Centralna banka Crne Gore - CBCG · 2017-06-13 · 9 Indikatori inflacije i rutinsko održavanje stana za 1,4% (najviše zbog smanjenja cijena dobara i usluga za rutinsko odr - žavanje

IZDAVAČ: Centralna banka Crne Gore Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 6 81000 Podgorica Telefon: +382 20 664 997, 664 269 Fax: +382 20 664 576

WEB ADRESA: http://www.cbcg.me

SAVJET CENTRALNE BANKE: Dr Radoje Žugić, guverner Dr Irena Radović, viceguverner Dr Nikola Fabris, viceguverner Asim Telaćević Dr Milivoje Radović Dr Milorad Jovović Dr Srđa Božović

GRAFIČKA PRIPREMA: Andrijana Vujović Nikola Nikolić

LEKTURA: Branka Martinović

ŠTAMPA: MERKATOR-INTERNATIONAL, DOO

TIRAŽ: 200 primjeraka

Molimo korisnike ove publikacije da prilikom korišćenja podataka iz Izvještaja obavezno

navedu izvor.

ARIMA Autoregressive Integrated Moving Average – autoregresivni integrisani model sa pokretnim prosjecimaBDP Bruto domaći proizvodCBCG Centralna banka Crne GoreCPI Indeks potrošačkih cijenaEMU Ekonomska i monetarna unijaEU Evropska unijaHICP Harmonizovani indeks potrošačkih cijenaMONSTAT Zavod za statistiku Crne GoreOPEC Organization of the Petroleum Exporting Countries – Organizacija zemalja izvoznica nafteSDI Strane direktne investicijeUN United Nations – Ujedinjene nacijeUSD Američki dolar

SPISAK UPOTRIJEBLJENIH SKRAĆENICA

SADRŽAJ

1. INDIKATORI INFLACIJE 7

1.1. Kretanje inflacije u Crnoj Gori 71.2. Kretanje inflacije u regionu i EU 11

2. INFLACIONA OČEKIVANJA BANKARSKOG SEKTORA I PRIVREDE 13

2.1. Očekivanja banaka 132.2. Očekivanja privrede (osim banaka) 14

3. DETERMINANTE INFLACIJE 15

3.1. Tražnja 153.1.1. Kretanje plata i ostale raspoložive determinante tražnje 163.1.2. Tražnja javnog sektora 183.1.3. Privreda 203.1.4. Eksterna tražnja i tekući račun platnog bilansa 20

3.2. Ponuda i proizvodnja 22

4. MONETARNA POLITIKA 23

4.1. Mjere monetarne politike za suzbijanje inflacije 23

5. PROGNOZA INFLACIJE ZA 2017. GODINU 24

5.1. Modelska procjena 245.2. Ekspertska procjena 26

7

Indikatori inflacije

1. INDIKATORI INFLACIJE

1.1. Kretanje inflacije u Crnoj Gori1

Nakon pozitivne inflacije u 2015. godini, cijene u Crnoj Gori su tokom 2016. godine imale negativan predznak u većini mjeseci, posmatrano preko godišnjih stopa. Ipak, godišnja stopa inflacije je na kraju decembra imala pozitivan predznak. S obzirom na to da je Crna Gora, kao visokouvozno zavisna eko-nomija, pod snažnim uticajem dešavanja na međunarodnom tržištu, na negativnu inflaciju je najviše uticalo kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu, kao i kretanje cijena nekih prehrambenih proizvoda.

Tabela 1

Inflacija, %

2015. 2016.

III VI IX XII III VI IX XII

Promjena u odnosu na kraj prethodne godine 1,2 2,2 2,1 1,4 -1,1 -0,5 0,4 1,0

Godišnja promjena 1,6 1,9 1,7 1,4 -0,9 -1,3 -0,3 1,0

Izvor: MONSTAT

U decembru 2016. godine, godišnja inflacija mje-rena potrošačkim cijenama iznosila je 1,0%, ko-liko je iznosila i inflacija mjerena harmonizova-nim indeksom potrošačkih cijena (HICP). Godiš-nja inflacija je tokom godine bila pozitivna u prva dva i posljednja tri mjeseca. Blagi rast potrošač-kih cijena u posljednja tri mjeseca najvećim dije-lom rezultat je rasta cijena čvrstih goriva u ovom periodu.

Posmatrano po kvartalima, pad cijena u 2016. godini zabilježen je jedino u prvom kvartalu

1 Monstat je u februaru 2017. godine objavio revidirane podatke za 2016. godinu usljed vraćanja serije podata-ka od 2010. godine na novi referentni period indeksa 2015=100 i usklađivanja sa Evropskom klasifikacijom individualne potrošnje prema namjeni (ECOICOP).

Potrošačke cijene, mjesečna i godišnja stopa rasta, %

Grafik 1

Izvor: MONSTAT

8

Centralna banka Crne Gore Izvještaj o stabilnosti cijena 2016

(-1,1%), dok je tokom drugog (0,6%), trećeg (0,9%) i četvrtog kvartala (0,6%) zabilježen rast cijena2. Posmatrano po mjesecima, najveći pad potrošačkih cijena zabilježen je u januaru (-0,7%), dok je naj-veći rast cijena zabilježen u septembru (0,9%). Prosječan pad potrošačkih cijena u 2016. godini iznosio je 0,3%.

