik je dužan podnijeti žalbu apelacionoj komisiji koja donosi rješenje u roku od 8 dana.

Rješenje apelacione komisije je konacno i izvršno.

Žalba odlaže izvršenje naloga.

11. Mogućnost odbijanja naloga

Službenik i namještenik, u skladu sa zakonom, može odbiti izvršenje naloga ili provođenje odluka na predviđen nacin, a koje bi dovele do:a) nanošenja štete njegovim zakonskim pravima i interesima,b) opasnosti za njegovo zdravlje i licnu sigurnost,c) traženja višeg stepena strucnog znanja od onog koje ima,d) objektivne nemogucnosti da se u zadatom roku izvrši nalog.

U slucaju iz stava 1 ovog clana, službenik, odnosno namještenik dužan je pismeno obavijestiti izdavaoca naloga.

U slucaju pismenog ponavljanja naloga, službenik, odnosno namještenik, dužan je postupati po nalogu u skladu sa svojim mogucnostima, a ovlašten je podnijeti žalbu apelacionoj komisiji.

12. Sukob interesa13. Rad pod rukovodstvom bliskog srodnikaSlužbenici, odnosno namještenici ne mogu raditi pod neposrednim rukovodstvom svog bliskog srodnika.

Ako službenik, odnosno namještenik radi pod neposrednim rukovodstvom bliskog srodnika u momentu stupanja na snagu ovog zakona, dužan je pribaviti saglasnost službenika za etiku da nastavi raditi na tom radnom mjestu.

Službenik, odnosno namještenik koji ne dobije saglasnost raspoređuje se na isto ili slicno radno mjesto.

U slucaju da ne postoji mogucnost rasporeda iz stava 4 ovog clana službenik, odnosno namještenik nastavlja rad na svom radnom mjestu do sticanja uslova za premještaj.

Osoba koja je podnijela prijavu na konkurs za popunu upražnjenog radnog mjesta na kojem bi joj neposredno pretpostavljeni, odnosno neposredno podređeni mogao biti njegov bliski srodnik ne uzima se u razmatranje.

14. Zabrana samostalnog obavljanja privredne i profesionalne djelatnostiOsoba koja ima vlastito preduzece ili obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost ili ima vlastitu zanatsku radnju ne može biti u radnom odnosu u organima uprave Distrikta.

15. Članstvo u upravnim i nadzornim odborimaSlužbenik, odnosno namještenik ne može biti clan upravnog ili nadzornog odbora javnog ili trgovackog preduzeca ili drugog pravnog lica, izuzev sindikata i u slucajevima kada je to posebnim zakonom propisano.Službenik, odnosno namještenik koji je u skladu s posebnim zakonom clan upravnog ili nadzornog odbora iz stava 1 ovog clana ne može primati naknadu za clanstvo bez obzira što je to utvr_eno posebnim zakonom.

16.Obavljanje poslova izvan radnog vremenaSlužbenik i namještenik može izvan radnog vremena, po prethodno pribavljenom odobrenju rukovodioca organa uprave, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili fizickoj osobi, samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te fizicke ili pravne osobe, organ uprave u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije

zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovnih zadataka niti šteti ugledu službe.Odobrenje nije potrebno za objavljivanje strucnih clanaka i drugih autorskih publikacija, odnosno za obavljanje poslova povremenog predavaca na strucnim seminarima i savjetovanjima, kao i na obavljanje poslova na dobrovoljnoj bazi u humanitarnim i drugim udruženjima građana.

17.Obavljanje dodatnih aktivnosti uz naknaduSlužbenik ili namještenik ne može ostvariti naknadu za obavljanje dodatnih aktivnosti (kao vještaci, sudski tumaci i drugo), osim u slucaju kada je to posebnim zakonom propisano ili kada je to odobrio rješenjem rukovodilac organa uprave po prethodno pribavljenom mišljenju službenika za etiku.Službeniku, odnosno namješteniku u slucaju obavljanja poslova iz stava 1 ovog clana ne uracunava se u radno vrijeme period proveden na tim poslovima.

18. Političko udruživanje i djelovanjeSlužbeniku ili namješteniku se ne može zabraniti njegovo pravo ukljucenja u politicku stranku, odnosno neku drugu politicku organizaciju, ali mu je zabranjeno ucešce u upravnim i drugim odborima politickih organizacija. Politicko mišljenje ne smije uticati na njegov rad.Službenik i namještenik u svom radu ne smije slijediti instrukcije politickih organizacija i za vrijeme radnog vremena na bilo koji nacin ne smije podsticati ostale službenike ili namještenike da se ukljuce u rad politicke stranke ili organizacije.

19. Političko udruživanje i djelovanje rukovodećih službenika i rukovodećih namještenikaVaži sve kao i za obične službenike i namještenike.Rukovodecim službenicima i rukovodecim namještenicima dodatno se zabranjuje:a) imati funkciju u politickoj organizaciji,b) biti kandidat na izborima za bilo koji nivo vlasti u Bosni i Hercegovini,c) javno podržavati ili suprotstavljati se bilo kom kandidatu za neku javnu funkciju,d) držati govore u ime neke politicke organizacije,e) sakupljati finansijska sredstva za bilo koju politicku organizaciju ili kandidata za javnu funkciju,f) davati novcani doprinos za politicku organizaciju ili za kandidata za javnu funkciju.

20. Kandidovanje i imenovanje na javne funkcijeS izuzetkom rukovodecih službenika i rukovodecih namještenika, smatrat ce se da je službenik, odnosno namještenik na odsustvu iz službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.

U slucaju kandidature rukovodecem službeniku, odnosno rukovodecem namješteniku prestaje radni odnos u službi.

Službenik, s izuzetkom rukovodecih službenika, odnosno rukovodecih namještenika, u slučaju kandidature, podnosi zahtjev za neplaceno odsustvo, i vraca se na isto ili slicno radno mjesto u slucaju neuspjeha na izborima najkasnije u roku mjesec dana od dana potvrde zvanicnih izbornih rezultata.

U slucaju uspjeha na izborima i prihvatanja mandata ili imenovanja službenika, odnosno namještenika u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos u službi.

21. Podaci o imoviniSlužbenik ili namještenik ce prilikom imenovanja ili zakljucenja ugovora o radu u pisanoj formi predociti podatke o kompletnoj imovini kojom raspolaže on, kao i clanovi njegove uže porodice.Svi podaci čuvaju se u personalnoj evidenciji.

22. Sukob interesa u toku radaUkoliko postoji sukob interesa u toku rada u organu uprave, takav službenik ili namještenik dužan je da se izjasni u roku od 15 dana od nastanka tih okolnosti o tome hoce li te okolnosti otkloniti kao razloge smetnje za rad u organu uprave ili u navedenom roku prekinuti radni odnos.Ako se službenik, odnosno namještenik izjasni da ce otkloniti okolnosti koje su razlog smetnje za rad u organu uprave dužan ih je ukloniti u roku od mjesec, a u suprotnom mu prestaje radni odnos.

