tilxilxluil[luxunn_

sakupljeno iz djela aiji su autori

Ibn Redzeb el-Hanbali, Ibn Kajjim el-Dzevzijjai Ebu Hamid el-Gazali

Naslov izvornika: fte Purification ofthe Soul

Prijevod nadova, ÖISCENIE DUSf,prerna Prvim izvorimä

Recenzenri prijevoda:Dtenan HANDZIC

I crscEl{JE D l"i -!-l

nr

prema p rv lm l zv0 r rm ä

Priredio:Ahmad FARID

o libris, d.o.o. Sarajevo,200s.

S engleskog na bosanski preveia:

Äha ÖEHArlC

dE'*Urcdnik:Izedin SIIGLo Sarajevo, 2005./1426.H.

I.PREDGOVOR AUTORA

Qvaka slava pripada Svemogucem allahu. Njega molmor,Jza pomoc l oprost. Njemu se uLjeiemo od zla nas sarnih rnaSih loiih djela. Koga Allah uputi, niko ga ne moze zavestina pogreian put, a koga Allah zavede na pogreian put, nikoga ne moze uputiti. Svjedoöim da nema drugog boga osimAllaha, |edinog, bez druga ili Njemu ravnoga.l sv.iedoöim dajeMuhammedNjegov rob i Njegovposlanik. Neka je Allahovmiri salavat na poslanika Muhammeda, njegoru öasnu porodicu,ashabe i onekoji ih sli.jede u praviönosti do Sudnjegdana. fedanod najvazntih zadataka zbog kojih je posianik ovog narodaMuhammed, sallallahu alejhi ve sellem, poslan jeste oöi5öenjeduse. Allah, govoreöi o ovoj misiji, kaie:

"On je On.tj Koji je neukima, posl.lo irned, njihPoslanika, da im kazuje Njegove Znake, i da ihoißti, i Kfljizi i Mudrosti ih ttauti, premda su prijebili u oütoj zabludi." (El-DZunua,2)'

Stoga, onaj ko se istinski nada Allahu i Sudnjem danu trebapokazati poseban interes za oöi5öenje vlastite duIe, jer Allahje povezao uspjeh Svoga roba sa öistotom njegove duüe, nakonSto sejedanaest puta zakleo. U Ku'ranu se ne moze nati nijednazakletva poput ove:

. i : " - t

'U tekstuje koriöten prtevod Kur'ala protdr. EDesa Kariia, op.prev.

"Tako Mi Sunca i svjetlosti jegove, i Miese.a kad go

prcti lstopice, i dafla kod ga oiituje, i oü kad ga zakrije'

i neba, i Onoga Koji ga sazda, i Zemlje, i Ofloga Koii je

ruvflom uiifli, i dule, i Onoga Koji je stvori, pa je tadahnu

da nade lta zlo joj je, o ita dobro je, uspjet te onaj ko je

oiisti, a izgubit te oflaj koji je uprlja:' (Ei Serns, 1-10)

Rijei tazkiat : znaü ottLstiti ili isöistiti, rijet zekat ima isti korijen,

s obzirom na to da se zekatom öisti bogatstvo, PriznavajuöiAllahovo pravo nadjednim njegovim dijelom.

Postalo je teöko za nas da se okoristimo kr,ji.gama takaika(knjiga o temama koje utjeau na emocije) koje su naPisaieprve generacije muslimana. Veöinu üjih öine velike knjigekoje saainjava nekoliko tomova, a mnogim je muslimanimaoteZan pristup takvim knjigama. Povrh toga, öesto sadrZe slabei fabricirane prijenose. Stoga smo se odlutili da naöinimokolekciju naipouzdanijih iziestaja, koje su nam predoöili nekiutenjaci öija ekspertiza leii na polju dave: imam Semsudin ibnel-Kajjim, Ibn Radiab el Hanbali i imam Ebu Hamid el Gazaii.Naiaje iskena Zelja da ova knjiga postane korisnim izvorom inaposlijetku se pokaze kao blagodat na Dan kada ni bogatstvoni djeca neae biti od koristi, .ier niko neie imati koristi osimonih koji dodu sa öistim srcem.

Sraka slara pipada Allahu i sta je moi Njegow.On je nai gospodar i Njemu se svivraiano.

I\t.!lit'li( L

ISKRENOST

Tskrenosl znati: ot isl i l i \voju namjeru od svi lr losih elerrrenata

Is ci l jem pribl iTavalja Allahu. osrguräl i da ie svaka namiera

koja leti iza djela ibadeta iPosluinosti iskliuöivo radi Njegovog

zadovoljstva. To je neprekidno pomno razmiSljanie o Stvoritelju'

do tog stupnia da se zaboravi stvorenje.

Iskrenostje uvjet da Allah primi dobra djela uöirjena sukladno

Posianikovom, sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu. Allah

naretluj€ u Kur'anu:'A narcileno im je sarno da Allahu robujt, do Mu

odono kao iistirjernici ejeru ispol/ijedaju"(EI Bejjiru1,5)

Ebu Umatne prenosi da je jedan iovjek dolao Poslaniku, sallallahu

alejhi ve sellem, i rckao: ""Sta je s iovjekom koji nam se pridtu2i u

botbi,o njegova je namjera samo da stekne slavu i plijen?" Polanik,

sallallahu alejhi ve sellem, odgowri: "On nete Ptimiti t1i!h1" eovjek

je tri pufa ponorio Pitanje i svaki Put je Poslanik rekao: "On neieptiniti niifa." A ztltifi reie: Allah prima samo ona tljela uiinjena s

iiston namjerom da se stekne Njegoto zadovoljstto."'2

I Sdn,r, En-Nesai, (rrab el -D Zih ad, 6 | 2si hafrz lbn Hadi'er, Fath e!' Ka.l ir,6/2.8.

Ebu Seitl al Hudri prenosi da je Poslonik, sallallahu alejhi wsellem, rekao na hutbi na Optosnom hadiu: 'Allah ie blagoslovitisvakoga ko iuje ove rijeii i svakoga ko ih rczumije, jer tno,e bitida oni kojima je preneseno ovo zfianje nßü otli koji ie ga nojboljeßzumjeti. Postoje tri stl,ali prcna kojima srce ,jernika ne trcbaosjeiati nikakvo neprijateljstvo ili Pakost: posveiivanje djela Allahu,sovjetownje imatla muslimana i lojalnost vetini.'\

Ovdje se misli da ove tri stvari jaöaju srce, i svako ko se unjima istakne imat ie srce aisto od svake vrste podmuklosti,pola/arenosti i zla. Rob se moze osloboditi ieitaDa samopomoiu iskrene pozrtvovanosti, kako Allah u Kur'anu kaZe daMuie Iblis rekao:

",,.osirn o$ih iskrefüh T|ojih tobora!" (Sacl:s3)

Prenosi se da su pravovjerni uobiöavali reöi: "O vlastito biie,budi odano, i bit aei öistol' Kada se bilo kakva ovosvjetskasreaa, u kojoj vlastito biöe nade priiatnost i prema koioi musrce tezi, uplete u nas ibadet, tada ona umanji vrijednost öistoaena5ih napora i uniSti naiu iskrenost. Covjek je zaokupljendobrom sreöom i utopljen u svoje strasti i iudnje; rijetko je dasu njegova djela i ibadet oslobodeni privremenih ciljeva i Zeljaov€ vrste. Iz ovog se razloga kaäe da ie svako ko osigurajedalmomenat istinske poboznosti Allahu u ovom Zivotu uspjeti,jer je poboznost rijetka i od izuzetne vrijednosti, a uklanianjeneöistoia u srcujeste naporan i zahtjevan poduhvat.

Poboznost ieste ustvari uklanjanie syih reöistoöa iz srca, biloda ih je malo ili mnogo, tako da .je namjera pribliZavanjaAllahu slobodna od svih drugih motiva, izuzev postizanja

I Sartfi, Ibn Madiej takoder Ibll Hibban, Mevartd ez Zenan, stt.47, paizvoru Zaida ibn Sabita.

Niegovog zadovoljstva. Ovo moZe doöi samo od onoga koji voli

Allaha, koji je do te mjere obuzet mislima o onom svt€tu, da u

niegovom srcu ne ostaje mieqta za l jubav prema ovom svijelu

C)vikva o"oba mora biti odana i iskrena u svim djelirna, iak i

kada jede, pije i obavlja nuZdu. Uz rijetke izuzetke, svako ko

nije ovakav naöi öe da su üata PoboZnosti za njega zatvorena

Ovakva ljubav karakterizira svakodn€vna djela osobe koja

ie svladana svojom ljubavlju prema Allahu i ahiretu' i ona

predstavljaju istinsku odanost. Isto tako, onoga öija je duöa

svladana ljubavlju i zaokupljenoiiu ovim svijetom, statusom

ili autoritetom, ove ie ga karakteristike toliko prePlaviti, da

njegova djela, bilo da je to namaz ili Post, neae biti primljena,

osim u rijetkim sluiajevima

Lijek protiv ljubavi prema ovom svietu jeste udaljavanje

ovowjetskih ielja odsamoga sebe, uniStavanie pohlepe za ovim

svijetom i öiitenje u pripremi za slijedeöi svijet. Ovo te' zatim'postati staniem srca i iskrenu öe poboznost biti jednostavnije

postiii. Ima mnogo djela za koje dovjek misli da ih öini isk-reno

radi Allahovog zadovoljstva, ali on ie obmanut, jer ne uvida

niihove manikavosti.

Prenosi se da ie öoviek uobiöavao klanjati u prvom safu u

dzamiji. Jedan dan je zakasnio na namaz i tako ie klanjao u

drugom safu. Osjeöavii se nelagodno kada su ga liudi vidjeli u

drugom safu, shvatio ie da su uZitak i zadovoljstvo u srcu kojeje osjeiao zbog namaza bili zbog toga ito.ie vidio da ga liudi tu

vide i zbog toga mu se dive Ovo je suptilno, neoPiPljivo stanjei djela su rijetko od njega zaitiiena. Izuzev onih kojima Allah

pomaie, mali broj ljudi sviestan ie ovako delikatnih stvari Oni

koji ovo ne uvidevidjetöe svoja dobra di€la kao loia na Sudnjemdanu, to su oni koii su sPomenuti u Allahovim rijetima:

iII

A od Allaha ie im se ukazati kazflo koju nisu bilislutili. I ukazot ie ifi se fljiholo zlo djela koja supoünili!' (Ez-Zuner, 47 18)"Ti rcci: 'Hoiete li da wts izrlijestitfio Mi o djelitnagubitnika ovih, tiji te trud u Ziyotu a ovome eijetudoleko od njih biti', a o i ie - da je dobro ono ltotine - snovati" (Kehf,103 104)

|akub je rekao: "PoboZlra je osoba ona koja prikiva stvari kojesu dobre, na isti naiin na koji skriva stvari koje su losel'

El-Sousije rekao: "lskrena poboZnost znaöi izgubiti sposobDostda se bude svjestai svoje poboinosti, jer onaj ko uspijeidentificirati poboZnost u svojoj poboznosti jeste osoba kojojnedostaje poboinostl' Razmatrati poboznost ieste diviti joj se,a divl.ienje je levolja, a ono 3to je iisto oslobodeno je svakenevolie. Ovo znaii da djela moraju biti oöiitena od svakog.amodivlenja diel ima kora ga za posljedicu nore.

Ejjub je rekao: "Mnogo je teäe ljudima oöisriti svoju üamjerunego izvriiti bilo koie djelo:'

Neko je rekao: "Biti poboZan nakratko znaöi zauvijek bitispaSeD, ali poboznostje rtetkal'

Suheil je bio upitan: "Sta je najteie jednom biiu?" Odgovorioje: "Poboznost,

kada vlastita liönost Dema dobru sreiu da jenjome obdarenal'

El Fudejl.je rekao: "Ostaviti d.ielo radi ljudi znaii rraZiti dihovodivljenje. Djelo uöinjeno radi njihovog divljenja znaöi drugepripisivati Allahu. Poboärost je kada Ällah oslobodi od obaova stanja:'

PRIRODA NAMIERE

amjera nije izgovaranje rijeöi: "Namjeravam uraditi to

i tol'To je prelijevanje iz srca koje teae PoPut osvajanja

nadahnutih Allahom.

Ponekad je jednostavno, ponekad je teiko. Osobi, öije je srce

izuzetno keposno, jednostavno je imati iskrenu üaDlieru, u

vetini sluöajeva. Takva osoba ima srce koje teZi ka korijenima

dobrote, ko.ia veoma iesto procvjeta dobrim djelima. A onima

öija srca tez€ ovosvietskim Pitanjima, i njima su zaokupljena,

t€sko je postiai iskrenu namjeru, tako da öak obavezna djela

ibad€ta postaju zamorna i muöna.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Zaista se djela cijene

prena namjeri i zaistu ie svaki torjek dobiti ono lto je naunio

svojim djelom, pa ko bude uiinio hidLru u ine Allaha i Njegovog

Poslanika, njegova je hidira hidira Allahu i Njegovom Poslaniku' a

ko bude utinio hirläru radi materijalne dobiti ili radi Zene da bi se

njofie aaenio, njegova je hidira za ono za lto ju je ndutnio-a

Imam Ei Safi rekao je: "Ovaj je hadis treaina svog znanjai

Rijeöi: "Zaista se djela cijene prema namjeri" znaöe da sujedino

djela koja su uöinjena sukladno sunnetu primljena, a nagrada

I\tghtvll '2.

a Buhari i Muslim.

1 1 -

slijedi ukoliko je namjera iskena, ftdo iroje Poslanik, sallallahualejhi w sellöm, rekao: 'Djela su prema njihovom khodu.''

Sliöno tome, rijeti: "svaki ie iovjek dobiti ono öto je Daurniosvojim djelom'znaöe da nagrada zadjelo ovisi o Damjeri kojajeiza tog diela. Nakon Sto je iznio ovo naöelo, Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, dalje kaie: "...pa ko bude uöinio hidiu u imeAllaha i Njegovog Poslanika, njegova je hidzra hidzra Allahu iN.iegovom Poslaniku, a ko bude uöinio hidäru radi materijalnedobiti ili radi iene da bi se Djome oieDio, njegova je hidZra zaono za Stojuje naumio." Tako se prividno istovjetna djela mogunzlikovati, jer.je kod svake osobe namjera za njih razliöita, postupnju dobrog i loaeg.

Dobre namjere ne mijenjaju prirodu zabranjenih djela. Neuldne smiju pogreirlo protumaöiti znaaenje ovog hadisa, i takomisliti da dobra Damjera moze zabranjena djela pretvoriti uprihvatljiva. Gore navedeni hadis podrazumijeva iskljuiivoibadet i dozvoljena djela, a ne zabraDjena. Ibadet i dozvoljenadjela mogu se pretvoriti u zabtanjena, zbog namjere ko.ja izanjih sto.ii, a dozvoljena djela mogu namjerom postati dobra ililoia, ali lo3a djela ne mogu postati ibadetom, öak ni uz dobrunamjeru.6

Kada je losa namjera poPraöena nedostacima u samom di€lu'

tada su njihova teiina i kazna uveaane.

Svako hvalevrijedno djelo mora imatikorijen u tvrstoj nam)eri'

iedino tada moie biti smatrano vrijednim nagrade Temeljno

naöelo jeste da je namjera za djelo samo ibadet Allahu Ako je

nala namiera da se hvalimo tada se isla djela ibadeLa ustvari

pretvaraiu u djela nePokornosti. Sto se t ice dozvo)ienih djela

sra ukJjuiuju namieru, koja ih moie Pretvorit i u odli tna dlela

koja mogu iovjeka primaii Allahu i dodijeliti mu dar Njegove

blizine.

Vrijedxost ntrfliere

Omer ibn el-Hattab, neka je Allah zadovoljan njime, rekao Je:"Najbolja su diela ona kada se öini ono öto je Allah nar€dio'

ostavlja ono Sto ie zabranio i ima iskrena namjera za sve Sto

Allah od nas zahtijeval"

fedan od laiih predaka rekao je: "Mnoga mala diela postaju

velikirn zbog namjera. Mnoga velika djela, s druge stran€,

postaju malim zbog nedostatne namjere"

Ulto toi , oa ' t i i "a". i t ' , rmicrd:7bh)avanje ' r taiorn zenom kro j to ie

Att .rh, az.; . . n" ' reaio, n,aa äa ce 'e lao rezultat 'polnog odnosl dobir i

Ä

t BJi^ri, Kitab el-Kader, ttl49g.6 ovo je predstavljeno u hadisu koji biljeäi Muslim u svom sartt,, u

kojem Ebu Zerr prenosi da je Poslanik, saliallahu alejhi ve sellen,tekao: 'lmat iete nagradu za sadaku, iak i kada imate spolni odnossa syojin suprugama: Ashabi na to rckolei Da li iemo uistinu bitiaagade za ,adovo\avanle na:ih 'tnstt? 4 on in adsovou Akoinatc /abranieni odnos. itnte grileh. t,to tako ukthLo inare dorvol)ütodno<. imate nayadu.. Imrm En-Nevcvi ,e rekro. Ovrj hadis J$noukaruie da dozvol jena djel tr po.raiu dielrma pokorno"r i . ukotrko Je r / .ni ih dobrd nrmierd. rpoln, Jkt posrdje dielo ,brderJ dko je ucrnjen u7

;ravovierno polom.Nor auvanje svoie i ,enine t isro'ei 'pre'avanie

labranier l t r poz'an'h pogleda mi. l i i l i rabr injcnih odnosa kro i

svaka druga dobra namjera.- T a h z : b e l

A s m d l i \ e r e v j . I / l " l . E b u l ' h r k d i ( r r r / i j e , k l k o m u r e b i o

obr.r t , iednom rrr r l ikom usao u d/rmrju da bi necto poieo i uvidio je da

mu rJ i lu"o din"r. Vror io se putem LoJim )e dotao i näsdo 8J nJ remlj i

a l i ondr g. o 'ra" ig, le g'r ,1e narro rekrvir : l lo2da ni je moi moldapnpadr neRome drugom

r 3

Vr

lahja Ibn Ebu Kesir rekao je: "Nauöite o namjerama, i€r ienjihova vaZnost veaa od vaZnosti djela."

Ibn Omerjejednom prilikom öuo öovjeka kojije, dokje oblaiioihrame, rekao: "O BoZe! Nijet tinim uöiniti hadZ i umru."Zatim mu.i€ rekao: "Nisu li, usWari,ljudi oni koie obavjeötava5o svom nijetu? Nije Ii Allah Onaj Koji vea zna 3ta je u tvomsrcu?"3 Niiet ne treba izgovarati u toku di€la ibadeta, zbog togaSto je dobra namjera jedino u srcu.

Vrijednost znanja. i poduöo.vanj a

Postoje müogi ajeti u Kur'anu koji dokazuju vrij€dnost znanjai njegovog prenoienja. UzviSeni Allah kaZe:

Allah te uzdiii na stepefle dostojafistvene one odws koji ieruju i kojima znorie dato je."(El-Mudtddele, 11)"Zar su isti ofü koji aaju i oni koji rc maju?"(Ez-Zufter,9)

U hadisu se kaie: "Kado Allah nekome ieli dobro, On lnu podarinzumijeyanje rjerc.'e Poslanik, sallallahu alejhi w sellem, takoderje rekao:'Allah olakla put u DZennef svakotne ko kloti u potrczi zaznanjem.lo

Kretanje putem znanja odnosi se na kretanje samim putem, kaolto je odlazakna skupove uleme, kao i na pratnju metafziikogputa, kao lto su izuöavanie i pamaenje.

s Sahih, Daa'hi'l-ulum let-hikari, str. 19.Y Buhari i Muslim.'o Musl im,2l l17.

Navedeni hadis vierovatno znati da Allah olaksa uö€nje onomkoji trati znanje, uklanjajuöi muprepreke na putu iolakiavajuöimu njegovo putovanje. ledan je od predaka rekao: "Ima li nekoko trazi znanje, pa da mu u tome moZemo Pomoai?"Ovaj se hadis takoder odnosi i Da Put koji vodi ka Däennetuna Sudnjem danu, koji je pravi put, te ono sto je ispred njega iono ito slijödi.

Znanie ie isto tako i najkaöi put do Allaha. Ko god ide put€mznanja stigne do Allaha i Dzenneta najkraaom stazom. Znanje,takoder, izvodi iz tame, neznanja, dvojbe i sumniiöavosti Zbogtogaje Allah Svoju knjigu nazvao Svjetlom.

Buhari i Muslim biljeie da Abdullah ibn Omer prenosi da je AllahotPoslanik, sallallahu abjhi ve sellem, rekao: "Uistinu, Allah neie uzetizkarje oduzimajuii ga od ljudi, vet uzimajuii Ziwte uienih ljudi,uzimajuii jedan po jedan üvot sve dok ne ostane nijedan Tada ieIjudi uzeti neutene za stoje wde. Traüt te od njih da donesu sud' ioni ie ga dofüjeti bez znanja, ito te dovesti do njihove zalutalosti iuzrokovdhj a zalutalo sti dr ügih."

Kada je Ubada ibn es-Samit bio uPitan o ovom hadisu, rekaoje:'Ako hoöete, reii öu vam kojeje znanie najveöe, koje Podizestupanj ljudi: to je poniznostl'

On je ovo rekao jer postoje dvije vrste znanja. Prvo ima koristu srcu. To .ie znanje o Uzvisenom Allahu, Njegovim imenima,Njegovim svojstvima i Njegovim djelima, koje nareduie strah,poStovanje, revnost, ljubav, molitw i oslanjanje na Njega Ovoje korisno znanje. Tako Ibn Mesud kaZe: "Oni öe uöiti Kur'an,ali on neöe doseöi dalje od njihovih grla. Kuran nosi koristsamo kada dosegne srce i u njemu se övrsto usadil'

1 5 -

El-Hasan je rekao: "Postoje dvi.ie wste znanja: znanje jezika,koje moie biti protiv sina Ademovog, kao öto stoji u hadisu:Kür'an je ili za ili protiv vas" i znanje srca, koje ie korisnoznanje. Ovo drugo znanje jeste korisno i podize stupani ljudi,to ie unutarni€ znanje koje srce upija i koje ga ispravlja. Ljudiolahko uzimaju znanje najeziku: niti oni koji ga imaju, niti bilokoji drugi djeluju prema njemu, i tako ono nestaie, kao ito i onikoji ga imaju nestaju na Sudnjem danu, kada fe sftorenja bitidovedena na polaganje raöunal'

tt M\lslim, Kitab et-taharu, 3199

VRSTE SRCA

T)as kao ito se srce moze opisati ZivimlJmo:e Posmatral i u pripadnosll lednoJzdravo stce, mrtvo srce i bolesno srce.

l\tglrrll.f 3.

ili mrtvim, ono seod tri wste, a to su:

Zdralo srce

Iedino oni ko.ii dodu sa zdmvim srcem bit le spa$eni naSudnjem danu. Allah kaZe:

"Na Donu kad ni imetak ni sinovi neie od koristibiti, bit öe spalefli o i koji Allohu iista srca dodt'(Ei Suara,88 89)

Pri odredeniu zdravog srca stoii slijedeöe: "To ie srce iisto od

svake strasti koja dovodi u pitanje ono 5to je Allah naredioili osporava ono 3to je zabranio. Oslobodeno je bilo kalwihporiva koji proturjeöe Niegovom dobru. Kao posljedica toga,zaitiöeno je svakog oboäavanja nekoga ili neöega osim Njegai ne trazi sud ni od koga do Njegovog Poslanika' sallallahual€ihi ve sellem. Ono öto pruiajeste iskl.iutivo za Allaha, voljnoili s ljubavlju, uz potpuno oslanjanje, upuaujuai sve Njemu' ustrahu, nadi i iskrenoj posveöenosti. Kada voli, njegova ljubavje na Allahovom putu. Ako prezire, prezire ono ito On Prezir€-

- 1 6 r : -

12-

Kada daje, daje za Allaha. Ako zad,rLava, zadrLava za Allaha.No ipak, nista od ovog neie biti dovoljno dok slijedi ili rzimaza vodita ikoga osim Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi vcsellemi

Rob sa zdravim srcem mora svoje srce posvetiti kraju svogaputa i ne zasnivati svoja djela i govor ni na kome do AllahovomPosianiku, sallallahu alejhi ve sellem. Ne smije dati prednostni.jednoj vjeri, rijeöima ili djelima, nad onim od Allaha iNjegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Allah kaZe:

"O vjer ici, ne l;urite s oillukano pred Allahont iNjegoüm Poslonikom, i AIIaha se bojte! Dokto,Allah sve iuje i sve znal' (El-Hudäurat, 1)

Ml'tvo stce

Njegovo je stanje suprotno od stanja zdravog srca. Ono nepoznaje svoga Gospodara i ne aini mu ibadet onako kako jeOn naredio, kako On voli, ni na naöin kojim je On zadovoljan.Umjesto toga, ono se drZi svojih strasti i 2elja, öak i kada jevjerovatno da ae prouzrokovati Allahovo nezadovoljsfvo iljutnju. Ono obo2ava druge mimo Allaha, a njegova ljubavi Djegova mrinja, njegovo davanje i njegovo zadrzavanje,proistjeöu iz njegovih hirova, koji su mu od najveie vaznosti idraäi mu od Allahovog zadovoljstva. Njegovi hirovijesu njegovpredvodnik, l iegove slrasti .njegov \odit. njego\o nc,,nirnJenjegovvocla, njegovi neproöiiieni porivi njegovpokretaö. Onoje uronjeno u sopstvene brige postizanja ovosyjetskih ciljeva.Opijeno je vlastitim dopadanjima i ljubavlju prema brzopletiDr,

prolaznim uZivanjima. Pozivano je ka Allahu i ahiretu iz

daljine, ali ne odgovara na savjet, a umjesto toga sliiedi svakog

spletkarskog, lukavog Sejtana. Zivot ga ljuti i godi mu, a strasti

ga iine gluhim i slijepimrr za sve, osim za ono Sto je zlo.

Druziti se sa osobom ovakvog srca znaii izazivati bolest, Zivot

ie s njom poput uzimanja otrova, abiti skloD takvoj osobi znaöi

potpuno uDiötenje.

Bolesno srce

Ovo je srce u kojem in,a i Zivota ibolesti. Nekada ga ovo

prvo odüava, a nekada drugo, a slijedi ono Sto njime usPije

dominirati. U njemu ima ljubavi za Allaha, vjere u Njega,

iskrenosti prema Njemu i oslanjanja na Niega, i to je ono

sto mu daje iivot. U njemu takoder ima zudnje za sträSau i

zadovoljstvom, te irD daje predl1ost itezi da ih iskusi Puno je

samodivljenja, koje ga moZe dovesti do üni5tenja Ono slu5a dva

pozivaoca: jednog koji ga poziva Allahu, Njegovom Poslaniku,

sallallahu alejhi ve sellem, i ahiretui i drugog koji poziva ka

prolaznim zadovoljstvima ovoga svijeta. Odgovara onome koji

u tom momentu ima vise utjecaja.

Prvo je \rce 2ivo. pokorno AIlahu, ponizno oslecaino i

svjesno; drugo je krhko i mrrvo; treae krivudä izmedu sPasa

ili uniitenja.

''� Prenosi se od Ebud-Dardaa da je Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, rekao: "lzaia lju&a v prema neiemu tttini ws slijcpim i gluhinEbu Davud, EI Adab, 14-38:' Ahmed, nl Mrsned, s/194. Hadis jeok:rakterisan kao häsen.

h!|nt l. i . 1.

SIMPTOMI BOLESTI SRCA I ZNACINJEGOVOG ZDRAVLJA

Zflaci bolesnog src.r

rce roba moZe biti bolesno, uz ozbiljno pogoröanje staDja,

a nesvjesno toga. eak moze i umrijeti' a da to i ne shvati

Simptomi njegove bol€sti ili znaci njegove smrti jeste to da

ona.i öije je srce nije wjestaD ötete Danesene losim dielima, niti

je uznemiren zbog svoga neznanja o istini ili zbog Pogre5nihvjerovanja.

S obzirom na to da Zivo srce osjeti bol koii je r€zultat svega

ruznog na sto naide. a kror prePoznavanie svog neTnanja o

istini (do stupnja koji odgovara njegovom nivou svjesnosti),

ono je sposobno da prepozna p o ietak ProPasti, kao ipoveöaDje

iestine lijeka potrebnog za Djegovo zaustavljanje, ali ponekad

ono daie prednost trpljenju boli nad poduzin-ranjem koraka na

mukotrpnom putu lijeöenjal

Neki od mnogih znakova bolesti srca jesu njegovo okretanjeod dobrih djela ka stetnim, od dobrih lijekova ka sramotnojbolesti. Zdravo srce vise voli ono lto je korisno i ljekovito, n€go

ono Stetno; s bolesnim srcem sluöaj je suprotan Najkorisnija

odrZivost za srce jeste r'jera, a najbolii je lijek Kur'aD.

Znaci zdravog stca

Da bi srce bilo zdravo, ono mora otiai iz ovog svijeta i stiöi na

drugi, i tu se nastaniti kao da ie jedan od njegovih ljudi. ODo

ie na ovom svijetu prolaznik, uzima ono sto mu je Potrebno i

vraia se kuti. Tato jto je Poslanik, sallallahu olejhi ve sellem, rekao:"Btulite na ovom svijetu kao stronci ili prolaznici."'' Sto je u srctr

vi3e bolestj, lo ono vise Zeli ovaj ivi jet. ono na njemu iivi svedok ne postare iednim od njegovih ljudi.

Zdravo srce muöi svoga vlasnika dok se on ne vrati Allahu, dokmu On ne bude dovoljan i ne pridruZi Mu se, poput nekogako voli, ko je voilen nagonom i koji naposlijetku dosegnevoljenoga. Nije mu potrebno nista osim njegove ljubavi PremaNjemu, i nakon obraaanja Njemu nijedno obraaanie viSe nijepotrebno. SluZenie Njemu nadmaiuje potrebu sluZenja bilokome drugom.

Kada ovo srce propusti svoj dio uienja Kur'ana i obraaanjaAllahu, ili öinjenje propisanih djela ibadeta, tada njegovvlasnikos.ieöa veöu zalost nego oprezni iovjek koji Pati zbog gubitkanovca ili propustene prilike da ga zaradi Ono zudi da sluZi, baikao ito izgladnjela osoba Zudi za hranom i piöem.

Jahja ibn Muaz rekao je: "Svakome ko je zadovoljan sluZen)emAllahu, sve ae biti zadovoljno da njemu sluzi; i svakome konade zadovoljstvo u razmiSljanju o Allahu, svi ljudi te naöizadovoljstvo u razmiiljanju o njemu."

Ovo srce ima samojednu brigu: da sva niegova djela, unutranjemisli i sve sto izrekne pr€dstavliaju Posluönost Allahu Ono

t' B'rhari, Kitab e.rikak, rt-233.

2 l -

i

viie vodi ratuna o svom vremenu nego tto najzlobniji ljudivode raöuna o svom novcu, na nafin da neöe biti uzaludpotroseno. Kada staDe na namaz, sve njegove ovosvjetske brigei strepnje nestaju, a pronalazi utjehu i sreau u obozavanjusvoga Gospodara. Ne prestaje spominjati Allaha, niti se unaraod sluäenja Njemu, a ne odrzava intimne veze ni s kim osims onom osobom koja ae ga uputiti Allahu i opominiati ga naNjega. N,egova je painja na ispravnost djela veöa od paZnje nasamo djelo. Onoje presavjesno u provjeravaDju da li su lamjereza djela iskrene i öiste, da bi za posljedicu imale dobra djela.

Takoder, i usprkos ovome, ne samo da potvrduje Allahovuvelikoduinost, Sto je omoguöio da uöini ovakva djela, veipotvraluje sopstvene nesavrienosti i nedostatke pri njihovomfinjenju.

Uzroci bolesti srca

Isku5enja kojima je srce izloi€no jesu ona koja iine srcebolesnim. Postoj e iskuSenja strasti i naklonosti. Iskuienja strastiuzrokuju pokvarenost namjera i volie, a iskuöenja nakloDostismanjuju znanje i vjerovanie.

Huzelfe ibn el-leman, neka je Allah zadovoljan njime, rckao je:"Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'kkuiefija su jedno

Po jedno predstavljena srcu. Na svakom srcu koje ga pihrdti ostdjecrna mrlja, a na svakom srcu koje ga odbije ostoje oznaka iistoie,tako da Postoje drre wste srca: tomno srce, koje se okrefiulo i postalo

Poput Prevnutog tamca, i iisto srce, kojem nikada neie naikoditiiskuienje sve clo| jc Tem\e r ?beta. Tamno 'r,e 'amo prepoznajc

dobro i Pofiie zlo jedino karla to odgovara njegovifi zeljam't i

hirotirxd:" ta

On je, neka je Allah zadovoljan njime, Postavio srca, kada su

izloZena iskuienjima, u dvije kategorije:

prvo, srce koje je izloieno iskuöeniu, Prihvata ga PoputspuZve koja upija vodu. lskuSenje ostavlia na niemu crnu mrlru.

Ono nastavlja upijati svako iskuienje koje muje ponudeno, sve

dok ne potamni i postan€ pokvareno, a to je ono ito se misli

pod "izvrnutim iamceml Kada do ovoga dode, dvije ga opasne

bolesti svladaju i uranjaju ga ka uniStenju.

Prva je ona kod koje ne razluiuje dobro od zla, do te mjere da

ne prepoznaje dobro i poriöe zlo. Ova bolest moze toliko da ga

obuzme, da ono vjeruje da je dobro zlo i obratno, da je sunnet

bida i obratno, daje istina lai i da je laä istina

Druga je kada za svog suca postavlja svoie Zelje i strasti, iznad

onoga öernu je uöio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem' tako

da postaje robom vlastitih hirova i naklonosti;

drugo, öisto srce u kojem sija svjetlo viere i iz kojeg

isijava bljeötavilo. Kada se iskuSenje Pokaze tistom srcu poPut

ovoga, ono mu se usprotivi i odbije ga, a niegovo svietlo i

prosvjetljenre rastu.

ta M$lim, Ktab el-inan,2/170 (uz drugaiti redoslted rijeöi).

2:l

I\ryhn'ljt 3.

CETIRI OTROVA SRCA

rTtreba znati da je svaka nepokornost otrov ta rrce i uzrolI njeBovebolesl i i uni l tenra. Njena posljedicaje5tesketanje

volje s puta koji ie suprotan Allahovom, tako da se njegovabolest raste i postaje sve opasnta.Ibn el Mubarak veli:"Vidio sam kako lola djela ubijaju srce, / I njegovo ponitenjemü,e |oditi ka / Orisnosti o njitta. / Odlraianje od. lolih cljelaOaivljuje srce, / A ptotivljenje saftoth sebi najbolji je put katome,'

Ko god vodi ratuna o zdravlju i äivotu svoga srca mora seosloboditi uöinaka ovih otrova, a zatim srce svoje zaitititi,izb.iegavajuöi nove. Ako uzme neki otrov greikom, morapoäuriti da ukloni niegov uiinak, okrenuvöi se pokajanju itrai€nju Allahovog oprosta, kao i öinjenju dobrih djela koja ieizbrisati njegova lota djela.

Pod Cetiri otrova podrazumijevaju se nepotrebdi ili suviönigovot nekontrolirani pogled, prekomjerno uzimanie hrane iloie druötvo. Od svih otrova, ova öetiri su najrasprostranjenijai najvise utjeöu na dobrobit srca-

Sut iifü govor

IJ el-Musnetiu se prenosi od Enesa da je Poslanik, sallallahu alejhi

w sellem, rcklo: "Vjera iorjeka füje ßprcwa dok njegovo vce nqe.

isprawlo, a njegovo srce nie isPralno dok ljüi nisu zaitiien-i od

niegovog pziia. " O to pokazuie da .ie Poslanik' sallallahu alejhi

ve iel lem. postavio cistocu srca kao uvjel t isto(e vjere' a öi5to(r ' i

jezika kao uvjet öistoae srca.