Tabela 2 3

Stopa rasta (godišnja, %) i doprinos pojedinih kategorija u ukupnoj inflaciji3

Ponderi XII 2016.XII 2015. Stopa rasta Doprinos

UKUPNO 1000,0 101,0 1,0 1,0

Hrana i bezalkoholna pića 351,7 100,5 0,5 0,2

Alkoholna pića i duvan 38,6 103,0 3,0 0,1

Odjeća i obuća 85,1 101,2 1,2 0,1

Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 155,3 101,1 1,1 0,2

Namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 41,2 98,6 -1,4 -0,1

Zdravlje 40,9 103,7 3,7 0,2

Prevoz 107,0 102,0 2,0 0,2

Komunikacije 49,9 100,3 0,3 0,0

Rekreacija i kultura 33,2 100,0 0,0 0,0

Obrazovanje 19,3 100,0 0,0 0,0

Hoteli i restorani 31,3 102,7 2,7 0,1

Ostala dobra i usluge 46,5 99,6 -0,4 0,0

Izvor: MONSTAT i kalkulacije CBCG

Najveći godišnji rast u 2016. godini zabilježile su cijene iz kategorije zdravlje (3,7%), gdje su najviše povećane cijene farmaceutskih proizvoda za 6,2%. Rast cijena zabilježen je i u kategoriji prevoz (2%), gdje je zabilježen rast cijena goriva i maziva za motorna vozila za 3,3%, kao i u kategoriji stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva (1,1%), gdje je zabilježen rast cijena čvrstih goriva za 7,5%. U okviru kategorije hrana i bezalkoholna pića, čije učešće u ukupnoj ponderacionoj strukturi indeksa potroša-kih cijena iznosi 35,2%, zabilježen je godišnji rast cijena od 0,5%. U ovoj kategoriji povećane su cijene: hljeba i žitarica (0,5%), ribe i morskih plodova (5,6%), mlijeka, sira i jaja (1,8%), ulja i masti (0,3%), voća (3,1%), šećera, džema, meda, čokolade i slatkiša (3,6%), prehrambenih proizvoda n.d.s.4 (1,7%) i cijene bezalkoholnih pića za 1,2%, dok su cijene povrća smanjene za 6,9%. Rast cijena zabilježen je i u kategoriji alkoholna pića i duvan (3,0%), najviše zbog rasta cijena duvana za 3,2%, dok je rast cijena usluga smještaja za 9,2% najviše doprinio rastu cijena u kategoriji hoteli i restorani (2,7%). Godišnji rast cijena u decembru zabilježen je i u kategoriji odjeća i obuća (1,2%), zbog povećanja cijena odjeće za 0,3% i obuće za 2,2%. Najmanji godišnji rast cijena u decembru 2016. godine zabilježen je u kategoriji komunikacije od 0,3%. Godišnji pad cijena zabilježen je u kategoriji namještaj, oprema za domaćinstvo

2 Zbog zaokruživanja cifara prilikom obračuna kvartalne inflacije zbir stopa se može neznatno razlikovati od ukupne godišnje inflacije.

3 Napominjemo da se i pored indeksnih promjena, doprinos učešća pojedinih kategorija zbog ponderacione strukture, evidentira tek na drugoj, odnosno trećoj decimali.

4 Nigdje drugo svrstano.

9


i rutinsko održavanje stana za 1,4% (najviše zbog smanjenja cijena dobara i usluga za rutinsko odr-žavanje domaćinstva od 2,2%) i kategoriji ostala dobra i usluge za 0,4%, dok su cijene u kategoriji obrazovanje i rekreacija i kultura ostale nepromi-jenjene u odnosu na decembar 2015. godine.

Najveći doprinos rastu godišnje stope inflacije od po 0,2 p.p. dale su cijene iz kategorija hrana i bezalkoholna pića, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, zdravlje i prevoz, dok su doprinos rastu od po 0,1 p.p. dale kategorije alkoholna pića i duvan, odjeća i obuća i hoteli i restorani. Dopri-nos padu ukupne godišnje stope inflacije dale su cijene iz kategorije namještaj, oprema za doma-ćinstvo i rutinsko održavanje stana sa -0,1 p.p.

Komponente potrošačkih cijena: doprinos godišnjoj stopi (u indeksnim poenima)

Grafik 2

Izvor: MONSTAT i kalkulacija CBCG

Kretanje izabranih kategorija – potrošačke cijene, mjesečna stopa, %

Grafik 3

Izvor: MONSTAT

10


Potrošačke cijene, mjesečna stopa, %

Grafik 5

Izvor: MONSTAT i kalkulacija CBCG

Cijene goriva i maziva u Crnoj Gori, koje su uglav-nom diktirane promjenama cijena nafte na svjet-skom tržištu, zabilježile su rast na godišnjem ni-vou od 3,3%. Cijena referentne korpe OPEC-a je u 2016. godini u prosjeku iznosila 40,7 USD/barel, što je za 17,8% niže u odnosu na prosječnu cijenu iz 2015. godine. Prosječna cijena brenta, koja je u 2016. godini zabilježila najnižu prosječnu vri-jednost u posljednjih dvanaest godina, iznosila je 43,7 USD/barel, što je za 16,7% niže u odnosu na prosječnu cijenu iz 2015. godine. Posmatrano na mjesečnom nivou, najniži nivo prosječne cijene brenta zabilježen je u januaru (30,75 USD/barel), a najviši u decembru (53,57 USD/barel). Na rast cijena nafte krajem godine uticala je odluka čla-nica OPEC-a, kao i određenih zemalja koje nisu članice ovog kartela, prvenstveno Ruske Federa-cije da smanje proizvodnju nafte u narednom po-lugodišnjem periodu. Prema prognozama Svjet-ske banke5, očekuje se da će u 2017. godini pro-sječna cijena nafte iznositi 55 USD/barel, što bi bilo za 26% više od prosječne cijene iz 2016. godi-ne. Kretanje cijena nafte u narednom periodu za-visiće od stepena usaglašenosti i poštovanja pot-pisanog ugovora, tražnje za ovim energentom, kao i od nivoa proizvodnje zemalja koje nijesu članice OPEC-a i zemalja članica koje su izuzete iz postignutog dogovora (Libija i Nigerija).

U 2016. godini mjesečna6 stopa bazne inflacije pet mjeseci je (april, maj, jun, oktobar i decem-bar) bila ispod nivoa ukupne mjesečne inflacije (grafik 4), dok je ostalih sedam mjeseci bila viša od ukupne mjesečne inflacije (razlog su promjene cijena određenih proizvoda koji se inače isključu-ju iz obračuna bazne inflacije, kao npr. električna energija, poljoprivredni proizvodi, gorivo i sl.).

U UN-ovom izvještaju World Economic Situation and Prospect 2017. navodi se da je tokom 2016. godi-ne nivo inflacije u razvijenim ekonomijama ostao ispod 1%, iako je zabilježen blagi rast u odnosu na prethodnu godinu. Zemlje u razvoju zabilježile su rast inflacije zbog rasta cijena u određenim regioni-ma Afrike, Latinske Amerike i Kariba. U zemljama u tranziciji zabilježen je manji nivo inflacije u od-

5 Izvor: World Bank: Commodity Markets Outlook, januar 2017. godine.6 U 2016, kao ni u prethodne četiri godine nijesu bili raspoloživi podaci o godišnjoj promjeni cijena za sve proizvode koji

čine korpu bazne inflacije, odnosno za proizvode koji su isključeni iz korpe za obračun bazne inflacije, pa nije bilo mo-guće računati godišnju baznu inflaciju po mjesecima.

