C1- Volvo - CD za vozace mot. vozila, C, C+E.pdf · PRIMJERI NEKIH ISPITNIH PITANJA - TO ČNI ODGOVORI 154 ... (CD-R) namijenjena kandidatima za vozače motornih vozila C1, C1+E,

Dražen Plivelić

5

SADRŽAJ STRANICA UVOD 8 I. PROMETNI PROPISI I SIGURNOSNA PRAVILA 9 1. Osnovno – izrazi u cestovnom prometu 9 II. OVLASTI ZA NADZOR I UREĐENJE PROMETA 18 III. CESTE 20 1. Općenito 20 2. Obilježavanje radova i zapreka na cestama 21 IV. PROMETNI ZNAKOVI 22 1. Opće odredbe 22 2. Znakovi opasnosti, izričitih naredaba i obavijesti, obavijesti za vođenje prometa i promjenjivi znakovi 24 3. Prometna svjetla i svjetlosne oznake 28 4. Oznake na kolniku i drugim površinama 29 5. Obilježavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge 30 6. Znakovi koje daju ovlaštene osobe 31 V. PROMETNA PRAVILA 32 1. Općenito 32 2. Radnje vozilom u prometu 36 3. Uključivanje u promet 37 4. Kretanje vozila 37 5. Brzina 39 6. Skretanje 42 7. Propuštanje vozila i prednost prolaska 43 8. Promet na raskrižju 43 9. Mimoilaženje 44 10. Pretjecanje i obilaženje 45 11. Zvučni i svjetlosni znaci upozorenja 48 12. Zaustavljanje i parkiranje 49 13. Presijecanje kolone pješaka 54 14. Vuča priključnih vozila 55 15. Vuča neispravnih vozila 55 16. Uporaba svjetala u prometu 57 17. Razmak između vozila u prometu 59 18. Promet tramvaja i drugih vozila na tračnicama 59 19. Promet bicikala, mopeda i motocikala 60 20. Promet zaprežnih vozila i kretanje stoke 60 21. Kretanje pješaka 61 _____________________________________________________________

Škola za vozače motornih vozila C1, C1+E, C i C+E kategorija

6

22. Obveze vozača prema pješacima 62 23. Promet na prijelazu ceste preko željezničke pruge 63 24. Promet na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj

isključivo prometu motornih vozila 64 25. Promet u tunelu 67 26. Vozila pod pratnjom 67 27. Vozila s pravom prednosti prolaska 68 28. Prijevoz u cestovnom prometu 70 28.1. Teret na vozilu 76 28.2. Izvanredni prijevoz 77 28.3. Prijevoz opasnih tvari 78 28.4. Sigurnosni savjetnik i osobe koje sudjeluju u prijevozu opasnih tvari 84 28.5. Obilježavanje vozila koja prevoze opasne tvari 85 29. Prijevoz osoba vozilima 87 30. Pokusne vožnje 89 VI. DUŽNOSTI U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE 89 VII. SPORTSKE ILI DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA CESTAMA 92 VIII. OGRANIČENJE PROMETA 92 IX. VOZAČI 93 1. Uvjeti za upravljanje vozilima 93 2. Osposobljavanje kandidata za vozače 94 3. Vozački ispit i provjera osposobljenosti 95 4. Stjecanje prava na upravljanje vozilima 96 5. Zdravstveni pregledi vozača 101 6. Trajanje upravljanja motornim vozilima 101 X. VOZILA 106 1. Prirodne zakonitosti koje djeluju na vozila 106 1.1. Težište vozila 107 1.2. Otpori pri kretanju vozila 108 1.2.1. Otpor kotrljanja 109 1.2.2. Otpor zraka 110 1.2.3. Otpor ubrzanja 111 1.2.4. Otpor penjanja 112 2. Tehnički uvjeti vozila u prometu na cestama 112 2.1. Teretni automobil za javni prijevoz tereta 113 2.2. Teretni automobil za vlastite potrebe 114 2.3. Dimenzije i mase vozila 114 _____________________________________________________________


7

2.4. Najveće dopuštene mase ili ukupne mase motornih vozila ili skupa vozila 116

3. Uređaji na motornim i priključnim vozilima 117 3.1. Uređaji za upravljanje vozilom 117 3.2. Uređaji za zaustavljanje vozila 118 3.3. Zaustavni put vozila 122 3.4. Uređaji za osvjetljavanje ceste 124 3.5. Uređaji za davanje svjetlosnih znakova 127 3.6. Uređaji koji omogućuju normalnu vidljivost 128 3.7. Uređaji za davanje zvučnih znakova 128 3.8. Uređaji za kretanje vozila unatrag 128 3.9. Kontrolni uređaji i uređaji za davanje znakova – tahograf i zapisni list 129 3.10. Uređaji za odvod i ispuštanje plinova 132 3.11. Uređaji za spajanje vučnog i priključnog vozila 132 3.12. Ostali uređaji i oprema vozila značajni za sigurnost prometa 135 3.12.1. Karoserija motornoga i priključnoga vozila 135 3.12.2. Akumulator 135 3.12.3. Kabina za vozača 135 3.12.4. Uređaji za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana 136 3.12.5. Gume na vozilima 136 3.12.6. Blatobrani 138 3.12.7. Kotači skupa vozila 138 3.12.8. Branici 138 3.12.9. Stražnja zaštita protiv podlijetanja 138 3.12.10. Bočni štitnici protiv podlijetanja 138 4. Oprema vozila 138 5. Uređaji o kojima ovisi sastav i obojenost ispušnih plinova 141 6. Neke oznake na vozilima u međunarodnom cestovnom

prometu 142 7. Registracija motornih i priključnih vozila 142 8. Tehnički pregledi vozila 143 9. Ispitivanje i homologacija vozila 145 XI. POSEBNE MJERE ZA SIGURNOST PROMETA NA

CESTAMA 145 XII. POSEBNE ODLUKE O PREKRŠAJIMA 151 XIII. NACIONALNI PROGRAM SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA REPUBLIKE HRVATSKE 2006. – 2010. 151 PRIMJERI NEKIH ISPITNIH PITANJA - TOČNI ODGOVORI 154 _____________________________________________________________


8

UVOD

Ova je knjiga (CD-R) namijenjena kandidatima za vozače motornih vozila C1, C1+E, C i C+E kategorija koji već imaju položen ispit za vozače vozila B ili B+E kategorije, ali i vozačima koji žele obnoviti svoja znanja. Zbog toga u njoj nisu obrađeni sadržaji koje ti vozači već znaju i koriste se njima, no ponovili smo one sadržaje koji su novi, ili su se promijenili stupanjem na snagu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, niza drugih zakona vezanih uz odvijanje cestovnoga prometa, te akata podzakonske razine donesenih na temelju zakona.

Na samom početku našega druženja sigurno ćemo se složiti da je u današnje vrijeme automobil nasušna potreba svakoga čovjeka koji ima i ispunjava propisane uvjete za to. Nekad nije bilo tako. Pred samo malo vremena automobil je bio dostupan samo najbogatijima. Danas je situacija drukčija – i to je dobro. Automobil je ljudima omogućio da u kratkom vremenu bez naročitih naprezanja prelaze velike razdaljine, da razmjenjuju ideje i iskustva, ostvaruju bogatstva u duhovnom i materijalnom obliku, da upoznaju običaje i kulture drugih ljudi i još mnogo toga. No, donio je i niz nevolja. Sjetimo se samo prometnih nesreća i nezgoda, silne materijalne štete, zagađenja okoliša i dr. Činjenica je da u prometu strada više ljudi nego u svim elementarnim nepogodama ili ratovima.

Mogli bismo zaključiti – automobil nam je dao mnogo, ali i uzeo štošta. Ako rečeno prihvatimo, a moramo, onda se postavlja pitanje: što učiniti? Možemo li sve to izbjeći? Odgovor nije jednostavan niti jednoslojan. Loše čimbenike ne možemo u cijelosti ukloniti, ali ih možemo staviti pod nadzor i svesti na prihvatljivu mjeru. Kako to učiniti? Mnogim aktivnostima na razini vozila, na razini cesta i dakako, na razini znanja, savjesti i ponašanja vozača. Samo cjelovitim djelovanjem možemo nešto učiniti.

Većina polaznika autoškole ponekad se zapita: je li teško voziti automobil? Odgovor je vrlo kratak. Nije teško! Napokon, i neke životinje mogu naučiti voziti automobil, pa što ne bi i čovjek. Poslije ovoga, logično je pitanje: zašto onda ja moram ići u autoškolu, zašto to moram platiti, zašto se moram time gnjaviti? Mogu li to naučiti sam? Drugo pitanje koje si također možemo postaviti glasi: koliko mi vremena treba da naučim voziti automobil? Opet se može odgovoriti kratko: tek nekoliko desetaka minuta. Mislite da to nije moguće? Jest, moguće je. Držati upravljač i voziti na širokoj, praznoj i ravnoj ledini uopće nije teško i može se naučiti vrlo brzo.

