SUKOB REFORMISTA I DOGMATISTA – CENTRALIZAM, DECENTRALIZACIJA I NACIONALNO PITANJE

Sukob koncepcija – centralizam vs. decentralizacija

Razilaženja u SKJ i državi

• Komunizam – nova ideologija • Lenjinistička načela demokratskog centralizma • Sukob s SSSR-om - uvođenje radničkog

samoupravljanja i komunalnog sustava - slabljenje centralne vlasti

• Od 60-ih jačanje republika• Sukob reformista i dogmatista

Stupovi Jugoslavije

• Ustroj KPJ• Narodna skupština FNRJ:

Predsjednik republikeSavezno izvršno vijećeVijeće proizvođača

• 3 stupa Jugoslavije: Federacija Komuna Poduzeće

• Federalna jedinica – teritorij, vanjski državni znakovi, organi vlasti, vlastiti zakoni, planovi i proračun, ali i ograničeni suverenitet

Nacionalni dohodak

Osobna potrošnja

UKUPNO 100 % 100 %

Slovenija 177 % 145 %

Hrvatska 115 % 109 %

Srbija 97 % 102 %

BiH 74 % 74, 4 %

Makedonija 61 % 78 %

Crna Gora 54 % 75 %

Slove

nija

Srbija

Mak

edon

ija0%

40%

80%

120%

160%

200%

Nacionalni dohodakOsobna potrošnja

Raspodjela nacionalnog dohotka i potrošnje

Kome je u interesu bio centralizam?

• 1953-59. jugoslavensko gospodarstvo poraslo za 202,8%, a hrvatsko za 19%

• Sredstva za investicije: 1952. Federacija - 100% 1965. 1/3 (ostatak gospodarske organizacije te komune i republike)

• Investicije u Hrvatsku: Do 1952. 26% Do 1958. 22%

Nacionalno pitanje i kadrovska struktura

42%

24%

9%

5%

5% 5%

3%8%

Narodni sastav SFRJ prema popisu iz 1948.

SrbiHrvatiSlovenciMakedonciMuslimaniAlbanciCrnogorciOstali

Nacionalna struktura najviših državnih i partijskih tijela

1948. 1953. 1958. 1963.0

1

2

3

4

5

6

Nacionalna struktura Izvršnog komiteta CK SKJ

Srbi Hrvati

Crnogorci Slovenci

Makedonci

1945. 1953. 1958. 1963.05

101520253035404550

Nacionalna struktura CK SKJSrbiHrvatiCrnogorciSlovenciMakedonciJugoslaveniAlbanciMađariTurciNepoznato

1945. 1946. 1949. 1954. 1958. 1963.02468

1012141618

Nacionalna struktura vlade FNRJSrbijanciHrvatiSlovenciCrnogorciMakedonciPrečaniDalmatinciBiHJugoslaveniNepoznato

Struktura JNA

Srbi

Hrvati

Crnog

orci

Slove

nci

Mak

edon

ci

Ostali

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Oficiri neposredno nakon rata

OficiriGenerali

Dodjela Partizanske spomenice 1941.

prema republikama

HrvatskaBiHSrbijaCrna GoraSlovenija

Rankovićev pad i Kardeljev trijumf

Sukob Kardelj-Ranković

• Odraz reformističko-dogmatističkog sukoba na odnose u Partiji i državi – sukob između Kardelja i Rankovića za mjesto Titova nasljednika

Ishod: premda je isprva 1962. imao namjeru ukloniti Kardelja, Tito se 1963. ipak priklanja njegovim reformama čime Ranković dospijeva u nemilost

• Privredna reforma 1964./65.• Veljača 1966. III plenum CK SKJ - Ranković napao privrednu

reformu tvrdeći da ona favorizira razvijene republike• Taj Rankovićev istup po svemu sudeći doveo je do intenziviranja

sukoba – Ranković je postao prepreka za provedbu reforme stoga ga je trebalo ukloniti

Brionski plenum

• Obračun s Rankovićem uslijedio je na IV plenumu CK SKJ održanom 1. srpnja 1966. na Brijunima

• Kao povod za njegovo sazivanje i Rankovićevo uklanjanje iskonstruirana je afera prisluškivanja u kojoj je Tito optužio rukovodstvo Udbe na čelu s Rankovićem da su se izdigli iznad SKJ, a u prilog tome ponudio je dokaze o prisluškivanju državnih i partijskih dužnosnika, uključujući i lažnu priču da je i on osobno u svojoj rezidenciji prisluškivan

• Ranković je također optužen za opstruiranje provedbe privrednih reformi• Odluke:

donesena odluka reorganizacije Službe državne bezbebjenosti kako bi se ona prilagodila nastalim promenama u celokupnom društvu i sistemu samoupravljanja

Prhvaćena Rankovićeva ostavka isključenje Svetislava Stefanovića Čeće