Tirnizi biljeä hadis koji prenosi Ibn Omer: "Ne prcPuitaite se

prekolnjernom govoru, a da se ne Prisjeiate Alldha, jer prekomjetni'pouo,

Lez ,pon,nionja Allaha iini 'rtc neotetl1him a osoba'nalutlaljenija

od Allahajeste osoba s neoqclritim srccm t6

Omer ibn el Hattab, neka je Altah zadovoljan nj ime rekao je:"Osoba koja mnogo govorijeste osoba koia iesto öini greSke, a

onaj koji testo öini greske, öesto öini loöa diela Za Dzehennem

je ovako öest greinik Prednost." l'

U hadis koji prenosi Muaz' Podanik, sallallahu alejhi ve sellem' je

rekao: "Hoiei Ii da ti kaiem koko da postignei kontrolu nad svim

ovim?" Na to Muaz odgovori: "O Poslanite' hoiu:' Poslatlik stari'sroj

iezik izmedu dva prsta i rete: "KontrcIiii ovo" Na to Muaz uPito:"lesmo Ii odgowrii za ono lto kaiemo?" Poslanik' sallallahu alejhi ve

sellem, reie, "Neka tvoja majka bude uctijeljerc zbog tvog gubitka!

t5 DaiJ hadß,El Mwzati, l/234; i Et'lraki u djelu El'Ihja,8l1539t6 Daif hadß, T||im\zi, Kitab ez'zuh d' 7-92, garih niko 8a n€ Prenosi

osi; Ibrahima ibn Abdullaha ibn Hatiba, kogasahabi Pominje, l/43'

rekav(i da je ovo iedan 8a.ib-irdd,' koir mu se PriPisuje'17 Daif-hadß,lbnH:öb^n, El Bejh€ki, i El-lraki t1 njeSovom izdanju El-

lhjaa, 8l \541.

Postoji li iita veie o.l Posljeclica jezika ito bau ljude na njihova lica(ili je rekoo na njihote rtoseve) u D2ehennem? tt

Ono Sto se misli pod 'posljedicama jeziki' jeste kazna zakazivanje zabranjenih stvari. Öovjek pomoöu svojih djela irijeii sije dobro ili loöe. Na SudDjeDr öe daDu poZnjeti plodovedobrog ili loöeg. Oni koji siju dobre rijeii i djela, Zanju öast iblagoslov, a oniko.ji siju zle rijeti i djela, ubiru samo Zaljenje itugu.

U hadisu koji prcnosi Ebu Hurejte stoji:"Najveii uztoci ulaska Ijucliu Diehennem jesu drije stvori: usta i stidni dijelovi."te

Ehu lTurejre prenosi da je Alldho! Poslanik, sallallahu alejhi vcsellem, rekao: "eovjek kazuje ijeii iijih posljedica nije svjestan,a zbog kojih biva Poslan u .lubine DLehennema koje su viie na jcnzmak izmedu istoka i zapada.'2o

kti hodis bilje,i Tinllizi uz neznatne nejednakosti: "Covjek kai.efiello ito sllatra bezazlenin, a zbog toga te biti baien u dubineD ieh e n n em a uda lj ene s e datn deset go rli na.''

Ukbe ibn Amir rekao je: "Pitaa som Posla ika ita je najboLje tla bibili spaieni?" Podanik, sallallahu alejhi ve sellem, rete mi: "Cuvoj

svojjezik, utitli suoju kuiu dot'oljnom za oiuvanje tvoje priwlnastii iali zbog lolih djela;'1

' " Sarrr l - l r , r / is. Tinnir i . t l -Hrkim s,hrb,.t' Sahih-heuiis,'fitfüzii Ahmed, iakoder El Haknn i Sahabi.'�o Buhari n,(rraü er riftak iMus)im u djel\r Kitab ez zuhud.ztTirmizi. Kitab ez-zuh d, orküe da jehndis hasen gaib.D Tnnizi tt Ktab ez-zuhr.J uz neznatno drugaaiji slijed rijeii, on kate

daje haclis ldsa,. ovaj red rijeöi biteri Ebu Nailn u ll Httd,.

Od Sehla ihn Sa'da prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve

sellefi, rckao: "Svakome ko moie garuntirati 20 svoj jezik i nitlt']

tijesta, ja garcntiram DZennet'r3

Ebü HurcFe, eka je Allah zadovoljan njine, pre osi dd je R)sla tlik'

sallallalri alejhi w sellem, rekao: "Neka svako ko tjeruje u Swlnji

dafi govoi dobro ili nekd iuti aa

Tako govor moze biti dobar kada je pohvalan, i loö, u tom

sluöaju je haram.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem' rckao je: 'Sve ito djeca Ademolo

kaiu jesfe Prctiv fijih, osim Podslicanja fid dobro i odt'raianja oci zla

i spomirjanja Alloha, neka je uzriien Or." Ovo biljez€ Tirmizi i

Ibn Madie po izvoru Umu Habibe' neka je Allah zadovoljan

njome.:5

Omer ibn el-Hattab posjetio je Ebu Bekra, neka je Allah

zadovoljan obojicom, i vidio ga kako Prstimr 1'uöe svoj jezik'

Omer reöe: "stanil Neka ti Allah oProsti!" Ebu Bek odgovori:"Ovaj me je jezik doveo na opasna mjestal'r6

Abdullah ibn Masud veli: "Tako mi Allaha, osim Koga netrla

drugog boga, nista ne zasluzuje dugu zatvorsku osudu' osim

moga jezika." Takoder je znao reai: "Neka moj iezik govori

z! Buhari, Kitab er-tikak, I 1/30s ' u djelu K'raü el l, udud' t2 It13'�aEl Buhari, Kitab'e"'rikak' 1l/308i Muslin, Kitab el inan' 2lI8

Porpuni hJdß glasr: Nela s"aÄo ko vt?tuje u Allaha i Sud'y dan

iovh aoa,o ni,aa suti t eka 'vaka ko vteru)P u Allaha i sudni' daa

Ludr veliLoduian pr na ion su'iedu t neka'vakoko vjeruje u Attdtto

i Südnji dan bude lelikodu:an Prena srom gostu2 O v r j h a d i s j e h a s e n b i l : c ; e g r l i r m i / i u K r i a b e t n h u d u t l 6 t t M d d i e

u Ktab et i ranL'Tnnir iP,.r Ie kl . r ' i l icrruo kao &a'en SdrrÜ Ne Prcno' ig" niko oi im Muhcmmeda ,bn i / rd. ibn Hani\a

'�6 Ebu l:ila, Bejheki i Es-sujutikarakteriir 8a kao /?ase'

dobro, i bit ie od koristi; suzdrZi se kazivanja zlih stvari i bit aesiguran; u suprotnom ae samo naai Zalostl'

Ebu Hurejre prenosi daje Ibn Abbas rekao: "Covjek nete osjetitivedi bies ili ljutnju ni zbog kojeg diela tijela, kao Sto ae osjetitizbog njegovog jezika, osim ako ga Dte koristio da govori onolto je lijepo ili podstiae na dobro."

El-Hasal je rekao: "Onaj ko ne moze iuvati svoj jezik ne moierazum.jeti svoj rlirl'

Najmanje Stetna mahana jezika jeste govor o onome Sto senekoga ne tife. Slijedeai je hadis dovoljan da ukaze na ötehrostove nrahane: "U /jepot'a ßlama jerlnog iovjeka spada i to da se klonionoga ito ga se fie tiie.''1

Ebu Ubejde prenosi da je El-Hasal rekao: "fedal od znakovaAllahovog napuStanja roba jestekada ga uöini prezaokupljeniDlonim ito ga se ne tiöel'

Sahl.je rekao: "Svako ko govori o onome Sto ga se De tiöe li5enje iskrenostil' Kao Sto je veö ranije pomenuto, ovo.je najmanjeStetna mahana jezika. Postoje ml1ogo gore, poput: klevetanja,traöanja, opscelog i zavodijivog govora, dvoliönog govora,hvalisanja, prepiranja, rjeikarja, pjevanja, laganja, ismijavanja,izrugivanja i neistinitosti. Takoder, postoje mnoge mahanekojemogu utjecati najezik, povesti niegovo srce i dovesti do gubitkasreie i zadovoljstva üa ovom svietu, te gubitkam, uspjehai dobiti na onom svijetu. Allah je Onaj Kome se okreöemo iobraöano za pomoa.

Nekontrolinni Pogledi

Nekontrolirani pogled ima za posljedicu daje onomekoiigleda

privlrtno ono i lo glcdu r da on u'.rduje ' l lLu onoga "to vrdi u

;voje srce. Ovome mote uslrJedil i nekoliko vrsta Pokvarenostiu srcu öovjeka. Ono öto slijedi jesu neke od njih

Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckoo:"Pogled

je otrovnd slijela iejtafiova. S..3akome ko s1usti svoj pogled, On ic

mu potlariti svjeiinukojuie pronaii u svome''r.u na Dan ktldn Gd

Sejtan ulazi sa pogledom, jer on s njim Putuje, vetom brzinom

od vjetra koji puie kroz prazan Prostor On tini da ono sto

vidimo izgleda ljepie nego sto uistinu jeste, te to pretvara u

idola koji srce obozava. Tada mu daje lazna obeöanja o [agradi,

pali vatru strasti u njemu, i podstiöe na zabrarljena djela, koja

öovjek ne bi utinio da ne postoji iskrivljena slika.

Ovo odvraia srce iöiniga zaboravnim u vezi svainim pitanjima

Ono biva postavljeno izmedu sarnoga sebe i njih' i tako gubi

pravi put i upada u zamku slrasti i nezDanja Allah Uzviseni

rekao Je:"I ne slijedi onog iije smo *ce da Nas spominie

ttmarnim uiinili M, i koji strost svoj! slijedi i tijeje djelo od Istine daleko;' (El KehJ 28)

Nekontrolirani pogled uzrokuie sve tri nevolje. Reöeno je

da izmetlu oka i srca Postoji neposredna veza; ako su oöi

'�3 Dai, Et Taberani, 8/63r E]-l-hkim, El-Mrnedlek, 4/ll4; Ahmcd, ElMLtsnerl,5/264.

'�1 Sahih, Tftmizi, Kitab ez zuhud,6t607; AhIIled,, Et-Musne.!, t/20ti essa ti, EL-Fath ar-Rabbant, t9l2s7r hadis br. t2 u Nevevtevom djetu" Cetrdeset hadi\d'

pokvarene, onda ih srce slijedi. Ono tada postaje poPut gomilesmeta na kojoj su nakupljene sve neöistoöe i truleii, tako da

u njemu nema mjesta za ljubav prema Allahu, upuaivanjaN,€mu, De posto.ii svjesnost da ie On prisutan, te tal<vo srcenema radosti radi Njegove blizine - samo stvari suprotn€ ovimmogu se nastaniti u ovakvom srcu,

Nekontrolirani pogled znati neposluinost Allahu:"Ti rcci tjerflicina ila obore svoje poglede, i daiwajü stidna njesta s|oja, to im je iednije! Allahzbiljo zna sre ito otti ihß!" (En Nür 30)

Samoona.ikojislijediAllahovenaredbesretan jenaovom svijetuiiedino i€ rob posluian Allahu uspjeti na onom svijetu.

Povrh toga, kada pustimo pogled da slobodno luta, tada se nasesrce puni tamom, bai kao Sto onda kada oborimo pogled, unaöe se srce nastani svjetlost. U istoj suri UzviöeniAllah kaie:

' A II ah j e srj e tl o s t neb e nrt i Z emlj e ! P I imj er j e sv j etl o s tiNjegore kao tarna u kojoj svjetiljko je! A svjetiljkaje ! stoklenici, o staklenica koo zvijezda blije:tetakoja se pali s blagoslor)Ijerng drteto ttaslinora, iiistoinogo, i zapa&roga! UIje njegoto gotovo dosija, prcmila go votro füje fü dotokla! 9jetlost fladsvjetlom! Allah upuiuje svjetlosti Srojoj koga Ohoie i Allah narodi ljudima primjere Svoje, a Allahzbilja zfla sraku stvo/!" (En'Nür 35)

Kada .ie srce u svietlosti, bezbrojna dobra dolaze mu iz svihsmjerova. Ako je u tami, oblaci zla i nevolja stizu iz svihsmjerovada se nad niim nadviju. Slobodno lutanje pogleda öinisrce nernoanim da razazna istinu od lazi, sunnet od novotarije;

a obaranje pogleda u ime Allaha Uzviöenog omoguauie mu

ostrouman, istinski i istaknuti uvid.

Pravovjerni je öovjek jednom rekao: "Svakome ko obogati

svoje vanjsko ponaöanje slijedenjem sunneta, a unutlanju duiu

obogati pomnim promiSljaniem, odvratiPogled odzabranjenog,izb.iegava sve Stoje sumnjive Prirode, te se hrani samo onim Stoje halal -unutarnji pogled nele nikada zakazatii'

Nagrade za djela jesu raznovrsne. Allah ae onome ko odvratipogled od onoga öto ie Allah zabranio Podariti neizmjerno

svjetlo njegovom unutarnjem pogledu.

P rekomj erno uzimanj e hrane

Uzimanje malih koliöina hrane jamöi nieZno srce, jak

intelekt, ponizno vlastito biie, oslabljene strasti i blagü laravNeskomnost u jelu uzrokuje suprotne osobine od onih hvale

vrijednih.

El Mikdan ibn Ma'ti lakrib velii'Cuo sam Poslanika, sallallahu alejhi

ve sellem, daje rekao: Sin Ademov nema niita :to moze naPunitL a

t ifi e izazvat i v eie Alldhoto nezadot olj stva p ote d nj e govog st om aka.

Nekoliko zalogaja mu je dovoljno do odrZi sroju snagu A ako mora

nopuniti stonak, onda neka jedfiu treüM naPuni htanom, drugu

trctinu Piiem, a tretu onavi plaznu zbog lakieg dßaflja'?e

Prekomjernost u jelu podstiae na öinj€nje mnogih zabranjenihdjela. Ona öini tijelo sklonim nepokornosti Allahu i iini da

ibadet i posluinost izgledaju zamornim, a ova su zla sama Posebi dovoljna. Pun stomak i prekomjernost u jelu uzroci su

" Sdlr ifi, Ahned, dnl Mür ned, 41132, Es Sa ri. El Fath eLRabbani, t7 188;Tnmizi, Kibb ez-zuhud, 7 | 5r.

d

t

- 3 ( ) 3 r

mnogim loöim djelima i smetnji ibadetu. Onaj koji se saöuvazla prejedanja sprijefio je v€liko zlo. Sejtanu je jednostavniiekontrolirati osobu kojaje hranom ipiaem napunila svojstomak,zato se kaZe: "Puteve Sejtanove ograniöite postoml'ro

Prenosi se da je jednom prilikom skupina mladiöa iz plernelaIsraelöana ainila ibadet i dosloje vrijeme da prekinu post. Tadaje jedan od njih ustao i rekao: "Nemojte previie jesti, jer aeteoDda previse piti, a onda aete previse spavati, i tako iete previSetoga izgubiti:'

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi, neka jeAllah njima zadovoljan, neri.ietko su bili gladni. Premdaje razlogtome öesto bio Dedostatak hrane, Allah je Svome Poslaniku,sallallahu alejhi ve sellem, odredio najbolje i najpovoljnijeuvjete. Zbogtoga su Ibn Omer injegovotac prije njega, usprkosobilnim koliöinama hrane koje su im bile dostupne, sveli svojenavike u jelu na one Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem.Prenosi se daje Aiöa, nekaje Allahnjome zadovoljan, rekla: "Od

vremena kada su doili u Medinu, pa do Poslanikove, sallallahualejhi ve sellem, smrti, Muhammedova, sallallahu alejhi vesellem, porodica nikada nije pojela svoj hljeb napravljen odZita svake noai u tri noöi zaredoml'rr

Ibrahim ibn Azamveli: "Onajkoii kottrolira svoj stomakmoZekontrolirati i svoj drn, i svako ko kontrolira svoju glad, moiekontrolirati svoje lijepo ponaianje. Nepokornost prema Allahunajbliiai€ osobi kojaje sita i öii je stomak pun, a najudaljenijaod osobe kojaje gladnal'

r0 Daf; ne nalazi se u veöini izvora sunneta, alije spomenut i cazaltevomdjelu El-Iftja,8/1a88.

't Brhaji, Ktab eI utina, 91549i Mt)s!im, Kitab ez zuhud, 81 105.

Loöe druitlo

N€potrebno druZ€nje jeste hroniöna bolest kojaje uzrok velikihnepravdi. Koliko su puta lo5a druStva i midusobno mijeöanjeoslobodili ljude od Allahove velikodu5nosti, usadivli nesloguu njihova srca, koju ni prolazak vremena, pa makar to wijemetako dugo trajalo da je bilo dovoljno da se planin€ istoPe, nijemogao ukloniti. U odrZavanju takvog drustva, öovjek mozeuoöiti korüene gubitka, kako u ovom, tako i onom zivohr'

DruStvo za roba treba biti korisno. Da bi to postigao, trebapodi.ieliti ljude u öetiri kategorije i biti Pazliiv da ih nepomi.iesa,jer kada sejedna od njih Pomijeia s drugom, z1o moZe pronatiput do ni€ga.

Prva kategorija jesu oni öije je druitvo PoPut hrane:ono je prijeko potrebno, i noöu i danju. Kada öoiek jednomtu ispuni svoje potrebe, on to dmstvo naPuita samo dok se nerode novi zahtjevi, i tako iz dana u dan. Postoje ljudi koji imajuznanje o Allahu, Njegovim naredbama, spletkama Njegovihneprijatelja, te o bolestima srca i natinima njihovih lijeöenja,oni koji Zele dobro kod Allaha, Njegovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, i Njegorih robova. Drugovanje s ovakviml.iudima uspjehje sam po sebi.

Druga kategorija sastavljena je od onih öije je drultvopoput lijeka. Oni su potrebni samo kada se bolest Pojavi Kadaje öovjek zdrav, potreba za njima nije prisutna Medutim,provoalenje vremena s njima ponekadje neophodno za sredstvaza Zivot, poslove, savjete i tomu sliino- Onda kada se potrebaispuni, njihovo druitvo treba izb.iegavati

:t3 -

Treda kategorija jesu oüi ite je drujtvo Stetno.Mijesanje s ovakvim ljudima jeste poput bolesti, sa svomraznolikoSiu i razliöitim stupnjevima, snagama i slabostima.DruZenje s jednim ili s nekima od rjih jeste poput neizljeöivehroniine bolesti. Ako öovjek ima njih za drustvo, neae imatikoristi ni üa ovom ni na onon {etu, a zasigurno öe izgubjtii na polju vjere i äivota zbog niih. Ukoliko ie njihovo druitvoobuzelo öovjeka i stvorilo opstoinost najakim osnovama, ondato postaje fatalnom, zastraiujuaom bolesti.

Medu ovim liudima jesu oni koji Diti govore dobro o koje semoie okoristiti, niti pailjivo sluöaju druge da bi se o njihovgovor okoristili. Oni ne poznaju svoie duöe i postavljaju svojabita u njihova zakonita mjesta. Kada govore, njihove rijeöipadaju na srca sluiatelja poput batina, a puni su divljenja iuzitka zbog svojih rijeöi.

Oni uzrokuju nevolje onima koii su u njihovom druSti.,u, asmatraju da su slatki miris samog skupa. Kada Sute, teii su odmasivne stijene, prete5ki da bi se ponijeli ili iak povukli.r,

Sve u svemu, mije5anje s bilo kim ko je loS za neiiju du5u Detedugo traiati,pa makar to mijeöanje bilo nemoguae izbjeti. Jedanod najneprijatnüih aspekata Zivota öovjekovogjeste da ga muaiosoba s kojom.je mijeianje neophodno. U takvom odnosu,rob se moZe prihvatiti liepog ponaSanja, predstavljajuai gasamo vanjskim izgledom, a uzasavajuai se od njega unutarnjimbiöem, sve dok mu Allah ne podari put da se izbavi iz ,evolje isredstva da se rijeii ovakve situacii€.

Öetvrta kategori.iajesu oni iijeje drustvo sama kob Toje popul lrovanja, ir lva pronalazi :erum il i nestaie Mnogi l iudi

spadaju u ovu kategoriju. To (u l judi Puni vier"kih novot3rija i

zavodenja s Pravog puta, oni ko.ii naPustaju uienje Poslanika'

sallallahu alejhi ve sellem, i zalaZu se za druga vjerovanja. Ono

Sto je sunnet Dazivaju bidatom, i obratno Öovjek koji.je iole

pam€tan ne tr€ba sjediti u niihovom drustr'u ili se s njima

mijeiati, jer, u suprotnom, rezultat je smrt njegovog srca ili, u

najpovotnijem sluöaiu po njega, ozbiljna bolest.

Ono ito srcu daie Zil,ot i o/sktbu

Potrebno je znati da je ibadet neophodan za dobrobit srcaöovjekovog, na isti naöin na koji su hrana i piöe neophodniza tiielo. Sva su loia djela poPut otrovne hrane i neizbjeznoütete srcu. Öovjek osjeaa Potrebu da öini ibadet GospodaruUzviienom jer je u stalnoj potrebi za Njegovom Pomoti.

U cilju odrZavanja povoljnog stanja tijela öovjek se drzi strogihpropisa. On navikom i nePrestano uzima dobru hranu ujednakim vremenskim intervalima, te je brz da se oslobodiötetnih elemenata, ukoliko gr€Skom pojede ne5to loie.

Medutim, dobro stanje aovjekovog slca jeste od mnogo veaevarnosti nego stanje tijela. Povoljno stanje tijela omoguaavamu da vodi zdrav Zivot na ovom svijetu, a dobro slce muomogutavamu sretan iivotna ovom svijetu ivieöno blaienstvona slijedeiem.

Kako smrt odvaja iovjeka od ovog svijeta, smrt srca ima zaposljedicu vjeönu oevolju. Pravoierni aoviek rekao jejednom:"Kako je samo öudno da ljudi tuguju za onim öij€ je tijelo

r T P r e n o s r s e d a j e L s S a f i . n e k ä j e A l l J h / r d o v o t j r n n i i m e . r e k r o : . . U v , i e kkrdd do\xdnd osob,r : iedne pokr.r j mene. srrrnr na koioj , jedi uvi jek,zgreda nrz, od one nr kojoj ja sjedimt

3 5 -

umrlo, a nikada ne tuguju za onim öie je srce umrlo, a smrt jesrca mnogo ozbiljnija!"

Tako je ibadet prijeko potreban za dobrobit srca. Vrijedno jespomenutisli jedetadjelakoja su neophodna za rrce: spominjanjeUzvisenog Allaha, uöenje Kur'ana, traZenje Allahovog oprosta,öinjenje dove, donoaenie salavata na Allahovog poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, i namaz noiu.

l'o{lnr4i,' 6

SPOMINJANJE ALLAHA I UEENJE KURANA

Tbn Teimija je napisao: Spominjanje Allaha jesle za srce ono

Ilto 1" uod, za ribu l sla se desi s ribom kada je izvadite iz

vode?'' lmamSemsuddin ibnel Kajiim je u svoj<;lknjiziEl-Vabil

es-sajjib zapisa.o skoro osamdeset koristi koie nosi zikrullah'

Navest iemo neke od njih, a upuaujemo öitaoca na ovu kniigu

zbog njene velik€ vriednosti.

Spominjanie Allaha jeste osPksrba i za srce i za dulu Ako je

oäur-"t" öouj"ku, on Postane poPut tijela kojem ste oduzeli

hranu-

Spominjanje Allaha takoder udaljava öejtana' Potiskuje ga i

slama; nosi zadovoljstvo Samilosnog, Moönog i Uzvisenog,

uklanja brige i poti5t€nost iz srca, odijeva ga u sreiu i ladost,

osvjetljava srce i lice, a onaj koji spominje Allaha ogrnut je

plaltom dostoianstva, blagosti i sieZine Ono ulijeva ljubav

prema Allahu, strah od Njega i uPuöivanie svega Niemu Ono,

iakoder, poveöava Allahovo sPominjanie Njegovih robova,

kako se u Kur'anu kaZe:"sjetajte se vi Mene, pa iu se i Ia sieiati vas:'(EI-Bekate,152)

- 3 6

Yeak i kada bi ovo bila jedina nagrada za spominjanje Allaha,to bi bila dovoljna milost i öast, ierje takvo srce uvijekoslobodeno i svjesro lo5ih djela.

Premda je spominjanje jedno od najjednostavnijih oblikaibad€ta, milost i öast koje ono za sobom nosi ne n]oie se doseöini na iedan drugi naain. Ebu Hurejrc prenosi cla je Poslanik,salla ahu alejhi ve sellem, rckao: "Ko bude izgovarao:'La ilahe ilLeLLahu vahdehu la letike lehu, Iehul mulku ve lehul hamdu ye huyeala kulli iej in kadi' '(Nema hoga osim Allaha ledinoga, Koji Sebirarnoga nema, Njemu pripadd svd vlast i zahyahost, i Njegova jemo( iznad svega)', cinelno po stotitru Puta, ke:ll da je oslobodio desettobova,a bit ie muupisdno stotinu dobtih djela, a izbrisano stotinuIoiih,a bit te i toga dana zaltiten od iejtana sve dok noi nefiastup|Osim toga, rliko ne moZe uiiniti ne:to vrednije od toga, osim onogakoji viie püta izgoyori aye iieii.'\3

Diebif plenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Za

onoga ko izgotori: 'Subhanal-Lahi ve bi hamdihi' '(Slavljen neka je

Uzviieni Allah i rcka Mu je hvala)', bit ie u D,ennetu zasaden

Ibn Mesud, nekaje Allah zadovoljan njime, rekaoje: "Veliöanje

Allaha, neka je uzvisen On, drale mi je nego da potrosim istibroj dinara (broj koliko puta Ga veliöam) na Allahovom putul'

Spominjanje Allahajeste lijek za tvrda srca.ledanje öovjek rekaoEl-Hasanu: "O Ebu Saide, ialim se na tvrdoiu moga srca." Onmu na to odgovori: "SmeKaj ga spominianjem Allaha." Mahulje rekao: "Spominjanje Allaha znak je zdravlja, a spolninjanje

uBuhari, Kifd, ed-daayat, ttl2lt: Muslim, ,(ifaü ez zib yed-dua,l7/16.

ra Sahih, Tirmizi, (itdü ed ddavat,9l433.

ljudi jesie poPut bolestil' aovjek je pitao Selmana: "Koie je

ia;soile al"toi'l u on tnu ie rekao: "Nisi li proöitao u Kur'anu:

'I sjeiati se Allaha posluittost ie nrjt'eia:"

\Fl-A krbLtt,451

Ebu Muso prenosi rla je Poslanik, sallallaln alejhi w sellem' rekao:"Onai ko spominie Allaha u odnosu na onoga koji Ga ne sPominje

1e*e poput iivog u odnosu na mürog''s

AbrluUah ibn Büsr pre osi da je jedan iovjek rckao Poslaniku'

sallallahu alejhi ve sellem,: "Zaista lxi je püno proPisa ßlama' Po ml

kaii nelto lto tu uvijek moti izrriavati"On mu reie:"Neka ti je jezik

uvijek vla2an orl spominjanja Ilzviienog Allaha'\6

Stalno !pomintar)je Allaha Po\ecava dobre sviedoke za roba

na Sudnjem danu Ono je sredstvo koje ga spreiava da krene

stranputicom, kao öto je klevetanje, prenoienje rijeti i tomu

süön;. Jezik ili spominje Allaha i Njega se sjeia ili govori

PogreSne stvari.

Kome su vrata sPominjanja otvorena, otvoren mu je izlaz ka

njegorom Cospodaru Uzvlsenom i Hvaljenom kroT koii

Ce pronaci ono i lo lrazi Ako nade Allaha na3ao je sve Ako

propusti priliku, ProPustio je sve

Postoji nekoliko natina spominjanja Allaha: spominianje

Allahovih imena, Niegovih svojstava, sla܀nje Njega i

uputivanie hvale Njemu. Sve ovo moze imati formu' kao sto

i", "N"tu i" slavlien Allah'; "Neka je hvala Allahu"; "Nema

toea o.im'Allaha. Co\jek moie !pominjati Al laha kaziva1uci

Njägova irnena isvojstva' primierrce: Allah U?vi3eni I Hvalleni

ts Bvhari. Kitab ed'.taal'aL, 11/208; el-Hakim, I('iab ed'dua' 11495'\6 Tirmizl, Kitab ed-daaYat,9l3 14

- : l u 3cl

öuje sve öto Niegov rob kale i uCini'l ili napominjuii ono üto jeOr naredio ili ono öto ie On zabranio, kao; "Allah Uzviöeni iHvalieni naretluje nam to i to, a zabranjuje to i to':

Alläha robovi Niegovi mogu spominjati govoreii o Njegovimblagoslovima, a najbolje spomirjanje Allaha jeste uöenie Kur'ana,jer ono sadrZi lijek za waku bolest srca. Allah Uzvileni kaäe:

"O ljudi, doila eam je od Gospodara valega pouko ilijek za ono lto je t grudifia, i Praria Sstazo, i milostujemicima !' (Junus, 57 )" U Kur'aru Mi objatljujerflo oro lto je lijek i fülostvjemi cirr1a," (El- krd, 82 )

Svaka bolest srca rezultat ie strasti ili sumnii, a Kur'an je liiek zaeboje. U njemu ima dovoljno jasnih znakova i dokaza pomoöukojih se moze razluöiti istina od neistine, tako da lijeöi svakubolest sumnje koja unistava znanie, razumiie!'anie i percepciju,omoguiuju€i ljudima da vide stvari ooakvima kakve oneuistinuiesu.

Svako ko prouöava i dozvoljava da mu srce upi.ie Kur'anprepoznat öe istinu i lai, i moöi öe ih razlikovati, ba$ kao Sto jeu sta[iu razlikovati noa i dan.

On lijeöi bolesti koie se javljaju usljed sbasti, jer se u njemunalaze mudrost i dobar i koristan saviet. Ovim se preporuöu.ieizbjegavanje ovowjetskih dobiti i teznja ka ahiretu.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao je: 'Onaj ko ätli daroli Allaha i Njegowg Poslanika neka uti Kur'ani'7

37 Saif, munkar. Pogl€dati komentar na ovaj hadis n djelv Tahzib et-tahzib,21222,Ibn HadLe\ bsan el-Mizan,21183 i El-DZami es-sasir,6/150, Es-Süjuti.

Kur'an.ie najbolii naöin da se öovjek pribliZi Gospodaru, neka

ie Hvaljen i Uzvisen On. Habab ibn el-Erat rekao je jednom

öovjel<u, "Pribliri se Allahu öto moies vi$e i uPamti da je

najbolji naöin onai koiim je On najzadovoljniji, a to je da

koristis Njegove rijeöil'

Ibi Mesud veli: "Ko voli Kur'an tai voli i Allaha i Poslanikal'

Osman ibn Affan, neka je Allah zadovoljan njime, rekao je "Da

suvasa srca uistinu öista, nikada im ne bi bilo dovoljno ufenja

Allahovih rijeöii'

Tako je raikorisni.ia stvar za Allahovog roba da Ga nePrckidno

spominje:'A doista, stca se srniruiu Pi svakorfl Allahoromsponeflu:' (AtRa'd,28)

Najbolji zik jeste uöenje Itujige Allahove, neka ie uzvi5en i

slavljen On.

Poglavlje 7.

TRAZEN]E ALLAHOVOG OPROSTA

prost je itit od ötetnih posljedica lo$ih djela, te niihovogprikdvanja. Trarenie oprosta spominje se neprestano u

Kur'anu, a na nekim miestima je naredeno:"I oplosta od. Allaha tnZite, Allah *ilja platta is amil o stan j e ! " (El - M uzzammil, 2 0 )

Na drugim mjestima Ailah hvali onoga koji tmZi oprost:"I oti koji budu optost u oseit .lana ttuZili-.:'(AIu Imrdn, 17)

A na nekim nam kate da On opraita onome ko oprost traZi:Akoji toujekzlo kakto ütud| ilipterna sebirrepturduueifli, pa se potom Allahu za oprost obroti, taj tertidjeti da Allah grijehe puita i .la je sornilostan,"(En-Nkd, 110)

Trazenje se oprosta öesto vezuje za pokaianje, kada se oprosttraZi jezikom. Pokajanje ie ostavlianie losih djela svojim srcemi tiielom. Trazenie oprosta sliti dovi, u smislu da se Allah,ukoliko teli, odaziva i opralta onome koji to od Njega traü.Ovo j e naroöito sluöai k ada dua d,olazi iz srcakoje je optercöenolo3im dielima ili se upuöuie u dobu najpovoljnijem za njeno

usli$avanje. kao sto je rano julro ili odmah nakon namaza

Pr"nori." d" 1" Lukrnun jednom rekao svome sinu:"Sine' stvori

naviku da iezikom svoiim izgorarai rijeöi: Allähu' oProsti mi;

ier postgi'doba dana u kojem Allah neöe odbiti roba ko,i mu

se obr.acal'

El-Hasan ie rekao: "Öesto trazite Allahov oprosl u svo''rm

koöu-u, "o.tolo-, n" putu, na öarliji, na sastancima' gdje god

da ste. Nikada ne znate kada de vam oprost biti Podarenl'

Ebu Hureire prenosi da je Poslanik' sallallahu alejhi ve sellem',tekao:"Tako mi'Aiaha, molim se za Allahov oprost i upuiujem Mu kajanje

ile od sedandeset Ptta fl4 dan:'s

ibu Hurejre je rekao da je tuo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem'

kako kaL: lCoviek je uünio gijeh, Pa je rckao: AIIahu' potinio

sam etirch Pa n1; op;osi Allah je rekao:'Zna li Moj rob da on ima

c*ioäoi. xoji ipralta grijehe i Pomaze nu? oPraltam svomc

rob)! Proilo ie ,temena, pa je torjek oPet Poüt1io gtijeh' Pa je rckao:

A\|ahu, poöinio sam gijih pa mi oprosti' Njegott GoEodar rete: Zna^

i UoirLA do on i^idotpodara, Koji opraJra grijehe i Pomaze nu?

Opraitam Svome robu . Pa nakon nekogurenena tovjek potini io3

iehan grijeh, pa Atlahreie: 'Zna li Moj rob da on ima Gospodara

'i"1ii ofrii, grijrn, , poma2e mu? opraitam svome räbu Robe' ini

kako 2elii. Podario s^ttl ti optost. -"

On, neka ie uzviöen, ovo je rekao tri puta'

Ovo znaöi da ie öovjeku podaren oprost jer je nastavljao svaki

fot au g" tr"ii k"an je poöinio grijeh' Öini se da je ovo bilo

ts B\rtrari, Kitab ed-daal'at, lll lol$ Buhari, Kifoü et-teehid, l3l466i M|u'sl\m,

1717S.

Kitab ez-zikr Yed-dua'

primjenjivo sve dok njegovo traienje oprosta nie u sebi nosilonamjeru da posli.je ponovi grijeh.

AiÄa, neka je Allah zadovoljan njome, rekla je: .,Sretan je onajko (na Sudnjem danu) nade medu svojim djelima mnogo dovaza oprost."

Drugim rijeöima, traäenje Allahovog oprosta jeste lüek za svaloia djela.