Ali, voziti cestom ograničene širine i drugih karakteristika, na kojoj se nalaze i drugi sudionici u prometu, u skladu sa svim propisima i pravilima, _____________________________________________________________


9

a pritom dovoljno brzo i sigurno po sebe i druge, e to već nije lako i ne može se brzo naučiti. Treba mnogo učiti i učiti, vježbati i vježbati. Netko malo više, netko malo manje – ovisi o psihofizičkim osobinama svakoga pojedinca i, dakako, o njegovoj motiviranosti, upornosti i uloženom trudu.

I. PROMETNI PROPISI I SIGURNOSNA PRAVILA

Način osposobljavanja budućih vozača, opseg potrebnih znanja,

vještina i navika, pravila ponašanja u prometu i postupci svih sudionika, njihova prava i obveze kao i prava i obveze onih koji na druge načine sudjeluju u prometu točno su propisani zakonima i podzakonskim aktima donosenima na temelju tih zakona.

Naše je zakonodavstvo već sada djelomično usuglašeno s europskim, i taj se postupak sve više ubrzava približavanjem dana pristupanja naše zemlje Europskoj Uniji.

Sustav sigurnosti na našim cestama uređen je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Pazite! Zakon se zove Zakon o sigurnosti prometa, a ne, recimo, Zakon o prometu, ili Zakon o odvijanju prometa ili .... kao što postoje Zakon o radu ili Zakon o obrtu.

Što to znači? To znači da je naglasak na sigurnosti, jer je ona temelj odvijanja cestovnog prometa u uvjetima velikoga broja vozila i ograničena prostora za njihovo kretanje. Zapamtite to!

Novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama stupio je na snagu u mjesecu kolovozu 2004. godine. U njemu ima podosta novih rješenja i cilj mu je uspostavljanje takvih odnosa između sudionika u cestovnom prometu, koji će učestalost prometnih nesreća svesti na najmanju moguću mjeru – dakako, ako ga budemo primjenjivali, poštivali i ponašali se u skladu s njegovim odredbama. Svi mi, bez obzira na to sudjelujemo li kao vozači, pješaci, putnici ili na neki drugi način.

1. Osnovno – izrazi u cestovnom prometu Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (u daljnjem tekstu: Zakon)

utvrđuju se temeljna načela međusobnih odnosa i ponašanja sudionika i _____________________________________________________________


10

drugih subjekata u prometu na cesti i osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa; uređuju se pravila prometa na cestama; sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovlaštene osobe; dužnosti u slučaju prometne nesreće; osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje vozačkog ispita i uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima; vuča vozila; uređaji i oprema što ih moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila, te uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu.

Prometom na cesti, prema Zakonu, naziva se kretanje vozila, pješaka i drugih sudionika u prometu na javnim cestama i nerazvrstanim cestama koje se koriste za javni promet.

Dalje se u Zakonu određuju izrazi kojima se mora znati točno značenje, kako bismo se mogli nesmetano sporazumijevati.

U "starom" je zakonu definirano 75 izraza, dok ih je u "novomu" čak 87. No, od ukupnoga je broja važnije to što su neki izrazi izostavljeni, neki su novi, a nekima su promijenjena značenja.

Pojedini izrazi u Zakonu znače: 1) »cesta« je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na

kojima se obavlja promet, 2) »javna cesta« je površina od općeg značenja za promet kojom se

svatko može slobodno koristiti uz uvjete određene Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom,

3) »autocesta« je javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena – i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi širine najmanje 2,5 m, bez raskrižja s poprečnim cestama i željezničkim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u čiji se promet može uključiti, odnosno isključiti samo određenim i posebno izgrađenim priključnim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno priključnim rampama, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta označena propisanim prometnim znakom, Uočite! Novi znak koji nas obavještava da se nalazimo na autocesti ima oblik kvadrata. Isto vrijedi i za znak koji se odnosi na cestu namijenjenu isključivo za promet motornih vozila. _____________________________________________________________


11

4) "brza cesta" je javna cesta namijenjena za promet isključivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolničke trake, koja ima sva raskrižja u dvije ili više razina s poprečnim cestama i drugim prometnicama (željezničkim ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom,

5) »cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila« je javna cesta s najmanje dvije prometne trake širine od po najmanje 3,25 m, kojom je omogućen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veću od 60 km/h i koja je kao takva označena propisanim prometnim znakom,

6) »državna cesta« je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta,

7) »županijska cesta« je javna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija,

8) »lokalna cesta« je javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada i/ili općine,

9) »nerazvrstana cesta« je površina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna većem broju raznih korisnika (seoski, poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkirališta, benzinskih crpki i sl.),

10) »zemljana cesta« je cesta bez izgrađenog kolnika ili suvremenoga kolničkog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na priključku javnoj cesti ima izgrađen kolnik,

11) »kolnik« je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka,

12) »prometna traka« je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru,

13) »prometna traka za spora vozila« je obilježeni uzdužni dio kolnika namijenjen za vozila koja sporom vožnjom (npr. na uzbrdici) smanjuju protočnost prometa,

_____________________________________________________________


12

14) »kolnička traka« je uzdužni dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka,

15) »prometna traka za zaustavljanje vozila u nuždi« je obilježeni uzdužni dio kolnika na autocestama i na određenim mjestima na cestama višeg reda kao i u tunelima, galerijama i sl.,

16) »prometna traka za ubrzavanje« je dio kolnika namijenjen za uključivanje vozila u prometni tok sa sporedne ceste, odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste (benzinskih crpki, parkirališta, motela i sl.),

17) »prometna traka za usporavanje« je dio kolnika namijenjen za isključivanje vozila iz prometnog toka na cesti,

18) »biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom,

19) »biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom,

20) »nogostup« je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način,

21) »obilježeni pješački prijelaz« je dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika, obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti,

22) »pješački otok« je uzdignuta ili na drugi način obilježena površina koja se nalazi na kolniku i koja je određena za privremeno zadržavanje pješaka koji prelaze preko kolnika ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa,

23) »pješačka zona« je uređena prometna površina u prvom redu namijenjena za kretanje pješaka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom,

24) »naselje« je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta,

25) »zona smirenog prometa« je područje u naselju obilježeno propisanim prometnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom većom od brzine hoda pješaka i u kojem je dječja igra svugdje dopuštena, _____________________________________________________________


13

26) »raskrižje« je površina na kojoj se križaju ili spajaju dvije ceste ili više cesta, a i šira prometna površina (trgovi i sl.) koja nastaje križanjem, odnosno spajanjem cesta,

27) »stajalište tramvaja ili autobusa« je dio površine ceste namijenjen zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi ulaska i izlaska putnika i koji je obilježen prometnim znakom,

28) »vozilo« je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda,

29) »vatrogasno vozilo« je motorno ili priključno vozilo namijenjeno za gašenje požara,

30) »radno vozilo« je motorno ili priključno vozilo na koje su ugrađeni uređaji ili oprema za obavljanje radova i kojem je najveća dopuštena masa izjednačena s masom vozila (npr. dizalica i sl.), a prema osobinama i karakteristikama spada u jednu od kategorija ili vrsta motornih ili priključnih vozila,

31) »motorno vozilo« je svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama,

32) »radni stroj« je motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom (kombajn, valjak, grejder, kosilica, buldožer, motokultivator s priključkom, viljuškar, kopač rovova i sl.),

33) »motokultivator« je jednoosovinski radni stroj koji se, bez priključnog vozila, može kretati samo uz pridržavanje vozača,

34) »traktor« je motorno vozilo konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenljiva oruđa, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih vozila,

35) »traktorski priključak« je zamjenjivo oruđe za obavljanje poljoprivrednih i drugih radova koje vuče, gura ili nosi traktor,

36) »moped« je motorno vozilo s dva ili tri kotača čiji radni obujam motora nije veći od 50 cm3 i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km na sat,

37) »motocikl« je motorno vozilo s dva kotača, s bočnom prikolicom ili bez nje, i motorno vozilo na tri kotača – ako njegova masa nije veća od 400 kg,

38) »laki četverocikl« je motorno vozilo (moped) s četiri kotača čija _____________________________________________________________


14

masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 350 kg, čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3, čija najveća snaga ne prelazi 4 kW ukoliko se radi o drugoj vrsti motora i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 km/h,