23.Radna mjesta i klasifikacija

Radna mjesta utvrđuju se Organizacionim planom, a popunjavaju se u skladu s odlukom o realizaciji plana zapošljavanja.Gradonacelnik donosi odluku o kategorizaciji svih radnih mjesta u organima uprave, a prema sljedecim grupama:a) rukovodeci službenici;b) službenici;c) rukovodeci namještenici;d) namještenici.Odluka o kategorizaciji zaposlenih mora sadržavati nazive, opšti opis poslova kategorija u okviru navedenih grupa i minimalne uslove za obavljanje poslova ovih kategorija, a posebno minimalno radno iskustvo, obrazovanje, kao i druge elemente.Pored utvrđenih uslova za pojedine kategorije poslova, u organizacionom planu mogu se utvrditi dodatni uslovi za obavljanje svakog pojedinacnog radnog mjesta.

24. Upravljanje ljudskim resursima u državnoj službi25. Upravljanje ljudskim resursima u službiRukovodioci organa uprave odgovorni su za planiranje zapošljavanja i profesionalnog razvoja službenika i namještenika u organima uprave u skladu s potrebama.

26.Plan potreba za kadrovima u organu upravePlan potreba za kadrovima u organima uprave utvrđuje se do 30. septembra tekuce godine za narednu godinu, a na osnovu organizacionog plana i u skladu s opštim nacelima kadrovske politike, i dostavlja se nadležnom organu za ljudske resurse.Na osnovu plana potreba za kadrovima, nadležni organ za ljudske resurse, u saradnji s nadležnim organom za budžet, predlaže gradonacelniku detaljan zahtjev za plate koji treba biti uvršten u prijedlog budžeta za narednu fiskalnu godinu.Gradonacelnik donosi odluku o realizaciji plana zapošljavanja javnih službenika i namještenika koji se objavljuje u «Službenom glasniku Brcko distrikta BiH» i zvanicnoj internet prezentaciji.

27. Način popunjavanja radnih mjesta

Upražnjeno radno mjesto službenika i namještenika popunjava se na osnovu profesionalnih sposobnosti putem otvorene konkurencije i odražava sastav stanovništva.Samo u slucaju da više lica ima istu zbirnu ocjenu u procesu izbora najuspješnijeg kandidata, obavezno se sacinjava rang-lista koja odražava sastav stanovništva (nacionalna, spolna, starosna, profesionalna i druga struktura)

28. Uslovi za zasnivanje radnog odnosaDa bi neko lice moglo da zasnuje radni odnos u organu uprave kao službenik ili namještenik mora da ispunjava sljedece opce uslove:a) da je državljanin BiH,b) da je punoljetan,c) da je zdravstveno sposoban za vršenje poslova upražnjenog radnog mjesta,d) da se protiv njega ne vodi krivicni postupak,e) da se na tu osobu ne odnosi clan IX stava 1 Ustava BiH,f) da u posljednje tri godine pocev od dana objavljivanja upražnjene pozicije nije otpušteno iz državne službe u institucujama BiH, odnosno entiteta i službe Distrikta, usljed pravosnažno izrecene disciplinske mjere.

U skladu sa Pravilnikom o zapošljavanju i Organizacionim planom propisuju se posebni uslovi za prijem službenika i namještenika na upražnjeno radno mjesto.

U organizacionom planu za pozicije državnih službenika mora biti propisan kao poseban uslov položen ispit za rad u organima uprave.

29. Razmatranje kandidata koji nemaju položen ispit za rad u organima upraveU procesu selekcije prijavljenih kandidata na interni oglas ili javni konkurs za upražnjeno radno mjesto službenika, Odbor za zapošljavanje ce uzeti u razmatranje i kandidate koji nemaju položen ispit za rad u organima uprave, ali s obavezom da ukoliko budu izabrani ispit moraju položiti u roku od 6 mjeseci po isteku probnog rada, inace im se radni odnos automatski raskida.

30. Uslovi za raspisivanje konkursaU skladu s odlukom gradonacelnika o realizaciji plana zapošljavanja nadležni organ za ljudske resurse vrši raspisivanje internog oglasa ili javnog konkursa pod uslovom:a) da je radno mjesto predviđeno Organizacionim planom,b) da je isto radno mjesto upražnjeno,c) da su u budžetu odobrena sredstava za place i doprinose službenika i namještenika.

31. Izbor otvorene konkurencije i postupak prijema32. Osnov za raspisivanje internog oglasa ili javnog konkursaU skladu s odlukom o realizaciji plana zapošljavanja nadležni organ za ljudske resurse vrši raspisivanje internog oglasa ili javnog konkursa za popunu upražnjenog radnog mjesta.

33.Otvorena konkurencijaOtvorena konkurencija se sprovodi putem internog oglasa i javnog konkursa.

34.Popunjavanje slobodnih radnih mjestaSlobodna radna mjesta popunjavaju se javnim konkursom.Prije raspisivanja javnog konkursa, slobodno radno mjesto može se popuniti raspisivanjem internog oglasa u slucaju prekobrojnosti.

35.Odbor za zapošljavanje36. Pojam i nadležnosti Odbora za zapošljavanjeOdbor za zapošljavanje je nezavisno tijelo koje sprovodi postupak zapošljavanja službenika i namještenika u organima uprave Distrikta.Odbor je nadležan za:a) postupak izbora službenika i namještenika,b) zaprimanje i razmatranje prijava,c) selekciju kandidata,d) zakazivanje pismenog testiranja, odnosno usmenog intervjua,e) ocjenjivanje profesionalnih sposobnosti odabranih kandidata kroz usmeni intervju, a kada se to ocijeni za shodno i u pisanoj formi, demonstriranje znanja i vještina odabranih kandidata zadavanjem prakticnog rada, a u skladu s Pravilnikom o zapošljavanju,f) sacinjavanje rang-liste intervjuisanih kandidata,g) donošenje odluke o izboru službenika ili namještenika,h) donošenje odluke o poništenju internog oglasa ili javnog konkursa,i) pracenje rokova određenih ovim zakonom.

37. Sastav Odbora za zapošljavanjeOdbor se sastoji od 5 clanova i to:tri stalna clana s visokom strucnom spremom i koji odražavaju sastav stanovništva i dva privremena clana iz organa uprave u kojem je upražnjeno radno mjesto.

38. Način imenovanja članova Odbora za zapošljavanjeGradonacelnik imenuje tri stalna clana Odbora na mandatni period od 5 godina uz mogucnost još jednog mandata, uz iskljucivo provedenu proceduru javnog konkursa.

Stalni clanovi se biraju na osnovu javnog konkursa koji raspisuje nadležni organ za ljudske resurse, u skladu s uslovima koji se propisuju Organizacionim planom za ove pozicije.

Gradonacelnik formira posebnu petoclanu komisiju za izbor stalnih clanova Odbora koju cine:a) tri predstavnika Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine koja odražava sastav stanovništva;b) rukovodilac nadležnog organa za ljudske resurse u Vladi Distrikta;c) rukovodilac Pravne službe Distrikta.

Komisija vrši usmeni intervju s kandidatima koji c ispunjavaju uslove konkursa i sacinjava listu uspješnih kandidata na osnovu sprovedene procedure.

Na osnovu liste uspješnijih kandidata, gradonacelnik imenuje predsjednika i dva clana Odbora uvažavajuci strukturu stanovništva.