Cijene nafte, mjesečna stopa, %

Grafik 4

Izvor: MONSTAT i Monthly Oil Market Reports, OPEC

11


nosu na inflaciju zabilježenu u prethodnoj godini, naročito nakon značajnog smanjenja nivoa inflacije u Rusiji i Ukrajini. Nakon rasta cijena nafte krajem 2016. godine, očekivanja su da će početkom 2017. godine doći do rasta nivoa inflacije u većini zemalja. Kako se navodi u Izvještaju7, inflacija u razvije-nim zemljama bi u 2017. godini mogla iznositi 1,6% (rast sa 0,7% iz 2016), zemljama u razvoju 4,7% (pad sa 5,2% iz 2016.) i ekonomijama u tranziciji 7% (pad sa 8,1% iz 2016). Zbog uvozne zavisnosti, promjene cijena nafte, hrane, kao i roba široke potrošnje, odraziće se i na cijene u Crnoj Gori, odnosno na ukupnu inflaciju u narednom periodu.

Cijene proizvođača industrijskih proizvoda su u decembru 2016. godine u odnosu na decembar 2015. godine zabilježile pad od 0,3%. Pad cijena zabilježen je u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom za 1%. Rast cijena od 1,7% zabilježen je u sektoru vađenje ruda i kamena, dok su u sektoru prerađivačka industrija cijene ostale nepromijenjene. Prosječan pad cijena proizvo-đača industrijskih proizvoda u 2016. godini iznosio je 0,1%, pri čemu je prosječan pad cijena zabilježen u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom (-1%), dok je prosječan rast cijena za-bilježen u sektoru vađenja ruda i kamena (1,7%) i sektoru prerađivačke industrije (0,4%).

Izvozne cijene proizvođača industrijskih proizvoda8 su u decembru 2016. godine u odnosu na de-cembar prethodne godine zabilježile rast od 6,4%, dok je prosječan godišnji pad cijena iznosio 1,5%. Rast od 6,6% na godišnjem nivou zabilježile su cijene u sektoru prerađivačke industrije, dok je pad od 0,8% registrovan u sektoru vađenja ruda i kamena.

Uvozne cijene industrijskih proizvoda9 su u decembru 2016. godine zabilježile rast od 0,6% u odnosu na decembar prethodne godine, a pad od 1,1% ako se posmatra prosječna godišnja stopa. Rast na go-dišnjem nivou zabilježen je kod cijena iz sektora prerađivačke industrije (0,6%), dok su cijene u sektoru vađenja ruda i kamena zabilježile pad od 4,4% na godišnjem nivou.

1.2. Kretanje inflacije u regionu i EU

Godišnja inflaciju u zemljama regiona bila je pozitivna u Albaniji (2,2%), Srbiji (1,6%), Hrvatskoj (0,7%) i Sloveniji (0,6%), dok je negativna stopa zabilježena u Makedoniji i Bosni i Hercegovini (po -0,2%).

U Eurozoni godišnja stopa inflacije u decembru 2016. godine iznosila je 1,1% i bila je za 0,9 p.p. veća od godišnje stope iz decembra 2015. godine. Najveći uticaj na inflaciju imali su godišnji rast cijena goriva za transport (6%), povrća (5,2%), kao i ulja za grijanje (9,6%), odnosno godišnji pad cijena gasa (4,3%), telekomunikacija (0,5%) i proizvoda za ličnu higijenu (0,9%). Tokom 2016. godine, inflacija zabilježena u Eurozoni bila je negativna ili na veoma niskom nivou, što je najvećim dijelom rezultat niskih cijena roba u okruženju. Rast cijena energenata krajem godine uticao je da najveći godišnji rast cijena bude ostvaren u decembru (1,1%), dok je najveća negativna inflacija ostvarena u februaru i aprilu (po -0,2%).

7 Detaljni podaci o kretanju inflacije za pojedine regije i zemlje dati u aneksu izvještaja World Economic Situation and Prospect 2017, u tabelama A.4, A.5 i A.6.

8 Indeks izvoznih cijena odnosi se na mjesečne promjene cijena industrijskih proizvoda koje preduzeća proizvode i pro-daju na stranom tržištu. Važan je ekonomski indikator koji se može koristiti kao deflator vremenskih serija, naročito za potrebe nacionalnih računa.

9 Indeks uvoznih cijena odnosi se na mjesečne promjene cijena uvoznih industrijskih proizvoda. Može se koristiti kao deflator vremenskih serija, naročito za potrebe nacionalnih računa i kao sredstvo za usklađivanje cijena pri sklapanju različitih kupoprodajnih ugovora.

12


Evropska komisija očekuje da će u 2017. godini rast cijena nafte, kao i porast realnih zarada i domaće tražnje uticati na rast inflacije u Eurozoni koja će iznositi 1,7%10, dok se u 2018. godini očekuje stabili-zacija cijena i nivo inflacije od 1,4%.

Godišnja stopa inflacije ostvarena u EU, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena izno-sila je 1,2%. Od zemalja članica EU, negativna stopa je zabilježena u Bugarskoj (-0,5%) i Rumuniji (-0,1%), dok ostale članice bilježe pozitivnu stopu inflacije. Najveća godišnja stopa je zabilježena u Estoniji (2,4%), Letoniji i Češkoj (po 2,1%) i Litvaniji (2%). 11

10 Izvor: European Commission: European Economic Forecast, winter 2017.11 Za Crnu Goru kao mjera inflacije do 2009. godine predstavljeni su troškovi života, a zatim potrošačke cijene.

Inflacija u Eurozoni (HICP) i Crnoj Gori (CPI)11 od uvođenja eura (godišnja stopa, %)

Grafik 7

Izvor: MONSTAT i Eurostat

Godišnja inflacija u izabranim zemljama, decembar 2016. godine, %

Grafik 6

Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku i Eurostat

13

Inflaciona očekivanja bankarskog sektora i privrede

2. INFLACIONA OČEKIVANJA BANKARSKOG SEKTORA I PRIVREDE

2.1. Očekivanja banaka

Kad su u pitanju inflaciona očekivanja banaka, na osnovu ankete sprovedene u januaru 2017. godine, sedam banaka očekuje inflaciju u rasponu od 0,5% do 1%, pet banaka očekuje inflaciju između 1% i 1,5%, dvije banke očekuju da će se inflacija kretati između 0% i 0,5%, dok jedna banka očekuje inflaciju između 1,5% i 2%. Nijedna od anketiranih banaka ne očekuje inflaciju između -0,5% i 0% i preko 2%.

