23
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA BLACE SEMINARSKI RAD IZ STRUČNA PRAKSA

Carinski Sistem

Embed Size (px)

DESCRIPTION

autorsko

Citation preview

VIA POSLOVNA KOLA

VISOKA POSLOVNA KOLABLACE

SEMINARSKI RAD

IZ

STRUNA PRAKSA Profesor: Student:

Aleksandar Stankovi Stoji Marko

34/11-7

2012. godinaSADRAJ

Str.

UVOD....................................................................................................31. Carinski sistem kao integralni deo privrednog sistema......................41.2. Definisanje carinskog sistema.........................................................42. Pravni izvori carinskog sistema Srbije...............................................52.1. Osnovni pojmovi..........................................................................52.2. Autonomno nacionalno pravo.......................................................62.3. Meunarodni tgovaki obiaji i uzanse.........................................63. Pravni osnov carinskog sistema.........................................................93.1 . Carinski zakon...............................................................................93.2. Zakon o cariskoj tarifi.................................................................103.3. Zakon o slobodnim zonama.........................................................123.4. Ostali propisi................................................................................124. Razvoj carinskog sistema Srbije......................................................12Zakljuak................................................................................................14LITERATURA.......................................................................................15UVOD

Da bi govorili o carinskom sistemu Srbije, neophodno je objasniti sam pojam sistem. Sistem je jedna zaokruena pravna celina koja je uzajamno povezana i meusobno zavisna od delova i elemenata. S obzirom na zakonitosti koji vladaju udrutvu, ova je celina je produkt delovanja zakona o dijalektikoj povezanosti i uzajamnoj zavisnosti pojava u drutvu, onda zakona o jedinstvu suprotnosti i odreenih zakonitosti razvoja nacionalne privrede.

Carinski sistem je samo jedan podstitem jednog velikog sistema tj. sistemskog okruenja. Inae, ciljevi ovog podsistema koji definie samostalno su povezani sa realizacijom ciljeva definisanih sa ukupnim sistemom.

Ako poemo do ovakvog shvatranja ovog pojma, carinski sistem je jedno dijalektiko jedinstvo nauno utvrenih saznanja o osnvnnim delovima i institutima (carinska roba, carinsko podrje i dr.) i odreenog broja iinstrumenata kojima se realizuju njegovi ciljevi. Kao to smo rekli, carinski sistem je podsistem ireg sistema meunarodnih ekonomskih odnosa, i on svoju funkciju ostvaruje u skladu sa interesima i cijevima koje ima taj iri sistem odreene zemlje. Ako se carinski sistem posmatra sa pravnog aspekta, carinski sistem je deo pravnog sistema odreene zemlje. On nastaje kao carinski suverenitet tj. pravo drave da samostalno pravnim odlukama regulisanje svog podsistema. Drava to realizuje donoenjem raznih zakona, zatim podzakonskih akata i drugih propisa kojima se utvruju instituti i instrumeti cariskog sistema. Ukoliko se poe od ovakvog pristupa, onda se carinski sistem moe definisati kao jedistvo carinskog sistema kao naune discipline i vezujui deo ekonomskog i pravnog sistema odreene zemlje kojima se realizuju konkretni ciljevi sistema1. Carinski sistem kao integralni deo privednog sistema

Carinski sistem predstavlja deo pravnog sistema jedne zemlje. On definie pravila po kojima se moraju vladati domaa pravna i fizika lica koja uspostavljaju ekonomske odnose sa inostranstvom u oblasti carinske zatite domae proizvodnje. Poto su konkretni poslovi izvoza i uvoza roba i usluga dvostrani odnosi izmeu domaih i stranih pravnih i fizikih lica, onda se propisi iz oblasti carinskog isistema odnose na postupak i obavezno pravno ponaanje i to kako stranih pravnih tako i stranih fizikih lica.

Carinski sistem mora da bude usklaen sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrenim sistemskim reenjima u drugim podsistemima kao to su: spoljna trgovina. porezi, monetarizam i dr.

On se bazira na carinskom suverenitetu kao neprikosnovenom pravu jedne samostalne, suverene dravae. Njeno je autonomno pravo da regulie sistem carinske zatite domaeg ekomskog prostora. Svoj suverenitet drava ostvaruje donoenjem odreenih zakona i propisa iz oblasti cariskog sistema.

1.2. Definisanje carinskog sistema

Postoje definicije koje ne izraavaju kompleksnosti i pravi sadraj tog pojma, misli se pre svega zbog vremena kad su neke formulacije date, kao i stepena privrednog razvoja i ukljuenosti priverede Srbije u tada karakteristine svetske ekonomske tokove.

