Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
PAŽNJA
29. novembar 2016.
Čas 6
n Svi znaju šta je pažnja. To je stanje kad je um zaposednut, čisto i živo, jednim od nekoliko mogućih objekata ili pravaca razmišljanja. Njena suština su potpuna fokusiranost i koncentracija svesti.
W. JAMES (1890.)
PAŽNJA
n Pažnja je usmeravanje mentalne aktivnosti na odredjeni sadržaj i zanemarivanje ostalih
sadržaja koje registruju čula.
DEFINICIJA
Zašto ne sve što čula registruju?
Kapacitet kognitivnog sistema je ograničen!=> Nije u mogućnosti da obradi sve primljene informacije.
n Cherry (1953.): ZADATAK PRAĆENJA (shaddowing task)
Eksperimentalna istraživanja
(...) nakon čega je mašina odmah prestala da radi i počela da ispušta crni dim i neprijatan, piskavi zvuk (...)
(...) tako da je kupljena karta propala, a oni su ponovo
morali da stanu u red i sačekaju da im (...)
dihotička prezentacija
praćeni kanal
Relativno tačno reprodukovali sadržaj, reprodukcija prozodijski ravna.
Nisu mogli da reprodukuju sadržaj niti izmene ali mogli da saopšte
da li je bio muški ili ženski glas ili samo ton =>
fizičke karakteristike.
blokirani kanal
(...) lepo vreme se nastavilo do u poznu jesen, a
temperatura je prelazila 20 stepeni skoro svakog (...)
SELEKTIVNA PAŽNJA
Praćeni kanal Relativno tačna reprodukcija
• Blokirani kanal – Nemogućnost
reprodukcije – Neprimećivanje izmena
– Ipak, ispitanici u stanju da primate fizičke karakteristike poruke
• Muški/ženski glas • Ton
• Selektivna pažnja – Mogućnost usmeravanja
pažnje na informacije koje dolaze sa jednog kanala i istovremenog zanemarivanja informacija koje dolaze sa ostalih kanala.
Koktel efekat
SELEKTIVNA PAŽNJA
n Istraživanja Čerija su ukazala da pažnja usmerena na jedan segment informacija blokira ostatak primljenih infromacija.
n Teorije selektivne pažnje pri auditivnoj percepciji.¨ Sadrži sve elemente standardnog modela kognitivne obrade
informacija.
Brodbentova teorija filtra
3 59 7 26
¨ Lako reprodukuju brojeve sa jednog, a zatim sa drugog kanala. ¨ Reprodukcija na osnovu redosleda izalaganja skoro nemoguća.
n Brodbent: ispitanici kategorišu reprodukovani materijal na osnovu ulaznih kanala
=> ispitanici nisu u stanju da obavljaju dve kognitivne operacije istovremeno.
n Podeljena pažnja -> sukcesivno menjanje fokusa pažnje u relativno kratkim
vremenskim intervalima, ali se i dalje obavlja samo jedna operacija.
Brodbentova teorija filtra
n Ograničenost kapaciteta => neophodna selekcija informacija koje će biti prosleđene u dalju obradu.
n Zadržavanje informacija => inače reprodukcija ne bi bila moguća.
n Ulazni kanali = bafer
Brodbentova teorija
n BAFER:¨ Neograničeno dugo zadržavanje
informacije ⇒ zagušenje bafera ⇒ onemogućeno primanje novih
informacija⇒ ZADRŽANA KRATKOTRAJNO
¨ Osmišljenost informacija⇒ Čerijevi nalazi⇒ NEOSMIŠLJENA
Brodbentova teorija
57
2
6
9
3
3 59 7 26
¨ Kasnije jedan deo nastavlja u dublje nivoe obrade.
ČULNA MEMORIJA
n Obrada informacija je serijalni proces koji se sastoji od nekoliko faza elaboracija podataka dobijenih sa čula.
Percepcija i komunikacija (1958.)
a a1
bc
d
abc
1
5
4b2
3 6
a i a1 informacije primljene sa čula, b ulazni kanali (bafer), c filter, d kanal ograničenog kapaciteta
Percepcija i komunikacija (1958.)
Informacije iz čula
ULAZNI KANAL – BAFER
kratko zadržavanje neosmišljenih informacija
FILTER (=SELEKTIVNA PAŽNJA) izbor informacija za dalju obradu i
potpuno blokiranje ostalih
KANAL ODLUKE (= OM) ograničen kapacitet
(neophodna selekcija)
DM
Odmah iza bafera (sa blokiranog kanala
samo fizičke karakteristike)
a b c
1
5
4 b 2
3 6
n Kanal odluke (decision channel) = "usko grlo“ = operativna memorija
n Razlozi za uvođenje FILTRA¨ Kapacitet obrade (OM) je ograničen ¨ Bez selekcije ulaznih informacija prosleđivanje
materijala u dalju obradu bi bilo onemogućeno n Pozicija FILTRA
= Filter neposredno uz bafer + U potpunosti blokira informacije koje dolaze sa ostalih
ulaznih kanala
Brodbentova teorija filtraa a1
bc
d= PAŽNJA
n Treisman (1960, 1964)
Propustljivost filtraa a1
bc
d
(...) iz daljine je čuo psa kako
(...) iako nije znala kako da nastavi sa poslom (...)