Za potrebe izračunavanja inflacionih očekivanja koristimo konjunkturni indikator (linija na grafiku 9). On se dobija kao razlika između broja banaka koje očekuju rast inflacije i broja banaka koje očekuju pad inflacije. Ukoliko konjunkturni indikator ima negativnu vrijednost, u narednom periodu očekuje se opadanje stope inflacije. Ukoliko ima pozitivnu vrijednost, u narednom periodu može se očekivati rast inflacije. Ukoliko ima nultu vrijednost, u narednom periodu očekuje se nepromijenjena stopa inflacije. Što je njegova vrijednost više negativna to su i inflaciona očekivanja niža, a viša pozitivna vrijednost predstavlja viši nivo inflacionih očekivanja. Prema tome, grafik 9 pokazuje da su inflaciona očekivanja uz manje oscilacije bila na niskom nivou tokom cijele 2016. godine. Niska inflaciona očeki-

Konjunkturni indikator

Grafik 9

Očekivana visina inflacije (banke)

Grafik 8

14


vanja u 2016. godini posebno su bila izražena u trećem kvartalu kada je većina banaka očekivala pad inflacije. Inflaciona očekivanja u januaru 2017. godine ukazuju na pad inflacije.

2.2. Očekivanja privrede (osim banaka)

Inflacija

Od ukupnog broja anketiranih privrednih su-bjekata, najveći broj njih (27%) smatra da će se godišnja stopa inflacije u 2017. godini kretati iz-među 0,5% i 1%. Kretanje inflacije u rasponu od 0% do 0,5% i između 1% i 1,5% očekuje po 23% anketiranih, dok 16% anketiranih privrednih su-bjekata smatra da će inflacija biti između 1,5% i 2%. Kretanje inflacije u rasponu između -0,5% i 0% očekuje 6% anketiranih, dok 5% anketiranih preduzeća misli da će inflacija biti veća od 2%.

Očekivana godišnja stopa inflacije u 2017. (odgovori prema procentualnom učešću)

Grafik 10

15

Determ

inante inflacije

3. DETERMINANTE INFLACIJE

3.1. Tražnja12

Nivo agregatne tražnje najčešće je najviši u posljednjem kvartalu zbog isplata zaostalih obaveza od strane preduzeća i budžeta. Ukupna tražnja u četvrtom kvartalu 2016. godine viša je od nivoa tražnje iz istog kvartala prethodne godine. Posmatrajući nivo ukupne tražnje u četvrtom kvartalu 2016. go-dine, u odnosu na četvrti kvartal prethodne godine tražnja stanovništva i države se povećala, dok je opala komponenta potrošnje privrede.

Boks 1 – Metodologija računanja agregatne tražnje

U cilju potpunijeg praćenja agregatne tražnje kao determinante inflacije, CBCG razvila je metodolog-iju za izračunavanje agregatne tražnje. Polazna osnova metodologije je da je agregatna tražnja zbir tražnje tri sektora: lične potrošnje (stanovništvo), investicione potrošnje (privreda) i javne potrošnje.

12 Preliminarni podaci.

Agregatna tražnja, kvartalna promjena, %

Grafik 12

Agregatna tražnja, u 000 eura

Grafik 11

16


Međutim, imajući u vidu nedostatak velikog broja podataka potrebnih za izračunavanje agregatne tražnje, postojeći podatak o agregatnoj tražnji ne treba tretirati kao pokazatelj tačnog iznosa agre-gatne tražnje, već kao indikator u kom smjeru se kreće agregatna tražnja. U postojećoj metodologiji nije dostupan niz značajnih podataka poput: investicija privrede, prihoda od prodaje akcija, netržišnih dohodaka, prihoda ostvarenih u sivoj ekonomiji i dr. Metodologija računanja agregatne tražnje je pri-kazana sljedećom jednačinom:

AD = C + I + G

AD – agregatna tražnjaC − lična potrošnja = zbir isplaćenih plata + zbir isplaćenih penzija + isplata stare devizne štednje + neto kompenzacije stanovništvu – neto štednja stanovništva (štednja – odobreni krediti)I − investiciona potrošnja = - neto štednja privrede (depoziti – krediti)G − javna potrošnja = javna potrošnja – isplaćene penzije – plate isplaćene iz budžeta – neto štednja države (depoziti – krediti – državni zapisi)

3.1.1. Kretanje plata i ostale raspoložive determinante tražnje

Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u 2016. godini iznosila je 751 eura i bila je viša za 3,6% od prosječ-ne zarade iz prethodne godine. Prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosila je 499 eura i u odnosu na prethodnu godinu bila je viša za 4,0%. Realne zarade bez poreza i doprinosa su u 2016. godini bile više za 4,2% u odnosu na prosječnu zaradu bez poreza i doprinosa iz 2015. godine.

Posmatrano po mjesecima, najveći nominalni rast zarada bez poreza i doprinosa zabilježen je u aprilu (2,3%), dok je najmanji nominalni rast sa identičnom stopom od 0,2% zabilježen u januaru, februaru, maju, avgustu, oktobru i novembru. Najveći nominalni pad zarada bez poreza i doprinosa zabilježen je u martu (-0,6%).

Grafik 14

Izvor: MONSTAT

Prosječne zarade bez poreza i doprinosa, u eurima Realne zarade (mjesečna promjena, %)

Grafik 13

Izvor: MONSTAT

17

Determ

inante inflacije

Ako uzmemo u obzir potrošačke cijene, tj. kretanje zarada posmatramo u realnim iznosima, zaklju-čuje se da su realne zarade najveći rast ostvarile u aprilu, dok je najveći realni pad zabilježen u sep-tembru.

Kreditiranje sektora stanovništva kod banaka u 2016. godini obilježio je pozitivan trend.13 U prosje-ku mjesečno, krediti ovom sektoru rasli su po stopi od 0,8%, dok je u 2015. godini zabilježen rast po prosječnoj stopi od 0,3%. Na kraju 2016. godine ukupni krediti sektora stanovništva iznosili su 1.018 miliona eura, što je za 96,7 miliona eura ili 10,5% više nego na kraju prethodne godine.

Prosječna zaduženost sektora stanovništva kod banaka povećana je u odnosu na prethodnu godi-nu. Dug per capita14 iznosio je 1.636 eura na kraju 2016. godine i bio je za 155 eura viši nego na kraju 2015. godine.

Ukupni krediti mikrokreditnih finansijskih in-stitucija odobreni sektoru stanovništva iznosili su 51,4 miliona eura na kraju 2016. godine, što je za 5,6 miliona eura ili 12,2% više nego godinu dana ranije.