Katadeje rekao: 'Ovaj Kuran upuiuje na prepoznavanje bolestii njenog lijeka. Vaia bolest su vali grii€si, a vas ie lijek trazenjeAllahovog oprostal'

Ali ön Ebu Talib, neka je Allah zadovoljan njime, rekao je:'Allah ne daje nadahnuie za trarenje oprosta nijednom ro6ukoga ieli kazniti."

Pogltvljt: 8.

DOVA

aavemosuii i Uzviaeni Allah naredio nam je da Mu se

Jobraiämo dovom i obeiao nam da ie nam se odazvati:'A Gos1odar vai rekao je 'Zoltite Mefle! Od't4'at öu

wn s;! zbiljL, o i koji se ohole pred titn do robltju

Meni, u Diehennem ce ttü po"iZefli!"'(El-Munin,60)

Neka je slavlien Sv€moguii Allah, Koji je bezgrani'no

velikoduian i beskajno milostiv. On je uöinio da je öovjekova

dova za ispunjenjem niegovih Potreba i njegovih nastojania

dielo ibadäta koi" za sobo- nosi nagndu, djelo koje On od

nieea zahtiieva i za ko;e On slrogo ukorava ako ie naPuiteno' a

to tine oni koji su opisani kao oholi '

Ebu Hüejrc Preftosi da je Poslanik' sallallahu alejhi w sellem' rekao:"onai koji ni tini dori Allahu izazit'a Njegovu srd'bu'aa

U praur je onaj koji je rekao: "Ne traZi od sifla Ademoeog da

ßpuni poirebu, / Tra2i od Onogeija lttuta nikada flisu zatvorefia'

i'Ähi ie srdit na one koji od Njega ne ttaie, / A sifl Ademor ljltt

je ako od njega traZi!:'

Allah Uzviöeni u Kur'anu kaze:

aa Hasan, Trmizt, Kitab ed'(laaeat 9/313i lbn lMad'e Kitab ed'dua'

2/12581 Et-Hakrm. Kitab ed'dua, t|491

"Onaj Koji se odoziva flesretniku kad ga zazote, iKoji otklaflja zlo!" (En-NenL62)

A koda te roböei Moji za Mene pitaju, Ja sarn,doista, blizu! Odazivam se ,nolbi ,nolitelia ka.laMene moli." (El-Bekare, 186)

En-Numan ibn Bedir veLi: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekaoie'Dovaje ibadet', a ondaje prouöio slijedeai ajet:

'A GoEodar ta! rckao je:'Zovite Mene! Odaant öu%m se! Zbilja, oni koji se ohole prcd tirn do lobujuMeni, u Däehenrem ie uti ponizefi!""(El-Mumin,60)al

Prema navedenom ajetu, veoma je sigurno da ie na dolr.r, kojazadovoljava odredene zahtjeve, biti odgovoreno. Ovo ie zatimpotvldeno slijedeiim hadisima:

Allah je vjetan, i kada iovjek digne svoje ruke pri dovi, AIIah zbogSvoga stida nete dozvoliti da ih spusti fiezadovoüne i prazne.'\z

Enes Prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao:"Nemojte odustajati od dotte, jer je unüten onaj koji ne iini doru.'\3"Nijedan musliman ne uiini dovu Allahu a da mu nije data jednaorl tri stvati: ono po'uruje ßpunjefije onoga ito je tlaZio, satuvana jeza njega za Sudnji Dan ili spreöava da ga zadue slitne nevolje, osimako ,je ono ito traZi loie ili kida rodbinske wzela

" Hasan, Tirmizi, Kit+b ed-daayat, 9/311; ll-Hakim, El Mltstedftk,l/491; En-Nevevi, Xl-Xzkar, str. 525.

a'� Haran, Ttrm\zi, Kitab ed-daayat, 91544; Ibn Madt e, el-Hzkim, Kitabed-dua, ll49TtEh'd!D^\,ttd, Kitab ed-dua, l/497.

a3Dal El-Hakim, El-Mustedrek, 1/493; Ibn Hibban, El-Ad'iiie, str596.

4 Sahih, Tnmizl, Kitab ed-daayat,91923.

Omer ibn el-Hattab, neka je Allah zadovoljan njime' rekao je:IN" u.i*- ." ,u oagovoi, vei za samu donr; jer svako koga

eft"f, nna"ftn" au "elni dovu odmah priziva Njegov odgovor

kada uöini dowl'

PoZelinosti Pfi doYi

Medu njima je i odabir posebnog wemena za dolu' kao Sto su

godi$njica dala Arefata, mjesec ramazan' Petak ' rano jutro -

Takoder tu sPadaiu i Povoljni uvjeti' kao sto ie vrijeme kada

oada klsa, kaäa izlaze vojske koje se bore na Allahovom Putu

i" ir"n rr"t Uao t" n"lazimo na sedidi Ebu Hurcjre Prcnosi da

ä i"äi-i"tt""tf, t tt llahu alejhi ve sellem' tekao:'Allahu je ro.b-' ""iuiiii r"ir tr r t * a, ai' p a poui i ai te s vole dove ka da st e na se d2 di "45

i.ä." "ä"6tr i na wijeme izmedu ezana i ikameta Poslanik'

satiallahu aleihi ve selletn rckao ie: "Dova uiinjena izrfiedu aana

i ikaneta ne[e biti odbij.na 16 Dobro je biti odluian i ugeren u

aäuiouo oau"i*";. f i dovi Poslanik' sallallahu akjhi ve sellem''"i)lir,liti" "a "Ltie rteba reii: Allahu optosti ni ako ze.lit ' ili:

Allahu, smilui mi se ako 2elii" vei Eeba biti odlutan kada Allaha za

neito moli, iet niko ne moze naljefiti AIIaha da üiini fielto mimo

Niepove voke.n'Takoder ie dobrobiti Pod abdestom' okenuti se

oiÄa uei.i i ponoviti dovu tri puta ag

as M\slim, Ktab es'salah, 41200'

4 sahih, Tnr izi, Kitab es'salah' 1t624' Kitab ed-daa1/at' 10153: Eb.u

Dawud, Kitab es'salah' 21224'47 El-Bnhari, rjtab et-tevhi4 r3l448i Kitab ed'daavat' 1U l3q Muslim'

Kitab ez-zikt ved-üß, 17 l 1 .as M\ßlim, Kitab el-dzhad' I2l I52 Ovo je dio dugog hadisa koji Prenosi

FluSuud. neka ie Allah zadovolian niime'

Dovu treba zapoöeti slaveöi Allaha i spominjanjem Njegovihimena i svojstava, traienjem Njegovogblagoslova i donoöenjemsalavata na Njegovog PoslaDika, sallallahu alejhi ve sellem.Zatim onaj koji iini do}1l treba opisati svoj€ potrebe i uputitimolbu, te zavraiti svo.ju dov'u donoienjem viie salavata naPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i slaveöi i zahraljujuti seAllahu, Uzviöenom, Svemoanom.

Vazno .ie da je potreba onoga koji uputuje dour öista i da netraii neito Sto ie zabranieno ili sto kida rodbinske veze.

Onajko öini dovu ne treba insistiratina neodloznom ispunjenjusvojih potreba, niti reii: "Molio sam se Allahu, ali On nijeusliiio moju dorrr." Eü u Hltleie pleftosi da je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, rekao: Allah ie udiliti syaku valu dovu, izuzet, akoPostanete nestrpljiri i kalete:'Traüo sam, oli nije bilo usliieno."\e

Ibn Battal veli: "Ovo znaöi da osoba poine oöajavati, pa öak iostavi dovu, kao da je on onaj ko.ii se udostojio da uputi dovu,ili smatra svoju dovu dovoljnim jamcem za odgovor pa takooöekuje da öe od Gospodara odgovor usliiediti odmah, bezikakve odgode, a nitiAllahovodgovorna dovu smaniujeNjegovuapsolutnu moi, niti Njegovo usliSavanie zahtieva stvorenia ninajmanje ne umanjuje vriednost onoga öto On jeste."

Ovaj hadis ukazuje na jedan od pohvalnih manira priupuaivanju dove, a to.ie da treba biti strpliiv i ne oiajavati zapotvrdnim odgovorom na dor.rr, jer ovim se pokazujepokornosti apsolutoo oslanianie na Allaho.rn pomoö.

a' Br$ari, Kitab ed-daayat,t7 t51.

I 'o' l l trt l i t 9.

DONOSENJE SALAVATA NA POSLANIKA,

SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM

f lhadru koji Prenosi Ebu Huteire ka'e se da j? Podanik

U t"ii,tuniaön, tt sel!?m rckao:'Ko na mene donese icdan

salant, Allah na njega donese deset''a

Naime, iedno dobro djelo zaPisano je kao desel dobrih djela'

" 1"""s'"";. calavata na Poslinjka sallallahu alejhi ve sellem'

jedna je oä najvredniiih stvari koje musliman moie utiniti'

Ibn el Arebi rekaoje:'Ako neko upita o vriiednosti u Allahovim

r-tif.-"' "f, uraäi dobro djelo, bit ie desetosttuko nagtailen

i;i o"'"t , lb0). reii aemo da u njima ima velike vri iednosti '

ü f"run"-rt.;i-au se dobro djelo udesetostruöi' a donoienje

*f"t"" "" Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern'

i".i. a.U- djelo' koj-e, dakle, daje onome ko to uöini deset'".i"."

" Oz"i*tu. poslanik' sallallahu alejhi ve sellem' rekao

J'J" ,qff"ft donese deset salavata na onoga ko donese iedan'salavat na Poslanika. A Allahovo sj€'anje na robove premaiu]e

umnoZavanje dobrih djela. Ovo se dalje potvrduje öinjenicom

da je Allah Uzviseni robu ko.ii Ga se sjeti podario to da 'e se

1l/140; Mushn, Kitab ez zikr ,/ed-.Jua, so Muslim, Ktia& es-rdlai' 4/128

On njega sjetiti. Isto tako, rob koji se sjeti Njegovog poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, nagraden je time Sto ie se on,Posiarik, sallallahu alejhi ve sellem, sjetiti njega.',El lraki_je rekao:'Allahov blagoslov na roba nije Njegovomrobu jedina nagrada, jer kao ito nam ie reöeno u sllJeöemhadisu, Or takoder bil.jeZi deset dobrih djela za roba, a uklonideset loiih djela, i podigne Svog roba za deset deredia.,,Enes ibn Malikprenosi daje poslanik, sallallahu alejhi ve selleln,rekao: 'Ako_san ja spomenut u neiiem pisustvu, ontla keba tladonesete solavat na nene, a ko donese salavat na mene jealnam,Allah,ie na njegadonijeti deset puta." U d.rngojverziji hadisa stoji:"Ko clonesejedan salavot na mene, ALlah ie no njega donijeti deset,izbrkoti mu deset loiih djela i podiii ga za deset deredia.'EtPoslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeii: .Ako

sam jasPofiefiut u netijefi prisüstyu, o da trcba da dofiesete salavat narrene" ukazuju na obavezu salavata u ovakvoj situaciji. Za ovopostoii dokaz t hadisu: "ladan je onaj u tijem sam prisustvuspomenut, a ne alonese salayal na mene.'52Ibn Mesud prenosi da je poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: 'Allah

ima melcke koji lebtie i tlolaze meni da ne izl)ijeste osalavatima koje moj ufimet na mene donosi.,\)

' sar ir , lbm5-Sun lr i - ,1n at.ct i^ n v, . t tcy 'eh.ü. \s2. Tr kode, pogtedalrLv|l)s|t}l, Ktab es satah,4/121.

' li,r:i. Fj.l N.:"i. /.1.* r et.Kuthn ot.t 25. ritmizi. K ab .d. ddavat.a/5l l iAhmed, t / Mrr"pd. t /20t j Et Hdkrm. Kr/db d aua t t>qs." Srr j l . Almed Fl Maj,e. i . LJ84 [n-Ne,ai . Ki tab c< sahv )t43. t6nel-Kal, lmvelr : t .npd je sahth: pogtedat i : D2etaaut. alhaa n, , t t 23.

Ibn Mesud takoder prenosi da je Poslanik, sallallahu aleihi ve

sellem, rekao: "Najbliä meni na Sudnjem donlt bit te o i koji a

flefie testo donose salovttt.'5i

Najbolie ie petkom öesto donositi salavat na Poslanika' sallallaht't

alejhi ve sellem. Evs ibn Evs prenosi da je Poslanik, sallallahu

alelhi ve sellem, rckao" "Zaista je va! najvedniji dan petak' Jer

ie na tdj dan *vorcn Adem, u tom danu je umto i u tofi danu te

nastupiti Sudnii dan Pa iesto petkom donosite salavate a mene'

ier te oni zaista biti mefü predoteni" Tada su ga upitali:'O Allahov

Poslanite, kako ie ti biti predoieni nali salavati, kada te tvoje tijelo

vet biti fttsPadnuto?" Poslonik' sallallahu alejhi ve sellem' otlgovori:"Zaista je Allah zemlji zabranio tijela vjerovjesniko''5

O formi salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellen, Ebu Mesud

el"'Etsari prenosii'Sjedili smo üP|ßustvuSa da ibnUbade'kada nam

ie doloo 'Poslanik,

siollallahu alejhi ve sellem Baiit ibn Sa'd rekao je:'O Allahov Posloniie, Allah nam je naredio tla donosimo salawte

na tebe, a kako .la to iinimo?' Allahov Poslanik' sallallaht alejhi ve

sellem, lutio je. Bili smo uznenireni njegol'ot lutfijom' i zaZeljeli

smo rla ga to nije upitao Kotlatno, Poslanik, sallollahu alejhi ve

sellem, reie:'Recite: Allahu moj, smiluj se Muha medu i jegovon

Dotomstvu, kao ito si se smilovao lbrahimu i njegovom PotomstvuO moj Allahu, blagoslovi Muhamneda i kjegol)o Potomstvo' ka.o lto

si btigoslovio IbÄhima i fljegovo Potomstro Doista si ti hvdljen i

vjeia;.'A onda uiinite taslifi kao ito ste nautili"'6

5a Hasan,'li(mizi, Kitab el v;l/, 2/607t Ibn Hibban' Mevtl/id ez'zeman'

str.594.s5 Sat'ift.lbn Madze, Knd b el'dZenaiz, rl524tEb'rD aavud, (itaü er'sdl'ft'

z'iizoi,� ä^"a, ti e"n *'R,.bbani' 6te Et'Hakim j€ rekao: Hadis je

sdhil,l' u svome dielu ICIab el dzut a' t1278'56 Mtslim, Kitab es salat, 41 123

"5O 5 1 -

I'ttsllrlie 10.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckllo je: "stakome od ras ko

spata, iejtatl zaftie lri tvora oko glave Pri svakom i|'otu PonoNl I

ilzgovori'slijedece: Not jc duga Pa s1ataJ \ko sc probudite t.sjertre

Ailaha. jeion tvor te odvezc ako uzm?te abd1st odveie sc dtug' a.

oko obavite namaz' ollveZe se treü, i ujutro ustafiete P ttt snage I

ästa srca. lJ suPrctnom, ustanete lijeni i zamtöena srca'naNAMAZ NOEU

llah kaäe:"Gospodar troj zbiljo zno da klanjai ti moajeod dvije treöine oti, i polo|ifiu njezinu i treürrunj ezinu! " (EI - Muzzemm il, 20)"I oni koji bdiju rudi Cospodara svogo, niiicepadajuii i stojeiil' (Furhnn,64)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rckao je:'Najbolji namaznakon proPßanih jeste notni aamaz.'91

AiSa, nekaje Allah zadovoljan njome, rekla je: "Izmedu jacije isabaha Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klaniao j e iedanaestrekata. Uöinio bi fdsüm nakon svaka dva rakata i onda klanjao.iedan vitr rakatl'58

Ibn Mesud prenosi da je pred Poslanikom, saLlallahu alejhi ve sellem,sPomenut öovjek koji prespata do mre (a da ne obavi namaz).Poslanik, sallallahu olejhi ve sellem, reie: "To je tovjek u tije se uhopomokrio !ejtan.'5e

5? Muslim,8/s4.sB Bufh^ti, Ktab el ritr, 2147a; Mßlilt, Kitab et thus!.fin, 6/t6.5e Buhari, Ktab ertehedZdZud, 3128; Muslim, Kitab et-musaftin, 6t63.

Ibn Mesud je ustajao dok su drugi

poput zujanja Pöela' moglo se 'uti

svttanja.

spavali, a stalno zujanle,kako dopire do njega do

El-Hasana su upitali: "Kako to da oni koji ostaju budni u noti

imaju najprivlainija lica?" Na to on odgovori: "Jer su bliski

,u ,'*jirn ^Cotpod"tom,

i On ih obavije jednim dijelom Svoje

svjetlostil'

Takoder je rekao: "Öovjek Poiini grijeh' i zbog niega ne ostane

budan u no6il'

|ednom je tovjek rekao pravovjernom öovi€ku: "Nisam u stanju

titi b,rd",t u noti, p" mi daj lijeki' Pravovierni mu odgovori:"Pokotavaj Mu se po danu i On ie te odrZati budnim' medu

Njegovim mkama, u noai:'

Prenosi se daje Sufan es-Sevli rekao: "Jednom mi je uskm'eno

da ostarrem bud"n'u noöi ü toku pet mjeseci zbog grijeha koii

sam uainiol'

Ibn el-Mubarakveli:"Noi kada ie sasvim taflfia, / nade ih kako su buclni / Strah

je odagnao niihov san' pa su o'tali budnima' / Dok oni koii se

osjeialu siguinima u,uoiim 2tvotima / l ihonastavliaju sa svoiim

snom:

6a Rtrlh.|:i, Kitab er tehedLdtud, 3124i M$slilr:-' Kitab el nusafrin' 6165

53

Ebu Sulejman veli: "Budni liudi su zadovoljniji svojombudnosöu u noai negoli su oni ljudi koji se igraju zadovoljnisvoiom igrom. Da nije noöi, ne bih volio viie iivj€ti na ovomsvijetul'

lbn el-Munkadir kaäe: "U ovom Zivotu ostaju samo trizadovolistva: budnost u nodi, susret sa svojim bratom iobavljanje obaveznih namaza u dzematu.

- 5 4

DJEL.'ANJE BEZ ovosvJETSKIH

t\glu ie tt

ZADOYOLJSTAVA

Fbul-Abbases Saidi veli: Covjekje doiao Poslaniku' sallallahu

Lakihi ve selten' itekao'O Allahov Poslaniie nautime eiemu

lto kaÄa uänim, voljet ie me Allah, a i ljudi! Poslanih sallallahu

aleihi ve sellem, rete'mu: Nefioj bili Privrzen ovom svijelu i Allah

ieie voljeti. Nemoi biti Ptivrien onome lto ljudi inaju i ljudi ie te

eoljeti:'nl

Ovai hadis pokazuje da Allah voli one koji vode iednostavanZiuoi n^ ouorn svijetu Reieno je da je voljeti Atlaha najbolje

stanle u kolem öogek mo,e biti, a jednostavan je Zivot najbolii

uvjet u koiem se moze biti.

Jednostavan iivot podrazumijeva suzdriavanje strasti za

ovosuietskim stvarima, u nadi za Primitkom neiega boljeg i

wedn'ijeg. Da bi se ovo laKe PostiSlo' Polrebno ie shvatili da

su stvariza kojima ljudi äude na ovom svijetu bezwijedne u

oilnosu na oIIo öemu se nadamo na onom svrjetu'

Kada znamo da ono Sto Allah ima - ostaje' i da je iivot koii

slijedi bolji i tra.iniji' onda moZemo uvidjeti da je ovaj Zivot

pop,.rt koÄada leda ostavljenog na suncu: on se uskoro istoPi i

6r Hdsdn, lbn Madze, Krtab ez-zuhud,2ll373 '

nestane. Medutim, ahiret, u biti, nikada ne nestaje. Zeljaiovjekada zamiieni ovaj Zivot za sliiedeöi ojaöana ie izvjesnoiöu da sudva rivota neusporediva.

U Kur'anu pronalazimo opise ovog i slijedeöeg Zivota:'Ali vi ste viie pod ,tjecajefi svijet, ovogo, a svijetonoj boAi je, i vjeöan je!', (El-EIa, 16- 17)"Vi Zelite prolazno blago srtijeta owga, a Allah Zelio aj svijet:' (EI Enfal,67)'Oni se nduju 'ivotu ovosvjetskome, a üvot jeovosvjetski spram 2ivota onosvjetskoga tek strariicaprolano :' (Er- R' ad, 26)

Hadisi, u kojima se prekoravaju ovosvretska dobra i opisujeniihova bezvriiednost kod Allaha, jesu mnogobrojni.DZebir ibn.Abdullah prenosi da ie poslani|. sallallahu alelhi veseue.m,prolazio trznicom. Ljudi su se okupili sa njegove obje strane.Tada je naiiao na tlrtvu kozu koja je imola viona kraike uii, i,uzeßi je, rekao: "Ko od ns ieli dobiti ovo m dirhem?', Oni rekoie:''Ne 'elimo da je dobijemo ni za ita, bezl,riedna je." On rcie: .ZeliteIi da je dobijete d'aba?" Oni rekoie:',Tako nam Allaha, ne, ni kadabi bila ä1)a, jer su njene u:i tako nale, a i nrtva je." Zotim AllahovPoslaailc sallallahu alejhi ve sellem, reie: "Tako mi AIIaha, ovaj jesvret thanje wijedan kod Allaha nego je ovo u vaiim oöima.'n2Preno,si se od lbn Seddada el. Fahrija da je poskn*, sallallahu atejhiue sellem, rek.ao: Ovaj swjet u usporetlbi s buduiim lahiretom) je5lct,ao kada neko od vas stavi svoj prst u okean- Zamislite koliko vamosh e vode kada ga izvadite.'6!

Ptenosi se od lbn Sahla ibn Sada da je Poslanik' sallallnhu alejhi

le sellem' rekao: "Da je Altahu owj sl)ijet vijedan koliko je bilo

mulice, On ne bi nevjeniku dao ni da se na njemu vode napije'v

Zivieti iednostavno znaii okenutise od svih stvari ovog svijeta,

ier su one tako beznaöajne. Ne muöite se oko niih i ostanete

nzdtLdni.

Junus ibn Maisarah rekao je: "Biti suzdrZan od ovog svijeta ne

znaöi da treba zabranlivati ono öto je Allah dozvolio ili rasipati

novac. Prii€ öe biti da je to stanje u kojem je öovjek sigurniii u

onome Sto ie u Allahovim rukama nego u njegovim: njegovo

nesretno stanje istoie kao i stanje u drugim situacijama' njegov

stav prema ljudima koji ga s razlogom kitikuju isti ie kao

prema onima ko.ii ga opravdano hvale "

On ie ovo objasnio navodeai tri faze ili Polotaja, a sve se ti'u

srca, a ne frziökog djelovatrja. Ovo je razlog zbog kojeg je Ebu

Sulejman rekao da niko 8a ne lrreba zT ati zahid'

Prvi polozai jeste onai u kojem je rob wjesniii onoga ito je u

Allahovim rukama nego onoga ito.ie u njegoYim Ovai polozai

proizlazr'a zdtavog t iakog uvi€renja'

Ebu Hazima ez-Zahida uPitali su: "Koje je tvoje bogatstvo?"

On reöe: "Dvije ae vrste bogatswa odagnati svaki strah od

siromastva: povjereni€ u Allaha i nepriwZenost olome Sto

ljudi imaju:' A onda ga upita$e: A. zar se ne boiis siroma$tva?"

Na to on odeovori: "Kako se mogu bojati siromastva kada moj

Gospodar posieduje sve Sto je na Zemlji i na nebesima i sve ono

ito ie izmeäu niih i sve ono 31o je ispod zemlje?"

62 Mrslim, Kitab ez-zuhud, t8193.6t Mnslim, Kitab e\-Däennetu w nainuha, tZ ltgt.

- 5 0

e Sahih - garib,Tkriiizi' Kitab ez-zuhud,616ll

El-Fudail je rekao: "Suötina jednostavnog iivljenja jeste bitizadovoljan Allahom, UzviSenim, Moaniml'

On je takoder rekao: "Onaj ko je zadovoljan jeste onaj ko ,ivijednostavno, a oD je bogat. Onaj ko ima pravu vjeru, ko imapovjerenja u Allaha u svim svojim poslovima zadovoljan .jeonim Sto mu je Allah osigurao, teostaneneprivrien stvorenjimaiz straha i nade, i takvim djelovanjem shvati da je potraga zaovowjetskim bezvrij€dna, postigao je korisnost jednostavnoga.Oni€ najbogatiji mealuljudima, iak i ako ne posjeduje niiednustvar na ovom svijetul

Ammar takoder veli: "Smrt je dovolj an uöitelj, vjera je dovoljnobogatstvo, a ibadetje dovoljno djelo."

Ibn Mesud veli: "lstinsko vjerovanie nije nastojanje dase zadovolje liudi, öineöi ono $to de donijeti Allahovonezadovoljstvo; niti zavist prema onom kome je Allah daoviie, niti kivnja drugog zbog onoga ito Allah nije dao tebi.Allahovu opskbu ne prMaii tek samo öovjekova opreznost,niti je odbija zloba &ugog aovjeka. Allah je Svojom pravdom,sveznaniem i mudroöau uöinio radost i uzivanje pmtiocimaviere i zadovoljstva. a oöaj i tug! pratiocima nepovterenja inezadovoljstva."

Dtugi polotai jeste poloZaj roba koga zadesi neka nevolja,kao ito i€ npr. smrt djeteta ili gubitak bogatstva, a njegovai,eIja z \agradom zbog prihvatanja gubitka veaa je od ieljeza nadoknadivanjem izgubljenog. Ovo je rezultat potpunogpovjerenja. Ali, neka je Allah zadovoljan njime, iekao je:"Onom ko vodi jednostavan livot lahko je izdräati nevoljui'Jedan od na3ih predaka rekao je: "Kada ne bi bilo nevolja naovom svijetu, na onaj bismo stigli potpuno siromaSni."

- 5 u

Treöi poloäaj jeste polozaj onog roba koii na Pohvalu i kitiku

eleda podiednako. Ako svÜel zauzme miesto vainosti u

ii"nouorn.r.u, onda preferira pohvalu nad kudeniem, ito

züzvrat more Plouzrokovati njegovo naPultalie mnogo

dobrog iz straha od osude, a öinjenja mnogo loseg zarad

pohval. Ovo znaöi da ü njegovom srcu miöljenja drugih ljudi

nisuvaina, a ono sto je uistinu vazno jeste ljubav prema Istini i

pridobijanje Allahovog zadovolistva

Ibn Mesud je rekao: 'lslinsko vjerovanie niie nastoianie da se

zadovolje ljudi öineöi ono öime Allah nije zadovoljaoi' Allahje pohvalio one koji $e bore na Njegovom putu ne marecl za

miilienie drugih. EI-Hasan ie rekao: "Onaj ko skromno Zivi

ieste onai ko ; svom srcu nade da kaZe da 8a je neko drugi u

iome naäma$iol' Mislim da je lmam Ahmed bio upitan da li

bogat iovjek moie zivjeti skomno, Pa ie odgovorio: "Da, ako

niii zadovolian kada mu se bogatstvo Pove'a, niti tu'an kada

mu se smanji, tada motel'

Ibrahim ibn Azem rekaoje: "Postojetri vrste onoga Sto se naziva

zuhd: prli je rel,lltltat prinude, drugi pohvale wijednog djela' a

treöi opreznosti. Izbjegavanje je harama obavezno, izbjegavanie

halala moäe biti Poh!'alno, a izb)egavanie sumnjivog jeste

mudrol'

Osoba koia zamiieni nesto od ovoga svijeta za neku ahiretsku

vriiednost odriöe se dunjalutkih koristi Pa ie mozemo nazvati

zaridoft, alr i skoman ,ivot uz odricanje moie dovesti do

urivania na ovom sviietu na uötrb ahiretskih wijednosti, i u

ovom;luöaju ahiretje ono öega se odritu

Pravovjernom ie öoieku nekojednom rekao: "Ti se snalaziS uz

manje mnogo iolje nego öto to ia öiniml' A on odgovori: "Ti

druga j€ kada öoiek Postigne nepriüäenost ovom svijetu i

obitava uz vrlo malo, s ciljem da za to bude nagraden U ovom

sluöaiu, obitavanje uz malo ieste ono öto öoieka zaokuplja Ovo

ie stanje öoieka koji da dirhem dabi postlgao da ima dva;

trciaief^za on faza,r kojoj öoi ek voljno ostavi wijet po straru,

bez pomisli na to Sta je napustio To je onaj koii je zamiienio

komad polomljenogrtöa za dragulj, ili je poput onog koii je pri

nastojanju da ude kod nekog kralja spri.leöen Psom kod kaPije

Baciv$i otpadak, odlukao je Parnju Psa i omoguiio sebi ulazak

u kaljeve odaje. Sejtanjekao ovajPas, stoii na Allahovoi kapiji'

On nastoii odrtatiti liude od ulaska, premda je kapija Sirom

oNorena, a svijetje otPadak koji mozete zabaciti u slranu, a da

o tome vi6e i ne Pomislite.

()1 -

si ekstremniji u ovome, jer ia sebi uskaöuiem stvaii u iivotukoje ne traju i za koje nagrada niie sigurna, a ti sebi uskraöujesahiret. Niko ne moze biti ekstremniji u svom snalazenju uzmalo od ovogai'

Obiöno kada priöamo o zuhdu, podrazumljevamo uskaiivanjenekih od ovowjetskih zadovoljstava prije no onosvjetskih.Medutim, moguöe je apstinirati samo od onoga öemu imamopristup. Zato je lbn el-Mubarek, kada mu se neko obratio: "O

Zahidel ", rckao:"lstinski je zafrid Omet ibn Abdel-Aziz, ier on ieodbio ogromna zadovoUstva i bogatstvo koje muie ponudeno,aia imam wlo malo toga öega se mogu odreii:'

El-Hasan el-Basri rekao ie: "Poznavao sam ljude i drurio se sa

skupinama ko.je se nisu radovale kada su im stvari ovog sviietapristizale, niti su tugovale kada bi nelto izgubile od ovog sviieta.Zivot na ovom wijetu bio im je bezwedniii odpraiine. fedan odniih mogaoje Zivjeti godinu ili $ezdeset godina, a da nikada nijeimao odjeCu koja ae ga potpuno prekiti, neito izmedu njega izemlje ili hranu za koju bi rekao da mu se pripremi u niegovoikuöi. Kada bi pala noö, oni bi bili na woiim nogama, öelimapiljubljenim uz zemlju, sa suzama na njihovim obrazima itaino bi se obraöali Allahu da ih saöuva na Sudnjem Danu. Akobi uöinili neöto dobro, neprestano bi za to bili zahvalni i moliliAllaha da od njih primi. Tako mi Allaha, nisu bili saöuvani odzlih djela, ali su bili spaseni stailim kajanjem. Neka je Allahzadovoljan njima i neka im podari Svoiu Milost."

Postoie ti faze zuhdai

prva je povlaöerte iz ovosvietskog zivota, öak i ako postojivelika äelja za njim ili teänja srca. Vlastito ie biie jos uviiekzaokupl.ieno ovim svijetom, ali öoiek se bori i suzbiia ga;

- 6tl

I'oghn'ljc 12.

STANJA VLASTITOG BIEA

1|ni koii tra2e Allaha, usprkos njihovim rarlit i t im ikolama\/f i prak5ama, slaiu se u rome da.ie vlastiro biie postavljenoizmedusrcaiNjega. Jedino stiiavanjevlastitogbiöa, odvraöanjemi ignoriranjem njegovih hirova, njihovim svladavanjem, vodika Allahovom carstr,rr i omoguöava pribliZavarrie Njemu.Postoje dvije wste ljudi. Jedni su onikojeje njifov ne/s savladaoi uniitiojer su mu se prepustili i pokorili njegovim poticajima.Drugi su oni koji su savladali svoi 'le/i i uainili da se on p okoravaonome Sto mu narede.

Neko je od uienih rekao: "Put onih koii traie Allaha zavriavase savladavanjem njihovih vlastitih biöa, njih samih,jer onajkoporazi svoie biie uspijeva i pobjetluje, a gubitnik je onaj koganjegovo biie savlada."

Uzviöeni Allah kale;" Sto se tite onoga ko tlaöio je i aieot volio viie hasvijetu oeome, pa, zbiljo, D2ehennem je njemuprebivaliite. A ito se tiöe onoga ko se bude predGospodarofi svojirn bojao stajaria, i dulu od sbastiuzdt2ao, zbilja, Di:ennet bit te prebirali:te fljego@:'(E -Naziat,37-41)

Biöe navodi öovjeka na loia djela, na veöu ljubav prema ovomsvijetu nego onom, a Allah kaZe Svojim robovima da se bojeNjega, suzdrzavaiu bide od sli.iedenia vlastitih poticaia. Srce jerazapeto izmedu ove dvije swari. Ono sluöa jednog pozivaoca u

iednom trenutku, a drugog u drugom. Ovdje leii izvor nevoliei lzazo\a. U Kur'anu, Allah opisuje tri stania vlastitog biöa:smireno biöe, prijekorno biöe i ono koje uporno öini zlo. Takosu se ljudi podijelili u miSlenju dali öovjek ima jedno biöe, öi.iasu svoistva ova tri stanja ili tri biaa.

Prvo milljenie zastupaju ljudi koji imaju znaoje i objasnjenje,a drugo se pripisuje sufijama. Istina je da ova dva stava nisukontradiktorna. Biae je jedan entitet, u smislu svoje suitine, a

.iedno od tri navedena tipa, ovisno o niegovim svojstvima.

Sp okoj no ttla stito biöe

Kada je bile mirno u Allahovoj blizini, spokojno kada seNjegovo ime pomene, za sve se obraaa Niemu, eesto Mu seokeie, nestrpljivo je da Ga sr€tne, os.ieöa prisnost u Njegovoiblizini, onda je to smirena duia. To je dusa kojoj se u trenutkusmrti kaze:

"O ti duio snrhefia, fioti se srlome Gospodotuzad.otoljna, a i On zadoeoljafl tobotfl, pa uili neilurcbove Moje, ndi u DZenflet Moj! :'(EI-Fedat,27 30)

lbn el-Abbas, neka je Allah zadovoljan njime, rekao je: "To jeduöa koja je spokojna i koja vjerujei'

Katade je rekao: "To je duia vjernika, smirena onim Sto jeAllah obeöao. Ona.i öija.ie duia takva u potpunom ie miru i

a'3 -

zadovoljan svojim znanjem o Allahovim imenima i svojstvima,onim öto ie On rekao o Sebi i Svom Poslaniku, sallallahu alejhive sellem, onim Sto ie On rekao da duöu öeka Poslie smrti, o<idlasku duie, njenom boravku u b€rzehu i slijedu dogadajana Sudnjem danu, i to do te mjere da to skoro moi€ vidjetisvojim oöima. On se pokorava Allahovoj volii i zadovoljan Muse predaje, ne izrazava nezadovoljstvo niti prituibu, a niegovase vjera nikada ne mijenja. On se ne veseli svojim dobitima, neoöajava u nevol.ii, ier zna da su odreden€ mnogo priie flego 3tosu ga zadesile, öaki prije nego Sto je stvoren, kako Allah kaäe:

'Nema udesa nijedne netolje bez Allahove volje! Ako u Allaha vjerüje, on ,toputit ie Ptaeorrr stt zomnjegovo srce! Allah svakü sh'ar zfiode!"(EtTagabun, 1 I )

Mnogi naßi pr€ci rekli su da ovakva duia pripada robu koji,kada ga zadesi nevolja, zna da .je ona od Allaha, prihvati je ipokori se Niegovoj volji.

