CESTOVNI ZASTORI Cestovni zator je gornji zavrsni dio kolnicke konstrukcije. Zastor izravno preuzima opterecenje od prometa i prenosi ga na donje nosive slojeve konstrukcije. Na izbor vrste zastora utjecu razne okolnosti. Sama trasa utjece na izbor sastava obzirom na krivine, uzduzni profil i polozaj ceste u terenu: ostre krivine i veci uzduzni nagib traze hrapav zastor, a takav je zastor potreban i ondje gdje se ocekuje jace kocenje vozila... Na izbor zastora utjecu i okolnosti nastajanja steta od smrzavanja.

ZASTORI OD DROBLJENCA

ZASTORI OD DROBLJENCA BEZ POSEBNE PODLOGE

ZASTOR OD LJUNKA

ZASTOR OD MALIH KOCAKA

Zalijevanje re aka moze se izvesti i asfaltnom masom za zalijevanje.

ZASTOR OD VELIKIH KOCAKA

POLIGONALNI TARAC(KALDRMA)

ZASTOR OD LOMLJENOG KAMENA U BETONU (KONKRELIT)

ZASTORI OD MONTAZNIH ELEMENATA

ZASTOR OD CEMENTNOG BETONA

Betonske kolnicke konstrukcije sastoje se od betonske ploce(zastor) polozene na podlogu.

ZASTOR OD CEMENTNOG MAKADAMA

ZASTOR OD NABIJENOG ASFALTA Nabijeni asfalt se izradjuje od prirodnog asfaltnog kamena. Kako je taj kamen natopljen bitumenom do u najfinije pore ovo svojstvo omogucuje da se fino samljeven kamen, zagrijan i pod pristiskom opet zbije u homogenu cjelinu. Podloga za ovaj zastor je betonska. Ovaj zastor je jedan od najstarijih asfaltnih zastora za gradske kolnike. Danas se vise ne izradjuje jer je vrlo gladak i zbog otezane i skupe mogucnosti dobijanja asfaltnog kamena.

POVRSINSKE OBRADE Povrsinske obrade tamnim veznim sredstvima su tanke prevlake na zastorima.