Naslovi u novinama su govorili o starim (...)
laje na prolaznike koji (...)
n Nepropustljiv filter => ispitanici ne bi trebalo da budu svesni da se poruka nastavila na blokiranom kanalu
n Informacija u baferu neosmišljena => značenjske karaktersitike ne bi trebalo da utiču na promenu fokusa pažnje
n Rezultat: pažnja se prebacuje na blokirani kanal!
n Gray & Wedderburn (1961.) ogled sa prezentacijom brojeva
Propustljivost filtraa a1
bc
d
ko6
ide
4to1
n Ispitanici su bili u stanju da repodukuju smisaone iskaze iako su njihovi delovi bili emitovani na blokiranom kanalu.
=> Nije moguća samo reprodukcija na osnovu ulaznog kanala
n Morray (1959): ime ispitanika na blokiranom kanalu
n Sistematska manipulacija značenja emitovanih poruka
n => spontana promena kanala na koji se obraća pažnja
Model nije mogao da obuhvati ove nalaze.
a a1
bc
d
Brodbentova teorija filtra
n Treisman (attenuation theory)n Filter ne blokira već prigušuje priliv informacija
sa blokiranog kanala.n Informacija sa blokiranog kanala je umanjenog
intenziteta. => Kapaciteti kanala odluke veći nego što je to
pretpostavio Brodbent.
Teorija prigušivanja
n Modeli Brodbenta i Trizmanoven do selekcije ulaznih informacija dolazi u ranim fazama
obrade u okviru bafera (Early Selection Theories)
n Brodbentov model: Kriterijum selekcije kanala?¨ uključivanje interaktivnih procesa u kojima bi materijal u baferu imao
kontakt sa sadržajem DM, ¨ odbacivanje pretpostavke da je filter neposredno uz bafer + da je
nepropustljiv => “usko grlo" dublje u lancu obrade informacija.
Teorije rane selekcije
a a1
bc
d
n Deutch i Deutch (1963.)n Perceptivna obrada se odvija na celokupnom
materijalu ¨ nije ograničena pažnjom¨ obradjeni materijal biva pohranjen u dugotrajnoj memoriji.
n Ograničenja pažnje dolaze do izražaja u kasnijim fazama obrade ¨ u fazi davanja odgovora.
Teorija selektivnog odgovora
n Brodbent: Filter (3) propušta informaciju samo sa jednog ulaznog kanala (2), prosledjujući je u dalju perceptivnu analizu (Q) koja uključuje kanal odluke (4) i dugotrajnu memoriju (5), posle čega dolazi do selekcije odgovora (6).
n Deutch‚ Deutch: Sve informacije sa ulaznih kanala (2) se prosledjuju u perceptivnu analizu (Q), posle čega dolazi do selekcije samo jednog odgovora (5).
Teorija selektivnog odgovora
4
3d5
1ab
c
2
Q
Deutch i Deutch, 1963.
abc
1
5
4b2
3 6
Broadbent, 1958.Q
n Problem: Na kojim mehanizmima počiva kategorizacija zasnovana na značenju demonstrirana u predhodnim eksperimentima (Morray, 1959; Gray & Wedderburn, 1961; Treisman, 1964)?
Teorija selektivnog odgovora
4
3d5
1ab
c
2
Q
Deutch i Deutch, 1963.
n Norman (1968.)
Dojč-Normanova teorija
n Selekcija primljenog materijalan Informacija iz bafera biva automatski obrađenan Odlike ulaznog stimulusa bivaju grubo usaglašene sa
odlikama analognih predstava u DMn Informacije sa oba kanala sa podjednakom lakoćom
dolaze do DM u kojoj aktiviraju odgovarajuće memorijske jedinice.
Auditivna selektivna pažnja
Brodbent
Treisman
Dojčovi
Senzorni registar
Senzorni registar
Senzorni registar
Filter
Prigušivač
Kratkotrajna memorija
Kratkotrajna memorija
Kratkotrajna memorija
Ograničeni kapacitet
n N. Lavie (2000) Teorija perceptivnog opterećenja¨ Kapacitet pažnje je ograničen¨ 2 tipa zadatka: laki i teški¨ 2 tipa distraktora.
