Œuli‡ - Izra¾avanje Vrijednosnih Sudova

  • View
    13

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kognitivna lingvistika

Text of Œuli‡ - Izra¾avanje Vrijednosnih Sudova

  • UDK 82.081 : 801.54 Izvorni znanstveni Clanak

    Zjena Culic Gradevinski jakultet, Split

    IZRAZA V ANJE VRIJEDNOSNIH SUDOVA I

    POZITIVNO-NEGATIVNOG AKSIOLOSKOG

    DINAMIZMA U KONVENCIONALNIM I

    NEKONVENCIONALNIM METAFORICKIM

    IZRAZIMA

    U radu se pristupa metafori s pragmalingvistickog stanovista, to jest sa stanoviSta izraiavanja namjera i stavova govornika koji metaforu upotrebljava. U prvom dijelu rada analiziraju se primjeri pragmatickog aspekta metafora u podrucjima prava, ekonomije i vanjske politike. U drugom dijelu rada iznose se rezultati lingvistickog istraiivanja metaforiCkih izraza u podrucju jezicnog djelovanja, odnosno prenosenje pozitivnih i negativnih vrijednosnih sudova (value judgements) iz izvornog podrucja, kao sto su funkcioniranje ljudskog tijela, u ciljno podrucje jezicnog djelovanja (linguistic action). U treeem dijelu rada analizira se izraiavanje pozitivnih i negativnih aksioloskih parametara u nekonvencionalnim, kreativnim metaforama iz vlastitog korpusa djela H. lamesa.

    Uvod U radu se pristupa meta fori sa pragmalingvistickog stanovista, to jest sa stanovista

    izrazavanja namjera, stavova govornika koji metaforu upotrebljava i sa stanovista djelovanja metafore na slusatelja u komunikativnoj interakciji. Analiza konvencionalnih i nekonvencionalnih metaforickih izraza temelji se na postojanju aksioloskog dinamizma u temeljnim konceptualnim metaforma odnosno na izrazavanju pozitivnih i negativnih vrijednosnih sudova (value judgem~nts), kao pragmatickih faktora koji su relevantni u koristenju ovih metaforickih izraza. U uvodu se, u kratkim crtama, razmatra vaznost metafore kao lingvisticke pojave i relevantnost postojanja razlike semantika-pragmatika.

    U prvom dijelu rada analiziraju se primjeri pragmatickog aspekta metafora u podrucjima prava, ekonomije i vanjske politike, gdje uspjesne metaf~re mogu imati presudan utjecaj na slusatelja, odnosno poticati na odredene aktivnosti u tim podrucjima drustvenog zivota. U drugom dijelu rada iznose se rezultati lingvistickog

    147

    Badurina, Lada, Nada Ivaneti, Boris Pritchard, Diana Stolac, ur. (1999). Teorija i mogunosti primjene pragmalingvistike. Zagreb Rijeka: Hrvatsko drutvo za primijenjenu lingvistiku, 147-156.

  • TEORIJA I MOGUCNOSTI PRIMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.

    istrazivanja metaforickih izraza u podrucju jezicnog djelovanja (linguistic action), odnosno prenosenje vrijednosnih sudova iz izvomog podrucja (source domain) kao sto je funkcioniranje ljudskog tijela i njegovih dijelova u ciljno poducje (target domain) jezicnog djelovanja. U treeem dijelu rada analizira se izrazavanje pozitivnih i negativnih aksioloskih parametara u nekonvencionalnim, kreativnim metaforama iz vlastitog korpusa knjizevnog djela H. Jamesa.