39) »četverocikl« je motorno vozilo (motocikl) s četiri kotača osim lakih četverocikala, čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 400 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, odnosno 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i čija snaga motora nije veća od 15 kW,

40) »osobni automobil« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kg,

41) »autobus« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala,

42) »trolejbus« je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima više od osam sjedala i koje je, radi napajanja motora električnom energijom, vezano za električni vodič,

43) »tramvaj« je vozilo na tračnicama s električnim pogonom, namijenjeno javnom prijevozu, koje je radi napajanja motora električnom energijom vezano za električni vodič,

44) »teretni automobil« je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari,

45) »tegljač« je teretni automobil namijenjen za vuču poluprikolica, 46) »kombinirani automobil« je motorno vozilo namijenjeno za

prijevoz osoba i stvari i čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3.500 kg, 47) »bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće

isključivo snagom vozača, 48) »priključno vozilo« je vozilo namijenjeno da ga vuče motorno

vozilo, bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica, 49) »prikolica« je priključno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu

preko svojih osovina prenosi na kolnik, _____________________________________________________________


15

50) »poluprikolica« je priključno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojega prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo,

51) »laka prikolica« je priključno vozilo čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg,

52) »skup vozila« je motorno vozilo i priključna vozila koja u prometu na cestama sudjeluju kao cjelina,

53) »zaprežno vozilo« je vozilo namijenjeno da ga vuče upregnuta životinja, 54) »nosivost« je dopuštena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti prema deklaraciji proizvođača vozila, s obzirom na dopuštena opterećenja nosivih sklopova,

55) »masa vozila« je masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te obveznim priborom i opremom za vozilo,

56) »ukupna masa« je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uključujući i masu osoba koje se nalaze na vozilu te masu priključnog vozila s teretom – ako je ono pridodano vučnom vozilu,

57) »najveća dopuštena masa« je masa vozila zajedno s njegovom nosivošću,

58) »osovinsko opterećenje« je dio ukupne mase vozila u vodoravnom položaju kojim njegova osovina opterećuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,

59) »sudionik u prometu na cesti« je osoba koja na bilo koji način sudjeluje u prometu na cesti,

60) »vozač« je osoba koja na cesti upravlja vozilom, 61) »pješak« je osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja vozilom,

niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, osoba koja vlastitom snagom gura ili vuče ručna kolica, zaprežno vozilo ili motorno vozilo, dječje prijevozno sredstvo, bicikl ili prijevozno sredstvo na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom kreće brzinom čovječjeg hoda, te osoba koja klizi klizaljkama, skijama ili saonicama ili se vozi na koturaljkama, skateboardu i sl.,

62) »zaustavljanje vozila« je svaki prekid kretanja vozila na cesti u trajanju do tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom, _____________________________________________________________


16

63) »parkiranje vozila« je prekid kretanja vozila u trajanju dužem od tri minute, osim prekida koji se čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom,

64) »mimoilaženje« je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kreće iz suprotnog smjera,

65) »pretjecanje« je prolaženje vozilom pokraj drugog vozila koje se kreće u istom smjeru,

66) »obilaženje« je prolaženje vozilom pokraj zaustavljenoga ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se vozilo kreće,

67) »polukružno okretanje« je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz dotadašnjeg smjera kretanja radi uključivanja u suprotni prometni tok,

68) »prestrojavanje« je zauzimanje takvog položaja s vozilom na prometnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrižja, ili drugog mjesta na cesti, iz kojeg se na siguran način može izvesti naredna radnja s vozilom (skretanje, okretanje, zaustavljanje i sl.),

69) »propuštanje vozila« je radnja koju su u određenim slučajevima sudionici dužni obaviti zaustavljanjem, smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode, i to na način koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju smjer ili brzinu kretanja,

70) »prometni tok« je kolona više vozila koja se po cesti kreću u istom smjeru,

71) »mijenjanje prometne trake« je prelaženje vozilom iz jedne u drugu prometnu traku za promet u istom smjeru zbog prestrojavanja ili bržeg kretanja,

72) »ometanje prometa« je radnja u prometu kojom se nekoga suprotno prometnim propisima prisiljava na promjenu dotadašnjeg načina sudjelovanja u prometu,

73) »ugrožavanje prometa« je takav način sudjelovanja u prometu uslijed kojeg je nastupila neposredna opasnost nastanka prometne nesreće,

74) »preglednost« podrazumijeva konkretan prostor što ga sudionik u cestovnom prometu može vidjeti s mjesta na kojem se nalazi,

75) »kolona« je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i zaprežnog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreću istom _____________________________________________________________


17

prometnom trakom u istom smjeru, pri čemu su brzina kretanja vozila i postupci vozača međusobno uvjetovani i između kojih ne može bez ometanja ući drugo vozilo,

76) »smanjena vidljivost« postoji ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju,

77) »prometna nesreća« je događaj na cesti u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta. Nije prometna nesreća kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor ili zaprežno vozilo krećući se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu sletjelo s nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak i kada tim događajem drugoj osobi nije prouzročena šteta,

78) »vozačka dozvola« je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje pravo upravljanja određenim kategorijama ili vrstama vozila,

79) »međunarodna vozačka dozvola« je javna isprava koju izdaje ovlaštena stručna organizacija na temelju nacionalne vozačke dozvole te države,

80) »inozemna vozačka dozvola« je vozačka dozvola i međunarodna vozačka dozvola koju je izdalo nadležno tijelo strane države,

81) »prometna dozvola« je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje pravo označivanja određenog vozila određenim registarskim pločicama i vlasništvo tih pločica i druge osobine i značajke, njegova tehnička ispravnost za sigurno sudjelovanje u prometu te valjanost prometne dozvole,

82) »knjižica vozila« je javna isprava koju je izdalo nadležno tijelo i kojom se dokazuje vlasništvo određenog vozila, njegove tehničke i druge osobine i karakteristike,

83) »dopuštenje (licenca)« je javna isprava koju je izdalo nadležno državno tijelo i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta, osposobljenost i ovlaštenost za obavljanje određenih poslova,

84) »manja materijalna šteta u prometnoj nesreći« je šteta nastala na objektima i na vozilima na kojima nisu oštećeni vitalni dijelovi za _____________________________________________________________


18

upravljanje i zaustavljanje, a vozila se mogu samostalno kretati na cesti, 85) »tahograf« je uređaj koji najmanje osigurava zapis brzine i

prijeđenog puta vozila, 86) »nadzorni uređaj« (euro tahograf) je uređaj koji osigurava upis

vremena vožnje članovima posade vozila, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vremena odmora, brzine kretanja vozila i prijeđene udaljenosti vozila,

87) »zapisni list« je dio u tahografu ili nadzornom uređaju koji mora imati tipno odobrenje na kojem pisaljka tahografa ili nadzornog uređaja neprekidno piše podatke koji moraju ostati trajno zapisani.

Zaključimo! Novi Zakon promijenio je značenje nekih dosadašnjih izraza, i uveo

neke nove. Na primjer: * više se ne koristi izraz "vozilo na motorni pogon" – sad su sve to "motorna vozila", * izraz "kolona vozila" drugačije je definiran – bicikli, traktori, radni strojevi i zaprežna vozila više ne čine kolonu vozila pa ih, naprimjer, možemo pretjecati. * više nema "prometne nezgode" – rabi se izraz "prometna nesreća".

II. OVLASTI ZA NADZOR I UREĐENJE PROMETA

Nadzor i upravljanje prometom, nadzor vozila, vozača i drugih sudionika u prometu na cestama obavljaju policijski službenici. Nadzor nad trajanjem ukupnoga vremena upravljanja vozilom, odmorima vozača, tahografima, nadzornim uređajima, te nad vozilima glede najveće dopuštene mase, dimenzija i osovinskog opterećenja, osim policijskog službenika obavlja i inspektor cestovnog prometa i cesta. _____________________________________________________________


U nekim izrazima ponuđene su bolje formulirane definicije ili druge riječi, a uvedeno je i mnoštvo novih izraza: brza cesta, državna cesta, vatrogasno vozilo, četverocikl, laki četverocikl, prometni tok, mijenjanje prometne trake, ugrožavanje prometa, preglednost, tahograf, nadzorni uređaj, zapisni list.

19

Detaljnije se o načinu postupanja policijskih službenika govori u Pravilniku o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, donesenom u prosincu 2004. godine.

Lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost

ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuju promet na svome području tako da određuju:

1. ceste s prednošću prolaska, 2. dvosmjerni, odnosno jednosmjerni promet, 3. sustav tehničkog uređenja prometa, 4. ograničenja brzine kretanja vozila, 5. promet pješaka, biciklista, vozača mopeda, turističkog vlaka i

zaprežnih vozila, gonjenje i vođenje stoke, 6. parkirališne površine i način parkiranja, zabrane parkiranja i mjesta

ograničenog parkiranja, 7. zone smirenog prometa, 8. blokiranje autobusa, teretnih automobila, priključnih vozila i radnih

strojeva na mjestima koja nisu namijenjena parkiranju tih vrsta vozila, i način deblokade tih vozila,

9. postavljanje i održavanje zaštitnih ograda za pješake na opasnim mjestima,

10. pješačke zone, sigurne pravce za kretanje školske djece, posebne tehničke mjere za sigurnost pješaka i biciklista u blizini obrazovnih, zdravstvenih i drugih ustanova, igrališta, kino dvorana i sl.,

11. uklanjanje dotrajalih, oštećenih i napuštenih vozila, 12. površinu na kojoj će se obavljati: test vožnja, cross, off road,

sportske, enduro i promidžbene vožnje, 13. uvjete prometovanja vozila opskrbe u zonama smirenog prometa i

pješačkim zonama. _____________________________________________________________


20

Iznimno, kad se promet uređuje na dijelu državne ili županijske ceste, potrebna je i suglasnost ministarstva nadležnog za poslove prometa.

Poslove nadzora i premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, poslove upravljanja prometom, nadzora prometa u zonama smirenog prometa i pješačkim zonama, otkrivanje prekršaja pješaka i biciklista, mjerenje brzine kretanja vozila u naseljenim mjestima fiksno postavljenim (ugrađenim) mjernim uređajima, kao i nadzor traktora, zaprežnih vozila i vozila koja se uključuju u promet na cesti s gradilišta mogu, osim ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, obavljati i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Upravljanje prometom na raskrižjima i drugim mjestima, te nadzor parkiranja vozila i određene druge poslove nadzora vozila i vozača, mogu obavljati i pripadnici prometnih jedinica mladeži.

Nadzor parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno obavljaju pravne osobe koje odredi lokalna i područna (regionalna) samouprava.

III. CESTE 1. Općenito

Ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati,

izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

Javne ceste, pojedini njihovi dijelovi i objekti na njima mogu se pustiti u promet tek nakon što se, na način propisan posebnim zakonom, utvrdi da s gledišta sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehničkim normativima.

Javne ceste moraju imati najmanje

dvije prometne trake i dvije rubne trake koje se grade neprekinuto uzduž javne ceste u istoj širini, ovisno o vrsti ceste, odnosno širini prometne trake, uz izdig- nuti rubnjak na objektima (mostovima, _____________________________________________________________


21

vijaduktima, tunelima, galerijama i sl.). Iznimno, lokalna cesta može imati samo jednu prometnu traku, s tim da,

ovisno o preglednosti ceste, na razmaku od najviše 500 m, ima odgovarajuća proširenja za mimoilaženje vozila.

Javne ceste, osim lokalnih cesta, moraju biti u stanju u kojemu podnose osovinsko opterećenje od najmanje 11.500 kg.

Lokalne ceste, kao i nerazvrstane ceste, moraju biti u stanju u kojemu podnose osovinsko opterećenje od najmanje 6.000 kg.

Iznad cijele širine kolnika javne ceste mora biti slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 metra. Iznimno na mostovima, u tunelima, na galerijama i sličnim objektima na javnoj cesti, širina kolnika ne mora biti jednaka širini kolnika javne ceste.

2. Obilježavanje radova i zapreka na cesti

Pravna ili fizička osoba nadležna za održavanje ceste dužna je voditi

brigu i poduzimati primjerene mjere kojima se omogućuje odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa. Dio ceste na kojemu su nastale zapreke što se ne mogu odmah ukloniti, ili na kojemu se izvode radovi, mora se vidljivo obilježiti i moraju se osigurati sudionici u prometu. Taj se dio obilježava isticanjem odgovarajućih prometnih znakova, a sudionici u prometu osiguravaju se postavljanjem branika.

Branici moraju biti obojeni naizmjence crvenom i bijelom bojom, opskrbljeni refleksnim staklima ili prevučeni reflektirajućim tvarima _____________________________________________________________


Detaljnije se o cestama govori u Zakonu o javnim cestama koji je u svome temeljnom obliku donesen u studenomu 1996, a njegove izmjene i dopune u svibnju 1998., ožujku 2001. te prosincu 2006. godine.

22

odgovarajuće boje, a noću, te danju u slučaju smanjene vidljivosti, na njima moraju biti postavljena i trepćuća svjetla narančaste boje.

Pravna ili fizička osoba koja je zbog radova na cesti ili iz drugih razloga

(odroni, klizišta, snježni zapusi i dr.) prinuđena organizirati naizmjenično

propuštanje vozila iz suprotnih smjerova, upravlja tim propuštanjem

postavljajući privremene uređaje za davanje znakova prometnim svjetlima. Naizmjenično propuštanje vozila iz suprotnih smjerova iznimno mogu

obavljati radnici koji izvode radove, dok se ne postave privremeni uređaji za davanje znakova prometnim svjetlima.

Prilikom reguliranja prometa djelatnici moraju nositi odjeću jarkonarančaste boje s ugrađenim reflektirajućim pojasevima bijele boje vidljivima s veće udaljenosti.

IV. PROMETNI ZNAKOVI

1. Opće odredbe Ceste se moraju obilježavati propisanim

prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost što im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa.

Prometnim znakovima moraju se obilježiti i opasnosti privremenoga

karaktera, osobito one koje nastanu zbog iznenadnog oštećenja ili onesposobljavanja ceste, te privremena ograničenja i zabrane u prometu, i ti se znakovi moraju ukloniti čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni.

_____________________________________________________________


23

Prometni znakovi jesu: 1. znakovi opasnosti, 2. znakovi izričitih naredaba, 3. znakovi obavijesti, 4. znakovi obavijesti za vođenje prometa, s dopunskom pločom koja je sastavni dio prometnoga znaka i pobliže određuje njegovo značenje, ili bez nje, 5. promjenjivi prometni znakovi, 6. prometna svjetla i svjetlosne oznake, te 7. oznake na kolniku i drugim površinama.

Prometni znakovi postavljaju se i održavaju tako da ih sudionici u prometu i danju i noću mogu na vrijeme i lako uočiti i pravodobno postupiti u skladu s njihovim značenjem. Prometni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo značenje ne odgovara izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima sigurnosti, te ako su oštećeni ili uništeni.

Prometni znakovi, oprema i signalizacija na cestama postavljaju se na

temelju prometnog projekta. Na prometni znak, i na stup koji ga nosi, zabranjeno je stavljati sve što

nije u vezi sa značenjem samoga znaka. Zabranjeno je neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili oštećivati prometne znakove i opremu ceste, ili mijenjati značenje prometnih znakova.

Na cesti se ne smiju postavljati ploče, znakovi, svjetla, stupovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili smanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja oponašaju neki prometni znak ili mu nalikuju, ili zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa.

Sustav prometnih znakova, opreme i signalizacije na cestama promoviran je u ožujku 2005. godine i u skladu je s europskim sustavom. Sadrži 457, što znakova, što signala, što oznaka ili sklopova opreme. U odnosu na dosadašnji sustav sadrži dosta promjena, i u obliku i u boji znakova, pa i u njihovu značenju. _____________________________________________________________


24

2. Znakovi opasnosti, izričitih naredaba, obavijesti, obavijesti za vođenje prometa, promjenjivi znakovi

Znakovi opasnosti upozoravaju sudionike u

prometu na opasnost koja prijeti na određenome mjestu, odnosno dijelu ceste, i obavještavaju ih o prirodi te opasnosti. "opasnost na cesti" Pazi! Među znakovima opasnosti uvedena je novina koja se odnosi na temeljnu boju. Do sada je ta boja bila bijela. Tako ostaje i nadalje, ali je temeljna boja znakova koji se postavljaju za obilježavanje radova na cesti – žuta. "suženje ceste" "promet u oba smjera" "raskrižje s kružnim tokom prometa"

Istaknuli bismo i promjenu znaka "Približavanje prijelazu ceste

preko željezničke pruge bez branika ili polubranika", odnosno "Približavanje prijelazu ceste preko željezničke pruge s branikom ili polubranikom".

Do sada je znak opasnosti trokutastog oblika, s vrhom okrenutim prema

gore, bio postavljen uvijek iznad pravokutno, okomito postavljene ploče koja je na sebi imala tri kose crvene crte i nalazila se 240 metara ispred samoga prijelaza.