Vizuelna selektivna pažnja
RT
TIP DISTRAKTORAOmetajućiNeutralni
Težak zadatak
Lak zadatakVeliko opterećenje
=> Rana selekcija
Malo opterećenje=> Kasna selekcija
Nisko opterećenje: malo resursa alocirano,
lako ometanje
Visoko opterećenje: mnogo resursa
alocirano, otpornost na ometanje
n Prostornu lokaciju, deo prostora¨ Kad se okrenemo da vidimo odakle je došao zvuk
n Poseban objekat ili grupu objekata¨ Kako nam čula uglavnom daju informacije o posebnim objektima bilo
bi logično da pažnja može da se usmeri na njih
n I lokaciju i objekat¨ Naši sistemi su toliko feksibilni, a naši mentalni resursi najčešće
dovoljni da možemo da obratimo pažnju i na lokacije i na objekte.
Šta selektuje pažnja
Praćenje i reagovanje na više stimulusa istovremeno.
n Strayer i Johnston (2001): Vožnja + telefoniranje¨ Detektovanje crvenog svetla: 50% slabije¨ Skoro bez razlike između slušalice i bubice¨ Lošiji kad pričaju nego kad slušaju
Podeljena pažnja
Kada je moguća podeljena pažnja?n Kada procesi troše malo kognitivnih resursa
¨ Kada postaju u određenoj meri automatizovani
• Automatski procesi – Odvijaju se bez namere da se obave – Nismo ih svesni – Zahtevaju minimalno kognitivno angažovanje
PAŽNJAPODELJENASELEKTIVNA
Auditivna
Vizuelna
Slični zadaci
Težina zadatka
Automatski procesiEysenck, Keane2005
n Sličnost zadataka
n Težina zadatka
n Vežba
Podeljena pažnja - Faktori
¨ Što su zadaci više razlikuju to je izvedba uspešnija¨ Treisman i Davis (1973) zadaci praćenja u istom i različitim čulnim
modalitetima ¨ McLeod (1977) sličnost odgovora je isto bitna¨ Kako meriti sličnost? Čitanje poezije i sviranje klavira?
¨ Studije pokazuju uticaj težine zadatka na kvalitet izvedbe¨ Šta je to dodatno otežavajuće kod 2 zadatka? ¨ Kordinacija!
n Veći broj ponavljanja dovodi do automatizacije nekog procesa i smanjenja mentalnog angažmana za obavljanje procesa.
n Obraćanje pažnje na oba kanala u Brodbentovom zadatku (Zbrodoff i Logan, 1986)
n Identifikacija brojeva i slova (Schneider i Shiffrin, 1977)
n Fiksne mete: kraće vreme identifikacije => automatizaciji procesa identifikacije usled ponavljanja mete.
n Jednom automatizovan proces postaje inhibirajući ukoliko se promene uslovi u kojima se on obavlja.
Uticaj uvežbavanja
n Primovanjen Strupov efekat (Stroop, 1935.)
Automatski procesi
n Odvijaju se bez nameren Nismo ih svesni
Zahtevaju minimalni kognitivni angažman
Posner i Snyder
žuto plavo
RT (m
s)
n Brza, automatska, uključuje jednostavne operacije.
n Treisman i Gelade (1980) Spot-light attention
Perceptivna pažnja
MM
MM M
M
M
M QM
MM
M M
M
M
M M M
OF
E
M
QSL
A GI
PARALELNO SERIJALNO
PARALELNO
SERIJALNO
PERCEPTIVNA PAŽNJA Brza, automatska
Paralelni procesi
KONTROLISANA PAŽNJA
Svesno usmerena ak7vnost
Serijalni procesi
PARALELNO
SERIJALNO Veličina skupa
Veličina skupa
Osnovni atributi
VeličinaRacio Zakriv. Oštrina
FlikerBoja Polaritet Orijent.
OblikPokret Simetrija Zatvoren
Brojnost Dubina
n Kanwisher i Driver (1992.) ¨ vezana za rane faze u procesu opažanja ¨ jedan od bazičnih procesa prisutnih u prepoznavanju složaja.
n Ovaj mehanizam fokusiranja pažnje obezbeđuje brzo identifikovanje odlika stimulusa.
Perceptivna pažnja - Neuralni mehanizmi
n U vizuelnim domenu moguće i anatomski razdvojiti:¨ Perceptivna - okcipitalno¨ Kontrolisana -frontalno
frontalni režanj
okcipitalni režanj
Sistem usmeren ciljem
Dva sistemaSistem diktiran stimulusom
Mreža pažnjen Posner i Petersen (1990) n Tri sistema u okviru pažnje
¨ Sistem za budnost
n Postizanje i održavanje budnog stanja ¨ Sistem za usmeravanje
n Selekcija informacija iz senzornog ulaza ¨ Sistem za izvršnu (egzekutivnu) pažnju
n Razrešavanje konflikta među odgovorima
LITERATURA
n Udžbenici ¨ Kognitivna psihologija
II glava, 83-104 str ¨ Uvod u KNN
V glava, 157-170 str
n Šira literatura ¨ http://alumni.media.mit.edu/~kris/ftp/Helgason-Thorisson-AttentionForAI.pdf