Spokoj koji u sebi nosi ihsafi izvfte iz uieravajuie upoznatosti sAllahovom odredbom, a to se odraiavapokornoSöu, iskenoiöui ibadetom. Ni.iednoj ,elii, volji ili snazi narike ne moie se datiprednost oad Njegovom vol.jom i naredbom;ne more postoiatiprivlaönost prema iöemu Sto proturieti Njegovim svoistvima;ne moie postojati ielja koja se protivi Njegovoj odredbi - a öakako se takvo Sto i desi nekome, onda on to iednostavno odbacikao Saputanje ieitanovo. Uistinu bi on radije pao s neba negoöto bi ostvario takvo ito u sebi.

Ovo je, kako je to rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

istinska vjera.6s Njome je öovjek spa5en brige koja prati loSa

diela i svake zabrinutosti o njima, zahval.iujuöi sPokoju i üiitku

koie u sebi nosi oketanje Allahu.

Alco se. nakon sumnje, smiri ivrslim vjerovanjem, znanjemnakon neznanja, prisjetanjem nakon zaboravnosti, Pokajaniemnakon pobune, iskrenosöu nakon hvalisanja. istinom nakonprevare, poniznosöu piisnosti nakon neobuzdanosti telje,

skomnoiöu nakon razmetania, onda je to smirena du5a

Sveje ovo posljedica wjesnostikoja oslobada srce Pasil'nog snai osietljava palaöe Di€nneta ispred njega - kao kada je tovjekzavikao:"O dulo, budi na oprezu! Ponozi thi srojim nastoianjem / Unotima tannim, / Pa da na Sudnjem danu / Zadobijei dobariivot fia visifiama onin:

On je u svom budenju prePoznao zbog tega je stvoren, na lto

öe naiai od momenta smrti pa do ulaska u vjeöno odrediste, tj.

Dzennetili Dzehennem. Shvatio ie kako ovajiivot brzo Prolazi,kakoje nepouzdan za njegovo potomstvo i kako unilti svakogako ga voli. Tako se odluöno podigao u ovoj svjetlosti i rekao:

"O, teiko ,nefli :to ja soflto sprurn Allaha propustih!"(Ez-Zu e/,56)

65 M\slim, Kitab e|-iftafl, 2/153. Prenosi se od Ebu Hurcjre da j€ rekao:'Neki od ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, do\Ii su i reklifiu: 'Nalli smo u nali/,... srcima nelto za lto se Ponosifto da PrüamoOn ih pita: Ieste li zaista to Pronaili?' Oni odgovorite: Da On i,nrcie: 'To

ie ßtinska vjera. '

6 5 -

Tako on kene s novim poöetkom u svom ,ivotu, uz nadoknadupropuitenog i povratak u Zivot onog Stoie umrlo.Sada se uspravne glave suoöala s klopkama s kojima se prijesusretao i hvata se ukostac s vremenom uz svoiu novootkivenusnagu, koja bi prije pro5la pohaj njega i uöinila da propusti sveooDro.

Tada shvati, u svjetlu svog budenja i svega $to mu .ie Allahpodario da nije u staniu izmjerjti i pobroiati sve blagodatiAllahove ili watiti svoj dug. S ovim saznanjem, prepoznaje svo.jemanjkavosti i greske, loia djela koja je poöinio, nepokornostr. zanemadvanje mnogih prala i duinosti. Njegovo je biieslomljeno, a niegovo je tiielo ponizno, i on pdstupa Allahuspuitene glave. On uviila Allahonr velikodulnost, a u isrovrieme vidi i svoja loia djela i pogreike.On, takoaler u svjetlu svog butlenja, shvata koliko je wijemedragocjeno i bitno. On otkriva daje ono od suitinske vaänostiza \jegovo buduae blagostanje koie se ne smije prctiaöiti, tepostde tako StedÜiv da ga troji samo u öinjenju dobrih djelai onoga ito öe ga pribliZiti Allahu, ier ie gubljenje vremenasjeme neuspjeha i ialjenia, a njegova pazljiva upotreba korUenje uspjeha i zadovolistva.

Stoga, ovo su posljedice same svjesnosti i onoga itoiepoveaava.Ovo su prvi koraci smirene du{e na njenom putu ka Allahu iaruIelu,

Ptijekomo biöe

Kaäe se da je prijekorno biCe ono koje se ne moze smiriti ni

u jednom stanju. Ono se öesto mijenja i prePravlia, sjeea se

i zaboravlja, pokorava se i izbjegava, voli i mrzi, raduie se i

tuguje, prihvata i odbija, udovoliava i opfe se.

Takoder se kaZe da je to biöe vjernika El-Hasan el-Basri rekaoje: "Uvijek vidite viernika kako se prekorava i sam sebi govori:iDa li sam ovo ielio? Zaito sam ovo utinio? Da li bi ovo bilobolje nego ono?"'

Biae sebe kivi na Sudnjem danu: svako se kdvi za djela, bilo

za svoja losa djela, ako je onaj kojije Poöinio mnogo zla, ili za

svoje manjkavosti, ako je onai kojije tinio dobra diela.

lmam Ibn el-Kajjim kaie daie sve ovo taano.

Postoje di e vrste prijekornog biia: ono koje je vrijedno krivnjei ono koje nije. Prijekora rtijedno biöe jeste ono koie je Punoneznanja, nepokorno biee koga kiv€ Allah i meleki. Biöe kojenije uijedno priiekora ieste ono koje kivi svoga Posjeddkaza manjkavosti u poslusnosti Allahu, usPrkos svim oaPoiimanaiinjenim u tom smjeiu. Ovo biie nije stvarno Priekoravrijedüo.

Naipohvalniiabiöajesuonakojaseprekoravajuzbogmanikavostiu poslusnosti Allahu. Ovo je biöe koje podnosi kitiku drugihu naporu da dobije Njegovo zadovoljstvo, tako da mu niko nemoie prigovoriti kada je u Pitanju niegovo obozavanje AllahaOvo biöe neie osjetiti Allahov prijekor

Sto se tiöe biia koie prihvati svoja djela onakvim kakva onajesu, bez samokitike i koje ne mora podnesiti kitiku drugih,

6 7 -

ato znaöi da ne more biti iskren u poslusnosti Allahu, toie onobiöe koje Allah prekorava.

Bite koje upoflo öini zlo

Ovo je biie ono koje samo sebe kaänjava. Samom svojomprirodom navodi posiednika na svako loöe djelo. Niko se nemoZe osloboditi njegovog zla bez Allahove pomoöi. Tako Allahu suri Jusufkaze o suprvziEl Aziza:

'Ja sebe ne pnvdat4 jer je duia, doisto, zlu,loklofljeno, osim o e kojoj se Gospodar moj smiluje!A Gospodar moj, zbilja, grijehe prcita i sarflilosttt tje:'.UtlsuJ 53)

Allah, takoder, kale:'A da nije Allahota dobrotirrstva i Njegove samilostiprema vama, niko se od vas ne bi nikada oöistio odgtijeha! Ali Allah öisti onogo koga On hoce! Allahsve tuje i see fla!" (En Nu1|21)

Upuöeni smo na dovu: "Svaka hvala pripada Allahu, slavimoNiega i traiimo Njego.v! pomoö i Njegov oprost. Utieöemo seNjemu od zla u nama samima i od zla naöih djelai'66Zlo se kije.ubiiu iono ga tjera da tini loia diela. Kada bi Allahostavio roba samog sa svojim biiem, rob bibio unisten izmedusvoga zla i zla kojern teli, ali ako mu Allah podari uspjeh ipomoa, on ae opstati. Utjeöemo se Uzvisenom Allahu od zla unama samima i zla naiih djela.

66 Sahih-hadis, Eb\u DawJd., Kitab en fükah, 6lt53i Ibn Madi:e, Ktab en-nikoh,11609.

Stoga, biae je jedan entitel, premda se njegovo stan)e moze

pro]mii"niti,'oä biaa koje uPorno 'ini zlo, en'neJs el'Pmnere''oreko

priiekornog biöa' en'nefs el lewweme do smirenog bica'

en-nefs el mutnainne'ito ie kajnjici l j savrienstva

Smireno biöe ima meleka na pomoöi, koji mu olakiava i

uDuauie qa. Melek usaduje dobro u bite, tako da ono ieli ono

st'o i" äoüro i,g"rnoje wijednosli dobrih djela Melek takoder

stit ibiie od loiih djela i uJ'.azuje mu na njiho!'u nakaznosl Sve

u svemu, sve Sto jeza Allaha i od Niega dolazi od duöe koia ie

smrrena,

Saveznik biia koje nePrestano öini zlo jeste Sejtan On mu

obedava velike nagrade i dobiti' ali u niega usaduje neistinu'

On ga poziva i navodi da i ini zlo On ga vodi i mami nadom I

pred"stavlianjem pogre3nosli u onim oblicima kojima de se ono

povinovali i divit i

En-nefs el mut ainne, odnosno smireno biöe i njegov melek

zahtiievaiu sljedeae: öwsto, nepokolebljivo vierovanje- u

g.fi"fiu l"ainog, bez druga, te moralnu vrijednost' Pohvalnooonasani. prä" Allahtl, roditelj ima' pri iateli ima' strah od

illuh". po,puno oslanjanje na Njega' obraianle Njemu u

svim piranjima, priblizaianje Allahu' suzbiianie oiekivanja j

sprem;ost na smrt i ono sto ioj slijedi

Zahtjev sejlana i nieSovih poma8ata, s druge slrane' jeste e'?-

,r1, "t-" i"r", odnoino biöe koje uPorno öini i teZi zlu' a Sto j€

suprotno od svega ovoga

Nailezi izazov smirenom biiu jeste da se oslobodi utiecaja

ieitana i en-nefs el'emmerc' Ako zapo'ne ovu borbu lada

oio oo*ul" en nels el-levveme Prijekorno bi'e' a ako pobijedi

u io'rUi, Jnau pist4e en'nefs cl-mulmainne Öak i ako Allah

- 6ll

primi jedno dobro djelo, öovjek te pomoöu niega uspjeti, alii;ejtani en-nefs el-emmere odbijaju da potaknubiöe da utini öakijedno takvo djelo. Neko od onih kojima je dato znanje i Allahuiniima samima veli: "Kada bi zasigurno znao da je bar iednomoje djelo primljeno kod Allaha, tada bih bio sretnij i Dri smrrinegoli je putnik onda kada ugleda svoju porodicu.'; Äbdullahibn Omerka2e: "Kada bih znao daje Allah primio jednu moiusedzdu, tada mi vi$e ne bi bilo draäeg izgubljenog priyatelja äosmrti same." Er-nej6 el-emfiere potrie i tinj zlo, ti ie otvorenoprotivi

,cn-n{s.el-.mutnairne. Kada d rugo spomenuto predsta\r ineKo doDro dreto. prvo spomenuto predstavi zauzvrat lo3e$elo. En-nefs el-emmere kaie en-aefs il-mutmainne da dühadne predstavUa nista drugo veö samoubistvo, lenu udovicu,siroöad i protraaeno bogatstvo. Ono nastoii uvieriti smirenobide da zekat i sadaka nisu nista drugo do nepoirebni troiak iteret, praznina u dzepu, koja öe voditi ka ovisnosti o drugima,tako da öovjek postaie siromasan.

Odgovornost bita za podinjeno

Kada biöe koje neprestano öini zlo, i svlada srce viemika. tadaje jedini l i jek preispitari ga i odbaciri. Imam ahmed bil iezi poi:v:r: O.meT ibl

:l Hahaba. neka je Allah zadovotjan njime,da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekaot pametna osobajeste oha,koja prcispituje svoje biae i priprema se za ono Sto je izasmr,h. ötesava osoba jeste ona koja se prepuita svojim slrastima izuanlama, a oiekuje da ie Allah ßpuntti njene uzaludne 2ele..\7

";lit ;:,:#):, iärlo

to^t er_kijameh, 7/ I ss; Er_Hakim, Er,Mustedrek,

Imam Ahmed takoder biljeZi da je Omer ibn el Hattab, nekaje Allah zadovoljan njime, rekao: "Preispita.ite svoja biöa prije

nego lto vi sami budete preisPitani, stavite svoja bi€e na vagu

prije no ito vi budete stavljeni na niu. Kada s€ sutra pozove na

odgovornost, bit öe mnogo lakte za tebe ako si ti juöer Pozvaona;dgovornost svoie biie, pa uiinite tako prije nego ilo dodetena Konaöno okupljanje ier:

"Toga Dana izlo,eni iete vi biti, fliiefuM skrieeflastear raio reie ostlti sktivena! " (EI-Hakka, 18) ""

El-Hasan veli: "Viernik je odgovoran za svoje biie i on ga

preispituje s ciljem Allahovog zadovoljstva Sud ie biti slabijina Sudniem danu za one ljude koji su preispitali svoja biöa u

ovom iivotu, ali ae biti ostar za ljude koii se nisu Pripremili na

naöin da su prethodno Preispitali svoia biial'

Vjernikovu paZnju odluöe neito öto on voli, pa on kate: "Tako

mi Allaha, ja tebe volim i trebam te, ali n€ postoii naöin na

koji te mogu imati, tako da si mi oduzetl' Kada je to daleko od

njegovih oöiju i van njegovog domaiaja, tada se on urazumi i

kaii: "Ja ovo uistinu nisam ieliol Zbog öega rne je ovo ovoliko

obuzelo? Tako mi Allaha, vi5e se nikada ovim neiu baviti!"

Viernici su ljudi koji su Kuränom sprijeöeni da se prepustaju

ovosvietskim zadovolistvima; to dode na Poziciju izmedu njih

i onoga sto bi ih moglo unistiti. Vierrik ie poput zatvorenika

na ovom svijetu koji pokuiava da se oslobodi njegovih okova

i lanaca, ne povjeravajuii mu niita' sve do dana kada öe sresti

svoga Stvoritelja. On, uistinu, vrlo dobro zna da je odgovoran

6s Ahmed, Krfdü ez zuhud, 7ll56t El-Bagavi, Sarh osaunneh, l4l3o9;Ebu Naim, tl-Htljd, 1152.

- 7 ( )7 r -

za sve ito öuje, vidi i kaZe, i za sve Sto uöini svojim tiielom.6eMalik ibn Dinar kaie: "Neka se Allah smiluje robu koii kale:'Nisi l i takav i takav? Nisi l i utinio to i to? Tada ga prekorji postavi na svoje miesto, disciplinira i suzbije njegove strastiu skladu s Knjigom Allaha Uzvigenog i Moönog, te postanenjegov votla i gospodar."

Nedvojbenoje dajeodgovornost na svakome ko vieruie u Allahai Sudnji dan, ko zeli da ispravno posravi svoje posloue i d;ela, daprovjeri daie preispitao svoje biöe. On mora kontolisati Sta biieaini,.a öta ne öiri öak i njegove najbeznaiajnte radnje, ier iesvaki poiedini dah tokom Zivota dragocjen. Moie se'koristitiu. wrhu postizanja jednog od blaga koje ae osigurati stanjebtazenst!" koje ie vjeöno. Ko god ga protraai ili ga iskoristi sciUem postizanja Sletnoga, pretrpjet (e velike gubitke, a to iinesamo ljudi s najmanje znania, pameti i opreza. Stvarni opseg tihgubitaka bit öe poznat na Sudnjem danu. Allah Uzviieni kiZe:

' Na Dan kada sr)aki öoujek nade vidljivo ptedsoborrr orro ito je dobra urodio, i ono ito ie zlauradio, zateuet ie da se iznedu njih i njegi nadeItrostraflstvo golefio!" (AIu bhrdn, 30)

Postoje dvije wste preispitivanja vlastitog biia: prvo prethodidjelu, a drugo mu sliiedi.Prvi naöin jeste sama odluka koja se donese kada vjernikoldijeva prije djela. Ovo je vrijeme wednovaria prije nego atose uobliöi namjera. On ne ide dalje dok ne utvrdi da je to äobroi ispravno, Ako niie, on to naDusta.

El-Hasan, nekaje Allah zadovoljan njime, veli: "Neka se Allah

smiluje robu koji oklijeva u trenutku wednovanja, a onda ako

vidi da ie dielo za Allaha, on u niemu ustraie, a ako vidi daie za

neöto mimo Allaha, on se suzdrZi od njegovog okonöaniai'7o

Ovo se tumaöi siluaciiom kada se bicu isprva neito aini ' a onda

öoviek poöne razmatiati da li ie to vrijedno, zastane i uPita se:"Da lijaovo mogu uöiniti?" Akoje odgovor negativan, on neaepoduzeti nikakve korake. A ako ie potvrdan, opet ie zastati i

uDitati se: "le li za mene bolie da ovo uöinim ili ne uöinim?"Ato je odgovor negativan, on öe odustati od svakog pokutaja,

a ako ie potwdan, on öe Po treöi Put zastati i zapitati se: "Da lije motiv ovog djela Postizanje Allahovog zadovljswa i nagradeili ie s ciljem dobiti moii, divljenja i novca?"

Ako je u pitanju ovo drugo, on to neae uöiniti, iak i ako öe

ga to dovesti do ovosietskih dobiti koje su ga Potakle na ovo

dj"lo, ;"t, o top.otnorn, ovo bi imalo za posl.iedicu naviku bita

da pridruäuje druge Allahu, olaköanjem Pri tinjenju diela za

nekoga ili nesto rnimo Allaha, a Sto je lakse uöiniti za neito

ili nekoga mimo Njega, to je teLe uiiniti nesto s namjerompostizanja Niegovog zadovolistva

Ako ie u pitaniu ovo prvo, on jos i€dnom zastane i zaPita se:"Da li öe mi biti olakiano Pri öinieniu ovog djela? Da Ii imampiiatelje koii öe mi olaksati i priteii u Pomo€ ako mi budepotrebna?" Ako uvidi da nema saveznika koji Ce mu pomoCi,

-o Ovo kazivanie Dowr.luie se safii& hddisom koji biljezi Mudim K'!abet nan. LIb. iro izvoru Ebu Hurejre, koji Prenosi d' je Poddniksallallahu aleihi ve sellem, rekao: Neka onaj ̂ o vjeruje u Allaha '

Sudnii dan povori dobro ili neka suti: ' n'�ka onaj ko vjetu)e u Allahai suänii dai bude wlikodulan prema svom susjedu; i neka onaj kovietui; u Allaha i Sudnji dan buie velikodulan prema s1/ott1 gostu "

7 2 -

6' Pogledati Ibn Kesircv t/ bidaje yen-nihaje, g/272;Ebu Naim, Et lrre,

onda ie se suzdriati od öinjenja tog diela, bas kao ito se iPoslanjk, sallallahu alejhi ve sellem, suzdriao od odredivanjadühada za lj:u.de iz Meke dok nije imao dovoljno saveznika isnage da biosigurao uspjeh.

{*: shvati da nema pomoii na koju se moze osloniti pri

öinjenju navedenog diela, tada bi naposlijetku trebao zapoöetis niim. i. uz Allaholrr. volju on de uspierj. Do neuspjeha mozedo{i jedino ukoliko jedna od ovih zasrita nedosraie, ier kada sLrsakupljene, one jamte uspjeh.Drugi naöir jeste presipitivanje nakon uöinjenog djela.Prvo, preispitivanje za dielo ibadeta kada ono öto ie Allahodredio nije. u porpunosli ispunjeno jl i uiinjeno na naibolj imoguti natin. Posloji sest stvari prema ellahu u djelimaibadera: iskrenost pri t inieniu, ainjenje samo u ime Allaha,sltedenje primjera poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, oprezna ispravno iinjenie, prepoznavanje Allahove blagodaii utome. te,.na koncu, svjesnost o sopstvenim manjkavistirna unaclnu nregovog ainienja. Osoba preispita svoje biie, ali da li jedovoljno. paZnje i napora usmjerila na ove preduvjere? Da Ii ihje ispunila u svome pokoravanju?Dr.W, preisplttyanie za dielo koje je bolje ne uöiniti negouöiniti.

Treae, preispitivanie zbog toga da li.je namjera bila Ajlahovozadovolrstvo i uspjeh na ahiretu, i tako imati za.iamien uspjeh,ilije, uitvari. namFra bila posrizanje prolaznih ouosuleisk;hoooru, I tako lzgubiti ono (to se moglo posti i i .Posljedoie Sto öorjek treba uraditi ieste biti nepaZliiv i nemaranu, preispitivanjü biöa. zapoöinjati bez ikakvih priprema, teolanko snvatatr poslove i samo se okolo vrzmati. Ovo Ce ea

samo uniötiti. A ovo je sudbina oholih !udi. Ovakva se osoba

oglu5i na posljedice ovakvog djelovania i uzda se u Allahov

ofrost. On zanemaruje isPitivanje odgovornosti svogabifa i ile

razmislja o ishodu svoga pona$ania. Ako ovo ne üfini, onda

olahko zapada u loSa djela dok se na njih ne navikne, te na'le za

teiko da se iz njih izvuöe

Vjerniktreba prvo preisPitati svoie biie o pitanju djela ibadeta'

Ako shvati da ovdie neöto nedostaje, tada treba pozuriti da

poboljSa stanje, bilo nadoknadivanjem propustenog ibadeta

ili ispravljanjem onoga 3to ie mogao öiniti pogresno u svome

pokoravanju.

Zatim, potrebno je da se Preispita o Pitanju zabranjenih djela'

Ako zakliuöi da je uöinio neko od niih, mora se brzo okrcnuti

pokajanju, zatraiiti Allahov opiost i uöiniti dobra djela u cilju

brisania loöih djela koja su mu zapisana.

Dalie, treba da se preisPita o onome u öemu je bio nemaran'

Ako uvidi da je bio nemaran u tinjenju onoga zbog iega je

stvoren, treba pozuriti da spominje Allaha i pribli'i Mu se

otvorenog srca.

Dalje, tieba preisPitati svoje biöe zbog riieöi koje je izrekao,

koraka koje su njegove noge uöinile, stvari koje su niegove oöi

obuhvatile i onoga ito su njegove u5i sluöale Treba se zaPitati:"Zaito sam ovo ,elio? Zbog tega sam ovo uöinio? Za koga sam

ovo uradio? Zaito sam ovo uiinio na ovai naöin?"

Treba znati da su svaka rijeö i svako djelo zapisani u dvije knjige

zboq odgovornosti kojeza sobom nose. Prvaje naslovljena: "Za

koei."m ouo uradio?", a druga: 'Na koliko sam dobar natin

ovo uiinio?" Prvo se Pitanie tiöe iskenosti, a drugo samog

diela. Allah Uzvi$eni kaie:

7 5 -

"Do bi On pitao istifioljubive za istiflost tljihovu!,,(El-Ahzdb, 8)

Ako te oni koji iitinu govore biti pitani za svoiu istinitost, te öeim biti sudeoo sukladno tome koliko su bjli istinoljubivi, jtamislis itaie s onima koii su ljudi neistinei

Kor i st I pre i s p it i1t anj a

Ovo podrazumijeva:

_ prvo, identificiraoje greiaka biia. Onaj ko ne prepoznagreske ne moze ih ni ukloniti. Juous ibn Ubejd veli:.,Znam okostotinu atributa dobrote, pa ipak ne mogu nijedan pronali usvome biiu."

Muhammad ibn Vasi veli: "Kada bi loöa djela dovela donadmenosti, niko ne bi bio u staniu sjediti u mom druitr.ul,Imam Al.rmed zapisao je da je Ebu ed-Derda rekao: ..Nijedanöovjek ne lostigne potpuno znanje i razumijevanje ako neprezire ljude koji nisu bliski Allahu, a zatim paznju usmjed nasvoje biöe i i prezire jos viae"j

, - d.lgo, poznavanje Ailahovih prava. Ovo ie bitno, jer

lako iovjek prezire samoga sebe. to ga oslobada oholosti isamozadovoljstva svoj im djelima. Ovo otvara wata pokornosti iponiznosti za fovj€ka, aza posljedicu ima Allahovo proöisöenjeniegovo.du3e. On oöajava za svoiim biöem i öwsto vjeruje äaopstanak neie bit i mogua bez oprosra, velikoduinosti i mllostiAllaha. Njegovo je pravo da Ga se slalno oboiava. spominje ida Mu se zahvala upuiuie.

llah ie ustrajnost, strPÜivost uainio neumornimkoniem, neumoljivom sabljom, nePobiedivom vojskom,

Poglnvljc /,3.

USTRAJNOST

neunistivom, nenadmalnom tvralavom. ona i pobi€da jesu

nerazdvojivi pratioci.

Allah Uzviöeni i Svemoöni pohvalio je one koji se drze Njegove

knjige, i kaäe da ih obdaruje beskrainim nagradama i PodriavaSvojom uputom, moai i jasnom pobjedom On kaZe:

" I sttpite se, p4, Allah je sa stupliünL!"(EI-Ahzab, 8)

Zahvaljujuöi ovoj pratnji, oni ustrajni bit öe na dobitku i na

ovom i onom Zivotu, kako zasluZuju, oni öe dobiti Njegove

oievidne i skivene blagodati. Allah je vodstvo u vjeii u'inio

ovisnim o ustrainosti i izvjesnosti On kate:"I Mi smo izmedu $ih'tode odredili, koii su po Naioj

raredbi upuävoli zato ito su stryliili bili' i u Noie

ajete övrsto ljeturali!" (Es-Sed2da' 24)

On kaZe daje ustrainost vrijedna za one koji ustraju, a to je

potvrdio zakletvom:'A ako se sttpite, pa to ie zbilja za stryljive bolje!"(En-Nahl,126)

- 7 67 7 -

On kaäe da pomoöu ustra.inosti i straha od Allaha spletkeneprijatelja neie naökoditi Niegovim vjernim robovima, öak iako su one i najgore prirode:

A ako sttpljivi budete i Allaha se bojite, njihovaspletka earn riita ,taikoditi fleie! Allah, doista,ma in oni üne!" (Aht Imrän, 120)Allah je ustrajnost i pravotjemost uainio uvjetom uspjeha:

rc ujerflici! Strpite se, i postojarri budite, inepokolebljiti no graticama nekn ste! I Allahq sebojte da bßte uspjeli!" (AIu Imrön, 200)

On takoder govori o Svojoj ljubavi za ustrajne, strpliive, a to jenajveai poticaj za svakoga ko traii Njegow ljubav:

A Allah strpljive r)oli: (AIu Imrön, 146)Allah öalje dobre vijesti za one koji ustraju i obeiava im tristvari, a svaka.od njih boljaje od svega zbog iega ljudijednicruglma zaude:

'A stfpljiw obradu} one koji, ka.l ih nesreca kakvazodesi, govore: 'Mi Allaha pdpod.auo i Niernu sevrotumo!' Tokeimo pripadaju blagoslovi oi njihovaGospodora, i fülost, Takvi su na Stqzi Orayoi!"(El-Bekare, t5S 157)

Allah je postizanie mjesta u Dzennetu i izbjegavanje miestau DZehennemu uiinio iskljueivom nagradom onih koji su ustrpljivosti ustrainj:

"Doista safi ih dohas Ja flagrudio za oho ito sq*pjeli. Zbilja su oai praü pobjednici!"(El-Muninnn, I1j)

Uöinivöi ih onima na koje se ovaj ajet posebice odnosi, Allahje istakao one koii imaju strpliena, ustrajavaju i zahvalni su zaukazanu sreöu. Na razliöita öetiri mjesta u Kuränu on kare:

"Zbiljo su u tone znoci zo swkog ko je sttpljiv izaht'alnt!" (lbrdhtun, 5; Lukmdn, 31; saba, 19; E!-

Ustrajnost je istinsko svojstvo iernika. On se oko nje krete,pa jo.i se l'rati. To je stup koii poddava vteru, bez kojeg ne bimogao ispravno staiati. Onaj ko nema strpljivosti ne moreimati nivjere, a ukoliko.ie ima, ondaje tavjem oskudna i slaba.Takva osoba oboiava Allaha s pola svoga srca; ako se susretne sdobrim u Zivotu, on postaie uierenijim u svoju vjeru, medutim,kada ga zadesi nevolja, on se okrene od Allaha i izgubi sve uovom i onom Zivotu, opredielivii se za dogovor o gubitku.

Doble vijesti koje je izrekao.Isa, aleihis-selam, naisle su nazahvalnostsamo sretnika zbog njihove ustrainosti, a zbog svojezahvalnosti uzdignuti su na visoke stePene. Oni lete Pomoöukila ustrajnosti i zahvale do Baste blazenstva:

"Notjetite se zo optostotn Gospodara raaega iDhennetofl, äja je litino kao iiina neba i Zemlje!PriPraijen je onina koji leruju u Allaha i Niegoveposladke. To je blagodet Allahow On je dorujekome Onhoie, a Allah je Posjerlflik bllgodeti velike!"(El-Hadid.21)

S obzirom da suustrajnosti zahvalnost dva elementa iere, onajko se brine o dobrobiti svoje duöe, leljno se nadaiuai nienomspasu i sretnom ishodu, ne smije zan€mariti ove dvije suötine.On pomoöu njih mora pribliZiti Allahu, tako da ga On postavimedu usDieine na Dan kad öe Ga sresti

- 7 87 9 -

Zneöenje i sultina ustrajnosti

Arapska ri.jet sa&r, koja znaöi "ustrajnost" ili "strpljenje" ukazuj ena suzdrzavanie i samoobuzdavanje. U kontektu Serijata, onapodrazumijeva spreaavanie vlastite uznemitenosti, prituäbijezika, udarania po obrazima i derania odjeöe (kao znakaljutrie).

Reöenoje daje to jedna od izvrsnih osobina koje posjeduje biie,bez koje je nemoguöe uöiniti bilo sta dobro. To je snaga biaakoja mu pomaze daie ispravno postavi i njome se okoristi.

Kada su imamaDiunaida upitali ötaje to ustrajnost, onjerekao:"Ona znaiine pokazati nezadovoljstvo nalicu progutavsi neltogorko."

Zun-Nun El-Misri o njoj veli: "Ustrainost je udaljavanjesamoga sebe odloieg i priestupa, te zadriavanje mitnoie kadate zadese nemoguöe nevolje i prikazivanje da imal dovoljnokadaje siromastvo stalno prisutno u tvoioi kuail'

Takoder je reaeno da je ustrajnost öwsto stajanje i stalnaliubaznost pri nevolii, te stalno zadovoljstvo pri njoj, a da se nepokaZe nikakav znak Zaljenja.

Jednog je dana pravovjerni öovjek vidio öovjeka kako se ialisvom bratu, pa mu je rekaoi "Tako mi Allaha, ono öto stvarnoöinis jeste ialjenje na Onog Koji je prema tebi milostiv, dok seZalii o orome koji prema tebi nema milosti kod sebe da bi jetebi daol' Takoder je reöeno:"Kada se Zalii Adetuolom sifl , / Ustvari se änli! na Milostilos /Onofie koii nema svoie fiilosti:'

Postoje dvije vrste prituibi:

Prva je prituibakadase äalimo Allahu Uzviienom i Svemoanom,sto nije nedosljedno ustrajnosti, kao lto kaie Poslanik Jakub,nekaje mir na njega:

"la ial stoj i muku svoju iznosim Allahu!" (asuJ 86)",,a meni lijepo stpljenje ostaje!" Utßuf, 86)

Poslaaik, sallallahu alejhi w sellem, ka2e: "O Boie' Tebi se 2alimzbog dabosti nloje sfiege i nedosntka moje sposobnosti"Tl

Druga je pritutba kada se Zalimo o nevolji, Prigovaraiuii onjenoj prirodi i !'rsti. Ova je prituzba nespojiva s ustra.inosöu,tejoj proturjeöi i iskljuöuie je.

Arena moai za roba .frmainria je nego arena ustrainosti,sto je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Allahu:Ti tlisi ljut na nene, ja flecu biti zabinuL ali Tvoja je Moi

Ovo nije usuprctnosti s Poslanikovim, sallallahu alejhive sellem,kazlvatjert: "Nikome nije dat loLji ili veti dat od ustrcjftostial

Ovo se ddnosi na onoga koga je zadesila neka nevolia Arenaustrajnosti u ovom sluöajujevela, ali, Prije no ito nevolja dode,arena moai i zdravlja bitnijaje.

\4astito je biiejahalica kojavodi roba u Diennet ili Dtehennem.Ustrainost je zabide ono öto su uzde i zazirci zajahalicu; uko)iko

iu nema, odlutat de u bilo kojem Pravcu.

7t Daif,El H^jsz.mi, MedZmd ez zetuiA' 6135.7'�Ddl dio prethodnog hädisa.73 Brh^ri, Kitab ez-zekat, 31335:' Mrßlim' Kitab ez'zekat,7 | 144-

kaoAkofieni

- 8<r

El Hadiadi rekao .ie jednom: "Obuzdale svoja biöa, jer semogu vinuti ka svakojakim nesreaama. Neka se Allah smilujesvakome ko na svoje biöe stavi uzde i zazirke, usmjeravajuöi gazazircima ka posluinosti Allahu, a uzdom ga odvraöajuöi odneposlusnosti. Strpljivo izbiegavati ono öto .je Allah zabraniolakle ie nego trpjeti kaznu koju ono nanosi. 'Posto.ie dvije vrste poiva koja povode biie: jedan ie aktivniporiv hrabrdsti, a drugi je inhibirajuia snaga obuzdavanja.Istinska suötina ustrajnosti jeste usmjeravanje prve vrsteenergije ka korisnom, te koristenje druge vrste za izbjegavanjeStetnog.

Postoje ljudi koji ustrajavaju u redovitom obavljanju no.nognamaza i izdriavaju teret posta, no, ipak, nemaju slagu dase suzdrZe od zabranjenog pogleda. Postoje drugi koji moguto uöiniti, ali nemaiu energiju da ustraiu u öinjenju dobrog izabranjivanju zla, ili u borbi, däihadu.Reöeno ie:

"Podnosenje, strpljenie i ustrajnost iesu ono itosaiinjava hrabrost biia." Sliina ovom kazivanjujeste poslovica:"Hrabrost je sposobnost da se ustraje nakratkol'Strpljivo podnosenje opretno je uznemitenosti. Tako AllahUzviöeni kaie da ie ljudi u DZehennemu reii:

"Zalili se mi ili trpjeli, swjedno ,ran je, spasa nannetu biti!" (Ibfihin,21)

- 3 2

Vtste ustrajnosti

Postoie tri vrst€ ustrajnosti ovisno o namieri: ustrajiost u

öinje;iu djela ibadeta i posluinosti, ustrajnost u suzdrzavanju

od zabranienih djela i neposluinosti i ustrajnost pri suoienju

sa sudbinom, tako da se öovjek ne naljuti za vrijeme nevore

O ove tri razliiite vrste reöeno je: "Öovjek mora imati laredbe

da ih postuje, zabrane da ih izbjegava i nevolje da ih izdriil'

Postoiijoi iedan naöin kategorizirania Podnoöenja i ustrajnosti'

a to iu uitrainost Pri kojoj Postoji izbor i ona pri koioj ne

postoji. Prvospomenüta je vredniia i vaZnija' ier ustrajnost pri

i<oloj'ne-a iÄora uobiöa.ina je za sve liud€, primjetna ie kod

svih onih ko.ji ne pokazuju ustrajnost svoiim izborom'

Iz ovog ie razloga ustrajnost Poslanika-lusufa, alejhis selam' u

odbijanju supruge El Aziza, vaZnija od podnoöenia onoga sto

su mu njegova braöa nanijela kada su ga bacila u bunar

Covtek ne mo2e bez srrPlj ivosti On se Prelama iTmedu naredbe

koiu mora j:poStovati j isPuniti zabranakojih se moraklonil i i

odreti, sudbine koja mora iöi svojim tokom i blagodati za koju

se mora zahval.iivati Onome Koji ga odrZa\a Kako ljudska

situacija uvijek ostaje istom, öoviek mora ustrajavati do dana

smrti. Sve s öime se öovjek süsretne u ovom iivotu dijeli se

na dvije vrste: jedna se podudara s njegovim strastimä i slaze

s njegovim 2eljama a druga ne. On mora u oba slutaia bil i

strplj iv. aliprvä vrsta' kao Sto su zdravlje bogalstvo i l i lnoi od

njega traii v€ae strPlienje:

prvo, on ne treba imatipovjerenie u njih' zbog njih se

ne treb; oholiti ili ruino ponaÄati, ne treba da budu uzrokom

u 3 -

niegove Zalosti, ne treba da raspolaze njima na naain na kojiAllah nije odobrio.

drugo, ne treba biti zaokupljen njihovim postizanjem;trete, mora ustrajati u ispunjenju i öinjenju propisanog

u vezi s dijelom koji pripada Allahu;eetvrto, mora ustrajati u naporima da ih ne pove6ava

kroz dobiti koje su haram.