_____________________________________________________________


25

Sad se taj znak može postaviti i na ploči s jednom kosom crvenom crtom, 80 metara ispred prijelaza.

"približavanje prijelazu ceste preko željezničke pruge s branicima ili

polubranicima" Znakovi izričitih naredaba stavljaju do znanja sudionicima u prometu

na cesti zabrane, ograničenja i obveze. Među znakovima izričitih naredaba nema značajnijih promjena u

odnosu na one koji su ranije vrijedili. Promjene se odnose na nazive u kojima nema više "vozila na motorni pogon", već umjesto njih imamo "motorna vozila".

Znakovi obavijesti pružaju sudionicima u prometu potrebne obavijesti

o cesti kojom se kreću i druge informacije koje im mogu biti korisne. Među njima ima najviše promjena, a odnose se i na temeljnu boju

znakova, i na njihov oblik i značenje. Ima i znakova kojih do sada nije bilo.

"ustanova hitne "policijska postaja" medicinske pomoći"

"radionica za "vatrogasni popravak guma" aparat" _____________________________________________________________


26

"autocesta" "dopuštena brzina

na pojedinoj prometnoj traci" "cesta namijenjena isključivo prometu "prometna traka motornih vozila – za spora vozila" brza cesta" "putokaz za autocestu ili brzu cestu" Pazi! Znak koji se odnosi na autocestu zelene je, a za brzu cestu plave boje.

"sigurnosni "zatvaranje prometne izlaz" trake za spora vozila"

"traka za prekrivanje

znakova" "otvaranje prometne trake"

"zatvaranje prometne trake" Ako se zbog oštećenja kolnika promet

određeno vrijeme preusmjerava, znakovi imaju podlogu žute boje.

_____________________________________________________________


27

"obvezno uzimanje "naplata cestarine" naplatne karte" "elekronska "naplata cestarine naplata smart karticom" cestarine" "smjer za sigurnosni "benzinska izlaz" postaja" "informacije"

"predznak za preusmjeravanje

prometa na cesti s odvojenim "mjesto za ispuštanje kolničkim otpadnih voda" trakama" "obilazan smjer za određene vrste vozila"

"prometna traka namijenjena određenoj vrsti vozila"

_____________________________________________________________ Škola za vozače motornih vozila C1, C1+E, C i C+E kategorija

28

Znakovi obavijesti za vođenje prometa obavještavaju sudionike u prometu o pružanju cestovnih smjerova, rasporedu ciljeva i vođenju prometa prema tim ciljevima, te o raskrižjima, čvorištima i odmorištima na određenom smjeru ceste.

3. Prometna svjetla i svjetlosne oznake

Za upravljanje prometom upotrebljavaju se

uređaji kojima se daju prometni znakovi trobojnim prometnim svjetlima crvene, žute i zelene boje (semafori). Na njima se svjetla postavljaju po okomitoj osi, jedno ispod drugoga, i to: crveno gore, žuto u sredini, a zeleno dolje. Ako je uređaj postavljen iznad prometne trake, svjetla mogu biti poredana i po vodoravnoj osi, jedno pokraj drugoga, i to: crveno lijevo, žuto u sredini, a zeleno desno. Svjetla imaju oblik kruga, a zeleno može biti i u obliku jedne ili više strelica smještenih u krugu crne boje.

Na uređajima za davanje znakova trobojnim prometnim svjetlima: 1) crveno i zeleno svjetlo ne smije biti upaljeno istovremeno,


Detaljnije se o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama govori u Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama objavljenom u ožujku 2005. godine. Njegov ispravak je objavljen u svibnju mjesecu 2005. godine, a Pravilnik o njegovima izmjenama i dopunama objavljen je u prosincu 2005.

29

2) žuto svjetlo može biti upaljeno kao samostalno u vremenskim razmacima od prestanka zelenoga do pojave crvenoga svjetla, ili istovremeno s crvenim svjetlom – prije pojave zelenoga,

3) zeleno svjetlo mora biti upaljeno kao samostalno svjetlo. Promjena zelenoga u žuto može se označiti treptanjem zelenoga svjetla tri puta.

Uređaju za davanje znakova trobojnim prometnim svjetlima može se dodati dopunsko prometno svjetlo u obliku zelene svijetleće strelice ili više njih. Dopunska svjetla smještaju se s odgovarajuće strane prometnoga svjetla na istoj visini na kojoj se nalazi zeleno svjetlo.

Iznimno, dopunsko prometno svjetlo u obliku zelene svijetleće strelice za skretanje ulijevo može biti postavljeno kao zasebno prometno svjetlo za izlazak iz raskrižja.

Za upravljanje pješačkim prometom mogu se upotrebljavati i posebni uređaji za davanje

znakova dvobojnim prometnim svjetlima crvene i zelene boje i uređaji za davanje

zvučnih signala. Ta svjetla moraju biti poredana po okomitoj osi, jedno ispod

drugoga, i to: crveno svjetlo gore, a zeleno dolje.

Ako se rubovi kolnika na javnoj cesti obilježavaju svjetlosnim prometnim oznakama, desna strana kolnika obilježava se oznakama crvene, a lijeva bijele boje. I rubovi kolnika na dijelu ceste kroz tunel moraju biti obilježeni takvim oznakama.

4. Oznake na kolniku i drugim površinama

Oznake na kolniku služe za usmjeravanje, obavještavanje i vođenje

sudionika u prometu. Mogu se postaviti same ili uz druge prometne znakove, ako je potrebno

posebno istaknuti značenje tih znakova. Oznake na kolniku čine crte, strelice, natpisi i drugo, a mogu imati i

reflektirajuća svojstva. Na javnoj cesti izvan naselja, sa suvremenim kolnikom za promet u oba

smjera na kojemu postoje samo dvije prometne trake, te trake moraju biti _____________________________________________________________


30

odvojene odgovarajućom uzdužnom crtom na kolniku, a na državnoj cesti obilježene i rubnim crtama.

5. Obilježavanje prijelaza ceste preko željezničke pruge

Na dijelu ceste ispred prijelaza preko željezničke pruge u istoj razini

moraju biti postavljeni odgovarajući prometni znakovi.

Iznimno, ti znakovi ne moraju biti postavljeni na mjestu križanja

pješačkih prijelaza sa željezničkom prugom.

Na prijelazima ceste preko željezničke pruge, osim prometnih

znakova postavljaju se i branici i polubranici, odnosno uređaji za

davanje znakova kojima se nagovještava približavanje vlaka, ako to zahtijeva gustoća prometa ili drugi

uvjeti na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini. Svjetlosni znakovi kojima se nagovještava približavanje vlaka na

prijelazu ceste preko željezničke pruge daju se naizmjeničnim paljenjem dvaju crvenih trepćućih svjetala u obliku kruga.

Na prijelazu ceste preko željezničke pruge na kojemu postoji uređaj za davanje svjetlosnih znakova kojima se nagovještava približavanje vlaka, odnosno spuštanje branika ili polubranika, uređaju se može dodati i naprava za davanje zvučnih znakova.

Na prijelazima zemljane ceste s manjim intenzitetom prometa i pješačke staze preko željezničke pruge sudionici u prometu mogu se osigurati samo uređajem za davanje zvučnih znakova.

Na prijelazima ceste preko željezničke pruge branici ili polubranici moraju biti obojeni naizmjence crvenom i bijelom bojom.

Branici i polubranici, te prometni znakovi postavljeni na dijelu ceste ispred prijelaza preko željezničke pruge, moraju biti opskrbljeni refleksnim staklima ili prevučeni reflektirajućim tvarima odgovarajuće boje. _____________________________________________________________


31

Branici i polubranici moraju biti opremljeni trepćućim crvenim svjetlom.

Na prijelazu ceste preko željezničke

pruge na kojemu se pri nailasku vlaka branici ili polubranici automatski spuštaju, i na prijelazu na kojemu se njima upravlja ručno, i to s mjesta s kojega se ne vide, mora se postaviti uređaj za davanje svjetlosnih ili zvučnih znakova kojima se sudionici u prometu obavještavaju o spuštanju branika ili polubranika.

6. Znakovi koje daju ovlaštene osobe

Sudionici u prometu moraju postupati po

zahtjevima izraženim znakovima ili po naredbama policijskih službenika ili drugih osoba koje, na temelju ovlasti, nadziru i upravljaju prometom na cestama.

Ovlaštene osobe dužne su se pri davanju znakova

postaviti na cesti tako da ih sudionici u prometu, kojima su znakovi namijenjeni, mogu lako i s dovoljne udaljenosti uočiti. Znakovi se daju rukama i položajem tijela, mogu biti zvučni i svjetlosni, a dopušteno ih je pokazivati i iz vozila.