Depoziti sektora stanovništva su i tokom 2016. godine imali pretežno rastući trend i zabilježili su prosječan mjesečni rast od 0,5% (u 2015. godi-ni zabilježen je prosječan mjesečni rast od 0,7%). Depoziti ovog sektora iznosili su 1.534,1 milion eura na kraju 2016. godine i bili su za 94,3 milio-na eura ili 6,6% viši nego na kraju 2015. godine.

Koeficijent krediti/depoziti za ovaj sektor je izno-sio 0,84 na kraju 2016. godine i bio je na nižem nivou u odnosu na kraj prethodne godine (0,91). Sektor stanovništva je na kraju 2016. godine ostvario neto štednju u ukupnom iznosu od 516,1 milion eura, koja je za 2,4 miliona eura ili 0,5% niža nego na kraju 2015. godine.

Statistika platnog bilansa pokazuje da je u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu došlo do pora-sta priliva novčanih sredstava, kako po osnovu kompenzacija zaposlenih, tako i po osnovu do-znaka stanovništva iz inostranstva.

13 Podaci za decembar 2016. godine su preliminarni.14 Izvor: MONSTAT − procjena broja stanovnika na dan 01. januar 2015 i 2016. godine.

Grafik 15

Krediti stanovništvu, u 000 eura

Priliv sredstava iz inostranstva stanovništvu, u 000 eura

Grafik 16

Izvor: CBCG

18


Prema preliminarnim pokazateljima, ukupna tražnja sektora stanovništva u četvrtom kvartalu 2016. godine bila je viša u odnosu na nivo tražnje iz istog kvartala 2015. godine, dok je nivo niži u odnosu na tražnju stanovništva u prva tri kvar-tala 2016. godine.

3.1.2. Tražnja javnog sektora

Javne finansije Crne Gore

Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, javna potrošnja u 2016. godini ostvarena je u iznosu od 1,82 milijarde eura ili 48,3% procijenjenog BDP-a15. U odnosu na prethodnu godinu jav-na potrošnja bila je niža za 0,5%, a u odnosu na plan viša je za 2,3%. Ostvareni nivo javne potrošnje finansiran je prihodima od poreza u iznosu od 1,01 milijardi eura, doprinosa − 462,9 miliona eura, naknada − 120,2 miliona eura, ostalih prihoda − 47,3 miliona eura, taksi − 18,9 miliona eura, dona-cija − 17,3 miliona eura, kao i primicima od otplate kredita i sredstava prenijetih iz prethodne godine − 4,3 miliona eura.

Tekuća javna potrošnja (javna potrošnja umanjena za kapitalne izdatke) iznosila je 1,71 milijardu eura ili 45,4% BDP-a i viša je u odnosu na 2015. godinu za 9,9%. Povećanju tekuće javne potrošnje rezultat je povećanja bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca za 9,1%, kao i povećanja potrošnje za prava iz oblasti socijalne zaštite za 86,8%. Kapitalni budžet je iznosio 105,9 miliona eura ili 2,8% BDP-a, što je za 60,5% niže u poređenju sa prethodnom godinom, što se objašnjava slabijom dinamikom realizacije prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare.

U strukturi javnih izdataka prema ekonomskoj klasifikaciji pojedinačno, najveće učešće ostvarili su tekući izdaci (44,6%), zatim transferi (42,3%), kapitalni izdaci (5,8%), dok se 7,3% odnosilo na ostale izdatke.

Javni prihodi iznosili su 1,68 milijardi eura ili 44,6% procijenjenog BDP-a i bili su na nivou planira-nih, dok su u odnosu na 2015. godinu viši za 10,3%. U strukturi javnih prihoda i dalje su dominantni prihodi od poreza sa učešćem od 60,2%.

15 Procjenjeni BDP za 2016. godinu iznosi 3,77 milijardi eura.

Tražnja stanovništva, u 000 eura

Grafik 17

19

Determ

inante inflacije

Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, u 2016. godini ostvaren je deficit javne po-trošnje u iznosu od 136,7 miliona eura16 ili 3,6% BDP-a i niži je u odnosu na deficit u 2015. godini za 166,1 milion eura, a u odnosu na korigovani deficit u 2015. za 128,4 miliona eura. Prema procjeni MMF-a17 deficit javne potrošnje u 2016. godini iznosio je 5,3% BDP-a.

Budžet Crne Gore

Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija, budžet Crne Gore je u 2016. godini ostvario ukupne primitke18 u iznosu od 2,13 milijardi eura.

Izvorni prihodi iznosili su 1,49 milijardi eura ili 39,4% projektovanog BDP-a. U odnosu na plan za-bilježili su rast od 1,9%, a u poređenju sa 2015. godinom izvorni prihodi budžeta bili su viši za 12%. U strukturi izvornih prihoda najveće učešće od 59,6% ostvarili su prihodi od poreza, zatim doprinosi - 31,1%, naknade - 5%, ostali prihodi - 2,3%, takse - 0,9%, donacije - 0,8% i primici od otplate odobrenih kredita i sredstva prenesena iz prethodne godine - 0,3%.

Prihodi po osnovu poreza iznosili su 886,5 miliona eura i ostvarili su rast od 4,5% u odnosu na plan, a u odnosu na prethodnu godinu 10,1%. Najznačajniji rast u odnosu na prethodnu godinu evidentiran je kod naplate poreza na dodatu vrijednost u iznosu od 500,7 miliona eura, što predstavlja rast od 9,5% ili 43,5 miliona eura. Povećanje ovih prihoda rezultat je više naplate uvoznog PDV-a u 2016. godini. Porez na dohodak fizičkih lica povećan je u odnosu na prethodnu godinu za 17,5% zbog primjene novog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim su povećane plate funkcionerima i službenicima, dok su u funkciji harmonizacije domaće regulative sa EU propisima povećane akcize za 7,4% ili 12,7 miliona eura.

Takođe, značajno su povećani i prihodi od naknada u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje od 149,6% ili 44,3 miliona eura rezultat je jednokratne naplate digitalne dividende za otkup radio-fre-kvencijskog spektra.

Sa druge strane, zabilježen je pad prihoda po osnovu primitaka od otplate kredita i sredstava prenese-nih iz prethodne godine od 46%.

Prihodi po osnovu doprinosa iznosili su 462,9 miliona eura i bili su niži za 4,2% u odnosu na plan za 2016. godinu, a u odnosu na 2015. godinu viši su za 5,9%.