Reöeno .je: "I mumini i kafiri u stanju su istra.jati kada ih

teskoaa zadesi, ali samo istinski iernici u stranju su istrajati ulagodnosti."

Abdurrahman ibn Avf veli: "Zadesila nas je nesreöa, i mismo izdrZali i bili strpljivi, ali kada smo uZivali u lagodnosti,nismo mogli ustrajati." Zbog toga Allah upozorava vjernike ozaokupljenosti ili preoptereaenosti novcem, supruänicima ilipotomstvom. On, Uzviieni i Svemoani, kaze:

"O fiernici, neka vas ne odwoiaju ifieci vaii i djeca

yaia od sjeiatja na Allaha!" (El-Munafkh, g)

Druga vrsta, ko.ia ne slijedi strasti i Zelie, jeste ili u vezi spitanjima kod kojih za öovjeka postoji izbor, kao Sto su djelapokornosti ili nepokornosti, ili ona kod kojih on ne postoji,kao Sto su nevolie. Mozda izboi postoji u samom poöetku, alin€ u zavrsetku, nakon Sto su vet u toku.Stoga, postoie tri kategorije ove ustrainosti:

. prvo, to !u pitanja za koja postoji izbor, a ona

podrazumtevaju qva djela. bilo pokornosli i l i nepokornosti.U.vezi s djelima pokornosti, potrebno je da öov.jek ustraje uniihovom öinjenju, jer samom bilu,po njegovoj prirodi, odbojno

t ,5 -

*

e mnogotoga Stojeukljuöeno ibadetom i slulenjem. Primierice'pfi obavljanju namaza vlastito biöe lijeno je i Pleferim sporost,posebice ako je praöeno tvrdim srcem koje je naplavljenoloöim djelima i teii slijedenju strasti, te mijeianju s ljudimakoiizanemaruju Allahove naredbe. Pri plaianju zekata, ustrajnosti strpljivost potrebni su zbog zlobnih i jadnih karakteristikabiia. Pri obavljanju hadza i uöestvovanja u dzihadu, ustrajnostje potrebna zbog kombiniranih dvaju prethodno navedenihkarakteristika, a to su lijenost i zlobnost.

Rob treba pokazati strPljenje u tri situacije:

prvo, prije obavljanja ibadeta, usm.ierujuöi PaZDju na svo]uiskrenost pri obaÜanju djela;

drrgo, u toku ibadeta, uporno$öu pri obavljanju, izbjegavajuaiizostavljanje neöega, ili nemarlost, sukladno najiskenijo.inami€ri, te ne dozvoljavajuöi fiziökim pokretima da ometu srceod mira u potpunoj pokornosti pred Uzviienim Allahom;

treie, n kor, ibadeta, izbjegavajuti sve ito moze izbrisatinagradu za uöinjeno. Ovakvo strPljenje znaöi da ne smiie biti

zadovoljan time öto je posluian i hvaliti se time, objelodaniviipred ljudsko pailjivo ispitivanie ono Sto je bilo skrivena tajna'

Djelo je öovjeka tajna izmedu ni€ga i Uzviienog Allaha, i kao

takvo zabiljezeno.ie u carst!'u tajni Ako on o njemu govori,

ono je odatle uklonieno i Postavljeno u carstvo javnog znanjaTako, ne smije misliti da nema potrebe za ustrainosöu nakon

zavr$etka fi ziökog djela.

U sluöaju djela nepokornosti, situacija ie jasna i iednostavnaNajveCa pomod robu u strPljivom izbjegavanju ovih djela jeste

odricanje od lo$ih navika i udaljavanje od onih koji Potiöu tenavike koz drutenje i razgovor;

drugo, postoje pitanja u kojima öovjek nema izbora,koja nije u moguanosti izQeii kao ito su nevolje, bilo onekoiima aovjek nije uzrok smrt ili bolest, ili one za koje jeste,fiziöko nasilje ili verbalno zlostavljanje.

U vezi s prvim, postoje öetiri poznata poloäa.ia: poloZajnesposobnosti nosenia s levoljom, ato ukljuöuje uznemirenosti prituzbe; poloiaj strpljive ustrajnostii poloiaj prihvatanjai zadovoljstva i polozaj zahvalnosti, pri ko.iem se nevolja vidikao blagodat, tako da je onaj koga je zadesila nevolja zahvalanOnom Koji ju je nanio.

U vezi s drugim, dakle onim öemu je uzrok öovjek, posto.ie ovaöetiri poloraia, i ioi öetiri dodatna: poloäai oprosta, poloiajöistoae srca o pitanju zadovolja.r^nj^ Lelje za osvetom, poloZajnoguanosti da se to uöini i polozaj pri kojem se s kivcemophodi ljubazno;

trete, postoje pitania koja prouzrokuje sam iovjek,ali jednom kada se dese i preuzmu kontrolu nad njim, onviie nema izbora, nije u moguönosti da ih promijeni ili da seoslobodi njihovog uöinka na ni€ga.

Vt ij e dn o s t i u str aj no st i

Ummu Seleme, neka je Allah zadovoljan njome, prenosi ria je tulaPoslanika, sallallahu alejhi w selkm, da je rekao: "Nema

muslimanokoji kada ga zadesi nevolja kaäe, kao ito mu je Alloh nareciio: 'Mi

Allahu ptipadafio i mi se Njefiu vratorrlo!' (EI Bekara, jS6), oBo,e, nagradi me u mojoj nevolji i poslije nje daj mi bolje, a da muAllah he podari bolje."

Zatim je nastavila: "Kada je Ebu Seleme umto, rckla sarn:'Koji

ie muiiman bolii od Ebu Selene' iija je Porcdica Ptta dijedil'1'Poslanika,

sallal[ahu alejhi w sellem' u jegovoj Hidiri?' Tada sam

rekla ono !!:o nam je Allah noredio da kaiemo, i On fii je Podariobnk s Njegoim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellemllo

Ebu Hurejre prenosi da je Podanik, sallallahu alejhi w sellem' rckao:"svemotni je rekao:'la imam D2ennet kao nagtadu za Svoje iskrene

robove, koji, kada im uzmem jedxog od najboljih ljudi oW svijeta

(tj. snttuj, ostanu strpljtui i nadaju se Allahovoj nagtadi"l5

IJ dviic kniiee sdhih hadisa zabilje2eno je da Aiia ncLa ic Allah

zadovolpniiome preno,t tla je Poslanik sallallahu aleihi ve 'ellem

rekao:;Svakim 4iniku koga zadesi evolja, pa makar to bio sartlo

ubod trnom, zauzvrat ce se izbrisati iz njegovih loiih djela''u

Ebu Hurejte Prcnosi da je Podanik' sallallahu alejhi w sellem'

tekoot "vi"rnik ,e srrtece s telkoiana svojifi tijelotl u .bogatstrtt'potomst;u sve dok fie srctfie Allaha potPutlo tist od gtijeha'"

Hobab ibn el-Aras prelnsi: "ZaliLi smo se Allahovom Poslaniku'

sallallahu alejhi t e sillem, o naloj situaciji' dok je leino uhladu Kabe'.

a etava n1t, i; bila spuStcna na o|rtai Rekli smo 'Holes li tn2iti od

litoho do io. poiogne? Hoici h zamoliri za nos? On rcie:'Metlu

onima pr4e uoi,tl"riik je z ao biti zdtoten u zamci PriPrenljenoj'amo -'a nieg.onda bi donijeh plu r prcpoloti l i muSlavu nakon;Lo

su rl"gorl neso potupali zelteznim grebenalom s njcgowh kosril'

7a Mlslim. Ktab e!'dzenaiz, 612207' Rnhari, Kitab e?rik,lk' rrl24r.76 B$ari, Kitab el'marza, lollll, Muslim' Ktla' el'birr ws silah'

t6lr29.71 Ahmed, El-Musned, 21287; Et'Tirmizi, Kitab ez'zuhud' 71a0; El'

H^kirn, Kitab ar'rikak' 41124.

- 8 6 lt /' -

a ipak sve to nije bilo dovoljno da se otbekne svoga dina. Tako miAlkha! Ovaj din bit ce upotpunjeh, a jahai ie biti u stanju putovotiotl Sanaa do HaiLrameuta ne bojeü se nikoga, osim Allaia ili vuka,da fie nanese :tetu njegovim ovcama, ali yi ste nestrpljit i!"1sNaii su preci znali reöi: "Da nema nesreöa, sasvim osiromaöenistigli bismo na ahiret."

Komentiraiuii aiet:"I mi smo izmeda njih toile odledili, koji su po NaiojNaredbi upuiivali zato lto su strptji,i biti, i u Noieojete A)rsto rjerclali!" (Es SedäAe, 24)

Sufan.ibn Ujejna veli: "Kada su htjeli Urvi ibn ez-Zubejruamputirati nogu, rekli su mu: 'Hoiei li da ti damq napitakpa da ne osjetii bol?l a on im odgovori: Allah mi je dao ovunevolju da-me iskuöa u mom strplieniu, pa hoau li iai protivNjegove volje?"'

Omer ibn Abdul-Aziz kale: "Kada Allah robu podari blagodat,pa mu,je onda oduzme, a rob strplj ivo podnese gubitak, ön ganagradi blagodari bol.iom od one koju mu je oduzeo.',Kada.se Ebu Bekr es-Siddik, neka je Allah zadovolian niime,razbolio, a ljudi mu doili u posjetu, rekli su mu: "Da li dazovcmo doktora da te pregleda?', On im odogovori: ,.Vea me jeDoktor pregledao." "I Sta ti je On rekao?'l upitaie ga. .,Ono iioielim, Ja to uöinjm."Prenosi se da je Said ibn Däubejr rekao: .,strpljenje jeprihvalanje nevolje od Alaha koju je On na nlega'.prrstio,nregovo pnznanje da mu je Allah to uratunao i n.jegova nada

?3 Bruuuuuuuuuuuuuuu�ithdddddddddddddddd�i, Knab el-iktum t2/3t5, takoder Kitab Manakib el_ensar,

da öe ga Allah za to nagraditi. Covjek moie biti u unutarnjemstaniu straha i paDike, ali njegovom primjenom samokontrole,samo se strpliivost moie vidieti u njegovom ponasanju:'

Ibn DZubeirove rieöi: "Strpljenje j€ prihvatanie nevolje odAllaha koju ie On na niega spustio'jesu kao objainjenje rijeti:"Njemu pripadamo." Ovdje öovjek prihvata da on pripadaAllahu, i da Allah öini öto hoöe s onim lto mu pripada. Njegoverijeti: ':..njegova nada da öe ga Allah za to nagraditi'jesu kaoobjaönjenie rijeöi: "I Njemu se waiamo." To znaöi da kadase vratimo svome Gospodaru, On ie nas nagraditi za naiestrpljenje,jer nagrada za strpljenje nije nikada izgubljena.

_ 8 Bt 9 -

I\rglaßl,Uc I 1.

ZAHVALNOST

J ahvalnost je zahval.jivanje na velilodu3nosli Onome Kojil--tda1e blagoslov. Zahvaln ost treba im ati tri osobin e. b ez koji hse tesko moze smatrati zahvalnoSöu. To su unutarnj€ prizanje iuvazavanje blagodati, otvoreno kazivanie o njoj i koristenje niekao sredstva ibadeta.

Zahvalnost se tiae srca, iezika i udova. Srceje za znanie i ljubavprema Njemu, jezikje za upuiivanje hvale i slave Njemu, a udoviza koriötenie u svrhu pokoravanja Onome Kome je zahvalaupu6ena, te uzdrravanje od öinjenja djela nepokornosti.Allah, Uzviöeni i Svemoöni, povezao je zahralnost i vjerovanje.On kaäe da ne treba kazniti ona Niegova stvorenja koja Mu sezahvaljuiu i koja u Njega vjeruju. On ka2e:

"Pa, zalto bi ws Allah kaZnjavao ako ste zahlalfli iako ler{ete!" (En Nkä, 147)

Uzviseni, takoder, kate da se zahvalni istiöu od ostalih Njegovihrobova zbog milosti koiu im On ukazuje. Tako On kale:

-

A Mi tako jedne druginta na kuinju stavljamo da bioni koji ne 4eruju rekli: pa zar je hjima, miuo nas,Allah prcsuo svoju blagodat?' A zar Allah dobro epoznaje one Njefiü zahvolne?" (El-En'am, 53)

On diieli liude na zahvalne i nezahvalne. Ono öime je On najvise

nezadovoljan jeste nezahvalnost i oni nezahvalni, a najrtedntikod N.jega jesu zatrvalnosl i onizahvalni:

"Mi njemu na Pratu stazu ukazujemo: pa ili je

zahvalan, ili nezahvalan on!' (EI- lnsän' 3)"I kada Gospodar voi objavi: Ako zahvalti btdetei, blagodati öu Ia vama ueeöati, o ako budetetezahvalni, pa, kama Moia ^estoka ie biti!"(Ibrährm,7)

U ovim ajetima, Allah je zahvalnosöu uslovio poveaanje

blagodati. Ne postoji granica u poveöavanju Njegovih blagodati'bai kao Sto ni zahvalnost Njemu nema granicu. Uzviseni i

Svmeoöni Allah veliki je dio nagrade uöinio ovisnim o Njegovojvolii. On kaäe:

A ako se oskudice bojite, po Allah ce ,as opskrbiti'ako htje.lne, iz blagodoti Sroje, Allah doista s'e uai ,nudat je!" (Et-Te|,be' 28)

A korne hode oprostit ce:' (gl-Mnide' 40)"Iz srca njihoih Ott öe gubost ofutnniti i konehtjedne Alloh ie oprostiti:' (Et'Tet'be, 15)

On ne postavlja granice Svojoj nagradi kada na nju upuöuie:

A zahvalne öemo nagraditi!" (Alu brian, 45)

Kada ie Allahov nePrijatelj, ö€jtan, saznao za wijednost

zahvalnosti, a to je iedno od najuzviseniiih i najvisih stania' onje usmjerio svoje snage ka udaljavanju ljudi od nje:

"Zotit t tlt in prilLziti i sptijeda, i svaga, i zdesna'i slijew! I fleiei flaü, Boie, Ti eeöinu liudi da su Ti

zah alni!" ( El- E'raf' 1 7 )

- 9 C )9 r -

Allah je opisao zahvalne mealu Njegovim robovima kao onekojih je mala:

A rnalo je oflih Mojih robova zohtal hj'(Saba,13)

Prenosi se da,je Poslanik, sallallahu alejhi tte selLefi, u tloii stojaona namazu dok mu noge nisu otekle. Upitali su ga:'.Za!to to tini:kadd ti k Allah oprcnio sve tvoje proile i buduiigrijehe?" On reie:'A

kako da ae budem zahvalan rcb?'re

Polanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom je rckao Muazu:.,Takomi Allaha,ti si mi drag!Pa ne zaboravi da na kraju svakognamazaka'e!:'O Alhhu, pomozi mi da Te spominiem, da Ti budei mhtalani da Ti dobro sluüm]'8o

Zahvalnost je dovedena u vezu s Allahovom velikodujnoiiu ito Je ono Sto je poveiava. Omer ibn Abdel_Aziz veli: .,Spojite

Allahow velikoduSnost prema vama s valom zahvalnoiiuprema Njemu."

Ib,n ,Ebu.ed-Dunja

prenosi da je Ali ibn Ebu Talib, neka jeAllah zadovoljan njime, rekao iovjeku iz plemena Hamazan:'Allahova je velikoduönost povezana sa zahvalnoiöu, azahvalnost je povezana s poveaanjem Njegove velikoduinosti.Allahova se velikoduinost neöe prestati povedavati osim akozahvalnost Njegovih robova prestane.,'

El-Hasan velii "eesto govorite o Njegovoj veljkoduönosti, jer jekazivanje o njoj zahvalnost."

Allah je naredio Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve selle!-r,da govori o velikoduönosti Svoga Gospodara u ajetu:

"..,i o blago.lati Gospodara s1/ogo kazuj ti!"(Ed-Duhd,11)

Uzviseni je Allah zadovoljan kada je uöinak NiegovevelikoduSnosti prema Njegovom robu otit, jer ovo je po sebioblik zahvalnosti koji govori za sebe.3'

Kada bi Ebu el Mugiru upitali kako je, on bi rekao: "Mi slnoutopljeni u Allahovoj velikodu5nosti, a nesposobni da budemodovoljno zahvalni. On se prema nama odnosi s najveöomljubavlju, premda Mu mi nismo potrebni, a mi prema Njemune pokazujemo poitovanje, premda smo Lr potpunosti ovisni oNjemul'

Sarih je rekao: "Kada roba zadesi nevolja, Allah mu podari tristvari: da ona ne utjeie na njegovu vieru, da ni.ie ostrija no itoje mogla biti, i da se, kao Sto je odredeno, vei desila i swöila."

junus ibn Ubejd prenosi da su Ebu Gunejma upitali: "Kako

sii" On odgovori: "Uhvaöen sam izmedu dvije blagodati kojesu po prirodi takve da ne znam koja je od njih izvrsnija: mojaloia djela koje je Allah od mene skrio, tako da me niko nemoZe za njih zadirkivati, ili prisnost Prema meni koju je Allahusadio u srca Njegovih stvorenja, a koju, zbog mojih diela ja nezasluäujemi'

3l Ovo re potvrdeno hadisom koJeq bi l jeTiTrrmizi Ki tabel 'adab.8t l0bi EI Hrirm. Klrab eld, i r ia, qj t i5, po rrvoru Amra ibn suajbr, koiegmu preno'e n'esov orrc idjed, r u lojem doj id, je Poslantk ' r lh l lahu.lejhr vea.ellem. rek"o, Allah voli da lidi utinak NteSo\th blagodattna Nlepovon robu Sejh Sakir kld5incrrr ovaj had,c kao sdhiü u 'vomEl Musnedu, 6708.

?e Ruh?:ri, Kitab ertehe(lzdZud, 3/ 14; Muslim, Kitab sifat et-krjanah,

3a Ahmed. Fl,Mu<aad,5t2aS.24z: El1akill|, Mar[at e_sahabah Jt27Jlrn Nesar, K'lrb er-saliy i/51

<)3 -

Sufan ie u vezi s a.ietom:"Zato ti ostaü Mene i ofiog ko ovaj govor poriöe,odakle i ne znaju, pribliZolat öemo ifi se:'(El-Kalen,4a)

rekao da Allah njima uöini pdvlaönim Svoje blagodati, azadräava im sposobnost da budu za njih zahvalni.Drugi su rekli da uvijek kada ovakvi ljudi poöine grijeh, On imuputi blagodat.

eovjek je jednorn upitao Ebu Hazima: "O Ebu Hazime, Staje zahvalnost oiiju?" On odgovori: "To

ie otkivanje svegadobroga sto vide i skivanje svega loöeg Sto videi'Öovjekje rekao: 'A ltaje zahvalnost uÄiju?" On reöe: .Ako öujeine$to dobro, to razumie$, a ako öuje$ neöto loie, to odbacii.',eoiek je upitao: n ita je zahvalnost ruku?" On mu reöe: .Nekoristi ih da bi uzeo ono Sto niie tvoje, a ne spreiavaj ih da dajuono 5to je Allahov udiol'Zatim upita:'A Staiezahvalnost stomaka?'lna öto dobi odgovor:"Da je niegova niZa strana za hranu, a viöa za znanje.,'(tj. da netreba biti pretrpan hranom.)Na pitanje: "Staje zahvalnost stidlih miesta?'l on mu odgovoriaretom:

"I koji sloja splovila öwaju, osirn od Zena svojih iliorih koje posjeduju njihote desnice, eto takvi neiebiti ukoreni! - a koji traic preko toga, eto tah,i stlprcgonitelji!' ( El- Mu minan, 5 -Z)

eovjek upita: "Sta je zahvalnost stopala?" On mu reöe: ,Akoöujei o smrti kreposnog öoieka koii je koristio svoja stopala u

öinjenju dobrih djela i ibadeta, onda ih koristi na isti naöin kaoi on, a ako öujeö da je öovjek koji je umro bio neko ko ti je biomrzak, onda se udalji od onoga Sto ie or öinio i budi zahvalanAllahu. A onaj ko koristi samo svoi jezik za zahvaljivanje Allahu

ieste poput onog ko se pokije ivicom svoje odieöe a da je neobude. tako da od nie nema koristi ni navruöini, Di NadnoCi, ani na snijegu ili kisi:'

Uöeni je tovjek jednom napisao svome bratu: "Dato nam ietoliko Allahovih blagodati, usprkos naiim mnogim djelimanepokornosti, tako da nismo u moguönosti da ih Poblojimo.Ne znamo za koju najviöe da budemo zahvalni: za najboljanaöadjela zakojanam je omoguöio daih uöinimo ili za naia najgoradiela koie ie od nas skio."

- 9 4 9 5 -

I\tglu,lic i,5.

POTPUNO OSLANJANJE NA ALLAHA

T)otpuno oslanianie na Allaha jeste iskrena ovisnost srca

-f o Allahu u (ovjekovim naporima u Potrazi za nieSovim

interesima i samozaititi od svega Sto je za njegovo blagostanje

itetno, i na ovom i na slii€deöem sviietu:'A ko se Allaha boji, On ie mu naü izlaz neki i

odakle se i ne nada On ce ga opskrbiti! I ko se oslonina Alloha, On mu je doeolja,t!" (Et-Talak' 2'3)

Osobakoja sebo.iiAllaha iu cijelosti se naNjega osloni, uvidjet

öe da su za njega ove dvije karakteristike dostatne za ovaj svijet

i, njegov din.

Omer ibn el Hattab, neka je Allah zadovoljan njime' veli: "Cuo

sam kako je Poslanik, sallallahu alejhi w sellem, rckao:'Kada biste

se svi oslonili na AIIaha onako kako trebo do se oslonite, On bi za

vas uistinu osigurao oPskfuu kao ito to tifli za Ptice, koje se ujutroprobude gladne, a vataju se site u sumrak.'"'

Ebu Hatim er-Razi rekao je da ovaj hadis usPostavlja temeljno

naöelo daie oslanianje na Allahajedno od najvainijih sr€dstavada bi se postigla opskba i odrzivost.

3? Sahih. Tirmizi. Ktra, ez z hud,Tl8lEl H^kim, Kitab ar rikak.4l3ro

Said ibn Däubejr veli: "Oslanjanje na Allaha jeste suStinski dio

vjere." Biti u stanju oslaniania, medutim, ne spreiava öovjeka

da koristi naöine i sredstva koje j€ Allah odredio Svojim

stvorenjima. To suNiegovi zakoni, i naredio namiedakoristimonaiine i sredstva, a u isto üijem€ pouöio nas ie da s€ na Njega

oslonimo. Napori da se koriste natini i sredstva u Niegovomuniverzumu naSim udovima jesu pokolnost, a oslanjanje na

Njega u naöim srcima jeste vjera u Niega. Allah kaie:"o

leflici! Na oprezu büdite!" (En-Nßä, 7 1)

Sahl kaZe: "Onaj ko sumnia u djela (tj. nastojanie da se zaradi

za Zivot) sumnja u samu valjanost sunneta' a ko sumnja u

oslanjanje na Allaha sumnia u samu vjerul'

Oslanjanje je stanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a

nastojanje da se za:�adi za Zivot jeste sunnet, a ko se ponasa

sukladno stanju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ne smije

napustiti njegov sunnet.

Reöeno je: "Zanemarivati naöine i sledstava znaöi sumnjati u

potrebu Serijata, aPotpuno povjerenjeu naöine i sredstva znaöi

dvojbu u stvarnost tevhida (Postojanja Allaha)'

Postoje tri vrste di€la koje ima rob Allahov:

prvo, djela ibadeta koje je Allah propisao Svojim robovima, s

obzirom da ih je uöinio sredstvima spasavanja od Dlehennema

i ulaska u Dzennet. Ona se moraju öiniti, a istodobno se treba

oslanjati na Allaha itraäiti ovakav ishod, j€r nema snage ni

moai osim od Niega. Sve 5to On Uzvi5eni Zeli, veö se desilo, a

sve $to On ne ieli, neie se nikada desiti

Onaj ko ne ispuni neku od obaveza ko.iu mu je Allah nametnuo

zashrZu.ie dabude kaznjen na ovom Zivotu i slijedeiem' sukladno

- 9 6

Seriiatu i kako ie Allah UzviSeni odredio. Jusuf ibn Asbat veli:"einite ono Ato ainite poput öovjeka koga mogu sPasiti samonjegova djela, i u cijelosti se oslanjajte na Allaha PoPut onogkoga mogu zadesiti nevolje koje su mu vei odredene."

drugo, djela koja je Allah uöinio dijelom ovo g i'ivota i za koia ieSvojim robovima rekao da tine, kao ito sui€denje prilikom gladi,pijenje pri)ikom 2edi, sklanjanje u hlad na vruaini,zgri. iavanjena hladnoai, i sl einiti ova djela, takoder, predstavlja obavezu.Onaj ko ih ne uöini, do mjere da sebi nanosi Stetu napustajuaiih, premda ie savlleno sposoban da ih uöini, nemaran je izasluäuje kaznu.

treie, diela koja je Allah opaenito uiinio dijelom Zivota, a danisu neophodna. Allah moze naöiniti izuzetak za bilo kog robaza koga On to äeli.

Postoji nekoliko vlsta ovakvih djela, od kojihjej€dno uzimanielijeka. Ulema je ponudila razliöite odgovore na slijedefe pitanje:"Da li je bolesnoj osobi bolje uz€ti lijek ili, u sluaaju onih koiise potpuno oslaniaju na Allaha, suzdrlavati se od uzimaniali jeka?"

Postoje dva bolje znana odgovora na ovo pitanje.

Imam Ahmed kaze da je oslanjanje na Allaha bolje za onogko ga ima. Imam Buhari navodi kazivanje Poslanika, sallallahualejhi ve sellem: "Sedamdeset hiljada ljudi iz moga ummeto uiiie u Diennet bez polaganja raöuna ili kainjavanja. To su oni kojiod drugih ne traie da ih lijete zabranjenim rukjama, ne proriiubudutnost putem ptica i dtugih zrtako%\ ne lijeie svoja tijelapaljenjem, i koji se u potpunosti oslanjaju fio svoga Gospodara.'\1

Ona ulema, koja odobrava uzimanje lijeka, kaze daje Poslanik'

sallallahu aleihi ve sellem, uobiiavao uzimati liiek' a on je

öinio samo ono Sto je najbolie, a navedeni hadis odnosi se

na uDottebu talismana, na koju se iskeno gleda s dvoibom'

ier moe.u voditi ka oslanjanju na druge mimo Allaha' a koji

su sukl-adno iziednaaeni s proricanjem il i jetenjem Pomofupa{enja.

Mudäahid Ikime, En Nehai i nekoliko na5ih predaka rekli

su: "Nikome nije dozvolieno potpuno napustiti nastojanje-da

se koriste naiini i sredstva ovog svijeta za lijeienje nevolja'

osim onome öije je srce sasvim prestalo da se dovodi u vezu sa

sworenjimal'

Ishaka ibn Ravejha uPitali su: "Moäe li se öoviek angazirati u

ratu bez ikalor'ih Priprema?" On je odgovorio: "Moie' ako je

DoDut Abdullaha ibn DZubejra, u suprotnom ne moiei'

33 Bu,hari, Kitab ar-tikak, lI l3o5i Mülj-.'n, Kitob eI iman, 3la9.

I'ttglorljt I6-

LJUBAV PREMA ALLAHU

\/olieti Allaha, Uzvrsenog i Svemoanog, jesre konaini cil jY svih poloiaia i vrh svih stanja. Doseg uv;i stanje istinske

ljubavi prema Allahu, svaki poloiaj ko.ii sliedi jeste njegovplodi grana izrasla iz niegovog korijena, kao tto su Zudnia, prisnosti zadovoljstvo. Svaki poloäaj koji mu prethodi ieste koraknaprijed, kao sto su pokajanje, ustrajnost i odticanje, zuhd.Najkorisnija, najiskenija, najuzvisenta i najvisa ljubav uistinujeste ljubav prema Onom za Koga su srca stvorena da vole,te za Koga su stvorenia oZivljena da oboiavaju. Allah je OnajKome se srca okeöu u ljubavi, uzvisenju, hvaljenju, poniznosti,pokornosti i oboäavanju. Tako se ne moZe oboZavati niko osimAllah. To.je savriena ljubav popraiena potpunom pokornoöiui poniznosau. UzviSeni Allah voli se samo u Njegovo ime usvakom mogutem smislu. Sve osim Niega voli se zbog ljubavikoja im se uzvraöa. Sve objavljene knjige, poruke poslanika,svjedoöe ljubav koja je za Njega, kao i prirodri poticaji kojeje On stvorio u svim Svojim robovima, intelekt kojim ih jeobdario i blagosolov koji imje podario.Src€, kako sazrijeva, poine osjeiati ijubav prema svakome kojemilosrdan i ljubazan prema njemu. pa koliko li je veaa njihovaljubav za Njega iz Koga izvire sva ljubaznost?!

Svako dobro u kojem Njegova stvorenra uzivaiu jeste jedna od

njegovih bezgraniönih blagodati, a OD ie jedan, bez druga ili

Sebi ravnoga:"Od Allaha je sva blagodot koiu imate, a i kad rasnenlja pogodi, vi oPet Njega glasflo zazivate!"(En-Nahl,53)"Ima ljudi koji kumie, a ne Allaha, uzimaju, po ihwle kao lto se toli Allah! Ali, oni koji tjetuju, Allahajoi vile wle! O, da samo zlotinitelji znoju' kad buduugledali panju, do te samo Allah posjedovoti motsvu, i da te Alloh l,estoko koZnjavoti!"(El-Bekare, 165)"O vjernici! Ako neki od vos od lere svoje otpadne,Alloh ie doista ,niesto taktih ljudi dovesti ljudekoje On loli, i koji Njego t'ole, 1/jerflicifla poninß'

nerjeniciflto osoflre! Na Allahortot l pütu oni ce seboiti, ni od öijeg prijekora heie strcpjeti:'(EI-Maide,51)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zakleo se da öovjek neöe

biti istinski vjernik dok mu on, Poslanik, sallallahu aleihi ve

sellem, ne bude draii od djeteta, oca i cijeloga öovjetanstva on

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, takod€r je rekao Omeru

ibn el Hattabu, neka je Allah zadovoljan njiße: "Cak i dok ti jcl

nisam tlra\i od tebe somoga.'us

Ovo znati da nisi iskeni vjernik dok tvoja ljubav PremaPoslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ne dos€gne o\"u razinu

3a Bu,had, Kitab et-inan, I t5ü. Mrslim, Kitab el-iman,2l t535 Bu.hari, Kitab el inan ve nutur,Ill523-

Ako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iznad nas samihs6o pitaniu onoga Sto mi volimo i fto to u sebi nosi, ne zasluzujeli onda Allah UzviSeni i viSe naie ljubavi i divljenja nego misami?

Sve Sto On da.ie Svojim robovima, bilo da je toneito Sto oni voleili ne, upuiuje nas na ljubav prema Njemu. Niegovo davanje iNjegovo zadrZavanje, sr€öa i nesreaa koie On odreduje Svojimstvorenjima, Njegovo ponizavanj€ i uzvisivanje robova, Ni egovapravda i milost, Niegovo davanje i ponovno oduzimanje Zivota,Njegova samilost, velikoduönost i prikivanje loöih djelarobova,Njegov oprost i strpljivost, Njegovo uslisavanie molitvi Svojihrobova, premda On o njima ne ovisi - sve ovo upuiuje srca daGa obozavaju i vole.

Ako bi öovjek utinio i najmanji dio ovoga nekome drugom, taosoba ne bi mogla suzdrZati svoje srce od ljubavi prema njemu.Kako rob da ne voli cijelim svojim srcem i tijelom Onoga Kojije neprestano milostiv i velikodusan prema niemu, usprkosnjegovim lotim djelima?

Allahova se milost na roba spuita s nebesa, a loöa djela robovauzdiZu se sa zemlje ka Njemu.

Allah Svojom milosöu traii ljubav i prijatelistvo roba, premdaOn o njemu ne ovisi. Rob, s druge strane, priziva Allahovuljutnju svojom nepokornoiöu ilo5im djelima, premdaje njemuNjegova pomoa potrebna.

Niti Allahova milost niti Niegova v€likoduinost pr€ma robune odvrafa roba od neposluinosti. Na isti nafin, n€posluinost

36 Kao ito AIIäh kaZe "yj erot jesnik je ?reii vjernicima od njih sanih;'(El Ahzäb,6)

i loia djela öovjekova ne odvraöaju Allaha, dZ 5 , od pruzanja

blagodati.

Povrh toga, onaj koga mi volimo i ko voli nas moZe se ovako

ponaöati"zbog viastitih interesa, a Allah llzviieniovo öini da bi

nama pruzio korist

Svako s kim trgujemo n€öe Poslovati s Dama ukoliko ne

oöekuie da te prolitirati od date transakci.ie, i uöinit öe sve

öto je u niegovoj moguönosti da profitira na jedan ili drugi

naiin. allaliUzvii"nitrguje s nama da bi nam omogu'io da

napravimo naibolj i i najveci Proli l iz nase lransakciie s Niim'

Tai<o se iedno dobro djelo piSe kao deset dobrih djela, pa sve

do s€da; stotina dobrih djela, ili öak i vi3e, a lo5e djelo piie se

kao jedno, i moze brzo biti izbrisano-

Zatim, stvorio je nas za Sebe, a sve ostalo za nas' i na ovom

i onom sviietu. Pa ko drugi onda viie zasluzuje ljubav i

zadovolistvo osim Njega?

Sve 5to mi, a i sva stvotenja' u tom smislu, trebamo itrazimoieste

kod Njega. On je najvelikoduiniii On daje Svoiim robovima

viSe neeo sto im ie potrebno' öJk i Prije neSo 5lo Ca upitaju'

on ie zädouolian r s malim dobrim djelom i poveiava za njega

naeradu.On oprasta neizrecena toSadjela Sve 'toje na Zemlii i

na nebesima moli se Niemu. Mnogobrojnost :Nari ne zbunjuju

Ga niti Ga zamaraju stalne molbe Njegovih robova Ustinu,e

On zadovoljan onim ustrajnim u moliNi

On je zadovoljan robovima koji traie Njegovo zadovoljstvo' a

liut na one ko]i to oe öine. On je nezadovoljan kada vidi roba

neposlu3nog koii ne obavlja djela a ipak skriva njegova lora

d;eta dok ih roU sam ne "kri je. On ima milost za niega a rob

Dema za sebe samoga.