Znakovi moraju biti takvi da njihovo značenje sudionicima u prometu

bude jasno i nedvojbeno. _____________________________________________________________


32

V. PROMETNA PRAVILA 1. Općenito

Sudionici u prometu dužni su postupati u skladu s propisima o

prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba, čak i kad time odstupaju od propisa o prometnim pravilima. Osim toga, dužni su postupati prema značenju prometnih svjetala i kad se ono razlikuje od pravila o prednosti prolaska, izraženoga na istome mjestu drugim prometnim znakom.

Sudionici u prometu dužni su postupati i prema zahtjevima izraženim

znakovima ili po naredbama što ih daju ovlaštene osobe i kad time odstupaju od propisanih prometnih pravila ili značenja prometnih znakova postavljenih na cesti i prometnih svjetala.


Prisjetimo se! 1. Prvi i najstariji po redu su znakovi ovlaštenih osoba - policijskih službenika. Njihove znakove sudionici u prometu moraju poštivati i onda kad odstupaju od značenja svjetlosnih znakova, ili znakova okomite ili vodoravne signalizacije, pa i kad odstupaju od prometnih pravila – dakle uvijek. Primjer: Vozač se približava raskrižju na kojemu mu je upaljeno crveno svjetlo. No, na sredini raskrižja stoji policijski službenik okrenut vozaču bokovima. Vozač će proći raskrižjem usprkos crvenom svjetlu, jer je znak policijskog službenika stariji od svjetlosnoga znaka. 2. Drugi po redu starosti su svjetlosni znakovi – semafori. Po njihovim znakovima sudionici u prometu moraju postupiti i onda kad odstupaju od značenja znakova okomite ili vodoravne signalizacije, a i prometmih pravila. Primjer: Vozač se približava raskrižju na kojemu mu je upaljeno zeleno svjetlo, ali i postavljen znak STOP. Vozilo neće zaustaviti, jer je svjetlosni znak stariji od STOP znaka.

33

1. 2. 3. 4.

Zabranjeno je na cesti i cestovnom zemljištu ostavljati dotrajala, oštećena

ili neregistrirana vozila, te ostavljati, nanositi ili bacati otpatke ili predmete i

tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa i onečistiti ili

ugroziti okoliš. Vozač je dužan sa ceste i cestovnoga zemljišta ukloniti predmete i tvari

koje padnu s njegova vozila, te predmete koje je pri zaustavljanju vozila ostavio na cesti.

Vozač će s kolnika ukloniti predmete na koje naiđe tijekom vožnje, ukoliko time ne ometa sigurnost prometa, ili će o tome obavijestiti policiju.

Javna cesta i njezin zaštitni pojas, odnosno kolnik i nogostup ili njihovi dijelovi, ne smiju se zauzimati ili oštećivati, osim u slučaju opasnosti, izvođenja radova ili u drugim prilikama propisanima Zakonom. _____________________________________________________________


3. Treći po redu i starosti su znakovi okomite ili vodoravne signalizacije. Po njima sudionik u prometu mora postupiti i onda kad odstupa od značenja prometnih pravila. Primjer: Vozač se približava raskrižju na kojemu je prema njemu okrenut znak STOP. Mora zaustaviti svoje vozilo i propustiti ona koja se kreću ulicom u koju ulazi, premda je prema pravilima prednosti prolaska "desni". 4. Četvrti po redu i starosti su prometni propisi i prometna pravila.

34

Nadležno predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost policijske uprave, može odobriti zauzimanje dijela nogostupa (ogradama, stolovima i stolicama, štandovima, kioscima i sl.) pod uvjetom da se time ne smanjuje preglednost i da je za nesmetan i siguran prolaz pješaka ostavljena površina nogostupa širine najmanje 1,6 m. Vozač je dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozače. Pazi! Govori se o "udaljenosti od drugih vozila". To se odnosi i na bočnu i na uzdužnu udaljenost.

Vozač je dužan obratiti pozornost

na pješake koji se nalaze na kolniku ili na nj stupaju. Kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravovremeno zaustaviti vozilo ispred pješačkoga prijelaza.

Na dijelu ceste po kojemu se kreću djeca, osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe, ili su postavljeni prometni znakovi o sudjelovanju tih osoba u prometu, vozač je dužan voziti s osobitim oprezom, takvom brzinom da može u slučaju potrebe pravovremeno zaustaviti vozilo.

Slijepe osobe, kad samostalno sudjeluju u prometu, moraju nositi bijeli štap kao znak raspoznavanja. Vozač je dužan na njih obratiti osobitu pozornost.

Osoba s invaliditetom, čiji su donji ekstremiteti toliko oštećeni da onemogućavaju normalno kretanje, može propisanim znakom pristupačnosti označiti vozilo u kojemu se prevozi. Znakom pristupačnosti mogu biti označena i vozila udrugâ osoba s invaliditetom. _____________________________________________________________


35

Prava koja proizlaze iz znaka pristupačnosti ne smije koristiti osoba koja nije invalidna.

Znak pristupačnosti izdaje se na ime osobe s invaliditetom, odnosno za vozila udrugâ na ime člana udruge, a izgled znaka, uvjete za njegovo stjecanje, način obilježavanja parkirališnog mjesta i prava koja se na temelju njega mogu ostvarivati, propisuje ministar nadležan za poslove prometa uz suglasnost ministra za zdravstvo.

Vozač vozila koje se kreće pokraj vozila javnog prijevoza putnika ili

pokraj autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe,

zaustavljenoga na stajalištu, mora se kretati smanjenom brzinom i uz

povećan oprez, tako da ne ugrožava osobe koje u to vozilo ulaze,

odnosno izlaze iz njega. Putnici, kad radi ulaska u vozilo ili nakon izlaska iz njega moraju

prijeći preko kolnika, dužni su to činiti na naročito pozoran način. Vozač mora zaustaviti svoje vozilo iza vozila javnoga prijevoza putnika

kad osobe, ulazeći u to vozilo, odnosno izlazeći iz njega, moraju prijeći preko prometne trake i biciklističke staze ili trake kojom se vozilo kreće.

Vozač koji se kreće iza vozila kojim se prevoze djeca, i vozač koji tome

vozilu dolazi u susret na cesti sa po jednom prometnom trakom za svaki smjer, dužni su stati kad je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolniku, dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila.

Za organizirani prijevoz djece vozilo mora ispunjavati posebne uvjete i biti obilježeno pripadajućim znakom, a za vrijeme ulaska i izlaska djece iz vozila vozač mora uključiti sve pokazivače smjera.

Vozila ne smiju na prednjoj strani imati svjetlosne, svjetlosno-signalne ili reflektirajuće uređaje ili tvari koje daju svjetlo u boji (plava svjetla i sl.), niti na stražnjoj strani uređaje ili tvari koje daju bijelo svjetlo. _____________________________________________________________


36

Odredba o bijelome svjetlu ne odnosi se na svjetlo za osvjetljavanje ceste pri vožnji unatrag, pokretno svjetlo za istraživanje (reflektor), svjetlo za osvjetljavanje registarske pločice i registarsku pločicu prevučenu bijelom reflektirajućom tvari, te na vozila ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, hitne medicinske pomoći, vatrogasna i vozila oružanih snaga.

2. Radnje vozilom u prometu

Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti

neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.

Prije započinjanja navedenih radnji vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila, smjeru i brzini kretanja.

Prije obavljanja radnji vozilom vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pokazivačem smjera i stop svjetlima ili – ako oni ne postoje – odgovarajući znak rukom.

Ako vozač daje znak pokazivačem smjera, mora ga davati za sve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a nakon obavljene radnje mora prestati davati znak.

Nakon pretjecanja drugog vozila vozač nije dužan dati znak da se namjerava vratiti na prometnu traku kojom se kretao prije pretjecanja.


Pazi, zanimljivo! Vozač poslije završenog pretjecanja ne mora uključiti desni pokazivač smjera – kad se vraća vozilom u desnu prometnu traku. Ali poslije završenog obilaženja mora uključiti desni pokazivač smjera kad se vozilom vraća u desnu prometnu traku. U praksi je ipak dobro poslije završenog pretjecanja uključiti desni žmigavac, i to ne zbog vozila kojega smo pretekli, već zbog onoga koje nam dolazi ususret. Vozač vozila iz suprotnog smjera će tako znati da se vraćamo na desnu stranu.

37

3. Uključivanje u promet

Vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

Vozač koji se vozilom sa zemljane ceste uključuje na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom obvezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača.