    Posljednih pedeset godina ovog stoljeea dolazi do naglog porasta interesa za proucavanje metafore kao jednog od sredisnjih pojmova suvremene knjizevne teorije, ali u novije vrijeme I lingvistike, filozofije, psihologije, sociologije, itd. Tako bibliografija W. Shibblesa iz 1971. (Black, 1979.) broji cak 4000 naslova iz podrucja metafore, odnosno preko 300 stranica, dok Metaphor II, bibliografija publikacija 1985.1990., sadrii 3500 naslova (Van Noppen & Hols, 1990.). Na pitanje: 5to su metafore? odgovor su trazile brojne teorije metafore od Aristotela do danasnjih dana, kao sto su teorija zamjene (substitution theory), teorija usporedbe (comparison theory-M.Blacka), teorija interakcije (interaction theory- 1. A. Richardsa, M.Blacka) sve do kognitivne teorije metafore (Lakoffa i Johnsona, 1980.; Lakoffa i Tumera, 1988.). Proucavanje metafore temelji se na odnosu izmedu dviju sastavnica metafore koje se terminoloski definiraju kao: tenor-vehicle, sadrzaj-prijenosnik (Richards, 1936.); focus-frame, odnosno zariSte-okvir (M. Black, 1979.); source domain-target domain, izvomo podrucje-ciljno podrucje (Lakoff & Johnson, 1980., 1987.); donor domain-recipient domain itd. Kako bi se objasnilo metaforicko preslikavanje, odnos medu sastavnicama metafore tumaci se na razlicite naCine, od slicnosti do usporedbe, interakcije, sustava povezanih implikacija (system of associated implications), ukljucenosti u kategoriju (class-inclusion) do dodavanja ili brisanja semantickih atributa, itd.

    Revolucionami prijelom u ranijim teorijama metafore predstavlja kognitivna teorija metafore. Teoreticari kognitivne semantike naglasavaju spoznajnu funkciju meta fore; citavo nase poimanje svijeta je metaforicki strukturirano. Njihova teorija metafore, odbacujuCi objektivisicki i subjektivisticki pristup, temelji se na iskustvu, na temeljnim metaforickim konceptima. Temeljne konceptualne metafore ostvaruju se na jezicnoj razini u obliku konvencionalnih i nekonvencionalnih, odnosno kreativnih metaforickih izraza. Kognitivni semanticari (Lakoff, Johnson, 1980.) odbacuju ostru razliku izmedu semantike i pragmatike, zajedno s nekim drugim dihotomijama. Tijekom posljednjih sezdeset godina pojavile su se mnoge kontradiktome formulacije ovog odnosa, te izgleda da nije lako povuei liniju izmedu ova dva podrucja. Razlika izmedu jezicnog znacenja i uporabe jezika, izmedu pragmatike i semantike, od velike je vaznosti za filozofiju jezika. (K. Bach, 1997.). Razlika izmedu onoga sto se kaze i sto se podrazumijeva. (what is said and what is implicated), postaje posebno utjecajna kao rezultat rada Gricea (1989.). U suvremenoj literaturi mnogo se govori 0 podjeli statusa izmedu onoga sto se kaze (what is said) i onoga sto se time komunicira (what is communicated). Naglasak se premjesta na komunikacijske konvencije, norme, pretpostavke i implikacije, na iskaz i izricaj, na raspored uloga u komunikacijskim situacijama. Pragmaticki faktori se shvacaju kao kontekstualna informacija u kombinaciji s pragmatickim principom suradnje koji ukljucuje namjere govomika. Za razliku od tradicionalnog gledanja prema kojem jezik navodi neke Cinjenice (states some facts) vee J.L. Austin (1960.) implicitno priznaje razliku semantika-pragmatika

    148

  • Z. CULle: IZRAZAVANJE VRIJEDNOSNIH SUDOVA...