1O3- 1O2

On ga poziva na Svoje prihvatanje i milost kroz Svoju samilosti velikoduinost, a on odbija. On je poslao vjerovjesnike i uöinioznanim Svoje zavjete. On, neka je uzviien, pribliZi se i kaZe:"Ima li neko ko Mene zove, pa da mu odgovorim na molit\,ll?Ima li neko ko trazi Moj oprost, pa da mu oprostim?"3?

Pa kako onda da Ga srca ne vole, kada On, i niko osim Njega,daje nagradu, odgovara na molitvu, praita greike, opra5tagrijehe, skriva loia djela, uklanja Zalost i tugu?

Samo je On vrijedan spominjanja, zahvalnosti, oboiavanja islave. On ie najvelikoduSniji da bi ca se pitalo, najslobodnijida podari, najmilostiviji da oprosti, naimoaniji da pomogne inajpouzdaniji da bi senaNjega oslonili. On je milostiviji premaSvome robu nego öto.je majka milostiva prema svome djetetu.On je zadovoljniji pokajanjem skruienog greinika nego öto jefovjek sretniji kada pronade svoju jahalicu sa svom opskbomna njenim ledima, nakon sto ju.je izgubio u neplodüo.j zemlji iizgubio svaku nadu opstanka.

On je Vladar, bez partnera, J€dini, Kome nema jednakog. Sveae nestati osim Njegovog lica. Niemu se üe pokorava, osim akoje s Njegovom naredbom, a niti ne pokorava, a da On to ne zna_On je zadovoljan posluSnim robom zbog njegove posluinosti,premda se to nte moglo desiti bez Njegove pomoti i podrike.On prasta i oprasta inakon nepokoravanja Njemu. A opet su

Njegova prava ona koja se na'viöe odbijaju i zanemaruju.

On je na)bliZi svjedok, najprefrnjeniji zaititnik, najiskreniji u

Svojoi rijeöi i naipravedniji od svih sudaca. On zna tajüe bita"Doista, Gospodor je moj flod svakom str.tfi tuvat!"(Hud,57)

On biljeZi djela i odreduie zivotno vrijeme Svojih robova

Njemu su znane tajne srca, a nevidljivo otkriveno. Svako iudi

za Njim, okeiü se ponizno prema svjetlu Niegovog lica, a um

ie u potpunosti nesposoban da shvati bit Njegovog biöa. Svidokazi s kojima se suoaavaju srce i um svjedote da Mu nemani(ta ravno. Svjetlom Njegovog lica osvijetljena je svaka tama,

nebesa i Zemlja su obasjani, a sve stvoreno dovedeno je u red.

Njega ne obr.lzima san niti mu to dolikuje. Diela poöinjena

noau predoöena su mu prije zore, a ona poiinjena daniu prije

sumraka. Onje skiven öistim svjetlom, a akobi seveo uklonio'tada bi bljeötavilo Njegovog s!'jetla obuhvatilo sva Niegova

stvorenja zahvaiena Njegovim pogledom.

Ljubav prema Allahu Svemoönom daje Zivot srcu i odriava

duöu. Srce ne iskusi zadovoljstvo, osjeti mdost ili osjeti uspreh,

pa öak ni Zivot, ukoliko nema ol.l ljubav Ako src€ izgubi ovu

ljubav, tada je gubitak koji podnosi, veii od onoga kada je vid

uskraien oku, a sluh uhu.

Propadanje srca kada je liSeno ljubavi Prema svom Stvoritelju,

Izvoru i Istinskom Bogu, mnogo je gore od tiiela koje viie

nema duöu. Istinu prepoznaju samo iivi ljudi, jer rana ne bolimrwoga.

Fath el-Mavsili veli: "Onaj ko voli ne pronalazi drugozadovol.jswo u zivotu i ne zanemaruje sPominjanje Allaha üina trenutak."

3? Mnslim biljeii u svom Snlrlfta, Kitab salat el-nusaftin le kastuha,6/36, da Ebu Hurejre prenosi daie Poslanik, saltallahu alejhi ve sellem,rekao, ?Vai Gospodar Uzyiieni i Svemoini, sraku se leier spuita nanebesa kop su nana naibLia u toAü po'tednf trcinp no;i i ki2?: tnaline^o ko M? rcve. pa da odgovorin na nolbu? Ina li nekoka od Mpncne:to tuzt, pada nu udovoljm? lna h ncko ko !ru2i Moioprca, pa da

Pravovjerni öovjek jednom je rekao: "Onaj ko voli uvijek je sNiim: neprestano i uvijek spominje Ga s aeznjom, koristeii svaraspoloäiva sredstva i navafl radi Njegovog zadovoljstva."sa

Öovjekje u pjesmi rekao:"I voli Gospodara svoga sluaeti Mu, / Jer oni koji vole robovi suvoljetlo&a:'

Savietujuii svoie dijete, jedna Zena od selefaveli: "Navikni se davoliS Allaha i budeö Mu posluian, ier oni koii imaju tdftl,r, svojibadet dotlu do stepena na kojem je niihovom tijelu odbojno sveosim poslusnosti. Ako ih prokleti ($eitaD) pokuöa nagovoriti dauöine neöto loöe, tada se to lo5e d.ielo postidi i izbjegne ih zbognaeina na kojeie odbiieno."

Abdullah ibn el Mubarak kaZe;"Neposluian si prema Allahu, / A ipak jo! uvijek trrdi! da Gavolii, / Tako mi Allaha, owbo je ponalanje gnusno, / U srako/sfüslu, / Bio bi Mu poslulan da je twja ljubav iskrena, / ler onajko ,oli wijek je poslulan voljenome."

ß Ovo se potvrduje hadisom koji biljeZi Buhari u svom Saliftr. Prenosise od Ebu Hurejre daje Poslanik, sallallahu alejhi ve sell€m, rekao: 'Ko

bude neprijatelj jednom Mome robu, koga san la odabrao i koji je Meniblizu, Ja öu tom öovjeku navijestiti rcL Niöin se Moj tob ne noie Meni yiiepribläiti nego onim iime sam ga Ia ndu'io. Moj se rob Meni postEenoPribtizattl lrtenjen dobororoljnog ibadcta (nafte) pa ga Ja za1'olin. Akada ga zalolim, njesoya ljubay prcma Meni preol/Iada, ?a njegov sluhkojin nula bud.e sano mdi Mene: ruka njeSola kojotn prihlnta samo ndiMene radi; noga njegolta kojom ide, ide sano rudi Mefte. O1/akar öo1rjek,ako kod Mene neito zatraZi, Ia nu udoyoljin, a ako se Meni utjeie, laga zaititith." Takoder, hadis je zabiljezen u En,Nevevijevom djelu E/-Arbain En Nevevi, hadis br. 38.

l\gltt'lja l7

ZADOVOLJSTVO ALLAHOVOM ODRIDBOM

f iovjek moze proai ko7 dva slania o pitanju onoga ilo ne

\-t voli: slanje zadovoljstva i stanje slrPli ivosti. Bil i zadovolianhvale je wijedna osobina, a strPljivost ie obaveza koju öovjekmora ispuniti.

U nekim situacijama ljudi ko.ii su zadovoljni svjedoci su

mudrosti i ljepote Onoga Ko iskusava kada On isku$ava Svoje

robove i vide da je On uvijek u Pravu u svemu ito odredi.

Ponekada su svjedoci moei, uzviöenostii savrSenstva Onoga Ko

ih iskuöava do te mjere da s€ potPuno utaPaju u ova Njegova

svojstva, tako da ne osieöaiu nikakm bol

Ovaj polozaj mogu postiii samo oni koji imaju veliko znanje i

ljubav Tako je moguie i da pronalaze zadovoljstvo u svemo sto

ih zadesi, jer im dolazi od Onoga Koga vole

Razlika izmeitu zatlowljstro i strplieflja

Strpljivost podrazumijeva obuzdavanje biaa i sPreöavanjezapadanja u ogoröenost, usPrkos Patnjama koz koje prolazi,

u nadi da ie se nevolja koja ga je zadesila okonöati' kao i

obuzdavanje tijela da n€ öini loie, zbog svoje nestrpljivosti

Bitizadovoljan,sdruge strane, osjecaj je olakSanja pri prihvatanjuBozije odr€dbe i nezabrinutost u momentu prestanka nevolje,öak i u molrentu kada nas zadesi. Zadovoljstvo olakiava svakupatnju, jer je srce utopljeno u duh izv.jesnosti i znanja. Akozadovoljstvo dobije na intenzitetu, ono takoder uklanja i samoiskustvo nevolje.

Prenosi se od Enesa ibn Maliko da je Poslanik, sallallahu olejhi vesellem, rekdo:"Kada Allah nekoga voli, On ga stati u iskuienje; jeroni koji su zaclovoljni, Allah te biti zadovoljan njima, a oni koji ttisuzadovoljni, ni Allah nije zadovoljan nj ima.'8e

Ibn Mesud, neka .ie Allah zadovol.jan njime, veli: "Svojom

mudroiiu i pravdom, Uzviieni Allah ispunio je izvjesnost izadovoljstvo osvjeienjen, i radoöiu, a u sumnju i nezadovoljstvopostavio je tugu i Zalost:'

Komentirajuai ajet:"Nefia u.leso nijed e fievolje ltez Allahove volje! Ako u Allaha vjeruje, Ofi ie naputit Pravom Stozotltlegovo srce! AIIah staku stvar zxade! "

(Et''lhgdbun, l1)

Alkame kaZe: "Ovo se odnosi na nesreöu ko)a zadesi roba: onzna daje ona od Allaha, tako se on s njom pomiri i zadovolianje njomi'

3e Tirrizi, Kitab az-zuhud,7/77, klasificiran kao rdsdr-gartr; Es,Sujuti,Dt DZami es'sagir, 2/4s9 , klasificiran kao ldrer.

O ajetu:"Koji gotl da urade dobro djelo, muiko ili 2ensko bili'

i k tome u Boga budu vjerovali, Mi iefto dati niitlo

da ptoäve u ziltotu lijepome, i zbilja ih a flajljePü

notin nagtadom njihovon fiagroditi zd ono ito su

üfüli! " (En'Nahl, 97)

Ebu Muavijja el-Esvar veli: "Dobar je Zivot biti zadovoljan

uvjerenl'

Alija ibn Ebu Talib, neka je AIIah zadovoljaD njime' vidio je

Adijja ibn Hatima tuinog, te gaje upitito: "O Adijj, zaito si tako

tuzan?" On mu odgovori: "Kako da ne budem ovakav kada su

rltlti oba sina poginula, a moje oko iskopano?" Alija mu reöel"O Adijj, onaj ko je zadovolian Allahovom odredbom uistinu

öe je osjetiti i biti za nju nagraden' a onai ko nije zadovolian

Njegovom odredbom uistinu öeje osietitii Allahae obezvrijediti

njegova djelal'

Ebu ed Derda posjetio je öovjeka kojj ie bio na saDrli i zatekao

ga kako veliia Allaha, te mu rekro: "U Prävu sil Allah Zeli od

nas da budemo zadovoljni svime Sto On odredil'

Ei Hasan el Basri veli: "Onaj ko bude zadovoljar, onim 5to ima,

Allah ae utiniti da mu to bude dol'oljDo i bereketno' a onai

ko nije zadovoljan, Allah mu to neie uiiniti dovoljnim niti

bereketniml

Ofier ibn Abdul Aziz kaze: "]a nemam niSta öto me veseli osim

onoga za Sto je Allah odredio da se desil'lednom su ga upitali:"Sta ti zelis?" On je odgovorio:

"Sta god Allah Uz'iöeni i Moini

odredi."

Abdul-Vahid ibn Zeid kaZe: zadovol.ian jeste najveiakapija prema Allahu, dtennet ovog ,ivota i mjesto smiraia zalobove."

Takoder .je reöeno: "Neie biti bolieg polozaia na ahiretu odonoga na kojem öe biti oni zadovoljni bilo öim öto Allah odrediu svakom wemenu. Onai ko uziva stanje zadovoljstva bit iepodignut na najbolji poloZaj."

Otkdvsijednogjutra daje izgubio veoma mnogo kamila, jedanAmp u pustinji reöq "Tako mi Onog Öiji sam ja rob, da ne binekih zavidnih i zlobnih nepdjatelja, ne bih imao zadovoljstvoda vidim svoie kamile jo$ Zive i u njihovom toru i neöto za itoje Allah odredio da se ne desi."

Poglavlje I 8.

NADA U ALLA}IA

vo ie smireno stanje srca koje oaekuje ono lto mu ie&ago. Ukoliko sredstva, us Pomoö kojih mote proizaöi

ono öto srce oiekuje, izostanu, onda njegovo je stanie bolieopisati terrninima glupost i ludost. Medutim, ako je ono stooöekuje izvjesrro, onda ni izvjesna nada nije Podoban terminda se ono opi$e, jer npr. ne moZe se reöi: "Zelio bih da sunceizade u zorull ali se moZe reöi: "Zelio bih da pada kiöa."

Oni koji prouöavaju srce nauöili su nas da je ovai $et poPutzemlje koja se obraduje za plodove na slijededem svijetu' daje srce kao zemlja, ierovanje kao sjeme, a djela ibadeta Poputoranja zemlie i njene pripreme za podobne kanale i osiguravanj evode. Srce koje voli ovaj wijet Predstavlia neplodnu zemlju, ukojoj iz sjemena niöta ne more izniknuti Sudnji je dan kaodan zetve, i svako äanle ono sto je Posiiao. Nijedno siemeosim si€mena viere ne moze iznsti, a vjerovanje riietko urodiplodom ako je srce lose i ako u ntemu nedostaie morala .

Isto kao $to sjeme lre iztasta u neplodnoj zemlji, tako seöovjekova nada u Allahov oprost more porediti s nadomfarmera. Ako neko traga za plodnom zernliom, stavi u njudobro, zdravo sieme, doda zemlji sve potrebno, ukloni korov isve 3to moze oterati ili uniltiti rast usieva, a onda siedne i öeka

- 11() 111 -

Allahov'u blagodat u obliku Njegovog spreöavanja nepovoljnihvremenskih uvjeta i ötetnih insekata, sve do konaönogsazrijevanja plodova i njihov€ i zrelosti, tada se to öekanje moieoznaöiti kao nada.

Medutim, ako neko zadije sjeme u okorielu, neplodnu zemljukoia je na isuviae visoko.irazini da bi se mogla natopiti vodom,te ne uiini nista öime bi osigurao brigu za posuano, a zatimsjedne iöeka Uetru, tada se njegovo öekaDjemoze oznaöiti samokao ludost i glupost, a ne kao nada.

Tako se termin nada jedino moZe upotrijebiti za öekanje kojepodrazumijeva teznju i Zudnju da se nesto dogodi, nakon 3tosu upotriiebljena sva sredstva koja öe potpomoai ostvarenjeZelje, a to su ona sredstva koja su u öovjekovoj moii i izboru.

One stvari ko.fe nisu pod domenom iovjekove kontrole, akoje su iskljuöivo u domenu Allahove milosti, takoder igrajuznaöajnu ulogu. Allah.ie Uzviseni u stanju sprijeöiti sve Stetnepojave i prepreke, ako On tako Zeli.

Ako rob posije sjeme ierovanja, zalijeva ga posluinoiiu iibadetom, oöisti svoje srce od losih i Stetnih elemenata, a zatimöeka na Allahor,.u blagodat u obliku Njegovog odrZavanjaöovjekovog stanja ivrstim, sve do njegove smrti, a zatim mupodari izwstan kraj i Svoj oprost, onda je njegovo öekanjeuistinu nadanje najboljem.

Uzviieni Allah kaler"Doista, oni koji vjeruju i koji se isele zarad vjeresvoje, i koji se na Allahoru putu borc, takvi neko seAllahovoj uilosti tadaju. A Allah praita i sarflilostanje; (El-Bekata.2r8)

- i l !

Ovo znaöi da su ovi ljudi vrijedni nade u Allahovu milost.

Allah nije ograniöio nadu u Njega samo na njih, jer se i drugi

mogu nadati, ali je istakao njihovo nadanje kao uistinu dobro

osnovano.

Onaj koga niegovo nadanje uputi ka oboiavanju Allahu, a

odvrati ga od neposlusnosti, on se iskeno nada, a nada koja

vodi osobu ka pasivnosti i utoPlienosti u ioia djela predstavlja

tek glupost pod krinkom.

Potrebno je istaai da onaj koji se nada mora isPuniti tri uvjeta:

Prro: potrebno je da mu je drago ono öemu se nada;

drrgo: potrebno je da ga je strah da to ne izgubi;

f/ele: potrebno je da nastojati postili ono öemü se nada.

Ako nadanje nije povezaDo ni siednim od navednih preduvjeta'

tada je to puko zavaravanje samoga sebe nadanje je sasvim

druga stvar

Onaj koje pun nade pun ie i straha. Ko ide putem poiuri, kada

ga obuzme strah, da ie ProPustiti cilj koiem se nada

Ebu Hwe\e Prctlosi da je Poslanik, sallallahu olejhi ve se.llem ' tekoo:"Onaj ko se boji nePrijateljske pljatke krene u tanu not, a ko ktene

rano stigne do ieljenog cilja. Budite a oprezu! Allahovo je blago

thago i vrijedno. Probudite se! Allahovo je blago Dienne|no

'�o Hasar, Tirmizi, Sfat el-Kiiana, 71146' kl^sif\citan kao hasen garib;takod€r, El-Hakirn, ](rlaü eFrakaik' 4/307

' 1 3 -

Uzviöeni i Svemoini Allah veli:"Ti rcci: 'O fobovi , oji koji ste pretjerivoli prefiMsebi, pred Allohovom somiloitu efiojte oöojavati!Allah ie zbilja ste grijehe oprostiti!' On grijehepfiita i sarnilostafl je!" (Ez-Zumea 53)"Doista, Gospo.lor tvoj sr)ijetu grijehe proita:'(Er-Ratl,6)

Omer ibn Abdel-Aziz prenosi od svoga oca, nekaje Allah obojicomzadovoljan, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellen,rekao:"Uvijek katla mudiman umre, Allah baci üdata ili krltnna nafijegovo fijesto u D:ehennem.'el

Prenosi se odOmera ibn el-Hattaba, xeka je Allah zadotoljan rtjime,da su Posloniku, sallallahu alejhi te sellem, doteli zatvorenike. Metlunjima je bila jedna iena koja je traiila nekoga u nasi. Karla jepronalla bebu medu zarobljenicima, uzelajuje u naluije, pastavilctuz svoje grudi i punilaje da doji. Tado je Podanik, sallallahu alejhive sellem, rekao: "Da Ii mßLi! da bi ova iena ikada bacila svojedijete u wtrul" M rckosmo:"Tako nam Allaha, ona nikada ne bibacila svoje cltete u votru sve dok je ono pod nlenom zdititom imoii! Zatim je Posla ik, sallallohu alejhi ve sellem, rckao:'Allahje nilostiviji prcma Svojim robovima nego ora aetla prema svomedjetetu.'s7

Prenosi se od Ebu Hurejte da je tuo kako poslanik, sallallahu alejhive sellem, ka2e:"Karla je Allah stNo/io styorctia,Onje odredio eltoza Sebe, i uz Njega je jasno odredba koja potyrduje:'Doßta je noja

't Mnsli]rf], Kitab et-tevba, l7 l85.e'� Bll�h^rj, Ktab el-a.Lab, I0l426t Mrslim, Kitob et tevba, | / t7r.

milost wia otl moga gnjeva"e3

Prenosi se orl Enesa tla je iuo kako je Poslanik, sallallahu alejhi t'e

sellem, rekao:"lJzviieni Allah veli:'O Ademovi sirovi'sve dok Mene

pozivdle i od Mene tra,ite, oPtostil tu van ono ito ste tifüli ineiü

r'.1ia1 zamjercüi. O Ademovi sinovi, i dti vali Srijesi stignu do oblaka

na nebu i da zatraZite oPrcst,Jabih va l oprostio O Ademovi sinovi'

da mi dodete s grijehom skoro toliko velikim kao ito je Zemlja, i da

seonda Meni okrenete, a da Mi nePripisujete druga' do/tio bih ratu

oProst skoro toliko velik kao lto je ot1a"e1

)ahja ibn Muaz veli: "Po mom miöljenju, najgora vrsta

samoobmanejeste da neko prekomjerno grijeöi, i onda se nada

oprostu, a da ne osjeti nikakvu griinju savjesti; ili oöekivati da

öe se pribliZiti Allahu, a da Mu se ne pokorava i ne iini ibadeti

ili tratiti staniste posluinog öineti griiehe; ili oöekivati nagradu,

a ne uöiniti niSta vrijedno; ili nadati se u Allaha Moinog i

Uzvi!enog nakon preloracenia svih granic'r "

Nadas li se oprostu ako nisi hodio tim putem? Brod ne Plovipo suhom.e5

e3 B',th^ri, Kitab ba'd el t ahiy,61287; MU:sl]lm, Kitab et tel'ba' t7168'a Hasan, Tirmizi, (l.rla, e d'daia, g ls24tklasificiran kao hasan'glrib'5 Ibn Hibban u svoioj kniizi Revzat el-Ukala, str 284, navodi da je

Diesniklbul Arahi i i . rekao: Krenuo'Jrnda\ idim Harun er-Rdi idr 'i .oouiednik.r ' iernih, ikadJ me je t id io. relao \Jm mu: Da l i s i t iEüu l-;\tahiiia. ;iesnik?' On rete: 'lesaml Onda mi je rekao: Daj 'nisaviet u nek;liköitihova i neka bude jezgrovito l' la sam mu izrecitovao:'N,Lodo n n" or"ro, usuom od 'nr1t 'a\ i ah tn: i*a;! i tüU t ,onn sat iair ina t ' tanna Znal da'u sr i je le 'Nü Uvi icLusniirene ki tebi, t Ma kaklo orui,ie i ilitaw da ni imali / Nadai Li sc

op/;stu / ako nisi hodio tim Putem? / Brcd ne Plo1/i Po suhom

r l 5 -

h,,!l i fu I().STRAH OD ALLAHA

Qlrah je poticai koi irn Allah robove Svoje poziva i nagoni

L-rprerna znrniu r djelovanju . ci l iem pribl iZarania Njemu.Srce osjeöa bol i strepnju kada uvidi da je Steta neizbjeZna.Strahje onajkoji spretava nepokornost i navodi na oboZavaDjei sluienje. Kada strah nedosta.i€, tada su posljedica nemarismionost u finjenju gri.ieha, a prekomjerüi strah rezultirastanjem beznadeinosti i oaaja.

Strah od Uzvi5enog Allaha ponekada izvire iz znanja o Njemu,o Njegovim svojstvima, znanja da bi za Njega bilo od nevelikebrige da izbriie Zemlju i nebesa, i da Ga niSta ne moie sprijeiitida uöini ono Sto Zeli. Ponekada je Njegovim uzrokorn velikibroj öovjekovih loöih djela. Ponekada skup sva tri navedenaelementa: stupani öovjekovog straha zavisi od njegovesvjesnosti o sopstvenim greikama, od moöi, samodostatnosti islavi Allaha, te öi{enice da se On ne drZi odgovornim za onoSto utini, a Njegovi robovi da.

Osoba koja se najviie boji svoga Gospodarajeste ona koja imanajviie znania o Njemt i sebr samoj. Zato je Poslanik, sallallalualejhive sellem, rekao:"Tako mi Allaha, od svih ljudi ja imam najviieznanja o Allahu i ja Ga se najviie bojim.'t6

'�6 Buhari, K'idb el-adab, 10tst3; Mtustnn, Kitab et t'azait,izvoru Aiiinom, Dekrje Allah zadovoljan njome.

Imama Ei Sabija jednom su oslovil i s: "O uöenil" On je

odgovorio: "Ne,la to nisam' ier uieni je onaj ko se boji Allaha'

kao ito On, Uzvi5eni i Svemoini, kaze:'I Allaha se boie od Njegotih robova otri uienii"(El-Faüt,28)

Oni koji se boie AllahL

Onai ko osieia strah nije onaj ko plaöe i briie svoje oöi' vei

onaj ko napuita sve öto mu moZe donijeti kaznu Zun-Nula el_

Misriia upitali su: "Kadaje roba uistinu strah?" On je odgovorio:"Kad; ie; istom stanju kao ibolesnikkoji traziAllahovu zaititu

iz straha da bi se njegova bolest mogla produljiti:'

Ebul-Kassim el-Hakimveli: "Ko se boji neöegaon odtogabjeii'

a onaj ko se boii Allaha tröi Prema Njemul' El-Fudejl ibn Ijjad

kaZe:"Ako te neko pita da li se boji3 Allaha' ne odgovaraj s dal

jer bi slagao, ali ne odgovaraj ni sa 'ne'jer bi to zna'ilo da u

Njega n€ vjerujeSl

Pomo au straha sagolijevaju zabranjene strasti' a loöa diela koja bi

uskoro postala dragina öovjeku ubrzo mu postanu PlezrrvDna'baS kao Sto med iostane odbojan onome ko ga Zeli' ukoliko

otkriie da je otrovan. Strah priPitomljava tijelo i isPunjava srce

pokoroosiu, poniznosau i smirenoööu Arogancija' mränja i

zavist iz njega nestaju, te ga On isPuni' kroz strah od Njega

i kroz razmisljanie o Njegovoj kazni, i tako srce n€ postane

zaokupljeno niöim drugim do Njime' nema brige o tom

razmi3ljanju, preispitivajuii samoga i sebe i ulaiuöi napore na

oulu Allahovom Rob koji ima ovakvo srce postaje oprezDln

nad svakim dahom i svakim trenutkom, nePrestano s€ ukoraval51106i po

117 -

za svo.ie uDutarnje misli, djela i rijeöi. Njegovo je stanie poputstanja osobe koja je uhvaöena u pandZe lava, a da ne zna da liaeje 11apustiti idozvolitijoj da pobjegne ili ieje napasti i ubiti.Tako on, i unutm i svana, postaje zaokupljen onim öega se boji.U njemu üema prostora ni za ita osim za onim öega se boji.Ovo je stanje osobe koja je preplavljena strahom od Allaha.

Koristi od stroha prcma Allahu

Allah Uzviieri i SlavljeDi daje uputu, milost, zDanje i prihvataod onih koji Ga se boje:

"...uputa i Milost za one koji pred Gospodaronrsvojin strepe!" (F,l-Eiöf, 154)"I Allaha se boje od. Njegoüh robota oni uient'(E l .Fd tu ,28 )"Njihova je fiagrada kod jihova Gospotlafa: vrtoviE.le a kroz koje Eku rijeke, u njima vjetno, dovijekaboruvit fu! Allah ce s njimo zadovoljax biti, o i oflizadowljni Njine! Onome koji bude strepio odGospodara swga - to ie bin!" (El Bejjina, B)

Allah je naredio Svojim robovima da Ga se boje i strahje uöitiouvjetom njihovog vjerovanja:

"Mehe se bojte ako vjertrici ste!" (AIu Imran, 175)

Zato je nezamislivo da vjernik nema strah od Allaha, bez obzirakako neznatan oü bio. Slabost njegovog straha srazmjema jeslabosti njegovog znanja i vjere.

Poslanik, sallallahu alejhi t'e sellen, veli:"Nijeda rjet/tik koji Pustisuzu iz sttuhd Prcmd Ilzvilenom Allahu neie üti u Valtu, osim ako

se mli jeko vtuti uvime'e7

Al Fudejl ibn lijad kaZe: "Ko se boji Allaha bit ö€ tim strahom

upuöen na svo dobrol'

Es-Sibliveli: "Nikada se nisam bojao Allaha a da nisam pronaiao

kako se vrata mudrosti i upute Prema Njemu otvaraju:'

|ahja ibn Muäz veli: "Svako lose djelo viernika nosi za sobon

dvije posljedice: strah od kazne i nadu za oprostom;'

Uzviieni Allah u Kuränu kaZe:"Doista, oni koji od sttoha pted Gospodarom stojim

strepe, i oni koii ü aiele Gospodaru svoga vietuju' i

oni koji Gospodaru svome nikoga ne pridfuiuju, i

oni koji dijele od onoga ato doto in ie' i üja su srco

Puno straha ato ie se vratiti Gospoilaru svofle' eto

tokvi 1we da dobra djelo ihe' i oni se zbog njih s

dntgi a notjeiu!" (El'Mu'minün, 57-6l)

Ai!a, neka je Allah zadovoljan njome' prenosi da je teklo: "Pitalo

sam Poslanika, sallallahtt alejhi r sellem, o ovim ajetima:'Da li su to

oni koji piju opojna sretlstva, tine blud i kndu?'Poslanik, sallallahu

alejhi'i selten, reie,'Ne' o Es Sidikova't kieti, to slt oni koji redovno

e7 Sahih,Tirmlzi, Ktab fazail el'dtilßd,51260 i Kitdb az zuh d' 61600l

klasificir:n kao sahin ftadis's Es-Si<idik. vjerni, iskieni, ime dato Aisinom ocu Ebu Bekru' neka je

Al lJh ,rdov; l j rn ni imr. Tbog nregove i 'kreno\ l i v i ' " rno' l i i .Präv"g

uulr , ier )e uviJek porvrdivro r . l rnu PoJrnikove <cl l r l lahu r lerhi ve

iel lem poruke. njegovih nieei id;ela

- 11f l

lposte, klanjaju, daju zekat i st/dhuju da se njihova doltra djela neieprimiti: eto tokvi iure da dobra djela üne."8,

Pretlosi se iz izvora Ebu Zern, neka je Allah zarlovoljan njime, rla jePoslanik, sallallahu alejhiw sellem, proutio sunt iz Kur'ana potevliaFom:

"Doista ie se dogoditi kazna tvoga Gospotlara!,(Et-Tur,7)

Zalim je rekao: "Jct tidim ono ito vi ne vidite i ja tujem ona ito vine tujete- Nebesd su zdjecala i imaju pravo jecati. Tako ni Onogau Koga je moja duia, ema prcstora tak ni lirine ietii prstd Ltkojem nije melek koji öini sedädu AIIahu. Tako mi Allaha, kad bßteznali ono lto ja znam, malo biste se smijali i mnogo biste plakili, nebiste uaivali sa ienom wi biste izaili na ofvoreno i tra2ili Allahovupomot. Volio bih da sam rlrt o koje bi se moglo posjeti i do prena epostojati."too

Ovajnam hadis ukazuje la to dakada bismo znali toliko kolikoje Poslanik, sallaliahu alejhi ve sellem, znao o Allahovoj moöi,Njegovojkazni zaonogako Mu se ne pokorava, tadabi DaSplaö,ialost i shah od onoga ito nas öeka bili dugovjeöni. MoZda seuopie nikada ne bismo snijali.

AiSa, neka je Allah zadovoljan njome, prenosi da uvijek kadabi se vjetar promijenio a oluja pojavila, poslanikovo, sallallahualejhive sellem, ponasanje promijenilo bi se, ion bi uzn€mirenohodao po sobi naprijed i nazad, izlazeai, pa se vraiajuii unutra.

Sve je ovo bilo zbog straha od Ailahove kazne '0r

Abdullah ibn ei-suheir preltosi da uvijek kada bi Allahov

Poslal) i l . 'al lal lahu alejhi ve scl lenl zapo'eo s namr?oln za'Llo

Ut ," ,*f p.po, ,".t; kljuiaju'eg kotla iz niegovih prsa r''�

Ako razmotrimo stanje ashaba Poslanika' sallallahu alejhi

ve sellen, i pravovjernih ljudi ovog ummeta koji su za nJlma

"iii"äii, t"i," '" oh"rl zaiovo!an nlima svima' uvidj€t öete da

,r',i-o",o""",it ti"tt najbolje, a istovremeno su bili ispunieni

strahom od Allaha. Mi' s druge strane' öinimo ono sto nl

tra"f"U "t1" sliino niihovom, a ipak se osjeiamo priliöno

sigurnima

Ebu Bekr es-Siddik, neka je Allah zadovoljan njime' tekao je:

"Volio bih da sam tek dlaka na robu vjetnikul'

Omer ibt]l el-Hattab' nekaie Allah zadovoljan njim€' Jednom Je

prilikom utio suru Et Tür i kada je doSao do aj€ta:

"Doista ie se dogoditi k'lztto troga Gospodata"

(Et Tur'7),

tako je snaZno zaPlakao da se razbolio' te su mu ljudi dolazili

da vide kako je.

Kada je bio na samrti, rekaoje svome sinu: "Stavi moj obraz uz

)..f l i , l au - i alfuf,r oprocl i A ond'r je rekao: 'Osuden satn na

pt"pirt "t". ' On ne oprosti Pono\io ie o!e r i jet i tr i Putd i

onda preselio na onaj svijet

Kada bi klaniao noau i uiio aiet koii bi ga ispunio strahom'

tot B,,\haii.],, Kitab bad et hali(, 6/300; Muslim ,Kital' el istiska' 61t96'

ut sah,h.Ttrntzt .Krab cs- iPmdrlr l r ' J17: En-Nesäi ' Ki tab e< "ahv' 3113:

E.blJDrrud., Kilab es satah ttt/z

e' Sahih,Tirmizi, Kitab ertefsir,9/ 19: Dt H?,ki'-, Kitab et teßir,2/393.'mSdftir, Buhari, Kitab er-ikak, 1l/319; Tirmizi, Kitab ez zuhu(],

6/601.

- 12rJ 1 2 1 -

ne bi izlazio danima, pa su mu ljudi dolazili u posjetu, üisleiida je bolestan. Njegovo ie:ro plaktnje at ini lo 1e dvi je t. .rmrreLinrle na nJegovom Ltcu.

lbn,ALrba" mu je iednom rekao: .Al lrh je mnoge zernl je ui inioot]elom mu.lrmaDskog urnmeta preko tebe i preko tebe supostignule vel ike pobjede. Omer 1e odgovorio: . .Sve

ter u senaoam Jesle da budem spdsen. Ne Zclim ni nagradu ni kaznu..Osman, ibn Affan. rreka ie Allah zadovolian r) j ime. svakibr put kada ie staiao na mezaru, plakao. dok ne bi naL-vasio\vo]u bradu. Znao je rei i : . .Kada

bih srajao izmedu Diennet. ii DZehennema, a da ne znam gdje bih zavriio, radije bih dapostanem prah prije nego jto saznam svo.iu sudbinu.,,Ebu ed-Darda uobriavao ie reai: .Kada

bi.re znali ; ld vrs tekapo\lUe smrti , nikdda ne birre Jel i s apetiLo,n. nrt i pi l i k. io oniKoJr su mnogo Zedni. ni l i usl i u kucu da 5e zäSti l i le, vec br\ le

l1lli"" "y?*:l

ldarali s€ po grudima i piakali nad svojinm;estom. Zelio bih da sam drvo, da me posijeku i uniite-roiIbn Abbas je ispod.svojih oii.ju imao dio koie koja je liöiia narznosanu saldalu zbog njegovog öestog plakania.Aliu ibn Ebu Taliba, neka mu Allah ukaie öast, obuzela iet.:9.1"T

'"ql nakon sto jq zavraio ia saDahom, re.je rekdo:r\ (roa prrre ni5am vidio ni i ta sl i .no a5habima poslanika,

sallal lahu, alejhi ve sellem. Njihova ie kora bi la neuredna,j ' :1 olu"1" bjt i su.pm(njavi. a prostor izmedu j ihovrh oirurzgiedao ie poput koljena koze. Noöi su provodiii u molitvi i

" Siliiti:üi:: :ij|iul ;iili5lt ij;ffJl::,,ijti";ifil Fiiii'i:!'""iiil':iii"fJs u" drugairiisreed ileir " Et Lt;;;;;;"i;

uöeniu Kur'ana stoj€ai ili na sedZdi Kada bi nastuprla zora'

prov;dili bi je spominjuii Allaha, njihajuli se poput drvefa na

vietrovitom danu, a suze bi im tekl€ niz lice, dok iln se odje'a

Jebi nakvasila. Tako mi Allaha, öini mi se da su ljudi oko mene

proveli noi u cvrslom snul Tada je u\lao i nikada ga vi ie t l i \u

vidlel i kako se "mrie' dok g.r nrje ubro Ibn Muli im

Musa ibn Mesud rekao je: "Kada bismo se zadesili u druötvu

Sufana, osjeiali bismo se kao da je oko nas vatra zbog straha

i panike koiu smo vrdjeL u niegovitn oi ima El-Hasana sLI

jeänom opisali na sl i ledeci nacin: Kada bi nam se Pribl i i io'izgledalo üi kao da seupravovratio sa dienaz€ svoga najboljega

pri iatel ia; kada bi 5ieo Ll drLl;fvo' bio bi popLll zalvorenlka

i<oea su o"udr| na smrl kaznom od' ' i jecania glave: a kada bi

DZ"ehennem spomenuli, bilo bi kao da je posebno za njega

stvoren:'

Prenosi se da je Zurare ibn Ebu Evfa bio imam nekim ljudima

na sabah-namazu Uöio je suru El Muddessir' Kada je stigao

do rijeti:'A kada se u rog puhfie, e to ic tado dan tegoban

biti!' (El - Mud dessil' 8' 9 )

teiko je uzdahnuo i Pao mrtavr"'

Za Abdullaha ibn Amra ibn el Asa prenosi se da je rekao:"Plaöite, a ako ne mozete Plakati' Pretvarajte se da Plaöete!