Na primer, Andrija etkovi definie carinski sistem kao cariski sisem jedne zemlje koji obuhvata sve propise iz oblasti carinskog nadzora i carinjenja robe koji se primenjuju na njenom carinskom podruju.

Neki autori shvatajui carinski sistem kao nain na koji su regulisani carina, cariska obaveza, carinska roba, cariski nadzor, carisko podruje, carinska tarifa i drugi instituti i i carinski insrumenti i oni carinski sistem definiu kao jedinstvo instituta iz oblasti carinske politike, cariskog nadzora i carinjenja robe, koji se primenjuju na jednom cariskom podruju.2. Pravni izvori carisnkog sistema Srbije

2.1. Osnovni pojmovi

Carinski sistem ima dva eusobno povezana izvora.

1. Materijalni, u smislu suvereniteta drave, kao neotuivo pravo i izraz politike volje,

2. Formalni, kao konkretni pravni kakt koji donosi drava preko svojih organa, a koji se izraavaju u obliku zakona,

U nekim zemljama kao formalno pravni izvori se koriste:

- sudska praksa,- saznanja u oblasti pravnih i ekonomski nauka,- meunarodni trgovaki obiaji i trgovake uzanse

U zavisnosti od subjekata koji donose pravna akta, formalno pravni izvori carinskog sistema se dele na:

1. Autonomo nacionalno pravo

2. Meunarodno pravo

3. Meunarodni trgovaki obiaji i uzanse

2.2. Autonomno nacionalno pravo

U formalno pravnom simislu autonomnim nacionlanim pravom se reguliu prava, obaveze i odgovornostu privrednih i drugih subjekata u oblasti carine, cariske zatitte i carinskog postupka, podrazuvemevajui se zakon, podzakonski akti i drugi propisi koje autonomno donose zakonodavni, izvrni i sudski organi jedne zemlje

Radi efikasnijeg ostvarenja ciljeva definisanih carinskim sistemom, neophodno je da prva, obaveze i odgovorosti uesnika u carinskom postupku bude regulisan po pravilu zakonima, a podzakonska akta ograniiti samo na konkretnoj razradi nekih reenja iz zakona.

2.3. Meunarodno pravo

Meunarodne pravne izvore cariskog sistema ine:

bilateralni sporazumi i multilateralni sporazumi.

Bilateralnim sporazumima reguliu se pitanja iz oblasti carine i carinske zatite u meusobnoj razmeni dveju zemalja. To su meudravni akti kojima se reguliu meusobni spoljnotrgovinski odnosi izmeu zemalja potpisnica. Oni su srednoronog i i dugoronog karatkera.

Sadraj ovih sporazuma je:

obim i struktura meusobne robne razmene sa primenom povlaenog reima izvoza i uviza,

meusobno snienje carine,

snienje ili ukidanje drugih uvoznih dabina,

pojednostavljenje carinskog postpka i zbrzanje robni tokova izmeu dveju drava

rauvoj i unapreenje saradnje izmeu carinskih organa zemalja potpisnica sporazuma i dr.

Za caarisnki sistem je bitno regulisanje meusobne robne razmene koja se odvija izmeu dveju zemalja kroz sledee odnose:

reciproicitetne,

preferencijane i

sporazume sa klauzulom najpovlaenije nacije.Ovim sporazumima se regulie:

robni promet izmeu susednih zemalja,

pogranini i malogranini promet,

promet kroz dvovlsniki odnos,

pitanje saobraaja izmeu pograninih podruja...

Multilateralni meudravni sporazumi tj. konvencije su pravni akti koji se zakljuuju izmeu vie zemlaja

Ovim sporazumima se regulie iri krug pitanja, a specifini karakteristike kao i bilateralni sporazumi.

Najznaajniiji meuanarodni izvori carinskog sistema su:

opti sporazum o carinama i trgovini (GATT) transformisan u Svetsku trgovinsku organizaciju (WTO), sporazum o primeni l. VII opteg sporazuma o carinama i trgovini

beka konvencija o diplomatskim odnosima,

konvencija o meunarodnom prevozu robe eleznicom, carinska konvencija o privremenom uvozu amblalae i dr.