Stalni clanovi Odbora ostvaruju pravo na platu identicno pravu pomocnika šefa odjeljenja Vlade.

39. Imenovanje privremenih članova OdboraRukovodioci organa uprave dužni su gradonacelniku dostaviti spisak od tri kandidata za privremene clanove Odbora za zapošljavanje uvažavajucu strukturu stanovništva najkasnije do 31. decembra tekuce godine za narednu godinu, na osnovu kojih gradonacelnik donosi odluku o utvrđivanju liste privremenih clanova odbora.

Gradonacelnik ce za svaki raspisani interni oglas ili javni konkurs odlukom imenovati privremene clanove Odbora za zapošljavanje, koji moraju imati najmanje isti stepen strucne spreme propisan za izvršioca poslova radnog mjesta koje je upražnjeno i u vezi s cijom popunom je raspisan interni oglas, odnosno javni konkurs.

40. Sadržaj i objavljivanj internog oglasa i javnog konkursaSadržaj internog oglasa i javnog konkursa propisuju se Pravilnikom o zapošljavanju.

Interni oglas istovremeno se objavljuje na zvanicnoj internet prezentaciji i na oglasnim tablama organa uprave, najmanje osam dana prije isteka roka za podnošenje prijave.

Javni konkurs se objavljuje na nacin kao i interni oglas uz obavezu da se javni konkurs objavljuje i u najmanje tri dnevna lista.

Kandidati zainteresovani za prijem u radni odnos po raspisanom internom oglasu ili javnom konkursu moraju podnijeti prijavu u predviđenom roku, te su materijalno i krivicno odgovorni za tacnost podataka navedenih u svojoj prijavi.

41. Izbor i imenovanje najuspješnijeg kandidataOdbor za zapošljavanje provodi postupak prijema u skladu sa svojim nadležnostima propisanim ovim zakonom.

Članovi Odbora za zapošljavanje ocjenjuju i unose ocjene, po pojedinim elementima, u obrazac za izbor kandidata te sacinjavaju rang-listu najuspješnijih kandidata.

Odbor za zapošljavanje ce zatražiti od izabranog kandidata da u roku od tri dana nakon obavještenja od Odbora, dostavi dokumente kojim se potvrđuje ispunjavanje opštih i posebnih uslova navedenih u internom oglasu, odnosno javnom konkursu.

Odbor za zapošljavanje na osnovu dostavljenih dokumenata provjerava ispunjavanje uslova navedenih u internom oglasu, odnosno javnom konkursu u roku od 3 dana od dana dostavljanja dokumenata.

U slučaju da se u postupku provjere utvrdi da oni ne odgovaraju podacima u podnesenoj prijavi, kandidat se eliminiše iz daljnjeg toka odabira, a na njegovo mjesto dolazi sljedeci kandidat s rang-liste, i obnavlja se procedura provjere s istim rokovima.

Nakon utvrđivanja ispunjenosti uslova iz internog oglasa, odnosno javnog konkursa i prijave kandidata, Odbor za zapošljavanje ce u roku od 24 sata donijeti odluku o izboru kandidata.

O rezultatima postupka sporovedenog po internom oglasu, odnosno javnom konkursu, Odbor za zapošljavanje pismeno obavještava svakog kandidata koji je podnio prijavu i to u roku od 5 dana od dana donošenja odluke o izboru.

Kandidat koji nije zadovoljan rezultatima postupka može uložiti žalbu apelacionoj komisiji u roku od 8 dana od dana prijema pismenog obavještenja od strane Odbora za zapošljavanje.

Apelaciona komisija dužna je u roku od 8 dana odluciti po žalbi, i odluka apelacione komisije je konacna.

U slucaju odustajanja kandidata izabranog za popunu upražnjenog radnog mjesta, ili naknadnog utvrđivanja neispunjavanja uslova navedenih u internom oglasu, odnosno javnom konkursu iz prijave kandidata, Odbor vrši izbor kandidata koji je bio sljedeci na rang-listi, odnosno ponovo oglašava upražnjeno radno mjesto za slucaj da nema raspoloživih kandidata.

Procedura izbora kandidata po raspisanom internom oglasu, odnosno javnom konkursu od njegovog zatvaranja ne može trajati duže od 60 radnih dana, u protivnom se interni oglas, odnosno javni konkurs poništava.

42. Poništavanje konkursaOdbor za zapošljavanje poništit ce u cijelosti ili djelimicno interni oglas ili javni konkurs u sljedecim slucajevima:a) ako nema prijavljenih kandidata,b) ako niko od kandidata ne ispunjava uslove c) ukoliko niko od intervjuisanih kandidata ne dobije minimalan broj bodova utvrđenih Pravilnikom o zapošljavanju,d) izmjene odluke o realizaciji plana zapošljavanja u toku trajanja procedure otvorene konkurencije,e) isteka roka za izbor kandidata propisanog ovim zakonom,f) ako apelaciona komisija naloži ponavljanje postupka otvorene konkurencije.

Odbor za zapošljavanje donosi odluku o poništenju internog oglasa, odnosno javnog konkursa.

U skladu s odlukom o poništenju konkursa, nadležni organ za ljudske resurse objavit ce poništenje internog oglasa, odnosno javnog konkursa, te ponovo raspisati interni oglas, odnosno javni konkurs u roku od petnaest dana.

43. Zasnivanje radnog odnosaGradonacelnik izdaje akt o imenovanju službenika cija forma i sadržaj se propisuju Pravilnikom o radu.

Akt o imenovanju se objavljuje u «Službenom glasniku Br cko distrikta BiH».

44. Potpisivanje ugovora o raduGradonacelnik i namještenik potpisuju ugovor o radu, cija forma i sadržaj se propisuju Pravilnikom o radu.

45.Rok za donošenje akta o imenovanju i zaključivanje ugovora o radu

Gradonacelnik je obavezan u roku od 8 dana od konacnosti odluke Odbora za zapošljavanje o izboru kandidata donijeti akt o imenovanju službenika, odnosno zakljuciti ugovor o radu s namještenikom.

U slucaju da gradonacelnik u predviđenom roku ne donese akt o imenovanju službenika, odnosno ne zakljuci ugovor o radu s namještenikom, smatrat ce se da je saglasan s odlukom Odbora o izboru kandidata.

46. Rad na određeno vrijeme, premještaj i obavljanje poslova izvan Brčko distrikta BiH, probni rad

Prijem u radni odnos službenika, odnosno namještenika na određeno vrijeme može se vršiti u slucajevima:a) obavljanja poslova ciji se obim privremeno i nepredviđeno povecao, a nisu trajnog karaktera,b) zamjene odsutnog službenika ili namještenika,c) sezonskih poslova.

Radni odnos na određeno vrijeme zasniva se dok traju potrebe za obavljanjem tih poslova, a najduže do 2 godine.

Službenik, odnosno namještenik, može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom ili drugom organu uprave, ali samo na mjesto unutar iste kategorije, iste ili približne složenosti poslova.