Iznimno, za vrijeme vožnje u naselju, vozač je dužan tramvaju ili autobusu javnoga gradskog prijevoza putnika ili posebno obilježenom autobusu kojim se organizirano prevoze djeca, ako je to moguće učiniti bez ugrožavanja ili znatnijeg ometanja prometa (naglo kočenje, znatno usporenje i sl.), omogućiti uključivanje u promet kad ta vozila izlaze sa stajališta ili ugibališta koje se nalazi izvan kolnika, odnosno s proširenja prometne trake koja služi kao stajalište.

4. Kretanje vozila

Vozač motornoga vozila za promet mora koristiti isključivo kolnik,

kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom prometu one vrste vozila kojoj njegovo vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu.

Vozilo se kreće desnom stranom kolnika, odnosno biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ili stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjerni promet bicikala – desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja.

Važno! Kad vozilom prolazimo uz biciklističku traku po kojoj se kreću _____________________________________________________________


38

biciklisti, moramo zadržati dovoljan bočni razmak, jer postoji mogućnost da biciklist, zbog neke rupe ili slivnika, skrene prema sredini kolničke trake. Valja uzeti u obzir i brzinu kojom se krećemo, jer teretni automobil ispred sebe "gura" veliku količinu zraka koji može srušiti biciklista ako smo mu preblizu. Takve opasnosti nema kad vozimo uz biciklističku stazu jer je ona fizički odvojena od kolnika kojim se krećemo, pa nema izravnog dodira s biciklistima koji njome voze.

Vozač je dužan kretati se obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz

desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilo u kretanju

držati što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa, te stanje i osobine

ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. Iznimno: 1) vozila koja se kreću sporije od tramvaja i od drugih vozila koja voze

cestom po tramvajskim tračnicama ugrađenim uz rub kolnika, moraju se kretati na takvoj udaljenosti od tračnica da ne ometaju kretanje tramvaja i ostalih vozila,

2) na cesti u naselju s kolnikom na kojemu za promet vozila u istome smjeru postoje najmanje dvije obilježene prometne trake, vozač se može koristiti i trakom koja se ne nalazi uz desni rub kolnika, ako time ne ometa vozila iza sebe. Ova se odredba ne odnosi na vozače teretnog automobila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg, vozače vozila koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veću od 40 km na sat i na vozače mopeda, traktora, radnoga stroja i motokultivatora, osim na dijelu ceste ispred raskrižja ili mjesta na kojem vozilo skreće ulijevo. _____________________________________________________________


39

Na cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera na kojemu postoje tri prometne trake, vozač se ne smije vozilom kretati prometnom trakom koja se nalazi uz lijevi rub ceste u smjeru kretanja vozila.

Na cesti na kojoj su kolničke trake fizički odvojene jedna od druge, na cesti s kolnikom za promet u oba smjera na kojemu postoje najmanje četiri obilježene prometne trake, kao i na cesti s kolnikom za promet vozila samo u jednome smjeru, vozač se ne smije vozilom kretati kolničkom trakom namijenjenom prometu vozila iz suprotnoga smjera, odnosno u suprotnom ili zabranjenom smjeru.

Vozač koji se namjerava kretati unatrag, može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugrožava ili ne ometa druge sudinike u prometu.

Za vrijeme kretanja unatrag na vozilu moraju biti uključeni svi pokazivači

smjera. Pri vožnji unatrag vozač se

dužan kretati onom stranom kolnika kojom se do tada kretao

vožnjom unaprijed. Krećući se unatrag, dužan je

propustiti vozilo koje dolazi iza njega.

5. Brzina

Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa, tako da može pravovremeno zaustaviti vozilo pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravovremeno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kad se iza _____________________________________________________________


40

vozila koje se kreće brzinom nižom od najveće dopuštene na toj cesti ili dijelu ceste, ili nižom od brzine prometnoga toka na tom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnome mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu iza sebe.

Kad je brzina kretanja vozila manja od polovice najveće dopuštene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvoga vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim ako koristi žuto rotacijsko svjetlo.

Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne

prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 40 km na sat.

Vozač ne smije mijenjati način upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila, osim u slučaju neposredne opasnosti.

Vozač koji namjerava znatnije

smanjiti brzinu kretanja vozila ili ga zaustaviti, dužan je to

učiniti, osim u slučaju neposredne opasnosti, na

način kojim neće ugroziti ili u većoj mjeri omesti druge

vozače koji se kreću iza njega, i dužan ih je o svojoj namjeri

obavijestiti uključivanjem stop-svjetla, svih pokazivača smjera ili davanjem odgovarajućega znaka rukom.

Vozač ne smije niti naglo povećavati brzinu, odnosno kretati s mjesta, (osim u slučaju opasnosti) postižući pritom gornju granicu dopuštenoga broja okretaja motora ili tako da dođe do proklizavanja kotača.

Na cesti u naselju vozilo se ne smije kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno većom od one koju dopušta prometni znak postavljen za cijelo naselje ili njegov dio.

Iznimno, na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi _____________________________________________________________


Brzina? Brzina je odnos između prijeđenoga puta i vremena koje je potrebno da bi se on prešao. Izražava se u metrima u sekundi ili kilometrima na sat

41

to omogućuju (npr. pješački pothodnici i nathodnici, upravljanje raskrižjima pomoću uređaja za davanje znakova s prometnim svjetlima i sl.) mora se prometnim znakom dopustiti kretanje vozila i brzinom većom od 50, a najviše do 80 km na sat.

Na cesti izvan naselja vozilo se ne smije kretati brzinom većom od one

koju dopušta postavljeni prometni znak, a najviše: * 130 km na sat na autocestama,

* 110 km na sat na cestama namijenjenim isključivo prometu motornih vozila i brzoj cesti,

* 90 km na sat na ostalim cestama. Brzina kretanja vozila na cestama ograničava se: * na 80 km na sat – za teretne automobile najveće dopuštene mase do

7.500 kg, za autobuse, autobuse s lakom prikolicom i za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje (kamp-prikolica),

* na 70 km na sat – za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za zglobne autobuse bez mjesta za stajanje, za teretne automobile čija je najveća dopuštena masa veća od 7.500 kg, za teretne automobile s priključnim vozilom i za vozila koja prevoze opasne tvari,

* na 50 km na sat – za autobuse s priključnim vozilom za prijevoz osoba, autobuse koji osim ugrađenih sjedala imaju i mjesta za stajanje, teretne automobile kad u tovarnom sanduku prevoze osobe,

* na 40 km na sat – za vozilo koje vuče drugo, neispravno vozilo i za traktore,

* na 20 km na sat za turistički vlak. Iznimno, na autocestama se brzina kretanja ograničava za ova vozila: * na 100 km na sat – za autobuse najveće dopuštene mase veće od

10.000 kg, osim autobusa kojima se organizirano prevoze djeca, * na 85 km na sat – za teretne automobile čija je najveća dopuštena

masa veća od 12 000 kg, osim vozila koja prevoze opasne tvari, * na 80 km na sat – za teretne automobile s priključnim vozilom.


42

Kad upravljaju vozilima, vozači su se dužni držati propisanih brzina i na cesti na kojoj je Zakonom ili postavljenim

prometnim znakom dopuštena veća brzina.

6. Skretanje

Vozač vozila koje skreće udesno dužan je

skretanje obaviti vozeći krajnjom prometnom trakom koja se prostire uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno.

Vozač koji skreće ulijevo dužan je skretanje obaviti vozeći

krajnjom lijevom prometnom trakom koja se prostire uza središnju crtu i zamišljeni ili obilježeni luk koji spaja

dvije središnje crte bočnih kolnika, odnosno prometnom trakom koja se prostire uz lijevi rub ceste s jednosmjernim prometom, osim ako prometnim

znakom na cesti nije drukčije određeno. _____________________________________________________________


NEPRILAGOĐENA (NE MORA BITI VELIKA) BRZINA KRETANJA VOZILA, U ODREĐENIM UVJETIMA, NEJČEŠĆI JE UZROK PROMETNOJ NESREĆI. VOZILO PRI BRZINI OD SAMO 60 KM NA SAT U JEDNOJ SEKUNDI PRIJEĐE OKO 17 METARA. PRI BRZINI OD 120 KM NA SAT TO JE DVOSTRUKO. A PROSJEČNO VRIJEME REAGIRANJA VOZAČA IZNOSI OKO JEDNU SEKUNDU.

43

7. Propuštanje vozila i prednost prolaska

Prisjetimo se! 1. Na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač

je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane. 2. Vozač koji skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz

suprotnoga smjera, zadržava smjer kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.

3. Iznimno, na raskrižju ili pri susretu s vozilom koje se kreće po tračnicama, vozač je dužan propustiti takvo vozilo bez obzira s koje strane dolazi, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.