Konsolidovani izdaci budžeta u 2016. godini iznosili su 1,62 milijarde eura što čini 42,8% BDP-a. Ostvareni izdaci u odnosu na planirane zabilježili su pad od 6,7%, a u odnosu na prethodnu godinu bili su niži za 0,1%. Tekući izdaci u posmatranom periodu iznosili su 733,2 miliona eura i bili su viši od planiranih za 4,4%. Transferi za socijalnu zaštitu iznosili su 555 miliona eura ili 14,7% BDP-a. Ka-pitalni budžet iznosio je 64,8 miliona eura ili 1,7% BDP-a.

16 Korigovani deficit biti publikovan donošenjem Zakona o završnom računu budžeta za 2016. godinu.17 Procjena MMF-a data kroz izvještaj misije MMF-a o konsultacijama za 2017. u vezi sa članom IV, februar 2017. godine.18 Primici uključuju izvorne prihode (direktne i indirektne poreze i neporeske prihode), pozajmice i kredite od domaćih i

od inostranih izvora, kao i primitke od prodaje imovine.

20


Deficit budžeta Crne Gore procijenjen je na 129,4 miliona eura19 ili 3,4% BDP-a i niži je u od-nosu na deficit u 2015. godini za 161,8 miliona eura, a u odnosu na korigovani deficit u 2015. za 146,7 miliona eura. Otplata duga iznosila je 533,1 milion eura.

3.1.3. Privreda

Usljed odsustva podataka o investicijama privre-de, kao aproksimaciju možemo koristiti neto za-duženost privrede.

Krediti odobreni privredi su od avgusta 2016. go-dine bili manji od depozita ovog sektora. Tako je neto štednja sektora privrede iznosila 30,5 mili-ona eura na kraju 2016. godine, dok je na kraju prethodne godine ostvaren neto dug u iznosu od 151,6 miliona eura. U strukturi kredita ovog sek-tora, na kraju 2016. godine dominirali su dugo-ročni krediti sa 76,4% što ukazuje na to da su se krediti privrede dominantno koristili za poveća-nje obima ekonomske aktivnosti.

3.1.4. Eksterna tražnja i tekući račun platnog bilansa

Povećanje uvoza roba i usluga, kao i povećanje odliva po osnovu primarnih dohodaka imali su nega-tivan uticaj na ukupan saldo tekućeg računa. Prema preliminarnim podacima deficit tekućeg računa iznosio je 711,9 miliona eura ili 18,9% BDP-a što je za 5,6 procentnih poena više nego u 2015. godini.

19 Korigovani deficit biti publikovan donošenjem Zakona o završnom računu budžeta za 2016. godinu.

Krediti, depoziti i neto zaduženost privrede, mjesečna promjena, u 000 eura

Grafik 19

Budžetski suficit/deficit u periodu 2009 – 2016, u 000.000 eura

Grafik 18

Izvor: Ministarstvo finansija

21

Determ

inante inflacije

Kao rezultat povećanja domaće tražnje, u 2016. godini ostvaren je rast uvoza roba i usluga i to za 12% na godišnjem nivou. Istovremeno izvoz roba i usluga povećan je za 3,5%. Ukupan saldo na ra-čunu roba i usluga bio je negativan i iznosio je 23,5% BDP-a što je za pet procentnih poena više u odnosu na 2015. godinu.

Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 1,7 milijardi eura ili 44% BDP-a. Rast spoljnotrgovinskog de-ficita od 13,5% na godišnjem nivou rezultat je ve-ćeg rasta uvoza od izvoza. Naime, uvoz robe (dvi-je milijarde eura ili 53% BDP-a) bio je za 11,8% viši nego 2015. godine, dok je istovremeno izvoz robe (338,8 miliona eura ili 9% BDP-a) bio viši za 4,1%.

Suficit na računu usluga iznosio je 775,6 miliona eura ili 20,6% BDP-a i bio je za 1,7% manji nego 2015. godine. Smanjenju suficita u najvećem dije-lu doprinio je porast rashoda od 12,8%.

Suficit ostvaren na računu primarnih dohodaka iznosio je 53,6 milona eura što je bilo za 42,3% manje u odnosu na 2015. godinu. Ukupan priliv po osnovu primarnih dohodaka iznosio je 257,8 miliona eura ili 6,8% BDP-a što je za 4,1% više nego u 2015. godini. Na računu sekundarnih do-hodaka ostvaren je suficit u iznosu od 120,4 mili-ona eura što je za 21,9% više na godišnjem nivou.

U 2016. godini zabilježeno je smanjenje neto pri-liva stranih direktnih investicija. Prema prelimi-narnim podacima neto strane direktne investici-je iznosile su 9,8% BDP-a što je za sedam procen-tnih poena manje nego u 2015. godini. Smanjenje neto priliva posljedica je smanjenja priliva po osnovu vlasničkih ulaganja i interkompanijskog duga, kao i većeg odliva po osnovu isplaćenih di-videndi jedne kompanije iz akumulirane dobiti ostvarene u ranijim godinama.

Neto priliv stranih direktnih investicija, % BDP-a

Grafik 21

Izvor: CBCG

Tekući račun platnog bilansa u periodu 2014−2016. godina, u 000 eura

Grafik 20

Izvor: CBCG

22


3.2. Ponuda i proizvodnja

Industrijska proizvodnja je u 2016. godini u od-nosu na prethodnu godinu zabilježila pad od 4,4%. Pad proizvodnje zabilježen je u sektoru vađenje rude i kamena (-18,1%) i sektoru prera-đivačka industrija (-7,8%), dok je u sektoru snab-dijevanje električnom energijom, gasom i parom zabilježen rast proizvodnje od 3,5%. Posmatraju-ći mjesečne podatke o kretanju industrijske proi-zvodnje, najveći mjesečni pad ostvaren je u aprilu (-21,6%), a najveći rast u martu (33,8%).

Crnu Goru je u 2016. godini posjetilo 1,8 mili-ona turista što je bilo za 5,9% više u odnosu na prethodnu godinu. Broj dolazaka domaćih turi-sta smanjen je za 1% a stranih povećan za 6,6%. Ostvareno je 11,3 miliona noćenja što je za 1,8% više nego u prethodnoj godini.

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u 2016. godini iznosila je 293.594 m³ šumskih sortimena-ta što je za 22,4%20 manje nego u 2015. godini.

Prema preliminarnim podacima MONSTATA, ukupna vrijednost izvršenih građevinskih radova to-kom 2016. godine iznosila je 382,7 miliona eura i bila je viša za 31,5% u odnosu na prethodnu godinu, a mjerena efektivnim časovima rada povećana je za 16,7%.