Premještaj službenika, odnosno namještenika vrši se samo u slucajevima privremenog povecanja obima posla i zamjene odsutnog službenika, odnosno namještenika.Izuzetno se službenik, odnosno namještenik, iskljucivo uz njegov pristanak može premjestiti na radno mjesto niže složenosti poslova, za koje ispunjava propisane uslove.

Službenik, odnosno namještenik, ne može se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove saglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove porodicne prilike.

Premještaj unutar organa uprave rješenjem vrši rukovodilac organa uprave, a premještaj između organa uprave vrši gradonacelnik odlukom na osnovu pisanog sporazuma rukovodioca tih organa uprave.

Plata službenika ili namještenika koji obavlja poslove koje su mu dodijeljeni premještajem se utvrđuje odlukom gradonacelnika u skladu s visinom plate i drugim materijalnim davanjima za radno mjesto na koje je premješten, osim u slucajevima kada je ta plata niža od place koju je imao na svom radnom mjestu kada službenik ili namještenik ostvaruje pravo na visinu place i drugih materijalnih davanja svog radnog mjesta na koji je primljen.

U slucaju internog premještaja, ili rasporeda službenika ili namještenika, na radno mjesto izvan Brcko distrikta BiH koje je udaljeno više od 100 kilometara, osiguravaju se sljedece naknade:a) odgovarajuci smještaj,b) troškovi zbog odvojenog života od porodice,c) troškovi putovanja u mjesto stanovanja porodice u vrijeme sedmicnog odmora, praznika i neradnih dana.

Svi akti o imenovanju donose se, odnosno ugovori o radu na neodređeno vrijeme zakljucuju se uz obavezu probnog rada na period od 6 mjeseci, izuzev pripravnika gdje se dužina pripravnickog staža racuna kao probni rad.Period probnog rada zapocinje neposredno po preuzimanju dužnosti službenika, odnosno stupanju na rad namještenika i obuhvata period uvođenja u posao i period izvršenja zadataka.

Rukovodilac organa uprave formira troclanu komisiju za ocjenjivanje probnog rada. Jedan od clanova komisije je mentor.

Ocjenjivanje se vrši ocjenama «zadovoljio» i «nije zadovoljio» u poseban obrazac utvrđen pravilnikom o ocjenjivanju.

U slucaju pozitivne ocjene službenik ili namještenik, nastavlja s obavljanjem dužnosti.

U slucaju negativne ocjene, službeniku ili namješteniku prestaje radni odnos bez prava na naknadu zbog otpuštanja u skladu sa zakonom, uz otkazni rok od 15 dana, a ima pravo na žalbu apelacionoj komisiji u roku 15 dana od kada je upoznat sa ocjenom.

Apelaciona komisija dužna je u roku od mjesec dana donijeti odluku .

47. Ispit za rad u organima uprave

Službenici u organima uprave moraju imati položen ispit za rad u organima uprave.Obaveza polaganja ispita se ne odnose na:a) službenike koji imaju položen pravosudni ispit,b) službenike koji imaju položen ispit za sudije za prekršaje,c) namještenike.

Pravo na polaganje ispita za rad u organima uprave imaju i lica koja su završila pripravnicki staž u organima uprave Brcko distrikta BiH.

48. Polaganje ispita za rad u organima upraveProgram, sadržaj, način polaganja kao i visinu naknade za polaganje ispita za rad u organima uprave utvrđuje gradonačelnik na prijedlog komisije za polaganje ispita za rad u organima uprave, i to:

a) program ispita za VSS i VŠS,b) program ispita za SSS.

Ispit za rad u organima uprave se polaže pred Komisijom za polaganje ispita za rad u organima uprave koju odlukom imenuje gradonačelnik.

49. Obaveznost polaganja ispita za rad u organima upraveSvi službenici zaposleni u organima uprave su dužni položiti ispit za rad u organima uprave u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, inače im prestaje radni odnos po sili zakona.

50. Priznavanje ispita koje sprovode institucije BiH i entitetaKao položen ispit za rad u organima uprave prihvata se i ispit položen u institucijama BiH i entiteta, kao i u drugim državama s kojima Bosna i Hercegovima ima potpisan sporazum o međusobnom priznavanju takvih ispita.

51. Stručni ispitStručni ispit je ispit koji polažu službenici i namještenici kada je to utvrđeno posebnim propisom i Organizacionim planom, i obuhvata sadržaj i pitanja koji se odnose na stručna pitanja pojedinih oblasti.Stručni ispit se polaže pred ovlaštenom komisijom u skladu s posebnim propisom.

52. Pripravnici53. PriopravniciPripravnici su lica koja se prvi put zapošljavaju radi sticanja radnog iskustva u struci za koju su stekli obrazovanje.

54.Prijem pripravnikaPrijem pripravnika se vrši u skladu s Odlukom o realizaciji plana zapošljavanja u procesu otvorene konkurencije na osnovu javnog konkursa.

55. Zaključivanje ugovora sa pripravnicimaS izabranim pripravnicima, gradonačelnik zaključuje ugovor o prijemu u službu u svojstvu pripravnika u roku od 8 dana od prijema odluke Odbora za zapošljavanje o izboru.

Ako gradonačelnik u predviđenom roku iz stava 1 ovog člana ne zaključi ugovor, smatratće se da je saglasan s odlukom Odbora o izboru kandidata.

56. Praćenje i osposobljavanje rada pripravnika, trajanje pripravničkog staža i nastavljanje rada na neodređeno vrijemeRukovodilac organa uprave imenuje odgovorno lice za praćenje i usmjeravanje rada pripravnika.

Za vrijeme trajanja pripravničkog staža, koje se računa u vrijeme trajanja probnog rada, pripravnik se osposobljava za samostalan rad pri čemu sudjeluje u posebnom programu osposobljavanja za obavljanje poslova određenog radnog mjesta.

Pripravnik se može radi osposobljavanja uputiti i na rad u različite organizacione jedinice istog ili drugog organa uprave.

Pripravnički staž traje, za pripravnike sa:a) visokom stručnom spremom 12 mjeseci,b) višom stručnom spremom 9 mjeseci,c) srednjom stručnom spremom 6 mjeseci, počev od dana zaključivanja ugovora o obavljanju pripravničkog staža.

Poslije završetka pripravničkog staža, gradonačelnik raspoređuje pripravnika na radno mjesto u organu uprave na neodređeno vrijeme u skladu sa Odlukom o realizaciji plana zapošljavanja, a na osnovu ocjene probnog rada.

Pripravnik je dužan položiti ispit za rad u organima uprave u roku od šest mjeseci od dana završetka pripravničkog staža.

57. Plata pripravnikaZa vrijeme trajanja pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na 80% plate poslova radnog mjesta na koje se prima.

58. VolonteriOrgan uprave može primati volontere, a radi sticanja radnog iskustva za rad u organima uprave bez zasnivanja radnog odnosa.

Volonterski rad može trajati najduže godinu dana, počev od dana zaključenja, u pisanoj formi, ugovora o volonterskom radu.

Period volonterskog rada računa se u radno iskustvo, kao uslov za rad na određenim poslovima, nakon čega volonter stiče pravo na polaganje ispita za rad u organima uprave.