2.3. Meunarodni trgovaki obiaji i uzanse

Veoma duga tradicija postajanja i razvoja trgovina uticaja je da se spontano stvaraju odreene navike, obiaji, odnosno pravila ponaanja aktera u njoj. Dugogodinji razvoj trgovine, kod prodavaca i kupaca i drugih uesnika u prometu (brokera, peditera i dr) stvarao je poslovne obiaje koji su predstvljali prihvaena pravila ponaanja. Poslovni partneri su se pridravali tih praavila iako nisu bila ugraivana u kupoprodajne i druge komercijane ugovore. To su, meusobne saglasnosti u pogledu mera, tehnikih standardi za robu, konvencijalne norme u ponaanju poslovnih partnera. Pa se zato u trgovakoj praksi ova pravaila ponaanja nazivaju obiajne norme ili obiajno pravo.Ova se pravila u spoljnotrgovinskoj razmeni nazivaju meunarodni trgovaki obiaji i meunarodne trgovinske uzanse.U poznate trgovake ili poslovne obiaje spadaju: ast, lojalnost, u konkurenciji, davanje istinitih podataka o svojoj i drugim firmama koje uestvuju u trgovinskoj razmeni, potovanje datih obaveza, neodavanje poslovih tajni, izvrenje preuzetih obaveza...

Pod trgovakim uzansama podrazumevaju se sistematizovane i javno napisane obiajne norme i druga pravila koja se primenjuju u meunarodnim trgovinskim odnosima. Postoje opte i posebne trgovake uzanse:Opte trgovinske uzanse su kodifikovane univerzalne obiajne norme koje su objavljene od starne odreenih poslovnih partnera ili asocijalcija i tako postale dostupne.

Posebne trgovake uzanse ili pravila ponaanja predstavljaju pismeno utvrena pravila ponaanja za subjekte koji uestvuju na posebne tj. specifine oblike prodaje (aukcije, berze i dr.)

Meunarodni trgovaki obiaji i trgovake uzanse imaju uticaj na formiranje carinskog sistema, najveeg broja zemalja u svetu.

3. Pravni osnov carisnkog sistema

Najzaajniji pravni osnovi carinskog sistema Srbije su:

Carinski zakon

Zakon o Cariskoj tarifi

Zakon o slobodnim zonama i

Ostali propisi

Carinski sistem Srbije je po formi i sadraju u potpunosti adaptiran praksi Evropske unije i kompatibilan sa pravilima koje primenjuje Svetska trgovinska orgaizacija (WTO).3.1. Carinski zakon

Carinski zakon je jedan od najvanijih pravnih akata koji ini temelj carinskog sistema Srbije. On je skup normativnih pravila i instrumenata koji, flaeksibilno i kompatibilan sa privrednim sistemom, regulie vane kategorije carinskog sistema. Reenja data kroz Cariski zakon naem cariskom sistemu obezbeuju atribut moderno, racionalnog i efikasnog sistema.

Novi Carinski zakon je raen po standardima Evropske unije i sadri savremena reenja koji se implementiraju u zemljama Evropske unije i Svetske trgovinske organizacije. Takva reenja u zakonu stvaraju stvarne uslove da Uprava carina u izvravanju svojih zadataka moe biti efikasnija, ekominij i odgovornija.Carinski zakon sadri:

primenu i definisanje pojmova,

primenu meunarodnih ugovora i voene upranog postupka,

uvozne dabine, status robe od ulaska u carinsko podruje do odreivanja carinski dozovljenog postupanja,

carinski dozovoljeno postupanje ili upotreba robe,

carinske povlastice, cariski dug i obraun uvoznih dabina,

prodaja robe i raspored prihod.Drugi deo Carisko zakona sadri propise kojima se odreuje funkcionisanje Uprava carina i to:

nadlenost i organizacija Uprave carina,

prukupljanje, evidencija, obrada i zatita podataka i dr.

3.2. Zakon o cariskoj tarifi

Drugi pravni akt carinskog sistma je Zakon o Carinskoj tarifi.Carinska tarifa je veoma vaan institut carisnkog sistema koji reflektuje strategiju dugoronog razvoja privirede Srbije, po svom obliku, sadraju i pravilima primene, je u potpunosti usaglaena sa carinskom tarifom Evropske unije.

Carinska tarifa Srbije je adaptirana modernom Harmonizovanomm sistemu ifrovanja i obleavanja robe Kombinovne carinske tarife koju primenjuje Svetska trgovinska organizacija.

Nova Carinska tarifa uraena je tako da se nesmetano mogu ugraivati izmene nomenklature Evropske unije, ali i dovoljno fleksibilna da se mogu otvarati nove pozicije, ako to zahtvaju interesi nae privrede.

U pripremama za poetak pregovora sa Svetskom trgovinskom organizacijom polazi se do novih reenja u Zakonu o cariskoj tarifi koji je stupi na snagu 2001. godine.

Inae, stope se kreu od 1% do 30%.

Carinska tarifa sadri:

21 odeljak,

99 glava,

8.543 pozicija.