Kunem se Onim u Koga je moja duia, kada bi neko od vas

usitinu znao, molili biste se dok ne biste ostali bez glasa'

klanjali biste dok vam se leda ne bi slomilal'ro'

toa Ez-Zehabi, Ktab el-iby ' I I r09'05 Sahin, El Hakim, I.rfab el ahvaal,4ls78

- 1 - l r r3

Poglal,lic 20.

ZIVOT NA OVOM SVIJETU

eodobravanje ovog svijeta, na koje nailazimo u Knjizi iHadisu, nije usmjereno na njegov vremenski aspekt, kao

ito su smjene dana i noai do Sudnjegdana. Uzviieni i SvemoöniAllah podario nam ih je da bi u njima ljudi ko.ii iele moglipozivati Njegovo ime i biti Mu zahvalni.Neko je rekao: "Not i dan su kao dvije sehare za dragocjenosti,pa pazite öta u njima raditel' Mudäahid je rekao: "Nijedan danne dode, a da ne kaie:'O öovjeöe, do5ao sam ti danas i viSenikada ti neau doöi, pa pazi sta radiö dok sam tu.' Kada danpioate, zamota se i zapeaati, da ga niko ne otvori do Allah naSudniem danu." Postoji pjesma koja kaZc:"Zivot je sano put /Koji 1'odi do Baiie / IIi Vatre. / Njegove noöisu iovjekol)e radionice, / A dani hjegote trihice."Takoje vrijeme öovjekov kapital.

Podanik. sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Za oaogkoji izgovori'Slavljea nekaje UzviSeni Allah i neka t4u je hvala bil ieu D2ennetuzasadena Palma."ta6Razmisli koliko palmi uwemenu öoviek izgubi priliku zasaditi.Pravovjerni öovjek rekao je svoiim gostima koji su dugo

ta6 Sahih,Tftmizi.

oslaiali: 'Ne Zelite Ii oriai? Melek sunca nikada ne pokusava da

sa fol 'utei 'Covjek je jednom rekao alin : Slani da ti nesto

iazeml Alinr mu odgovori: Prvo zaustavi suncel'

Neodobravanje ovog sviieta, na koje nailazimo u Knjrzi i

ft"alru, nij" o.*l"t"i"o ni na njegov prostorni aspekt' kao öto

su Zemlia'i njene planine, mora, riieke i bogatstva u njima'

Sve su ovo Aliahove blagodati za Njegove robove da se mogü

;iim; okoristit i , o njimirazmiSliati, i tako PrePoznatijednoiuii,"iltino n;lttouog Sworitelja. neka Je Uzvisen Neodobravanje

ie usmiereno na djela iovjekova na ovom svijelu' od kojih'vet;na

nema nikakve dobre posljedice, jer Allah kaie:

"Z aile do i? zivot ,ta orom sviielu igra' i zabava'

i sizdonie, i Pordo nadmetanje meilu vama' i

nid."tini" u flnoltr)u inetaka i dierc! Nolik je

ki!i, bilje od nie rctjetßike zadieljuje' i ono' poto"

nakon'kile, izbuja, ati ga zatim eidü poZutielt' i

potorn sosllleno bito:' (El Hadtd' 20)

Na ovom sviietu,liudi su podijeljeni u dvije vrste'

Prva negira postojanje odrediSta koje öeka ljude nakon

ovog;it ota, ga;l sli;eae,tag'ad" i k"zna To suoni za koje Allah

kaZe:'Onima koji se ne nadaju susteht s Nama i koii se.

zadoeolje ärotom o,'ozefiflim' pa lz flJega smtrol

nadu, i koii su prc'fia znacitno NoIifi ne'nomi'

nrebivaliite lakvina Vatlo bit ie zbog onog lto su

;tekli!:']ünus,7'8)

Ovi su liudi zabrinuti samo za i€dno' a to ie uZivanie u Zivotu i

potaga ia ryegoim zadovoljstvima' a UzviÄeni kaie:

"Odole vam slasti vaie i minuöe naslade u kojima zo

zemaljskog hivoto uäirtali stef:' 61'AhkdJ 20)

Treöu kategoriju öine oni koji iurno öine dobra djela' oni

shvataiu za-sta le ovaj svijet. i sukladno se ponasaju Oni znaiu

au;" Ätl"t ,,"uio l luie na ovaj sviiet samo da bi vidio koii od

njih imaiu naibolta djela:"Doisto eno Mi see ito m Zemlji postoji ttjoj kao

nokit strorili, da bismo njih hkuöali ko ie ljeple

ti,titi:' (El KehJ 7)

Ovo znaöi daje Allah sve Postavio na Zemlju dabinas iskuiao'

vidio ko öe izbjegavati zadovoljstva na ovom svijetu i traziti

usPjeh na onom' Jer:A Mi teflo see i'to ,ro ,rjoi je i golomlediflor't uü'riti:

(El-Kehf,8)

Oni koji se natjeöu u dobrirn djelima samo od ovog svijeta

o"itn"io ono sto im je neophodno za pnt Poslanih sallallahu

aleihi ve "ellem, rekao ie:"Sta ja imam s ovirn swjelom? Sto se ti(e

ovlgsvijeta'ja sam piput Putnt.ka koji "e odmara ü hladu ilrveta'a

zatim nastavi svoj Put 1naPustt 8a *

Poslanik, sallallahu alejhi w sellem, rekao je takofut Ometu: "Budi

na ovofi svijetu PoPut strLfica ili Putnika'"tog

Kada je namjera iza zadovoljstva u onome Sto je halal' poslusnost

I oboiavanle Atlaha, tada se uiivanie u tom zadovolistvu smatra

kao djelo ibadeta za koje je öovjek nagraden

a' Sahih.Titrmizl, Kitob ez-zuhud,7148:El Hal<:m' Kitab er rikak 41310i

pä i',;"* Äuä"ii"t'" tl. Mesuda i omera neka ie Allah zadovoljan

tos Sal,itr, Buhai

127

'A oni koji ne ejetuju, oni se nasladuju i ideru boikao ito stoko ädere! A vatra je {ihovo sta ite!!,(Muhathtncd,l2)

Druga wsta iesu oni koii prihvataju da postoji odrediltenakon smrti, gdje su i nagrada i kazna. To su oni koii slijedevjerovjesnike. Oni se diele u tri kategoriie: one koji su premasebi samima nepravedni. one koji su prema sebi zlobni i onekoji su brzi u tinieniu dobrih djela, Allahovom voliom.Prvq oni koji suprema sebi nepravedni öineveainu. Mnogi su odnjih zadovdjni plodovima ovogZivota i njegovih zadovo'ljstava.sluZeai se njima i korjsteti ih na naöin koii Allah niie dozvolio.SvUet im se iini naiveiom brigom i time su zadovolini, samozDog n,ega voJe i mrze.To su ljudi koji se poigravaiu i aiu paZnju odvlaöe ovosvietskeprivlatnosti. Premda opaenito vjeruju u ahiret, njsu otkrili zaStaie ovai sviiet, niti su svjesni daie on samo staiali$te na koiemse moie dobiLi opskrba za posljednje putovanje.U drugü kategoriju spadaju oni koji su prema sebi zlobni, a rosu oni koji uzimaju dozvoljeno od ovog sviera i ispunjavajusvoje duZnosti, ali onda tragaiu za onim Sto je iza ovih dulnoitizbog vlastitog zadovoljstva kako bi uZivali u ovosvjetskimIaoosttma.

Ovi ljudi za ovo neae biti kaznienj, ali öe njihova potraga zazadovoljstvom za posljedicu imati snizavanie stupnja njihovogpolotaja.

Omer ibn el-ilattab, neka je Allaha zadovoljan njime, rekaoje: "Kada moj polozaj u Dienrietu ne bi oslabio, ya bih vasoponaSao u vaiem lagodnom Zivotu, ali ie Allah neke liudeupozorio rekavii:

- 126

Tako.ie Muaz ibn DZebel, neka je Allah zadovolian njime,

rekao: "Radujem se nagradi Allahovoj za vrljeme koje sam

proveo spavajuai, baö kao öto se raduiem za ono v.ijeme kada

sam bio budan."lo'

Seid ibn Diubejr rekao je: "Opskrba iz oholosti i ponosa

odvraöa vas od ahireta. Opskrba koja vas ne odvrata jeste ona

koja vam.ie potrebna da biste postigli ono öto.ie bolje od same

opskbe." Jahja ibn Muaz je rekao: "Kako da ne volim ovaj

svijet u kojem sam blagosolovljen hranom koja mi daje Zivot'

kada koristim ovaj i,i,tot z ibadet pomoau kojeg au zaraditi

nagradu DienDeta?" Ebu Safuana er-Rainija uPitali su: "Sta je

ovaj iivot koji je kritiziran u Kur'anu i koji razbotiti trebaju

izbjegavati? " On im ie odgovorio:

"Sve ito radite na ovom

svietu s namjerom koristi na ovom svtetu pokualeno je, a sve

Sto radite da biste imali koristi na onom svijetu nema nista s

ovim svietom."

El-Hasan veli: "Kako je sladak i dobar ovosvjetski iivot za

mumina, jer bez previSe DaPoia on od njega uzima opskrbu

za Diennet, a kako je grozan ovosvjetski Zivot za ka6ra i

munafrka koji traie noai i od njega uzimaju svoju opskrbu za

Diehennem!"

Ebu Muso prcnosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem' rekao:"Ko voli svojäirot na ovotll svretuutliitova svoj;ivot fia slijedetem

s.lijetu, a ko fili svoj Zivot fia slijedetem sl)ijetu utliifaw svoj :i1tot

na ovom s\lijetu, a treba da vam je tlra,e ono ilo traje vjei o o.l

onogo ilo nestaje."tia

Aun ibn Abdullah veli: "Ovaj iivot i slijedeöi jesu u ravnotezi

kao da su na vagi. Koji god da prevagne, drugi Postaje lakiim

i manje vaänim." Vehab je rekao: "Ovaj Zivot i sliiedeöi jesu

poput öovieka s dvije äene. Ako izazove zadovoljstvo iedne'izazove srdzbu drugel'

Ebu ed-Derda veli: 'Ako rni se zakun€te da se jedan od vas

na.lviie boji Allaha, ja iu vam se zakleti da ie on naibolji medü

vamal'

Abdullah ibn Mesud obratio se ljudima rekavSi: "Uöinili st€

viSe dobrih djela nego 3to su to ikada uiinili ashabi Poslanika'

sallallahu alejhi ve sellem, ali sr'r njihova djela joi uvUek bolja

od vaöih jer su se oni okr€nuli od ovosvjetskih zadovoljstava i

dobiti '" '

Stetnost ljubatti prema olom seijetu

lmam Ahmed zaPisao ie po izvoru Sufiana da je lsa' 5in

Meriemin, neka ie mir na njega, rekao: "Ljubav prema ovom

svijetu ieste korijen sveg zla, a posjedovanje novca opasna je

boiesti' Upitali su ga: "Koji su losi uöinci njegovii" Odgovorio

im ie: Orrai ko ga ima nikada nile siguran od ponosa i

samoobmanel Oni rekole: A ita ako je neko siguran od

ovih manjkavosti?" On reie: "Njegova 6e ga zaokupljenost

öinjenjem dobrog odvratiti od spomin,anja Allaha' Uzvisenog

i Moönogi""

Liubav prema ovom svijetu isPunjava Vatru' a odricanje od

"odo,rolfrtuuu ouog t riieta isPunjava Baitu''o'Sahih, Muslim, Krrdi, el inaarc, t21207; ptipis\4e se Mn zrL'o Daii Ahmed ibn Hänbal, ElMüsned 414t2, El Hakim' Kitab er

riftdlr, 4/308, klasificiran k^o sahih, ali Ez'Zehabi gä odbrcuje zbognedostatka u irned!.

"r Ebu Nuajm, -El'Hrra, 1/136ttl DatJ,po}ledati Medimüat el Jatat'a' \81r23'

- 128t 2 9 -

Opijenost ljubavlju prema ovom svijetu kobntaje od opijenostialkoholom, jer osoba koja je opiena ovim svijetom konaönopostane razumna samo u tami svoga kabura.

,ahja ibn Muazveli: "Ljubavprema ovom svi.jetuieste öejtanovovino, a ko se njime opije probudi se tek onda kada je meduhordama mrtvih, ial€ai medu gubitnicimal

Najmanje njeno zlo jeste da odvraaa od spominjanja Allaha.Gubitnik je svako koga odvraaa niegovo bogatstvo. Ako jesrce smuseno i ne spominje Allaha, ieitan se u njemu nastanii usmjerava svime onim Sto pozeli. Kada iejtan upozna srce sputevima zla, potakne ga da uöini nekoliko dobrih djela da biobmanuo njegovog vlasnika da misli kako je on, sveukupno,öinilac dobroga. Ibn Mesud je rekao: "Sve i jedna osoba naovom svijetujest€ poput gosta, a njegovo bogatstvoie posudba.Osoba napuSta, a posudba se u konaönici otplati.""r

Reöeno je da je ljubav prema ovom svijetu korijen sveg zla jeruniötava öovieko\,'u vjeru na viSe naöina:

prvo, ta ljubav vodi ka prenaglaiavanju njene vainosti,kadajebeznatajna kod AIlaha. Tojejedno najveae loiedjelo radikojeg se pridaje vaänost onome ito Allah smatra trivüahfin;

drugo, Allah iu .ie osudio. On je ne voli i ne odobrava,osim onoga Stoje u njoj, a po propisimaje N.iegovo. Onajko voliono Sto Allah osuduje, a ne voli i ne odobrava oDo 3to On voli,podloian je zbunjenosti i izazo\,.u, kao i Njegovom prigovoru isrdZbi;

I'r Stih sa istim znäaenjern kai.e: "Vale bogatstvo i yaia pondica / kodyassu na povJerenlu, / A sw ato se iul,a a ?oyjercnju / Mora se nizbjeäno

- 13( l

trede, osoba koja voli ovaj svijet uiini zadovlistva

i dobiti ovog svijeta svojim ciljern. Da bi ih postigao, koristi

sva sredstva i naiiüe koje mü je Allah osigurao da ga vode k

Njemu i ahiretu. Takva osoba izraäava pobunu ProtivoDoga sto

mu je Allah namiienio da postigne: on sredstva utini samim

ciljem, a sredstva koia ga trebaju voditi ka ahiretu uPotrijebi za

postizanie ovosvietskih zadovoljstava

Ovo je potpuno iskrrvljavanje onog za Sta su sredstva

namijenjena, a to ukazuje na najizoPaöenije srce. Allah UzviSeni

kai,e:"Mi iefio orrirrla koji ißle zirot ovozemtti i gizdu

fljegovu podmhiti poslot'e njihove u niemu, i nimalo

u njemu neie biti oiteceni. A to su oni kojima fio

oflome süjetu samo vatn pripad\' sve ito su uradili

u orozefinom 'irotu tamo propast te, zaludt je sw

lto urodiie i stekole!" (Hüd' 15 17)

lma mnogo hadisa koji o ovome govole. I€dan od njih prenosi

Ebu Hurejre, koji je rekao: "Cuo sam do je Poslanik' sallallahu

aleihi te sellem, rekao:'Prvi öorjek koji ie biti ßpitan ru1 Sudnjem

daiu leste tovlek koli 1e umrc kao lehid. Bit te doveden pted Allaha'

i Allah ie mu reä rla nabtoji Njegove blogodati, Pa ie ih on nabtojati'

Allah te reä:'Sta si ti ünio?' eovjek ie odgovoriti: 'Borio sam se u

imeTebe dok nisam umro kao iehid'Alloh te reii:'Slagao si Borio si

se do bi te zt ali hrabrim latnikofi, Pa sü te tako i zvali' Protfu njega

ie se iqiati naredbe, i s licem prema dolle ie ga tuii i baciti u Uatru'

Zatim te dovesti tovjeka koji je stekao znanje' Prenio gd na druge i

uiio Kurbfl. Bit ie do|eden pted Allaha i Allah ie mü rcti do nabroji

Njegove blagodati, P4 te ihin nabrojati Allah iereü:'Sta si ti iinia?'

Coijek ie odgovoriti: 'stekoo safi nanje' ptefiio ga i utio Kuthn

1 3 1 -

trda"ti'l'voje zadonljstvo.' Allah ie reti:'Slagao si. Stekao st znanjeda bi te zvaLi utenjakom, uiio si Kutbn da bi mogli reti da si rlobaruiat, karija, Po su te lako i zvali.'Protiv jegt ie se izdati ,Mredbc, is licem Prcmo dolje te ga yuti i bdciti u Uotru. Zatin ie doii torjekkoga je Allah uiinio neianjer o bogdlim i kome je podario svakuyrstu bogatstua. Bit ie daveden pretl Allaha, i Allah te mu reii danabroji Njegove blagodali, pd te ih on nabrojati. Allah te reii:'Sta siti iinio?'Covjek te odgoyoriti: 'Trciio sam novac na srnki naiin tnkoli si'fi htio da lrclim.'Allah te reii:'Slagao si. Chio si to da bi tea'ali velikoduinim iovjekon, pa s tako i [o t'oti]i.' Protiy 4ega te sei.dati ntltedbe, i s licem prema dolje ie ga vuii i baciti LL Votru.*tb

U ovom hadisu vidimo kako je Ljubav preDra ovom svijetu]iöila ova tri öovjeka njihove nagrade i uöinila njihova djelabezvrüednim, utinivii ih prvima koji öe uii u Dzehennefi;

öetvrto, ljubav prema ovom svijetu zaokuplja öovjekai spreöava ga da fini djela koja öe mu koristiti na sliedeiemsvüetu. Postoje mnoge vrste ljudi koji spadaju u ovu kategoriju:oni koje zaokupljenost ovim svtetom odvraaa od islamn il1jegovih zakona, oni koji su udaljeni od mnogih svojih vjerskihobaveza, oni koji su udaljeni od obaveze koja oteZava njihov plani zamisao njenog postizanja, oni koje odvraöa da izvriava)u svojevjerske obaveze u pravo vrteme ina pravi naöin, pa tako traiesvojevriemei zanemaruju duznosti, oni öija su srca zaokupljenaljubavlju prema ovom svijetupa se nemogu potpuno usredsreditina ibadet kada izvröavaju svoje vjerske obaveze, te oni öia srcanisu posluSna Allahu, tako je njihovo izvriavanje obaveza samova njski prikaz bez urrutarnie isk re0osti. a o\ o .u najmanje znarrimedu oDima ko.ii vole ovaj svijet.

ttr Mll.slim, Ktab el-däihad, t3/s0.

Umjereniji oblik ljubavi prema ovom svijetu jeste ona ljubav

koia jednostavno odvraia öovjeka od niegovog istinskog izvora

sr"i", a to 1" posveaenost srca ljubavi prema Gospodaru' a

;ezika spominjanju Njega Ljubav i opsjednustost ovosvjetskim

zivotorn neizbjezno ograniöavaju iovjekove izglede u sliiedeiem

iivotu, ba; kao ito ljubav Prema slijedeaem zivotu oglani'ava

Djegov Zivot nä ovom svletu;

peto, ljubav Prema ovon svijetu postaje .glavnazaokuplienost tovjeko vt Etes ibn Malik' neka je Allah zaclottoljan

niime, prenosi rla je Poslanik, sallallahu alelhi w sellem' rekao:"Onaj

io t" ziokuplien ot,in 'vUclom \llalt e sm1'ttti n1esovo bogatstvo

ut"'unr tiegotatlrca okuPtu ljLh o|o nicgt:l tako da r( 2i.ol doci

I ooauditi-nu i. Onalko je zaokupljen avim svijetom' Allah ie mu

niegovo siromailvo utiniti |idljivim u njego'/im oiifia' udaljiti ie

ljtäe od n1ega, a doii ie mu samo ano ilo je za njega zapisano na

ovom svijetu"ttl;

iesto, onaj ko najvise voli ovaj svtet jeste ona] ko

najvile u njemu Pati. Njegova Patnia moZe biti: njegova patnja

na ovont svijetu kao posljedica njegovog nastojania da Postigne

ovosvjetske dobiti i niegovo natjecanje s liudima u njima'

niegova pal nta u ber/ehu. jer je PloPu\l io u o\ol)1 i ivolu i zal l

izgibl lerre priLke. icr.rda ie n.: putu da 'retne Allaha u takvom

stinju da poZeli da Ga nikada ne sr€tne, i niegova patn1a )er

ni ie u"pio pronaii Tamienlka 7a Njega u ovom Zivotu Ovakav

tovicl proiozr kroz najgorukoznu u kaburu jerietuga bol i zal

izjesti njegovu duöu bai PoPut crva koji iziedaiu njegovo tÜelo

tt3 Sahih, Tirmtzi, Kitab ez zuhud' 6lr6s; lbn MndLe' Kitab ez zuhu't'

21t375.

133 -

lz svega ovoga moZe se zakljuöiti da ona' ko voli Zivot na ovomsvijetu pati na onom svietu, u kaburu i na Danu kada ae srestisvoga Gospodara. Allah Uzviieni kaZe:

"Neka te fle zodir'üuju imeci njihoi ni djeca njihova!Alloh ih samo i;eli na or)om svijetu time k tztliti i dosafü propadnu kao fieyjerflici." (Et'Tet ba, 5 5)

Jedan od naiih pravovjernih predaka rekao je o ovom ajetu:'Allah ih kaänjava koz njihovo nastojanje da postignu ovajsvijet, oni te n€stati kao rezultat njihove ljubavi ptema nj€mu,a oni su nevjernici jer su zaniiekali Allahova prava u njemu";

sedmo, onaj ko voli ova' svijet i draii rnu je od onogsvieta i€ste jedno od najnizih stvorenja i najmanie pametnih:on viie voli iluziju od stvarnosti, snivanje od popuno budnogstanja, katkovjeönu sienu od vjeönog blaZenstva i ptivr€m€nizaklon od trajnog odredista. Onmienia svoi Zivot na ahiretu zaovaj koji je tek iluzija. Zivot koji nije nista vite nego prolazeöasjena ne moie prevariti muslimana komeie dat razum.

Neki od naöih predaka citirao.ie öesto ove stihove:''O vi ljutti koji tra,ite zadoroljst\1o / U eijetu koji ie nestati,Zaljubljeflost u sjenu koja whne / Krajnja je glüpost."unus ibn Abdul E'la rekao je: "Za mene se ovaj Zivot moi€usporediti s öovjekom koii spava, a u snu vidi sve ito voli i sveSto ne voli, i dokje u tom stanju, iznenada se proudi."

Najprikladnije .je ovai Zivot usporediti sa sjenom: öini seda je stalna, ali u stvarnosti to je stalno stanje smanjivanja ipoveaavanja, a kada ju pokuias stiöi i uhvatiti, neöes uspjeti!

Takocler se moZe usporediti s Prividenjem u Pustinii:'A ofli koii ne ljentju, njihota djela su kao u rctnici

privi,teije zakojeiedan snuje da vodaje! Po ka-d do

niesa dode' niita ne nade,a noii te kod njego Allaha

po1" ., On nopuniti raiutt niegot! A Allah hrzo

obraiunav o!" (En' N ür, 39 )

Takoder se moäe usporediti s izobliöenom, odbojnom' starom

äenom koia je neiskena i obmanjuie svakoga ko je zaprosi'

oblaöi se u iaskoSne i prelijePe odor€ da bi skrila svoju

ruZnoöu i prevrtljivost. Njeni udvaraii' obmanuti vanistinom'

zaprosit ae ie naPoslijetku.

Ona im kaie: "Od tebe ne äelim miraz' samo da se odrekneö

ahireta: ahiret i ja smo zakleti neprijatelji i nije nam

dozvoljeno da se sretnemo:'

Udvaraöi, izigrani njenim lijeöima' odgovaraju: "Nema

fri;ekora za on-e koji se moraju ujediniti s voljenimi'

Kada, medutim, Podignu njen veo' a otkije se njena kinka'

,rudo-a" u rnnoit ̂ taSkota Neki se s njom rastave' i tako se

oslobode tereta, a drugi ostanu obmanuti' odluöe ostati s njom'

,"rno da bi, l"doog lotra nakon vjenöanja' zawöili kao tuzni i

Zalosni.

Tako mi Allaha! Njen poziv poziva ciieli svijet da Zuri i stigüe ne

ao orpi"t ", u"e do n*spieha' a, op-et' otri koji joi se dive traie

ui"ainl"ni. t njorn i daniu i noiu Zure da ju susrelnu u lami'

J" Ui .. t i i ;.a"i"g;urta probudiL izoP'eni i rasulih nada'

oni padaju pravo u nienu zarnku' a ona ih predaje svojoj

sudbini.

1:15- ri:1.1

l \ tglo,l jc )t.POKAJANJE

f Jdaliavanre od lo. ih diela okretan1err ka Onome Ko .kriva\.,r manikavosti i znä 5ve lajne jeste temel. i oDrlr loi i Njernu

putuju, poöetno ulaganje onih koji 6e naposlijetku imati korist,prvi korak u potrazi za Njegovim licem, kljuö za ispravljanjesvega neispravnog, a to je prva faza u odabiru onih koji öe seNjemu pribliziti.

Pokajanje je poöetna, srediinja i posljednja stanica öovjekovogZivota. Onaj ko traii Allaha, nikada ga ne napusta. On u njemuostaje do svoje smrti. Ako stize na drugu stadcu, nosi ga sasobom i s njim stize. Pokajanje je öovjekovo poöetno stanje injegov kaj. Allah Uzviieni kaZe:

" I Allahu se sri pokajte, o rjer ici, da biste uspjchaitnali." (En-Nür i1)

Ovo je ajet iz medirske sure u kojoj se Allah obraaa vjernicimai odabranima. On ih poziva da Mu se pokaju nakon Sto supoSli vjerovati, utinili hidäru i uöestvovali u dzihadu. ZatimJe pokajanje ufinio uvjetom uspjeha, i rekao im: "...da bisteuspjeha imali", kako bi v.jernici bili svjesni da ie uspjeti samoako Mu se pokaju, neka nam Allah podari da sli.jedimo njihovekorakel

- r3f)

Allah kaZe:" A koji se ne pokaju toklli su provi siltrici!"(El-Hudäurät, 11)

On ljude dijeli na pokajnike i silnike, a treiih nema On naziva

one koji se ne okreiu pokajanju silnicima i Prestupnrclma'te kale da od takve osobe nema veaeg silnika, zbog njenog

neznanja o Gospodaru i obavezama prema Njemu, svojim

gresakama i itetnosti soPstvenih diela

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "O ljudi' pokajte

se Allahu! Tako mi Allaha, ja Mu se svaki dan pokajem vise od

sedamd€set Puta:"'6

Pokajanje je okretanje ka Allahu i udaljavanie od drultva koji

ide ka stranPutici i izaziva Allahov gnjev

Postoje tri uvjeta valjanosti pokajania ukoliko se djelo tiöe

obaveze prema Allahu UzviSenom: osjeöai Zalienja' napuitaDje

loieg diela r odlucnost da se ono ne Ponovi

Pokrianie ni je val irno bez os;ecaia zal jenia.;er njegovo odsustvo

podrazumijeva ' i lav o Prih\al l i ivosl i tal<1og djela le r l jegovog

oonounog aini.nt". Poslanrk sal lal lahu aleihi ve sellem' vel i :lOsletal ial lenla dio je pokajania " '

Napuötanje loöeg djela nePohodnoiejer pokajanie nema smisla

ako s€ nastavi s njegovim ainjenjem'

Treii ie uviet odluönost da se loie djelo vi6e ne ponovi' a u biti

ovisi o iskrenosti namiere i odluke da se obeianje odrZi'

ll6 Süih, Buhafi, Ktla, ed'da,'a' rrltor'

sJhih. Ahmed lbrr H rnbel Fl M!"ed r/1-6 Po.i1'-" ' ' .1! l ' .M"*d-iseth i ,kr r l : ic da P i<ned sahth ldkoder ' br lJe/r i r t rJKrr '1 t r

Mustetuek,41243

r':,7

Neki su uienjaci r€kli da ponavlianje loSeg diela poniStavapokajanje, tvrdeai da ako se pokajnik vrati loiem djelu, bezobzira na vrijeme, ortda to ukazuje da ie pokajanje neiskreno,i stoga nii€ valjano. Veaina, medutim, zakljuöuje da ovo nijeneophodni uvjet.

Ako se öovjek ogriesi prema drugom iovjeku, tada pokajnikmora ispraviti gresku ili nadoknaditi ötetu osobi aija je pravaoltetio. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Svako

od vas ko je duian svome bratu u islamu mora taj dug izmiritidanas, prije no dode vrijeme kada neöe biti novca, a samo ae sedobra i loia djela raöunatil"t3

Ova vrsta loleg djela jeste prestup obie strane, svaka od njihima svoja odredenaprava. Onaj ko.je uöinio loie djelo pokazujesvoje pokaianie izmirivanjem duga prema drugom öovjeku,tj. plaöanjem svoga dijela, i prema Allahu, tj. unutarnjimosjeöajem Zaljenja. zaljenje je liöna srvar izmedu njega iNjegovog Gospodara-

Postoji nekoliko specifiönih vrsta pokajanja, od kojih navodimoslijedeie:

prvo, pokaianje za klevetanje i ogovaranje, gdje sepostavlja pitanje da li bi osobu o koju se ogrijeSilo u njenomodsustw ttebalo obavijestiti o pokajanjU te je na taj naöinupoznati s loiim dielom za koje ona, u suprotnom, ne bi znala.Ebu Hanifa i Malik smatraju daje upoznavanje osobe o koju seogrijesilo preduvjet za valjanost pokajanja. Oni svoje miiljenjetemelje na prelhodno navedenom hadisu.

tts B|J�hati, Kitab el-mezalim, 5lt0lEbu Hurejre.

i Kitab et rikak,l1/395, po izvoru

- 1 3 8

Po drugom misljeniu, kojeg se drzi Ibn Tejmijja, ovo njje

neophoäno. On smatra da je dovoljno da se osobapokaje Allahu

u tajnosti, a da onoga o koga se ogri jei io sPomene ltePom

rijeöju istim ljudima pred kojim ga je ogovarao i klev€tao, a'

takoder, mora traziti od Allaha da mu oprosti

Njegov ie argument to da ukoliko se oSovarana osoba

upozna s time, onda se njoi ukazuje na Poöinjeno lose djelo,

te se prouzrokuju ios veae teskoae, a da se ne postigne nista

dobro. Allah nije dozvolio taj postuPak, a kamoli ga uöinio

obaveznimi

drugo, pokajanje za kaalu Dovca mora nositi za sobom

po,tatak ,rovci njegovom zakonskom vlasniku Ako pokajnik

ne znakome novac pripada ili akoje iz nekograzloga nemogut€

vratiti novac, tada u njihovo ime mora jednaki iznos dati kao

milostinju. Na Sudnjem danu oni ie imati pravo izbora: ili da

odobre njegov postupak, i u tom sluiaju nagrada za milostiniu

ieste ni ihova, i l i da ga ne odobre. i tako uzmu od njeSove

nagrade, a, u rom sluöaju. nagrada za milostinJu ide pokajniku'

jer Allah nikada ne Poniötava nagradu za milostinju'

Prenosi se da je Ibn Mesud, neka ie Allah zadovoljan njime'

kupio robiniu od jednog covjeka. Kada je otisao da mu Plal i 'viäio ie da ie tovjek nes{ao. Ibt Mesud je uzalud iekao da se

öoviek wati, te dao novac kao milostinju kazav5i: "O BoZe' ova

je sadaka u ime tog öovjeka. Ako odobri ov'u sadaku' nagrada

;e njegova, a ako ne, ondaje nagrada moja, a on prima nagradu

iednaku mojoj";

treie, kakav ie poloäaj onog ko naplati za 'inienje

harama, kao itoje prodaja alkohola, muzika,laZno svjedoöenje'

zatim s€ pokaje, a novacje jo! uvijek kod njega?

t 3 9 -

fedna skupina uienjaka kaie da on treba vratiti novac onomeko mu ga.je dao, s obziron da on jo5 uvijek pripada onom ko jeplatio, ier zarada nte halal i za to nema Allahove nagrade.Druga skupina kaZe da je njegovo pokajanje valjano akoda novac kao milostiniu, jer kako rnoZe vratiti Dovac koji jepotroieü u nepokornosti Allahu? Ovo je tainiji sud.Isti se princip primienjuje za onoga tiji se halal i haram novacdo.te mlere pomijesaju da viie nie u stanju da ih razlikuje. Ontreba dati kao milostinju onoliko koliko smatra da oe;da naharam-dio i oiisti preostali. Allah zna najbolje.Drugo pitanje: "Kada

se öovjekpokaje za svoj grieh, da li se onwaaa u stanje u koje je bio prie öinienia rog grijeha?,,

Jedna skupina uleme smatra da se öovjek vrati u isto stanjeu kojem je bio prije grijeha, jer pokajanje bri5e loie djelo upotpunosti, kao da se nikada nije uöinilo.Druga skupina smatra da se ne vraia u isto stanje, tvrdeöi da, sobzirom da se ketao naprijed prije grijeha, a da ga je D.jegovoaiüjenje vratilo unazad, on nakon kajanja gubi na udalenostikoju je, da nije poöinio grijeh, u meduvremenu mogao preai.IbD Tejmijja.ie rekao: "Ispravan je sud da se neki od pokajnikane.vrate u svoje prethodno stanje, a neki iak postignu i vijipoloZaj i postanu boljima nego bili prije iinjenla gri.jÄalNaprimjel poslanikje Dawd, alejhisselam, je nakon pokajanjabio na poloiaju boljern od prvobitnog.