Za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osobi koja ga obavlja, obezbjeđuje se odmor tokom rada pod istim uslovima kao i za ostale službenike i namještenike u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

59. Stručno usavršavanje i obrazovanjeSvi službenici i namještenici dužni su trajno se osposobljavati za poslove radnog mjesta i usavršavati stručne sposobnosti u organizovanim programima obuke.

Službenici i namještenici imaju pravo na stručno usavršavanje i obrazovanje.

Pod stručnim usavršavanjem se podrazumijeva učešće u organizovanim programima obuke, kao i polaganje ispita za rad u organima uprave i pravosudnog ispita.

Pod stručnim obrazovanjem se podrazumijeva sticanje višeg stepena stručne spreme kao i specijalizacija na domaćim i međunarodnim obrazovnim ustanovama.

60. Strategija i potreba za stručnim obrazovanjemGradonačelnik će, na prijedlog nadležnog organa za ljudske resurse, usvojiti strategiju stručnog usavršavanja i obrazovanja službenika i namještenika.

Nadležni organ za ljudske resurse planira sredstva u Budžetu za godišnji program stručnog usavršavanja i obrazovanja službenika i namještenika koji usvaja gradonačelnik.

Potrebe za stručnim obrazovanjem iskazuju se strategijom i programom.Potrebe stručnog obrazovanja službenika i namještenika iskazuju rukovodioci organa uprave u skladu s potrebama posla organa uprave.

61.Sredstva za stručno obrazovanjeSlužbenik ili namještenik kojem su odobrena sredstva za stručno obrazovanje dužan je provesti u organu uprave najmanje dvostruko vremena koliko je trajalo stručno obrazovanje na koje je upućen, a razdoblje novog stručnog obrazovanja ne uračunava se u vrijeme koje je službenik ili namještenik dužan ostati u službi.

Ako službenik ili namještenik, po završetku stručnog obrazovanja ne ostane u službi u vremenu utvrđenom u stavu 2 ovog člana, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje.

Službenik ili namještenik je dužan vratiti utrošena sredstva za njegovo stručno obrazovanje, ako ne završi program stručnog obrazovanja, uključuju i samovoljno napuštanje programa strunog obrazovanja.

62.Realizacija programa stručnog usavršavanja i obrazovanja

Način realizacije programa stručnog usavršavanja i stručnog obrazovanja pobliže se regulisati pravilnikom o stručnom usavršavanju i obrazovanju službenika i namještenika.

63.Ocjenjivanje radaOcjenjivanje rada službenika i namještenika, podrazumijeva nadzor i vrednovanje uspješnosti njegovog rada, odnosno rezultata izvršenja poslova utvrđenih opisom poslova njegovog radnog mjesta

Ocjenu rada vrši neposredno pretpostavljeni rukovode i službenik ili rukovode i namještenik, odnosno rukovodilac organa uprave ili gradonačelnik jednom godišnje.

Ostvareni rezultati, kao i ukupni rezultat rada označavaju se ocjenama: «ne zadovoljava očekivanja», «zadovoljava određena o ekivanja», «u potpunosti zadovoljava očekivanja», «nadmašuje o ekivanja».

Podatke o ocjeni rada unose i službenik ili namještenik (ocjenjivani), i neposredno pretpostavljeni rukovode i službenik ili rukovode i namještenik, odnosno rukovodilac organa uprave ili gradonačelnik (ocjenjivač) u obrazac čiji sadržaj se propisuje Pravilnikom o ocjenjivanju.

64. Obrazac za ocjenu službenika i namještenikaU obrazac za ocjenu ocjenjivani službenik, odnosno namještenik daje svoje komentare po određenim elementima.

Ukoliko nije zadovoljan ocjenom svog rada, službenik, odnosno namještenik može uložiti pismeni prigovor na ocjenu apelacionoj komisiji u roku od 8 dana od dana uvida u popunjeni obrazac i tražiti preispitivanje ocjene o radu neposredno pretpostavljenog.

Izvještaji o ocjenama službenika i namještenika dostavljaju se neposredno pretpostavljenom i rukovodiocu organa uprave, kao i nadležnom organu za ljudske resurse, koji vrši verifikaciju ocjenjivanja.

65. Poslijedice postupka ocjenjivanjaUkoliko je ocjena rada službenika ili namještenika «ne zadovoljava očekivanja», odnosno «zadovoljava određena očekivanja», on prolazi kroz poseban program obuke, koji uz konsultaciju sa njim odredi njegov neposredno pretpostavljeni.

Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada službenika ili namještenika «ne zadovoljava očekivanja», gradonačelnik razrješava dužnosti službenika, ili raskida radni odnos s namještenikom.66.Trajanje i uslovi rada67. Radno vrijemePuno radno vrijeme službenika i namještenika traje 40 sati sedmično.

Za pojedine poslove gradonačelnik rješenjem može utvrditi kraće radno vrijeme u skladu s posebnim zakonom, što će se pobliže regulisati Pravilnikom o radu. Službenik i namještenik može zasnovati radni odnos i za rad s nepunim radnim vremenom.

Službenik i namještenik, koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i službenik, odnosno namještenik s punim radnim vremenom, osim prava koja zavise od dužine radnog vremena.

68. Rad duži od punog radnog vremenaU slučaju više sile (požara, potresa, poplava i sl.), iznenadnog povećanja obima posla ili u vanrednim okolnostima, gradonačelnik, odnosno rukovodilac organa uprave može od službenika i namještenika zahtijevati da radi najviše do 12 dodatnih sati sedmično tako da ukupan broj radnih sati sedmi no iznosi 52 sata.

Prekovremeni rad se nadoknađuje slobodnim danima, na način i u proceduri propisanoj Pravilnikom o radu.

69. Odmori i odsustvaSlužbenici i namještenici koji rade punim radnim vremenom, imaju pravo na odmor u toku radnog vremena.

Odmor u toku radnog vremena se ne uračunava u radno vrijeme.

Službenici i namještenici imaju pravo na dnevni odmor izme u dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno i na sedmični odmor od 24 sata neprekidno, ukoliko zakonom drugačije nije propisano.

Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 20 radnih dana.

Službenik ili namještenik, koji se prvi put zaposli u organima uprave ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od 5 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada u organima uprave.

Godišnji odmor uvećava se po slijedećim osnovima i kriterijima:a) po osnovu radnog staža: za svake tri godine radnog staža – 1 dan;b) po osnovu socijalnih i zdravstvenih kriterija:1) roditelju ili staratelju s djetetom do 7 godina - 2 dana (za svako dijete),2) samohranom roditelju ili staratelju s hendikepiranim djetetom - 2 dana,3) invalidu (preko 70 % invaliditeta) - 2 dana.

Godišnji odmor izračunat po svim osnovima propisanih ovim zakonom ne može trajati duže od 35 radnih dana.

Godišnji odmor može se koristiti u cijelosti ili u dva dijela.

Godišnji odmor prenesen iz prethodne godine mora se iskoristiti do 30. juna tekuće godine.

Službenik ili namještenik dužan je do 15. aprila tekuće godine predložiti svoju namjeru i plan korištenja godišnjeg odmora svom neposredno pretpostavljenom.