Prevoz putnika na aerodromima u 2016. godini povećan je za 12,9%, u drumskom saobraćaju preve-zeno je 8%21 više putnika, dok je u željezničkom broj prevezenih putnika veći za 3,9%22 u odnosu na 2015. godinu.

U 2016. godini, prevoz robe u vazdušnom saobraćaju veći je za 2,4%, u drumskom saobraćaju za 10,9%23, dok je u željezničkom saobraćaju prevoz robe povećan za 41,2%24 u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupan promet u lukama u 2016. godini iznosio je 1,6 miliona tona i bio je veći za 10,6% u poređenju sa prethodnom godinom, pri čemu se na izvoz odnosilo 49,2% a na uvoz 49,1%25. Izvoz je u ovom peri-odu smanjen za 3,3% a uvoz povećan za 24,3%.

20 Iskazano ponderisanim indeksom, a neponderisanim je proizvodnja manja za 22,1% za isti period.21 Izraženo preko broja prevezenih putnika, a preko putničkih kilometara rast prevoza putnika od 3,8%.22 Izraženo preko prevezenih putnika u hiljadama, a preko putničkih kilometara rast je 4,1%.23 Izraženo preko prevezene robe u hiljadama tona, a preko tonskih kilometara pad prevoza robe od 13,7%.24 Izraženo preko hiljada tona, a izraženo tonskim kilometrima rast je iznosio 0,5%.25 Zbir izvoza i uvoza ne daje 100, zbog razlike koja se odnosi na tranzit roba.

Industrijska proizvodnja, godišnja promjena, %

Grafik 22

Izvor: MONSTAT

23

Monetarna politika

4. MONETARNA POLITIKACentralna banka Crne Gore je odgovorna za monetarnu politiku, podsticanje i očuvanje stabilnosti finansijskog sistema uključujući podsticanje i održavanje zdravog bankarskog sistema i sigurnog i efikasnog platnog prometa. Jedan od osnovnih ciljeva monetarne politike Centralne banke je da do-prinosi postizanju i održavanju stabilnosti cijena u zemlji.

Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore26 propisano je da su osnovni instrumenti monetarne politike Centralne banke operacije na otvorenom tržištu, kreditni poslovi, poslovi kreditora u krajnjoj instanci i obavezna rezerva. Međutim, treba konstatovati da svi raspoloživi instrumenti monetarne politike Centralne banke Crne Gore imaju veoma ograničen uticaj na kretanje inflacije.

U maju 2016. godine donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obaveznoj rezervi banaka kod Centralne banke Crne Gore27 kojom je propisano da bankama koje na dan 31. decembar 2016. godine budu do 25% obavezne rezerve izdvojile i držale u obliku državnih zapisa, mogu nastaviti da te državne zapise drže kao dio obavezne rezerve do dana njihovog dospijeća, ali ne duže od 31. marta 2017. godine. U skladu sa ovom izmjenom propisano je i da su banke dužne da do 28. marta 2017. godine Centralnoj banci dostavljaju izvještaje o obaveznoj rezervi na odgovarajućim obrascima.

4.1. Mjere monetarne politike za suzbijanje inflacije

Tokom 2016. godine Centralna banka Crne Gore nije preduzimala monetarne mjere u bilo kom obliku sa ciljem suzbijanja inflacije.

26 „Sl. list Crne Gore“, br. 40/10, 46/10, 6/13.27 „Sl. list Crne Gore“, br. 33/16.

24


5. PROGNOZA INFLACIJE ZA 2017. GODINU

5.1. Modelska procjena

Grafik „fena“ ( fan chart) inflacije Crne Gore predstavlja grafički prikaz distribucije vjerovatnoća pro-gnoze kretanja stope inflacije izražene preko indeksa potrošačkih cijena. U tom pravcu, umjesto odre-đivanja konkretnih tačaka, grafikonom se preko distribucije vjerovatnoća u obzir uzimaju i potenci-jalni rizici i neizvjesnosti koji bi u narednom periodu mogli uticati na kretanje inflacije. Sama svrha grafikona „fena“ je upravo da ukaže i uzme u obzir neizvjesnost koja postoji u realnim tokovima eko-nomije, a koja se posljedično reflektuje u kretanju stope inflacije (rast cijena energenata, povećanje-smanjenje spoljnotrgovinskog deficita i dr.).

Grafikon „fena“ Crne Gore za 2017. godinu baziran je na tri procijenjena sastavna dijela:

1. Vrijednosti centralne projekcije − vrijednosti centralne projekcije grafikona „fena“ izvedene su iz ARIMA modela;

2. Nivo neizvjesnosti – nivo neizvjesnosti određuje širinu grafikona „fena“. Koeficijenti nivoa neizvjesnosti dobijeni su analitičkom procjenom i kalkulacijom relativnog uticaja potencijal-nih internih i eksternih šokova, koji su mogući u crnogorskoj ekonomiji za period od godinu dana, a koji se očitavaju kroz „debljinu“ raspona oko centralne projekcije;

3. Zakrivljenost grafikona − na osnovu nivoa zakrivljenosti distribucije projekcije inflacije, gra-fikon „fena“ se prilagođava prognozi, u smislu da li su vrijednosti centralne projekcije „preci-jenile” ili „potcijenile” kretanje stope inflacije. Od toga će zavisiti i pozicija srednje vrijednosti distribucije inflacije.

Centralna projekcija Fan charta - ARIMA model za 2017. godinu

U cilju izrade grafikona „fena“, razvijen je ARIMA (autoregresivni integrisani model sa pokretnim prosjecima) model vremenske serije inflacije Crne Gore izražene preko indeksa potrošačkih cijena.28

28 Detaljno objašnjenje ARIMA modela Crne Gore predstavljeno je u radnoj studiji Centralne banke br. 11„Prognoziranje inflacije: Empirijsko istraživanje kretanja indeksa cijena na malo Crne Gore za 2007. godinu-primjena ARIMA modela“.

Prognoza inflacije za 2017. godinu

25

ARIMA model je iskorišćen za potrebe kratkoročne prognoze (12 mjeseci), pri čemu je napravljena ite-racija od više ARIMA modela, koji su rangirani sa stanovišta njihove efikasnosti i kvalititeta dijagno-stike. Odabrani ARIMA model, ARIMA (1,1,16)29 ima dovoljan nivo pouzdanosti za potrebe prognoze.