Carinske stope su raspodeljene u sedam grupa i to: 1%, 5%, 10%, 15%, 20%, 25%, 30%.Savremena Carinska tarifa, prilagoena svetskim standardima, nova tehlologija rada, pojednostavljenja carsinskih postupaka i novi informacioni sistem su najvii domet efikasnosti instituta sistema koji se naziva Carinska tarifa.

Nova Carinska tarifa, usklaena je sa Kombinovanom carinskom tarifom Evropske unje, nova tehnologija rada i inforamacioni sistem carinske slube, kao stvarna podrka carinskom sistemu Srbije, predstavljaju potpun poslovni ambijent da se poslovni spoljnotrgovinske razmene Srbije sa svetom odvijaju sa uspehom.

3.3. Zakon o slobodnim zonama

Ovim zakonom se ureuje normativno pravna regulativa carinskog posloovanje. On zapravo pravn ureuje funkcionisanje slobodnih zona i to:

osnivanje zone,

poslovanje u zoni,

prestanak rada zone.

3.4. Ostali propisiOvi dosada navedeni zakoni su obogaeni nizom podzakonskih propisa kojima se preciziraju neki njegovi elementi. Najznaajniji podzakonski propisi su: uredba o carinskom dozvoljenom postupanju sa carinskom robom, putanje carinske robe i naplati carinskog duga,

pravilnik o obliku, sadrini, nainu podnoenja i popunjavanja dekalaracije i drugih obrazaca u carinskom postupku.

4. Razvoj carinskog sistema Srbije

Razvoj carinskog sistema Srbije se moe posmatrati na dva naina. Jedno gledite ravoja je kada su izvrene vane promene u carinskom sistemu, a drugo gledite posmatranja je uloga koju je imalo carina u odreenom vremenskom periodu.

Ako se posmatra sa aspekta razvoja carinskog sistema razlikuje sledee periode:

vreme od osloboenja do donoenja Carinskog zakona iz 1948. godine,

period od 1948. godine do donoenja Carinskog zakona 1959. godine,

razdoblje od 1965. godine kada je dolo do usavravanja carinskog sistema na trinim principima poslovanja,

1973. godine donoenjem novog Carinskog zakona

1995. godina kada su stupili na sngau Zakon o Carinskoj tarifi, izmeni dopune Carinskog zakona, primenjena niva tehnologija rada i pojednostavljenja cariskog postupka tj uvoenje kompletne opremeljenosti carinsekd slube novim informacionim sistemom 2001. godine u Carinskom sistemu Srbije su nastale kvalitativne promeene. 2003. godine donet je novi carinski zakon koji je harmonizovan sa praviliima carinske prakse Evropske unije.

doneta je uredbe o carinski dozvoljenom postupanju sa carinskom robom, putanju carinske robe i naplati carinskog duga. On je definitinitivno zavren donoenjem pravilnika o obliku, sadrini, nainu podnoenja i popunjavanja deklaracije i drugih obrazaca u carinskom pstupku sa odreenim kodeksom ifara.

Zakljuak

Na kraju moemo da kaemo da carinski sistem predstavlja naunu disciplinu iji je zadatak da teorijski indetifikuje i utvrdi, definie i razradi institute i instrument carinske zatite domae ekonomije u robnoj razmeni sa inostranstvo, u uslovima delovanja zakonitosti trine privrede.

Da bi carinski sistem realizovao svoju funkciju, koristi saznanja i drugih ekonomskih nauka, a pogotovo onih koje se bave privrednim odnosima sa inostranstvom: teorija meunarodnih ekonomskih odnosa, devizni sistem, meunarodne finansije, spoljno trgovinski sistem i dr. Pored saznanja ovih nauka on koristi i nauna saznanja i iz drugih oblasti, misli se na pravne nauke, tehnikih i drugih naunih disciplina, kako bi to bolje i racionalnije ostvario svoju funkciju u razvoju ekonomskog sistema zemlje.

LITERATURATodorovi, T., Carinsko poslovanje, Beogradska poslovna kola, Beograd, 2004.

Slubeni glasnik Republike Srbije broj 73/2003.

Slubeni list SRJ broj 81/94 i 28/96

Slubeni glasnik broj 127/2003.Slubeni glasnik broj 129/2003. Todorovi, T., Carinsko poslovanje, Beogradska poslovna kola, Beograd, 2004. str. 32 - 39

Slubeni glasnik Republike Srbije broj 73/2003.

Slubeni list SRJ broj 23/2001

Slubeni list SRJ broj 81/94 i 28/96

Slubeni glasnik broj 127/2003

Slubeni glasnik broj 129/2003

Todorovi, T., Carinsko poslovanje, Beogradska poslovna kola, Beograd, 2004. str. 48 - 50

PAGE - 3 -