Službenicima i namještenicima ne može se uskratiti pravo na korištenje godišnjeg odmora, niti im se može uskratiti pravo na godišnji odmor, a godišnji odmor ne može ostati neiskorišten.

U slučaju kada je to neophodno radi izvršenja hitnih poslova, korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev rukovodioca organa uprave ili neposredno pretpostavljenog, uz naknadu troškova nastalih prekidom godišnjeg odmora.

Službenici i namještenici imaju pravo na odsustvo do 5 pet radnih dana uz naknadu plate u jednoj kalendarskoj godini (plaćeno odsustvo) u svakom od slijedećih slučajeva: a) stupanje u brak,b) porođaj supruge, _c) teže bolesti ili smrti člana uže porodice ili člana porodičnog domaćinstva, d) sklapanja braka djeteta,e) elementarne nepogode,f) prilikom preseljenja u drugi stan

Službenik ili namještenik ima pravo na odsustvo s rada do 4 dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno običajnih praznika, s tim da se odsustvo u trajanju od 2 dana koristi uz naknadu plate.

Pravilnikom o radu utvrđuju se uslovi pod kojima se službeniku ili namješteniku može odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju od najviše godinu dana kao i rad sa skraćenim radnim vremenom. Neplaćeno može biti i duže oddsustvo u slučaju školovanja.70.Rad u komisijamaRad komisija se organizuje u toku radnog vremena i za ovaj rad se ne plaća posebna naknada.

Rukovodilac organa uprave može podnijeti zahtjev službeniku za etiku za davanje saglasnosti za rad komisije van radnog vremena, a na osnovu saglasnosti gradonačelnik donosi odluku o radu komisije van radnog vremena u kojoj se utvrđuje i visina naknade za rad članovima komisije.

Za učešće u radu komisije van radnog vremena, čanovi komisije ostvaruju pravo na mjese nu naknadu u maksimalnom iznosu od 20% od prosječne plate zaposlenih u organima uprave Distrikta.

71. Povrede službenih dužnosti, organi za vođenje postupka i postupak za utvrđivanje povrede službene dužnosti72.Odgovornost za povrede, vrste povrede službene dužnostiSlužbenici i namještenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom.

Krivična odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, ako djelo koje je predmet krivičnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.

Oslobođenje od krivične odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti ako je izvršeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti.

73. Lakše i teže povrede službene dužnosti.Lakše povrede službene dužnosti su:a) učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla,b) napuštanje radnih prostorija tokom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga,c) neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije, d) neopravdan izostanak s posla jedan dan,e) neobavještavanje nadređenog službenika, odnosno nadređenog namještenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga,f) nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima.

Teže povrede službene dužnosti su:a) neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obaveza,b) nezakoniti rad ili propuštanje preduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik, odnosno namještenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti,c) davanje netačnih podataka kojima se utiče na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice,d) zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlaštenja u službi,e) odbijanje izvršenja zadatka ako za to ne postoje opravdani razlozi,f) neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova,g) odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem službe,h) obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja rukovodioca organ uprave,i) učešće u upravnim i drugim odborima političkih udruženja, podsticanje ostalih službenika ili namještenika da se uključe u rad političke stranke ili udruženja, izvršavanje instrukcija političkih udruženja u obavljanju dužnosti u službi i za vrijeme radnog vremena, j) onemogučavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi, prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava,k) upotreba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi,l) ponašanje suprotno etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe,m) nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima,n) neopravdan izostanak s posla najmanje dva dana uzastopno ili najmanje tri dana s prekidima tokom godine,o) ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za lakšu povredu službene dužnosti, p) izvršenje radnji koje predstavljaju krivično djelo protiv službene dužnosti ili drugo krivično djelo, odnosno prekršaj kojim se nanosi šteta ugledu službe, što službenika, odnosno namještenika čini nepodobnim za rad u organima uprave,q) druge povrede službene dužnosti koje su kao teže propisane posebnim zakonom.

74. Organi za vođenje postupkaO lakšim povredama službene dužnosti, kao i težim povredama službene dužnosti iz lana 88 tački a, c, e, f, l i m u prvom stepenu odlučuje rukovodilac organa uprave, upravni inspektor, odnosno službenik za etiku.

O ostalim težim povredama službene dužnosti u prvom stepenu odlučuje disciplinska komisija.

Po žalbi na prvostepene disciplinske odluke odlučuje apelaciona komisija.

75. Sastav disciplinske komisijeDisciplinska komisija ima predsjednika, zamjenika predsjednika i 6 članova koje imenuje gradonačelnik iz reda diplomiranih pravnika.

Disciplinska komisija radi u vijeću od tri člana, kojim predsjedava predsjednik ili njegov zamjenik u odsustvu predsjednika. Ostale članove vijeća određuje za svaki pojedina ni slučaj predsjednik, a u njegovom odsustvu zamjenik predsjednika disciplinske komisije.

76. Postupak za utvrđivanje službene dužnostiPostupak zbog povrede službene dužnosti je hitan.

U postupku zbog povrede službene dužnosti ne plaćaju se takse.

Postupak zbog povrede službene dužnosti je javan.

Odlukom disciplinske komisije koja vodi postupak može se iznimno isključiti javnost, ako to zahtijeva potreba čuvanja službene ili druge zakonom propisane tajne ili drugih opravdanih razloga.

Službenik ili namještenik u postupku zbog povrede službene dužnosti ima pravo na branioca, koji u tom postupku ima položaj opunomoćenika.

77. Postupak zbog lakše povrede službene dužnostiRukovodilac organa uprave, upravni inspektor, odnosno službenik za etiku sprovodi postupak utvrđivanja lakše povrede službene dužnosti, saslušava službenika, odnosno namještenika i donosi rješenje o oslobađanju, odnosno izricanju disciplinske mjere, odnosno kazne.

78. Postupak zbog teže povrede službene dužnostiU postupku zbog teže povrede službene dužnosti mora se provesti usmena rasprava, a službenik, odnosno namještenik protiv kojega je pokrenut postupak mora biti saslušan.

Rasprava se može održati bez prisustva službenika, odnosno namještenika protiv koga se vodi postupak i u slučaju kada se službenik odnosno namještenik nije izjasnio o zahtjevu, ako je uredno pozvan, a svoj izostanak nije opravdao.

U postupku zbog teže povrede službene dužnosti o odgovornosti službenika, odnosno namještenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom.

Ukoliko disciplinska komisija povodom zahtjeva za pokretanje postupka za težu povredu službene dužnosti utvrdi da se radi o lakšoj povredi službene dužnosti, oglasit će se nenadležnom i predmet vratiti podnosiocu zahtjeva radi sprovođenja postupka zbog lakše povrede službene dužnosti.

79. Postupak po žalbiProtiv prvostepene odluke o povredi službene dužnosti, nezadovoljna strana može podnijeti žalbu apelacionoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema odluke.

Odluka o žalbi je konačna i izvršna.

Protiv drugostepene odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti upravni spor kod Osnovnog suda Distrikta.

80. Zastara pokretanja i vođenja postuplaPravo na pokretanje i vođenje postupka zbog lakše povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku jedne godine od dana kada je povreda počinjena.

Ako u roku od jedne godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena konačna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.