Vrijednost projekcija na mjesečnom nivou je iskorišćena za vrijednosti centralne projekcije grafikona indeksa potrošačkih cijena za 2017. godinu. Dobijene vrijednosti predstavljaju modu distribucije, od-nosno vrijednosti sa najvećom frekvencijom u distribuciji ove vremenske serije.

Srednja vrijednost dobijenog modela je 2%. Vrijednost koeficijenta asimetričnosti varira u rasponu od 0,5 do 1, a vrijednost standardne devijacije iznosi 0,3. Modelska projekcija inflacije smještena je u cen-tralnom dijelu distribucije. To ukazuje da je odgovarajući raspon neizvjesnosti buduće inflacije sime-trično postavljen. Grafikonom „fena“ objašnjeno je 90% vjerovatnoće distribucije inflacije. Centralna projekcija obično se nalazi u najtamnijem dijelu grafikona, odnosno centralnih 10% vjerovatnoće.30 Grafikon „fena“ ima po osam slojeva sa svake strane različitih boja iznad i ispod centralnog sloja, pri čemu svaki sloj iste boje u zbiru, iznad i ispod centralnog sloja, kumulativno objašnjava narednih 10% vjerovatnoće kretanja inflacije. Kako neizvjesnost tokom vremena raste to grafikon „fena“ postaje sve širi.

29 ARIMA Model se obično označava ARIMA (p, d, q), gdje p predstavlja broj autoregresivnih varijabli, d se odnosi na nivo stacionarnosti zavisne varijable, dok q predstavlja broj varijabli, pokretnih prosjeka, koji se nalaze u odgovarajućem mo-delu.

30 Obično se vrijednosti mode (centralne projekcije) nalaze u najtamnijem sloju grafika. Međutim, ukoliko postoji značajan nivo rizika, tada se može desiti da centralna projekcija ne obuhvata nijednu od ovih vrijednosti. (Britton, E, Fisher, P.G. and Whitley, J.D. (1998), ‘The Inflation Report projections: Understanding the Fan Chart’, Bank of England, Quarterly Bulletin, 38, pp. 30–37.)

Projekcija indeksa potrošačkih cijena Crne Gore za 2017. godinu, %

Grafik 23

Izvor: CBCG

26


Grafik„ fena“ inflacije ( fan chart) Crne Gore baziran na procjeni ARIMA modela za 2017. godinu, po-kazuje da će se, sa vjerovatnoćom od 90%, inflacija mjerena preko indeksa potrošačkih cijena, u za-visnosti od mjeseca, kretati u intervalu od 0,8% do 3%. Pri tome, za kraj 2017. godine projektuje se inflacija u rasponu od 0,8% do 2,2% sa centralnom tendencijom od 1,4%. Centralna projekcija fan chart-a (koja se odnosi na najtamniji sloj grafika) predstavlja raspon vjerovatnoće od 10% (grafik br. 23).

Polazne pretpostavke prognoze inflacije za 2017. godinu su:

1. Povećanje cijena sirove nafte na međunarodnom tržištu do 7%, što bi uz povećanje akciza na mineralna ulja za 9%, trebalo rezultirati povećavanjem ukupne inflacije;

2. Tokom 2017. godine očekuje se rast cijena prehrambenih proizvoda na međunarodnom trži-štu. Dodatno, u projekciji smo pretpostavili fluktuaciju cijena poljoprivrednih proizvoda od +/- 5% uslovljenu njihovim sezonskim karakterom;

3. Potencijalno povećanje električne enegrije za 5%;4. Zarade u 2017. godini će biti na nivou iz 2016. godine;5. Stagnacija cijena nekretnina.

Odstupanje nekog od ovih parametara bi zahtijevalo i korekciju prognoze.

5.2. Ekspertska procjena

Prethodnu godinu obilježila je niska stopa inflacije od 1% koja je bila gotovo identična kao u Eurozoni. Niska stopa inflacije nije bila samo crnogorska specifičnost, već je u pitanju bio globalni trend.

Očekivanja za sledeću godinu ukazuju da takođe treba očekivati nisku stopu inflacije. Naša anketa je pokazala da 80% i banaka i 50% anketiranih preduzeća očekuje da će u 2017. godini inflacija biti u rasponu od 0,5% do 1,5%.

Sljedeće godine bićemo pod uticajem velikog broja faktora koji će djelovati u suprotnom smjeru kada je u pitanju očekivana stopa inflacije. Očekuje se nastavak restriktivnih mjera monetarne politike ECB. Primjena mjera fiskalne konsolidacije uticaće na opadanje agregatne tražnje. Ove mjere djelovaće an-tiinflatorno i njima treba dodati očekivani rast ekonomske aktivnosti koji će takođe djelovati u istom smjeru.

S druge strane na rast inflacije uticaće faktori poput očekivanog rasta cijena naftnih derivata na svjet-skim tržištima, hrane i robe široke potrošnje, kao i povećanje određenih fiskaliteta. Takođe, globalna očekivanja su da će u 2017. godini inflacija biti nešto viša nego u 2016. godini.

Stoga je i naša prognoza da u 2017. godini treba očekivati nešto višu stopu inflacije u odnosu na pret-hodnu godinu. Naša modelska procjena sa vjerovatnoćom od 90% za kraj 2017. godine, projektuje inflaciju u rasponu od 0,8% do 2,2% sa centralnom tendencijom od 1,4%. Slična je i naša ekspertska procjena koja projektuje inflaciju u rasponu od 1% do 3%.

Prognoza inflacije za 2017. godinu

27

Tabela 3

Očekivana stopa inflacije u 2017. godini

Donji prag inflacije Centralna projekcija Gornji prag inflacije

1% 2% 3%

Ova procjena inflacije bazira se na istim pretpostavkama kao i modelska procjena i izmjena neke od pretpostavki zahtjevala bi korekciju prognoze.

CIP - Katalogizacija u publikacijiCentralna narodna biblioteka Crne Gore, Cetiwe

338.5

IZVJEŠTAJ o stabilnosti cijena u 2016. godini. - 2010- . - Podgorica (Bulevar Sv. Petra Cetinjskog br. 6) : Centralna banka Crne Gore, 2017 (Bijelo Polje : MERKATOR-INTERNATIONAL, DOO). - 28 cm

GodišnjeISSN 1800-8895 = Izvještaj o stabilnosti cijena u ... godini COBISS.CG-ID 18006544

Documents

Centralna banka Crne Gore - CBCG · 2017-06-13 · 9 Indikatori inflacije i rutinsko održavanje stana za 1,4% (najviše zbog smanjenja cijena dobara i usluga za rutinsko odr - žavanje