    kontrastiranjem lokucijskih i ilokucijskih Cinova. Wittgenstein polazi od hipoteze da se znacenje konstituira jezicnom uporabom. "Ne trazite znacenje", on upozorava, "vee promatrajte uporabu". Namjera govornika nije sarno da komunicira vee i da izvrsi odredeni utjecaj na slusatelja. Nema, dakle, niceg novog u Bachovoj formulaciji razlike semantika-pragmatika koja se oslanja na uocavanje razlike izmedu recenica i iskaza, izmedu lingvistickih (gramatickih) i izvanjeziCnih podataka. Pragmaticke informacije se odnose na cinjenice koje su bitne da bi se shvatio iskaz govornika. Stoga slusatelj pokusava odrediti namjeru govornika pri davanju nekog iskaza, odnosno pokusava objasniti Cinjenicu da je govornik rekao ono sto je rekao na naCin na koji je to rekao. Komunikacija je uspjesna jedino ako slusatelj uspije prepoznati namjeru govornika, jer su komunikativne namjere one namjere cije "ispunjenje ovisi 0 prepoznavanju tih namjera". Pragmatika se, dakle, bavi svim onim informacijama koje su relevantne, iznad lingvistickih svojstava neke recenice, kako bi se mogao razumjeti taj iskaz.

    1. Pragmaticka vainost metafore u jeziku ekonomije, prava i vanjske politike U prvom dijelu rada analiziraju se neki slucajevi uporabe metafore u podrucjima

    prava, ekonomije i vanjske politike s naglaskom na stay govornika i na djelovanje koje te metafore izazivaju u stvarnom zivotu. Upravo takve metafore koje formiraju svijest pojedinaca, ali i drustvenih grupa, pa i nacija proucavaju kognitivni semanticari. Po miSljenju Lakoffa (1980.) politicke i ekonomske ideologije se temlje na metaforma. Kao i druge meta fore, metafore u politici i ekonomiji, mogu zatomiti neke aspekte stvarnosti jer je metaforicko preslikavanje djelomicno; istieu se neki aspekti stvarnosti, a zatomljuju oni aspekti koji nisu u skladu s konceptualnom metaforom.

    Tako Lakoff u radu Metafora u politici (1991.), otvorenom pismu Internet-u, razmatra ulogu sustava metafora u opravdavanju Zaljevskog rata. AnalizirajuCi metafore u tisku, medu ostalim i obraeanje naciji presjednika Busha, Lakoff istice pragmalingvisticku funkciju metafora, isticanje stavova i namjera govornika kako bi slusatelje potaknuo na odredenu akciju i istovremeno opravdao tu akciju. Najcesea ontoloska metafora (Lakoff) je personifikacija u kojoj razna stanja, dogadaje i aktivnosti shvaeamo kao osobe. Na taj naCin dozivljavamo veliki broj iskustava shavacajuCi radnje i pojavnsti pomocu motivacije, karakteristika i djelovanja covjeka. Nacija se personificira, ona ima susjede, prijatelje i neprijatelje; ima osobine Ijudi moze biti miroljubiva iIi agresivna. Dobrobit drzave se definira kao "economic health". Tako presjednik Bush vidi Saddama kao osobu koja "gusi" americku ekonomiju, a general Schwartzkopf karakterizira okupaciju Kuvajta kao "silovanje"; Kuvajt je personificiran kao zenska osoba u skladu s opCim trendom poistovjeCivanja slabih, malih nacija s zenskim osobama, a jakih nacija s muskim osobama. Rat je metaforicki prikazan kao bajka; postoji zrtva, zlikovac i heroj. Na kraju heroj pobjeduje zlikovca i uspostavlja se moralna ravnoteza.

    Zakljucke 0 pragmatickom znacenju metafore mozemo izvesti i iz poglavlja: Metafora, istina i djelovanje (G. Lakoff i M. Johnson, 1981.: 321) u kojem iznose svoje videnje 0 razlicitim aspektima metafore. Metafora cini koherentnim pojedine aspekte naseg iskustva te preko onog Sto podrazumijeva ona moze biti vodic za buduee

    149

  • TEORIJA I MOGUCNOSTI PRlMJENE PRAGMALINGVISTIKE, 1999.

    djelovanje. U drugom primjeru presjednik Carter koristi snaznu metaforu (weapon metaphor) u rjesavanju krize energije. Svoj stay koji je "moralni ekvivalent najave rata" izrazio je pomoeu metafora NEPRIJATELL PRIJETNJA SIGURNOSTI, ODREDIV ANJE CILJEVA, STVARANJE NOVE STRAT