Pravo na pokretanje i vođenje postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od dvije godine od dana kada je povreda počinjena.

Ako u roku od dvije godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena konačna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.

81. Kazne povrede službene dužnosti, udaljenje iz službe i odgovornost za štetuZa lakše povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:a) pismena opomena,b) pismena opomena s upisom u personalni obrazac službenika, odnosno namještenika,c) novčana kazna u visini 10% plate službenika,

Za teže povrede službene dužnosti mogu se izre i sljedeće kazne:a) novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu 20% ukupne plate b) premještaj u niži nivo platnog razreda u trajanju od šest mjeseci do dvije godine,c) zabrana napredovanja u viši nivo platnog razreda u trajanju od dvije godine,d) uslovna kazna prestanka službe,e) prestanak radnog odnosa.

Službenik, odnosno namještenik je dužan nadoknaditi štetu koju u službi ili u vezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese organu uprave.

Nastanak štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuje rukovodilac organa uprave rješenjem.

Prije donošenja rješenja rukovodilac organa uprave dužan je saslušati službenika, odnosno namještenika.

82. Prestanak radnog odnosa i prekobrojnostSlužbeniku, namješteniku, kao i pripravniku prestaje radni odnos u službi u slijedecim slucajevima:a) dobrovoljnog istupanja iz službe na osnovu pismenog zahtjeva službenika odnosno namještenika,b) sporazumom službenika, odnosno namještenika s gradonacelnikom, a na osnovu pismenog zahtjeva za sporazumni raskid radnog odnosa,c) smrcu,d) kad navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja ili 40 godina staža osiguranja, nezavisno od godina života,e) danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o utvrđivanju potpunog gubitka radne sposobnosti službenika odnosno namještenika,f) trajne nesposobnost da obavlja svoje radne dužnosti zbog zdravstvenog stanja, pod uslovom da poslodavac nije u stanju da premjesti službenika, odnosno namještenika na drugo odgovarajuce radno mjesto u službi,g) gubitkom državljanstva BiH,h) sticanja državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima,i) prekobrojnošcu i odbijanjem da prihvati radno mjesto koje mu je ponuđeno nakon što je proglašen prekobrojnim,j) negativne ocjene probnog rada danom konacnosti rješenja o prestanku službe,k) ako je dva puta uzastopno ocijenjen ocjenom «ne zadovoljava ocekivanja» danom konacnosti odluke o posljednjoj ocjeni,l) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan s rada u službi duže od 6 mjeseci, danom pravosnažnosti presude,m) pravosnažno izrecene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u organu uprave,n) neopravdanog izostanka s posla pet radnih dana uzastopce,o) u slucaju da ne položi ispit za rad u organima uprave u skladu sa ovim zakonom,p) ako se utvrdi da je službenik odnosno namještenik prilikom zasnivanja radnog odnosa dostavio krivotvorene dokumente - danom saznanja,q) ako se sazna da u vrijeme prijema u službu nije ispunjavao uslove za prijem u službu propisane ovim zakonom - danom saznanja,

r) ako se sazna da je u vrijeme prijema u službu postojala prepreka za prijem u službu propisana ovim zakonom - danom saznanja,s) istekom vremena na koje je primljen, ukoliko se radi o zaposlenju na određeno vrijeme,t) ako je službeniku, odnosno namješteniku izrecena pravosnažna sudska mjera sigurnosti ili zaštitna mjera u trajanju dužem od 6 mjeseci - danom pravosnažnosti presude,u) ako je imenovan za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, osim rukovodecih službenika, odnosno rukovodecih namještenika kojima prestaje radni odnos odmah po potvrdi njihove kandidature za javnu funkciju,v) u slucajevima sukoba interesa w) u drugim slucajevima utvrđenim posebnim zakonom.

O prestanku radnog odnosa gradonacelnik donosi rješenje.Rješenje o prestanku radnog odnosa donosi se u roku od tri dana od nastupanja okolnosti koje su razlog za prestanak radnog odnosa.

Prekobrojnost nastaje kao posljedica reorganizacije, smanjenog obima poslova ili ukidanja pojedinih organa uprave ili radnih mjesta.

Službenik, odnosno namještenik, koji bude proglašen prekobrojnim može se:a) rasporediti na slicno upražnjeno radno mjesto u istom ili drugom organu uprave, rješenjem o raspoređivanju usljed prekobrojnosti;b) prednost kod rasporeda na radno mjesto ima službenik odnosno namještenik koji bude najbolje ocijenjen putem procedure internog oglasa;c) ukoliko nema mogucnosti raspoređivanja, službeniku, odnosno namješteniku nudi se prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom;d) ukoliko nema mogucnosti prijevremenog penzionisanja službenika, odnosno namještenika gradonacelnik razrješava dužnosti prekobrojnog službenika odnosno namještenika, rješenjem o prestanku radnog odnosa usljed prekobrojnosti.

Otkazni rok za prestanak radnog odnosa je 30 dana i pocinje da tece pravosnaznošcu rješenja o prestanku radnog odnosa usljed prekobrojnosti.

Protiv rješenja o prestanku radnog odnosa usljed prekobrojnosti, službenik, odnosno namještenik može podnijeti žalbu apelacionoj komisiji, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja,

U slučaju prestanka radnog odnosa usljed prekobrojnosti, razriješeni službenik, odnosno namještenik ima pravo na otpremninu.

Ukoliko se u organima uprave proglasi upražnjeno slicno radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti usljed prekobrojnosti, službenik odnosno namještenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organima uprave.

Službeniku ili namješteniku koji odbije raspored na drugo radno mjesto usljed prekobrojnosti prestaje radni odnos bez prava na otpremninu za slucaj prekobrojnosti.

83. Personalna evidencijaEvidencije i dosije o zaposlenima vodi nadležni organ za ljudske resurse.Nadleženi u Pododjeljenju za ljudske resurse, Upravni inspektor, službenik za etiku, kao i nadležni organi Distrikta imaju pravo uvida u personalni dosije zaposlenog.Informacije iz evidencije i dosijea zaposlenih se cuvaju u skladu sa zakonskim propisima BiH o zaštiti licnih podataka i propisuje ih gradonačelnik.

84. Odlučivanje o pravima, obavezama i odgovornostima, zaštita prava i odlučivanje o žalbamaGradonacelnik, odnosno rukovodilac organa uprave odlucuje o pravima, obavezama i odgovornostima službenika i namještenika po službenoj dužnosti ili po pismenom zahtjevu službenika, odnosno namještenika svojim rješenjem.

U slucaju kada službenik, odnosno namještenik podnese pismeni zahtjev za ostvarivanje prava po ovom zakonu, gradonacelnik, odnosno rukovodilac organa uprave dužan je izdati rješenje u roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva.

U slucaju da se ne donese rješenje po pismenom zahtjevu, smatrat ce se da je zahtjevu udovoljeno.

Apelaciona komisija je nadležna za odlučivanje po žalbama na rješenja i sve druge akte donesene u skladu sa ovim zakonom.

U slucaju povrede prava utvrđenih ovim zakonom, službenik ili namještenik može uputiti žalbu apelacionoj komisiji koja rješava žalbu u roku od 30 dana.