Ova metafora moie rasvijetliti sluöa':aovjek je putovdo o.jeLaiucr ie uvjerenim i sigurj) im. jnalo jenooao. ä malo traao, a zatim se odmarao | ,pavao. \ai jro jcna divnu baiöu punu cvijeöa, hladne vode i ht"du. Odlufio j"

da nakratko zastaüe i odmori se Dok se odmarao, naPao ga ie

neprijatelrkoji gaje uhvatio i svezao. Vidio je kako mu ünistenje

prijeti i mislio je da mu je dosao kraj, da fe postati gozbom

," luuou"., i tako nikada neae stiai na svoje odlediste Dok je

bio u ovom stanju, pred njim se Pojavi njegov milosni i briZni

otac. Odvezao ga je, rekao mu da nastavi s putem i da se öuva

n€prijatelja koji se skriva u zasjedama poredputa Uvjerio gale

du sve dokbude op."zan ibudan, niko ga neae savladati, ali ako

bude leoprezan, opet öe ga uhvatiti. Otac mu je rekao da 'e i'i

ivodit i go ka nlegorom odredii tu Da ie Pulnik bio oprezan, da

je usredototio svoje misli i Pripremio se za nePrijatelja, njegovo

ii putovanje bilo bolje i Prije bi stigao S druge strane, da je

zanemario neprijatelja ivratio se u Prvobitno staDje nepaznje i

zaboravnosti, ravr,oduinosti prema opasnosti i wjesnost samo

o ugodnoj baööi, joö jedDom bi Postao lahkom metom

Iskreflo pokajanie

Uzviöeni Aliah kaie:"O

üernici, pokajte se Allohu pokajonjem iskrenim'

da,tam Gospoilor vai ptekrije ruine postüpke vale,

i da tas uvede u mjske baiie kroz koje teku tijeke' no

Dan u kojem Allah Vjeroviesflika osfiflotiti nete' a

ni one koji su lerotali s ttjifiß!" (Et-Tahr'n,8)

Da bi pokajanie bilo istinito i iskreno, u njemu ne smije biti

varanja, manikavosti i pokvarenosti El Hasan el_Basri veli:"Pokaianie ie kada ioviek zali sto se neito desilo, te odluti da

to ,riie nikäa ,t" po,to,rii' El-Kalbi je rekao: "Pokajanje je kada

r.lo r . t r -

aoiek tra1i oprostiezikom, osjeöa äaljenje u srcu, a suzdrri setijelomi' Said ibn el-Musajjib je rekao: "Isk€njm pokajanjemeistite svoie duöe."

Ibn Kajjim veli: "Isk€nost u pokajanju öine tIi stvari: onamorapodrazumijevati sva lo3a djela pokainika, ne zanemarujuainiiednol mora ju popratit i potpuna istinitost i odluanost, takoda pokajnikniti oklijeva niti odlaze pokajanje, nego sakupi svusvoju volju i odluönost i iskeno pristupi pokajanju; ne smijuie pratiti neöistoie i manjkavosti koje bi joi mogle najkoditi,tako da bude nadahnuta strahom od Allaha, naäom za onimito ie u Njega i bojazni od svake kazne koju On moze naniieti,a ne zeljom za zaltitom imetka, porodice, druStvenog statusa,utjecaja. ljudskom pohvalom ili za izbjegavanjem njihovekivnjeili raznih teikoöa, za zadovol.javanjem Zivotnih prohtjeva, ilizbog neuspjeha i nemoii, ili tomu slitnom, jer sve to umaniuie\,?lianost pokaianja i isk-renosti prema Uzvisenom Allahu.Pryi element iskrenog pokajanja tiie se diela zbog kojeg sekajemo, drugi osobe koja se kaie, a treöi Onoga Kojem seka]emo.

Iskrenost pokajanja podrazumijeva njenu istinitost i sva loiadjela. Nedvojbeno je da takvo pokaianie zahtiieva i ukljuöujetraZenje oprosta, a da to vodi bdsaniu svih poöinienih losihdjela. Toje najpopunije i sawjeno pokajanje:'lreZa iskeno pokajanje Allahu, iovjeku se jamöe Allahov oprost,öakiprije no seonodesi, j Allahov oprost, nakon Sto seupotpuni.Drugim ri jeaima, toviek se kaje izmedu dva Allahova opiosrakoja mu osiguravaju spas.

tte lbnKajjim, MedaidZ es-Satikin, |3!0.

Prvi Allahov oprosl jesu dozvola. nadahnuce i Pomoinasredswa koia vode do öoviekovog pokajania, a koja zauzwat

imaiu za posljedicu veii Allahov oProst Drugi oProsl iesteprihvatanje i naknada Uzviöeni kaäe:

" A optostit öe i ottoi trojici koja su izostala; kad i'nje zetlljL tijesflotn postala, fia.la ie bila prostrafla,

i kad im u duiama njihovim tiiesflo bi' i k^d su

shtotili da osim kod Allaha drugog utoöiita nema- potorn im je optostio da bi se oßi Pokajoli. A AIIah'

doßta, pina pokoianie i samilostan je"'(Et'Tevba,118)

Ovdie nas Allah obaviestava da je Njegov oprost uslijedio

nakän njihovog kajanja, te daje to i omoguöilo da se oni uopiepokaiu. On ie bio uzrokom njihovog kajanja, sto je dio taine

zbos'ieqa se On naziva El-Ewel vel Afiir' Prvi i Posljednji On

sve "omo-euiava

i tini da se desi, uzrok je od Njega i posljedica

je od Njega.

Öoviek se öesto kaie, a Allah öesto Prasta Pokaianie 'ovjekovojeste oketanje ka njegovom Gospodaru, nakon ito se oklenuo

;d Njega. Postoie dviie vrste Allahovog- oPtosta: jedna je

dozvola i pomoö, a druga primanje i nagrada'

Pokajanje ima svoj poöetak i kaj: njegov poöetakie oketanje

Allaliu koöeii Pravim putem, za koiije on ljudima naredio da

ga slijede:'I eeo, doista, Mogo Puto prcvoga, slijedite "iego! I

ne slijedite puteve fung4po da vas o ondau raskol

stave spnrn PutaNjegovogal (EI'Enhm' 153)

143

i

iI

Njegov kaj jeste povratak Allahu na Dan vei odreden, idudiputem koji ie On propisao, a koji vodi ka Dzennetu. Ko sepokaje Allahu u tijekü svoga Zivota, Allah ie mu se okenuti inagraditi ga u odredeno vrijeme:

"A ko se pokoje i urcdi dobra djelo taj se Allohu,zbilja, isk/e o tatio." (Furkdn,7l)

Osjetljivi i skriveni qspekti pokojafljo

Ako razuman öoi€k pogrijesi, mora uzeti u obzir slijedeöe:

prvo, treba razmisliti o Allahovim naredbama i zabraDama,zakljuöiti daje u pitanju lose djelo i da ga.je poöinio;

drugo, treba razmisl i t io Allahovim obeianiima i upozorenjima.sto öe u njemu pokenuti strah i navesti ga da se pokaje;

treae, treba razmisliti o tinjenici da mu je Allah dao moguanosti sposobnost da se pokaje i da ga je Allah, da je htio, od togamogao zaStititi.

Ovo ga vodi k spoznaji Allaha, Njegovih imena, svojstava,mudrosti, milosti, oprosta, blagosti i plemenitosti. Ovo gadovodi na razinu ibadeta koju nikada ne bi mogao doseöida mu ni ie dalo znanje o l im pitanj ima. Öovjek uvida odnosizmedu Allahovih stvorenja i Njegovih obeaanja i upozoreda,Njegovih imena i svoistava, te njihovog manifestiranja u svemustvorenom.

Ovim uvidanjem covjeku se otvaraju basie znanja, vjerov.rnja,tajne odredenog, mudrosti koje rijeai ne mogu opisati nitiobuhvatiti.

MoZe se reai to da öovjek saznaje o Allahovoj moöi, koja semanifestira u Njegovoj odredbi, a to je da On, Uzvi5eni iModni, odre<luje sve ito poäeli. Takoder, öovjek saznaje da jeOn savrienstvom Svoje moöi odredio da se srce öovjeka okeiei usmjerava prema svemu Sto On ieli, te da je On izmedua^v iPLa in ipo^v^o ( r . ,

Prepoznavajuti neke od manifestacija Allahove moii, koje suoöite, Njegovom odredbom, iovjek vidi da je on dio uredene,potöinjene keacije, nadkojom on nema kontrolu. On je siguransamo kada ga Allah zaStiti, a uspjesan je samo kada mu Allahto podari. On ie nevaZan i neutjecajan u rukama Moanog,Slavljenog.

Uvidanjem moöi manifestirane u Njegovoj odredbi, ljudi susvjedoci öinjenice da su sve savrienstvo, slava i moö u Allaha,a da su kod njih prisutne osobine kao 5to su manjkavost,nepotpunost, pogrdne osobine i ovisnost. Kako tovjek viieopaia sopstvenu nevaznost, slabost i manikavost, tako viSeuvida Allahoru svemoö i savtSenstvo.

eovjek spoznaje da Allah UzviseDi, premda sve vidi i sve mole,skiva uöinjena loöa djela, ako tako Zeli, a moZe ih i obzananiti.Prepoznavaiuai da Allah daje vremena gre5niku, a moZe gaodmah kazniti ako Zeli, otkriva Allahour blagost prema onomeko se okrene pokajanju, i tako spoznaje Njegovo ime El-Haltm,Blagi. eovjek se upoznaje s Allahovim darom oprosta. To jeblagodat od N.iega.

Kada strogo sudi, on jepravedan i hvaljen, ali Njegov oprostjeste Niegova milost, a ne ioiekovo pravo. U öovjeku se radajuzahvalnost, ljubav i kajanje, te on spoznaje Allahovo ime EfGalär, Onaj Koji prasta.

Allah vodi Svoje robov€ kroz stanja poniznosti, pokornosti,pokoravanjä i izraZavnja ovisnosti o pomoai, a ona imaju öetirifaze: poniznost koja se rada iz potrebe i neimaitiDe, Stoje optaosobina svih stvorenja; poniznost u ibadetu i pokoravanju, itopripada samo posluinima; poniznost u ljubavi, jer ona' koji volijeste izrazito skus€n, a stupanj njegove poniznosti srazmjeranje njegovoj liubavi; i poniznost koja se rada kao posljedicaneposiulnosti i loiih djela, koje su same po sebi posljedicen€imaatine i ovisnosti.

Kada su upotpunjene sve öetiri faze, poniznost pred Allahom,pokornost Njemu potpuDa je i savriena. eovjek spoznaje daAllahovo ime Er Rezzak, On j Koji opskrbljue, aini nuZnimono Sto je opskrbljeno, a Er-Ser?i Onaj Koii s\e itrje,l El-Basir,Ona.i Koji sve vidi, ono Sto se vidi i iuje.

Isto tako i Njegova imena, EI-CafAt, Onaj Koji mnogo praita,El- Afü, Onaj Kojl daje pomilovanje, Ei Tewab, Onaj Koji pliritapokajanje, iine potrebnim onoga kome Allah praita, dajepomilovanje i öije pokajanje prima. Nemoguöe je da tovjekignorira ono öto ova imena podrazumijevaju i zahtijevaju.

Ovo ie istaknuo oDaj ko ima najviie znanja od svih Allahovihstvorenja, Niegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada jerekao'. " Kad vi ne bi grijelili, Allah bi ns zamijenio drugim natodomkoji gtijeii, da Ga mole za oprost, pa da im oprosti."tza

Enes ibn Malik el Ensati prenosi da je Poslanik, sallallohu alejhi vesellem, rekao:Allah se yile obrcduje pokajanju Svoga roba nego nekootl ,,,as kada bi putowo na devi ktoz pustitljü i ona mu pobjegne, ano njoj mu sva hrana i voda, pa je dugo troii, i izgubiyii syaku nadu

tla te je pronaii, legne u hlad jednog drveta da se odmori' i u fokvofi

stanju iiaja, odjedanput, ugleda devu u neposrednoj blizhi njegouol

kokl mtio ttiii, k ;dmalt skoii i uhvati je za Po ,/odac i, o'l silne .tadosti, uzvikne:'Bole moj, Ti si moj rob' a ja sam Troj gosPo'lar!

pogreino se izrozivli od silne radosti""'

Pretpostavimo da je vaöu voljenu osobu zato'io nePrijatelj' i

tako je sprijeöio da vam se pridruii, a vi znate da öe je ovaj

nepri jalei j podvrgnuti raznim muaenjima i uni i t i l i ju' Ie da ste

mnogo bol, z" nju od ovog nePrialel ia ier ona je neko koga

ste oäsoiili. Zatim, zamislite da ona pobiegne od nePrijatel)a

i dodelam bez prethodne najave, i tako se iznenadite kad je

ugledate na vaiim vratima' kako vam laska, nada se vasem

zadovoljstvu, Padajuii licem na zemliu pred vaöim Pragom'

Kako biste sreini bili kada bi vam se vratila ona osoba koju ste

vei za sebe odabrali, odobrili njenu bliskost i postavilij€ iznad

svih ostalih? 1b je osjeöaj koji vas obuzme' Premda niste vi oni

koi i ste ie stvori l i i podari l i svoje blaEodati Al lah Uzvi{eni i

Mocni ie*te Onaj Koli je stvorio Svoia \tvorenja i Podario im

Svoje biagodati, a Allah voli da im blagodati upotpuni!

Nasa Dosliednia iel ia iesle da od Allaha zalrazite ist inito5l '

i rkrenort, 'uujerenoit ' oProst i zdravl ie na ovom i sl iJedeöem

sviletu. Molimo Allaha da budemo medu onima 'ija öe

posljednja dova biti:"St a hrala je za Allaho" Gosl,odaru svjetota"

Slavljen si, Gospodaru na!, i sra hl'ala ptip^da Tebigtjedotim da nemo boga osim Tebe'

traZin troi oprost i kaiem se Tebij'

t'�t Buhüi. Kitab ?.|-da'va l l/l0)r Mu'lim- Kri a' 11 ji/tJ ved'aua' t - t6J:

po rTv, i ru Ene.d neka je Al l rh radovorran nrrme'tto Mtsltn, Kitab cz zikr yed-dud, t7 165 .

POJMOVNIK ARAPSKIH IZRAZA

ahadisr plurnl od rieti ,ddis.

ahirel ahiret, drugi svijet, ono ito je s druge strane smrti, svijetnakon ovog svijeta uoblasti revidljivog; to nije Zivot u barzahu, negoäivot u Diernetu ili Diehennemu.

atahr znak, stih Kr.rräna.

ajet: mnozina rieti alrr.

akida: vjerovanje ili vjera temeljeni na stvadma kakve jesu, a nekakvim se zamisljaju. Stoga aqiAah se jedino moäe u potpunostiizvesti iz originalne objave od Allaha i uaenja Poslanika kojem jeobjavljena: u ovom duhu Kurän i poslanik Muhammad, sallallahuale.ihi ve sellem.

Allah{eAla: Allah Uzviieni, Gospodar svih svjetova. Allah,najuzvisenije i silno ime, ukazuje na Jedinog, Stvoriteljä, OboZavanog,Gospodara sietova.

alim: uöeni tovjek medu muslimanina koii djeluje prema onome Stozna.

Arefal ravnica udaljena petanest milja istoano od Mekee na kojojsLoji lebel er rahma, Brdo milosti. ledän od sastavnih dijelova hadZajeste stajanje na Ärefatu, na ili u blizini lebel er rahmaa, iz,nedt]podneva i zalaska sunca na 9. dan mjeseca z llridzeta, öinedi dovu.

arvah: plural od r iyeti rr:1.

bara: uzdfzavanje i protivljenje svemu sto izäziva nezadovoljstvoAllaha i Njegova Poslanika, sallallahu .lejhi ve sellem.

berekct, baraka: blagoslov, svako dobro kojim obdaruje Allah' a

posebice ono koje se poveaava; suptilna korisna duhovna eflergua

ioia moze da tete kroz stvari' ljude ili mjesia. Öistoia dozvoljavanjen

tii;k, ier ona sama jeste iistoia, kojaje svjetlo. sPecifiönost percePc!e

j; blolira. ona moie biti preobrazena, ljekovila je i nemrerljiva'

berzeh: mealuProstor izmedu dvije stvämosti koji ih rastavlja

i povezuje; obiöno se koristi u znaöenju meduprostora izmeilu

d,-rnialuka i ahireta, koli Potinje nakon smrti, kada r!1ll' dusa napusti

tijel; i ftaje do Sudnjeg dana' kada se /l]ft vrata u tijelo'

bid'a: inovacija, bilo kakva Promjena u originalnom u'enju PoslanikaMuhammada, sallallahu alejhi ve sellem

daii slab, kategorta hadisa koja ozna'ava suProtnu od

da'va: pozivanje ljudi da oboiavaju Allaha slüedenjem PoslanikaMuhaÄmada, sallallahu alejhi ve sellem, njegovog uöenja' Ptltä

islama.

din: vjera; zivljenje, Pokornost i poslusDost u Posebnom slslemu

oravila i praLsi, dug Lr razmlenr r lmedu dvl ie strärre u ovom sluir iu

itvoritelja isworenla lllah u Kur anu ka:ie: 'hlldhu Pruva eien santo

je tsldn." (Alu Imran, 19)

dinar: zlatni novaia, priblizno 4,5 grana zlata

dirhem: srebreni novaia, priblizno 3 gräma srebra

dua: dova Allahu, moliti Allaha za nesto sto Zelimo

dunja: dunjaluk, ovaj svijet, ne kao.kosmiöka pojava vec onakav

kakvim ga i<ku.imo: svrlel <uprotan dnrrelu

dtahiliijar lrij'eme neznania, Prte dolaska islama'

dZemaa: slavno tiielo muslimanske zajednicq u smislu fard-namaza'

svi muslÄani koii obavfaju fard namaz zajedno, obiöno u diamiji'

nasuprot samosialnom obavljanju namaza na nekom drugom

mjestu.

- rl lJ 149

dzennet: baita, kajnje odrediite i mjesto na kojem ostaju mumjni,vjernici na ahiretu.

dzihad: borba, posebice borba na Allahovom putu koja za cilj imauspostam i odbranu islama. Unutarnja borba koja podrazumijevaprorivljenje svemu öime Allah nije zadovoljan. Vanjska borbau kojojse rteöju j djelom suprotstavlja kufru.

diin: nevidljivabiia stvorena od vatre koja nema dima, a koji zajednos ljudima Zive na zemlji.

ezanr poziv na molitvu.

chlus-sunnah vel-diemaa: ljudi koji slijede sunnet Posianika.sallallahu alejhi ve sellem, i koji se dize kao zajednica na toj osnovi;ttelo muslimanske zajednice.

fakih: öovlek uöen u fikhu koji zahvaljujuöi toln znanju moze datiPravnr sud.

farz: obaveza, obavezno djelo ibadeta ili prakse dina na naain kojije definiran Serijatom. D rjeli se na farrtun ale! a1n, a podrazumijevaobavezu svakom odrasiom muslirnanu i fardun alel-kifala ito jeobaveza najmanjejednom odraslom muslimanu u zajednici.

fedlr: zora, prvo svjetlo, a posebice wijeme obavljanja namazapoznatog kao s!ü1.

fikh: nauka primjene Serijata.

fukäha: plural od rijeöi fakih.

gusl obredno pranje tijela vodom vodom koje za cilj ima öisöenjetüela za molitlu.

hadisr zabiljeZeni govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili onFmu.

hadisi-kudsij: rüeii Allaha koie je izgovorio poslanik, sallaltahualejhi ve sellem, a koje nisu dio Kuräna.

hadi: godilnje hodoöaöae Meke koje je svaki musliman sukladno

njegovim moguanostima obavezan obaviti jedanput u toku iivotai

obavljanje rituala u zastiaenom podruöju oko Kabe HadZ je stuP

isiama.

hakika: istina, stvarnosl

halal ono sto J'e Seriiatom dozvoljeno

haram: oüo ötoje Serijatom zabranjeno; takoder zaltiieno Podruöie'sveto mjesto ili stvar.

hasen: dobar; kategorta za hadis koji je pouzdan i stoga Prihvatljiv, ali

tija vjerodostojnost nte zäjamaena kao u sluöaiu sali,t-kategorte

hidZra: selidba u ime Allaha lslamski kalendar se raauna od

Poslanikove, sallaltahu alejhi ve sellem, Hidire iz Meke ü Mediüu,

koja se desila 522. godine po gregorijanskorn kalendaru

hütba: govor koji imam drzi u toku dzuma'namaza i poslije dva

ibada: ibadet, svaki tin obozavanja

id: praznik postoje dva glavna ida u muslimanskoj godini: Id el-

adh;, koji je zadnji dan obreda hadäa, i Id et-fitt koji oznaöava kraj

mjeseca Posta, ramazana

ihram: stanje i odjeaa onoga ko obavlja hadz ili umru

ihsan: stanje PotPune iskrenosti prema Allahu i samon sebil

obozavanje Allahu na takav natin kao da Ga moZemovidjeti' znajuöi,

da premda Ga mi ne vidimo, on vidi nas

ikamet poziv na/dtd-namaz

imam: onaj koji predvodi molitvu, namaz, istakluti uöenjak

iman: prihvatanje, vjerovanje, Povjerenje u Allaha. Iman zna'i

vjerovati u Allaha, Njegove meleke, objavljene knjige' poslanike'

Sudnji dan, Dzennet i Dzehennem i sve sto je Ällahova odredba'

dobro od nje i ono lose

- 15o ' 5 r -

islam: mir i pokornost volji Allahovoi, naain Zivota koji su Zivjeli sviposlanici, a kojem je konaöna forma data poslanstvom Muhammeda,sallallahu alejhi ve sellem, Pet stupova islama su: svjedoöenje, Sehadet;namaz;zekati post zavrijeme ramazana; obavljanje hadtajedanput uZivotq ukoliko za to postoji mogüdnost.

isned: biljeienje, usmeno ili zapisano, imena lanca ljudi koji suprenüeli i saä1vali hadis; i sama imena ovih ljudi. Jedna od naukäuspostavljena nakon sm i Poslarika, sallallahu alejhi ve sellem,jeste procienjivanje vjerodostojnosii hadisa procjenom pouzdanosti

iöa: noö, obavezni namazkoji se obavlja nocu.

tevm el-kijamar dan stajanja, posljednji dan, Sudnji dan, tada ie svikoji suZivjeli biti oZivljeni, a njihova djela i namjere izvagane, odreditae se njihovo vjeino odrediSte. Takoder poznat kao Jevm el-baas, Danustajanja, Jevrn el-hasr, Dan okupljanja, fevm el-kiama, Dan stajanja,Ievm el-mizan, Dan vaganja, Jevrn el-hisab, Dan obrat(rna,Ievm ed-din, Dan äivljenia i Jevm el,ahim, Dan drugog sviiera. Iza Sudnjegdana slijedi vjeanost, u Dzennetuili DZehennemu, zauvijek.

Kaba: gradevina u obliku kocke koja se nalazi u sredistu Haremau Meki, sagradio ju ie poslanik lbrahim, neka je mir na njega, aobnovljena uz pomoö poslanika Muhammeda, sallallahu alejhive sellem, poznata kao KuCa Allahova. Kaba je mjesto ka kojemse muslimani okretu pri obavljaniu molitve. To ne znaöi da Allahobitavä u Kabi, ni da muslimani oboävaiu Kabu. Allah je Onaj Kogaoboiavamo,.r On nie ograniten mjeslom i i iprostorom.

kader: Allahova odredba, koja odreduje svaku podatomsku testicukoja postoji, a tako i sve sto postoji. Jedno od Allahovih imenajeste iEl-Kadir sto znaöi: Modni, Onaj Koji öini öto Zeli, Onaj Koji ima moinad svime. Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekaoie:''Sveje u odredbi.'] (El-Muvetta imama Malika,46.l.5).

kadi: sudac, kvalifrciran da sudi o svim pitanjima u skladu sa

Serijatom.

kafir: osoba koia öini kufr nevjernik, onaj koji Prikriva prirodu

postojanjem suProtno o d Pojfia mumin

kafirun: plural od rijeöi kalr.

Itarija: onal koji uci Kurän. slalno i isPrdvno

kelime izjava;da nemaboga osim Allaha i daje MuhammedPoslanik

Bozti, nekaje mir i sPas na ntega

kibla: smjer u kojem se okrete pri molitvi, za muslimaneje to PremaKabi u Meki.

Kur'anr "uaenje: posljednja Allahova objava ljudima i dzinima, do

kraja svteta, objaÜena Poslaniku Muhammedü, sallallahu alejhi ve

sellem, preko meleka Dzibrila u toku dvadeset i tri godine, od koiihje prvih trinaest bilo u Meki, a Posljedniih deset u Medini Kuran

l.pravlja, satinjava, pro3iruje, Prema(uie i uldda zakone Prethodnihoüiavaobiavl ienih ranii im poslanjcima' neka je mir na ni ih Kurän

re naivece iuäo dato Poslaniku saUalhhu aleihi ve sellem' kojije bio

nepismen, nile mogao ni Pisati ni öitati. Kurän ie nestvorena rte'

Aliahova. Kurän i danas posloji u svom originalnom obliku u koiem

je i objavljen, ne sadriavajuii nikave promjene' dodatke ili b sanja-Onaj

koji iita i r-röi Kurän iskreno i uz Pristojnost dobit Ce znanje i

mudrost,jerje on izvor mudrostl u ovomvremenu'

kufr: prikrivanje istine, odbacivanje Allaha i Njegovog Poslanika'

sallallahu alejhi ve sellem

la ilahe illallah: nema boga osim Allaha.

ßezahib. plvr^l rlieü mezheb

rnezheb: Skola fikha, posebno one öetiri velika uöenjaka islama:

imama Malika, imama Ebu Hanife' imama Safija i imama Ibn

Hanbela.

153 -

Medina: grad, obiöno poznat kao El-Medina el-Munevera, osvijetljenigrad, u kojem je zavrsena objava Kuräna, grad u kojem je preselio i ukojem je ukopan Poslarik, sallallahu alejhi ve sellem

Meka: grad u kojem se nalazi Kaba, u kojem je roden Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, te poöela objava Kuräna.

mekoh: neodobren, ali ne i zabranjen, u Serijatu.

merÄr: badis, predaja od ashaba poslanika Muhammeda koja sadriirieti koje se pripisuju Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.

Muhammed er-Resulullahr Muhammad je Boäiji poslanik, neka jemir i spas na njega.

muhsin: neko ko posjeduje osobinu rilar.

mumin: vjernik, onaj ko.ii posjeduje iman, koji vjeruje u Allaha iprihvata Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

muminun; pluralod rijeai mrmin.

munafik dvolianjak, licemjer; dvoliini muslimani javno oöitujuvjeru na jeziku, äli unutar svoga biöa odbacuju Allaha i NjegovogPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, stajuti protiv muslimana nastranu uz ka6re. Najdublji dio Dzehennema saöuvan je za licemjere.

munafrkun: plural rteai n'r?afk.

musliman: onaj koji sltedi put islama, aineii obavezno, ostavljajuaizabranjeno, postujuti granice kojeje postavio Allah, sltedeti sunnetPoslanika, sallaliahu alejhi ve sellem, u onome za ita imamoguönosti.Musliman, po definicti,jeste onajkojije siguran i zastiien, u miru sovim svijetom, onaj komeje obedan Dzennet na onom svietu.

musrik: onaj koji iini Sirk.

muSrikin: plural od rijeöi rrrdr.ift.

nar: vatra dzehennemska, krajnje odrediite i mjesto muienjanevjernika i licemjera na ahiretu.

nevafil: plural rijeti nafila.

nefl: dar, ima isti korijen kao rijeö ary'al, u smislu ratnog Plijena' znati

dobrovoljni öin ibadeta.

n€fs: iluzomo iskustveno biöe.

nifak licemjerstvo.

nufus: plural od rteöi nefs

relC* rekat, dio namaza, niz stajanja, saviaÜa , Padanja niiice i

sjedenja.

rer(-at: plural od rijeai tekil

ramazan: mjesec posta, deveti mjesec nuslimanskog lunarnog

kalendara, u toku Lojeg svi zreli muslimani dobrog zdravstvenog

stanja poste od zore do ialaska slrnca svaki dan- Prva objava Kuräna

poöelie u rumazunu Post u ramazanjedan je od stuPova islama'

ruh: dusa, takoder melek Diibril.

sadaka: davanje na Allahovom Putu, Poklon nekome uz jedini motiv

samog davanja.

sahaba: ashabi Poslanila, sallallahu alejhi ve sellem, koji su vjeru

islama nauaili direktno od njega

sahih: ispravsn i potpun, bez ikäkvih nedostataka; obi'no se koristi

za obiljetavanje potPuno vjerodostojnog hadisa

setefi: pridjev od es-selef, rane godine' prva vremena' opcenllo se

koristi'za oLiljeZavanje prvih generacija müslimana' Posebice ashaba

r niihotih pr;ih potomakä U dana3nje vrieme sluzi zi obil;eZtrvänie

rl"t i trnä l .1i ctrslo sÜjede runnel Poslanrka Muhammeda

sallallahu alejhi ve sellem

salat: molitva, namaz, Posebice Pet dnevnih namaza, koji su obävezni

za muslimane, a to sulajr, dhuhr asr maghrib i isha Oni se sastoje

od propisanogbroja rekata. Salatjejedan od stuPova islama'

savm: post, Posebice u toku ramazana, suzdrzavanje od hrane i Piea'spolnih odnosa, od zore do zalaska suca'

_ 154 155

sedida: padanje niöice, posebice u namazu.

Sehadet: svjedotenje da nema boga osim Allaha i da je MuhammedNiegov poslanik. Sehadetom se ulazi u islam na ovom svietu, a uDzennet na onom svijetu. Jednostavno je Sehadet izredi, alisukladnodjelovanje jeste ogromna obaveza sa dalekoseznim posljedicama,kako za unutarnju svjesnost, tako za vaniska djela, i na ovom i naonom svüetu. Sehadetjejedan od stupova islama.

sira: povijesna studija o äivotu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

sunnet: naiin, obiöajna praksa osobe ili skupind ljudi. Sada se ko stisamo za obiliezavänje prakse Poslanika, sallallahu aleihi ve sellem,te podrazumijeva i ponasanje prve generacie muslimana u Medini,koja je djelovala sukladno onome Ato su od njega nauiili i prenijelato znanie na narcdnu generaciju muslimana. Sunnet je potpunanauka o ponasanju koja je sistematski öuvana izvan uöenog ol'viraovog druStva, ali ipak su je saöuvali oni kojima ie prenesena i kojinastavljäju da je slijede svojim naöinom Zivora. Allahov Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, rekao ie:

"Ostavljam vam dvoje. Sve dokse njih budete drzali, bit iete na Pmvom putu. A to su Botta Knjiga isunnet Njegova Poslanika." (El-Muvetta imama Malika, 46. 1.5).

sura: poglavije u Kuränu, koje iine ajeti tematski povezani.

Sejh: stari öovjek, alim koii posjeduje znanje o Allahu i NjegovomPoslaniku, sallallahu älejhi ve sellem, te islamu.

Seitan: davo, posebice lblis (Satana), zli dtin koji navodiljude i düneda se pobune protivAllaha. Sejtan je dio Allahovih stvorcnia, a mi seutieaemo Allahu od zla ko.ie je On stvorio.

Serijat: put, piavna i drustvena uyjetnosr liudi koja se temelji naObjavi niihovom poslaniku. Posljednji Seriatjeste islamski. On ukidasve prethodno objavljene Serijate. On je, s obzirom da je posljednji,najlaksi za sltediti jer je primjenjiv na sve ljude gdje god da se oninalazili.

Sirkr neoprostivo lose djelo, oboiavanje nekoga ili neöega drügog

mimo Aliaha ili pripisivanje drugaAllahu; suprotno odtevhida, Stoje

potr.rda BoZije jednoie Sirkje obozavanje idola, ito Podrazumtevapripisivanje forme Allahu pokusavajuai da se On ograniii na Preclm€r'ioncept, obred ili mit, a Allah nije sliöan niöemu i nema oblika On

se ne moZe Pojmiti niti vidieti.

takva: opreznost, znanie o svem mjestu u kosmosu. Nien dokazjeste

iskustvo strahoPostovanja Prema Allahu, ona nadahnjuie osobu da

se öuva loÄih djela i da revnosno obavlja dozvoljena djela koja su

izvor Njegovog zadovoljstva

teslim: upuöivanje selama musiimanima, Pozdrava rte'ima:"es-selamu alejkuml "neka je mir na tebel Namaz se zavrsava

€slrmom.

tefsir: tumatenje i objasnjenje Küräna

tevba: okretanje dobrim djelima nakon greiaka, naPustanje losih

diela i traZenje Allahovog oProsta, okretanje ka suo'avanju sa

Stvarnim nakon pijasnieg okretanja leda Tvoje okretanie Njemu

jeste u stvarnosti Njegovo okretanje tebi.

tevhid: BoZta jednoöa, jednoöa i najdubliem smislu Allah je jedan u

Svojojbiti, Svojim svojstvima i djelima.

ulema: plural od rijeti alin.

umel tijelo muslimana kao Posebna i inegrirana zajednica ili

nacrja.

ümra: manje hodoaasie u Meku i obaÜanje obreda u zastiöenom

prostoru oko Kabe. Umra se moZe obaviti u tteku cijele godine' ,

valar odanost, tvrsto drzanje za ono öimesu zadovoljni Allah i Njegov

Poslanik, sallallahu alejhi ve seltem Onaj koji posjeduje al'vala val

bara voli u ime Allaha i mrzi ü ime Allaha'

vitr: neparni broj rekata koji se obavljajü izmedu j'cte i sabaha'

MoZe se klanjati r.r svako doba Poslijejacte i Prije sabaha

157

vudu: obredno pranje ruku, usta, nosa,lica, nadlaktica, glave, uiiju istopala vodom u cilju öisdenja za obavljanje molitve.

zahid: onaj koji prakticira zuhd, oraj öije srce niie privrZenoovosqetskim uzivanjima i zadovoljstvima.

zekat: obavezni dio bogatstva koji muslimani daju svake godine,obiöno se pla6a u obliku öetvrtine viSka bogatstva, a Sto je viseod utvratenog minimuma, koji se naziva nnab. Zekat se plaia nanakupljeno bogatstvo, posebice srebro i zlato, robu, odredenu iewu,stoku i podzemno i mineralno bogatstvo. eim se sakupi, raspodielise onima kojimaje potrebno, kako je definirano u Kuränu i Hadisu.Zekat jejedan od stupova islama.

z€kat el-fitr: manja taksa po glavi koja je obaveza svakogodgovornogmuslimana koji posjeduje sredswa za sebe i one koji o njemu ovise,ilanove obitelji. Plaaa se jednom godisnje, pred kraj nmazana, predId el-fitr.

zikrullahr spominjanje Allaha, zikr Svaki ibadetje zikrullah.

zuhd: odricanje, iivot bez bespotrebnog i uzmalo.

I

- 15u r59 -

Dizajn, kompjuterska obrada i tehniiko ur€denjel

gzc/rx S il.alt

omer RESULOVIC

IzdavaiLIBRIS d,o.o. Sarai€vo

Z^izda,taa^said Karica

Stampa: BEMUST, Saraievo' BiH

Za itampariu: Mustafa BEÖIRoVIC

c rP - Ka ta l og i zäc i j ä u Pub t i kac i l iNac iona lnä i un iwe ! z i t e t ska b i b l i o t e l<aBosne i He r . eqov ine , sa rä j evo

2 a - 4 2öISÖENJE dui€ : plena prvin izvolima / priredio

Ahhad Fa i i d ; s enq lesköq na bosa . sk i p reve la A lnaÖ e h a j i a . - s a l a j e w ö : L i b ! i s , 2 0 0 5 . - 1 5 9 s t r . ,

P r i t evod d j € Ia : The pu r i l i ca t i on o f t hc . öu l . -

B tb l i og ra r i j a i b i l j e s l e uz r eks t

ISBN 9953 636 1? 41 , Fa r i d , AhmedcoBrss.BH-rD 14430470