Službenik ili namještenik na odluku Apelacione komisije iz stava 1 ovog clana može pokrenuti upravni spor pred Osnovnim sudom Brcko distrikta, u roku od 30 dana.

85. Zaštita na radu i posebna zaštita86. Zaštita službenika i namještenikaPoslodavac je dužan da:a)osposobi službenike i namještenike za rad na nacin koji obezbjeđuje zaštitu života i zdravlja službenika i namještenika, te sprjecava nastanak nesrece;b) obezbijedi potrebne uslove za zaštitu na radu kojima se obezbjeđuje zaštita života i zdravlja službenika i namještenika.

Službenici i namještenici imaju pravo da odbiju da rade na radnom mjestu ako im neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu sprovedene propisane mjere zaštite na radu i o tome je dužan bez odlaganja da obavijesti inspektora za zaštitu na radu, neposrednog pretpostavljenog i rukovodioca organa uprave.

Službenika ili namještenika, koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne može razriješiti dužnosti službenika, odnosno raskinuti ugovor o radu s namještenikom, bez obzira da li je rješenje o postavljenju doneseno na određeno ili neodređeno vrijeme

Službenik ili namještenik koji je privremeno nesposoban za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, ima pravo da se vrati na posao nakon što ovlašteni ljekar ili zdravstvena ustanova izda pismenu saglasnost za vracanje na posao.

Ako ovlašteni ljekar ili nadležna ustanova službeniku, odnosno namješteniku propiše smanjenu radnu sposobnost, poslodavac mu je dužan u roku od šest mjeseci u pisanoj formi ponuditi trajni premještaj na druge poslove za koje je službenik ili namještenik sposoban.

Ukoliko se ne obezbijedi trajni premještaj u predviđenom roku, poslodavac ce službenika razriješiti dužnosti, a namješteniku otkazati ugovor o radu.

Službenik ili namještenik koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima pravo na stručno obrazovanje i usavršavanje koje organizuje poslodavac u cilju prekvalifikacije.

87. Zaštita materinstvaŽeni se zbog trudnoce ne može uskratiti zaposlenje u organima uprave, niti je poslodavac zbog tog stanja može razriješiti dužnosti, odnosno otkazati ugovor o radu ili je rasporediti na druge poslove.

Za vrijeme trudnoce, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od dvanaest (12) mjeseci neprekidno. Naknada plate za vrijeme porodiljskog odsustva ostvaruje se na teret poslodavca, pod uslovom da su uplaceni doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje.

Na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može da otpocne porodiljsko odsustvo 28 (dvadeset osam) dana prije ocekivanog datuma porođaja. Žena je obavezna da ode na porodiljsko odsustvo najkasnije 7 (sedam) dana prije ocekivanog datuma porođaja na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara.

Žena može koristiti krace porodiljsko odsustvo, ali se ne može vratiti na posao prije isteka 42 (cetrdesetdva) dana nakon porođaja.

Otac djeteta odnosno usvojitelj može koristiti pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od dvanaest (12) mjeseci neprekidno uz naknadu plate na teret poslodavca u slucaju smrti majke, ako majka napusti dijete, ako je sprijecena da koristi to pravo ili je došlo do sporazuma između roditelja.

Ako žena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva, ima pravo da produži porodiljsko odsustvo ukoliko je to predložio ovlašteni ljekar.

Jedan od roditelja djeteta s teškim smetnjama u razvoju ili sa potrebom za pojačanu brigu. ima pravo da radi polovinu (1/2) punog radnog vremena, kad se radi o samohranom roditelju ili kad su oba roditelja zaposlena.

Roditelju koji koristi pravo iz stava 1 ovog člana ne može se narediti da radi nocu, prekovremeno niti mu se može promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pristanak.

88. Posredovanje u službi i nadzorPosredovanje je razrješavanje spornih odnosa nastalih između dva ili više službenika, odnosno namještenika, putem posrednika u službi.

Posredovanje se odnosi na sljedece sporne odnose:a) sporne odnose između nadređenog i podređenog službenika i namještenika, ukljucujuci i rukovodioce organa uprave koji se odnose na izradu planova rada, raspodjelu zadataka i teret rada,b) pobijanje prijedloga ocjene rada i ucinkovitosti koju je dao nadređeni službenik,c) pritužbe na slucajeve licnog uznemiravanja, diskriminacije, zloupotrebe položaja od nadređenog i lošeg ili nepravilnog izvršavanja upravljackih i nadzornih funkcija,d) pritužbe na rad i ponašanje službenika i namještenika prije donošenja prijedloga rukovodiocu organa uprave, odnosno gradonacelniku za pokretanje postupka povrede službene dužnosti,e) druge sporne odnose koji nastanu između zaposlenih.

Službenik za etiku se određuje kao posrednik u službi.

Posredovanje završava pisanim izvještajem posrednika o mirnom rješenju spornog odnosa, ili pisanim izvještajem s prijedlogom za razrješenje spornog odnosa koji se dostavlja neposredno pretpostavljenom ucesniku u posredovanju koji je dužan pokrenuti postupak u skladu s mišljenjem posrednika.

Posrednik je dužan završiti posredovanje u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga ili pritužbe.

Nadzor nad primjenom ovog zakona ima upravni inspektor koji je dužan dostavljati informaciju o primjeni zakona gradonacelniku najmanje jednom u 6 mjeseci.

Najmanje jedanput godišnje gradonacelnik dostavlja izvještaj Skupštini o primjeni ovog zakona i stanju u organima uprave.

Upravni inspektor ovlašten je da:a) vrši uvid u organizacioni plan, personalnu evidenciju te druge dokumente koje se odnose na rad službenika i namještenika,b) traži podatke koji se odnose na radno-pravni status službenika i namještenika,

c) vrši kontrolu postupka prijema službenika i namještenika u službu,d) vrši kontrolu zakonitosti svih rješenja koja se odnose na rad i radne odnose službenika i namještenika,e) i druge poslove u skladu sa zakonskim ovlaštenjima.

Ukoliko prilikom vršenja nadzora nad primjenom ovog zakona upravni inspektor utvrdi da je došlo do kršenja odredbi ovog zakona, dužan je naložiti odgovornom licu da preduzme sve mjere u cilju otklanjanja nezakonitih radnji.Ukoliko odgovorno lice iz stava 2 ovog lana ne postupi u skladu s nalogom, upravni c inspektor ce:a) u slucaju kršenja odredbi ovog zakona koje predstavljaju lakšu povredu službene dužnosti, izreci odgovarajucu disciplinsku mjeru,b) u slucaju kršenja odredbi ovog zakona koje predstavljaju težu povredu službene dužnosti, podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka.

89. Podzakonski aktia) Opšta nacela kadrovske politike,b) Pravilnik o zapošljavanju,c) Pravilnik o ocjenjivanju,d) Pravilnik o strucnom obrazovanju i usavršavanju.

a) Pravilnik o radu,b) Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti.

a) Strategiju strucnog usavršavanja i obrazovanja,b) Program ispita za rad u organima uprave.

a) Pravilnik o sadržaju i nacinu vođenja personalne evidencije.