4. Vozač koji ulazi na cestu prometnim znakom označenu kao cesta s prednošću prolaska, dužan je propustiti sva vozila što se kreću tom cestom.

5. Vozač je dužan propustiti sva vozila što se kreću cestom na koju ulazi i kad ta cesta nije prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ako vozilom ulazi sa ceste bez suvremenoga kolničkog zastora na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom.

6. Vozač koji pri skretanju presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž kolnika kojim se kreće, dužan je propustiti bicikle koji voze biciklističkom stazom ili trakom u istom ili suprotnom smjeru.

8. Promet na raskrižju

Vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom,

sukladnim prometnim uvjetima na raskrižju. Vozač je dužan na dovoljnoj

udaljenosti pred raskrižjem zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje.

Nije razumno u samom raskrižju mijenjati traku kojom se krećemo bez obzira na isprekidanu crtu.. _____________________________________________________________


44

Vozač ne smije ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da će se očito morati zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu, i na taj način omesti ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili pješaka.

9. Mimoilaženje

Pri mimoilaženju vozač je dužan sa

svoje lijeve strane ostaviti dovoljan razmak između svojega vozila i vozila s kojim se mimoilazi, a prema potrebi i pomaknuti vozilo k desnom rubu kolnika.

Ako zbog neke zapreke na cesti, ili zbog drugih sudionika u prometu,

vozač ne može ostaviti dovoljan razmak, dužan je usporiti kretanje svojega vozila i, prema potrebi, zaustaviti ga da bi propustio vozilo iz suprotnoga smjera.

Kad na raskrižju vozila dolaze iz

suprotnih smjerova i skreću ulijevo, vozač mimoilazi vozilo iz suprotnoga

smjera propuštajući ga sa svoje desne strane.

Ako je zbog nedovoljne širine ceste

ili zbog neke zapreke na cesti mimoilaženje onemogućeno, vozač

kojemu je to, s obzirom na osobine ceste i okolnosti prometa, lakše i sigurnije izvesti, dužan je prvi se zaustaviti _____________________________________________________________


45

i, prema potrebi, kretanjem unatrag ili na drugi način pomaknuti svoje vozilo i zauzeti na cesti položaj kojim se omogućuje mimoilaženje.

Na dijelu ceste s velikim uzdužnim

nagibom (planinski i dr.) na kojemu se vozila ne mogu mimoići ili je to veoma otežano, vozač vozila koje se kreće

niz nagib dužan je zaustaviti vozilo na prikladnome mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide ususret uz nagib.

Iznimno, vozač koji se kreće uz nagib dužan je zaustaviti vozilo ako ispred

sebe ima prikladno mjesto za zaustavljanje koje omogućuje sigurno mimoilaženje i

ako bi, u slučaju da tako ne postupi, mimoilaženje zahtijevalo kretanje unatrag jednog od vozila.

Na cesti s uzdužnim nagibom, kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unatrag, to će učiniti: svako vozilo koje se susrelo s drugim koje vuče priključno vozilo, teretni automobil pri susretu s autobusom, vozilo koje se susrelo s vozilom više kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije – ono koje se kreće niz nagib, osim ako je, s obzirom na uvjete i položaj na cesti, lakše i sigurnije da to učini vozilo koje se kreće uz nagib.

10. Pretjecanje i obilaženje

Pretjecati i obilaziti vozač smije samo ako time ne ometa normalno

kretanje vozila koja dolaze iz suprotnoga smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji.

Vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu, ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu. _____________________________________________________________


46

Pretjecanje i obilaženje obavlja se s lijeve strane. S desne se strane mora pretjecati ako je vozilo na kolniku zauzelo takav položaj i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo.

Vozilo koje se kreće po tračnicama postavljenima na sredini kolnika ili ono koje se ne smije kretati uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom nije drukčije određeno, ne smije se pretjecati s lijeve strane, ali može sa desne, ako između njega i desnog ruba kolnika postoji prometna traka.

Ako se na sredini kolnika nalazi pješački otok, ili obilježeni ili na drugi način označeni prostor za parkiranje vozila, ili neka druga površina koja nije namijenjena prometu vozila, ili neki objekt ili uređaj, vozila ih moraju obilaziti s desne strane.

Ako se površine, objekti ili uređaji nalaze na sredini ceste s jednosmjernim prometom, a postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno, mogu se obilaziti s obiju strana.

Vozač kojemu je dan znak za pretjecanje

s njegove lijeve strane dužan je pomaknuti svoje vozilo k desnom

i i rubu kolnika i ne smije povećavati brzinu dok ga pretječe drugo vozilo.

Ako zbog nedovoljne širine kolnika ili njegova stanja nije moguće pretjecati bez ugrožavanja sigurnosti prometa, vozač koji se kreće sporije od

vozila što se nalaze neposredno iza njega dužan je pomaknuti vozilo što više udesno, a ako to nije dovoljno, čim mu to bude moguće, zaustaviti ga na prikladnome mjestu da bi propustio brža vozila. Vozač ne smije početi pretjecati ili obilaziti: 1) kolonu vozila, 2) ako je vozač koji se kreće iza njega počeo pretjecati,


47

3) ako je vozač koji vozi pred njim istom prometnom trakom dao znak da namjerava preteći ili obići vozilo ispred sebe ili drugu zapreku na cesti,

4) ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna na dovoljnoj udaljenosti tako da bi, vodeći računa o razlici između brzine kretanja svojega vozila i onih koje namjerava preteći, pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnoga smjera,

5) ako nakon pretjecanja ili obilaženja ne bi mogao ponovno zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja ili obilaženja, i to bez ometanja ili ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, osim kad se za pretjecanje ili obilaženje koristi prometnom trakom zabranjenom za promet vozila iz suprotnoga smjera,

6) prometnom trakom koja je namijenjena zaustavljanju vozila u nuždi. Vozač koji pretječe ili obilazi dužan je svoje vozilo držati na potrebnoj

udaljenosti od vozila koje pretječe ili obilazi, tako da ga ne ometa niti ugrožava u prometu.

Nakon pretjecanja ili obilaženja vozač je dužan, čim to bude moguće učiniti bez ometanja ili ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, ponovno zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao prije pretjecanja, odnosno obilaženja.

Na kolniku na kojemu se promet odvija

u dva smjera, a ima po jednu prometnu traku namijenjenu prometu

vozila u jednome smjeru, vozač ne smije pretjecati drugo vozilo

u tunelu, na mostu, ispred vrha prijevoja ceste ili u zavoju kad je

preglednost ceste nedovoljna. Vozač ne smije pretjecati drugo vozilo, osim bicikla, mopeda i

motocikla bez bočne prikolice, neposredno ispred raskrižja ili na raskrižju koje nema kružni tok prometa, ili neposredno ispred prijelaza ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini bez branika ili polubranika, i na tom prijelazu.

Neposredno ispred raskrižja i na raskrižju vozač smije pretjecati: 1. vozilo koje skreće ulijevo, a pretječe se s desne strane, _____________________________________________________________


48

2. vozilo koje skreće udesno, ali tako da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolnika namijenjen prometu vozila iz suprotnoga smjera, 3. vozilo koje se kreće cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, kad se prometom na raskrižju upravlja prometnim svjetlima ili znacima koje daje ovlaštena osoba.

Vozač ne smije pretjecati drugo vozilo koje se približava obilježenome pješačkom prijelazu, ili koje prelazi pješački prijelaz i obilaziti vozilo koje je stalo radi propuštanja pješaka na tom prijelazu.

Na cesti na kojoj postoje najmanje

dvije prometne trake namijenjene prometu vozila u istome smjeru, na kojima se nalaze kolone vozila, vozač ne smije prelaziti vozilom iz trake u traku (slalom). Traku na kojoj se nalazi može napustiti samo radi skretanja ulijevo ili udesno ili radi zaustavljanja, odnosno parkiranja vozila.

Na cestama se brže kretanje vozila jednom trakom u odnosu na drugu ne smatra pretjecanjem.

Ne smatra se pretjecanjem ni prolaženje s desne strane vozila koje se ne kreće prometnom trakom uz desni rub kolnika.

11. Zvučni i svjetlosni znaci upozorenja

Vozač je dužan upotrijebiti zvučni znak upozorenja kad god to

zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa, a osobito: 1) na cesti izvan naselja radi upozorenja drugog sudionika u prometu da

ga želi preteći ili obići, ako bi, kad taj znak ne bi bio dan, postojala opasnost od prometne nesreće,

2) ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne obraćaju pozornost na kretanje vozila,

3) na cesti izvan naselja, prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj ili prije dolaska na prijevoj, gdje se teško mimoići. _____________________________________________________________


49

Vozač je dužan zvučni znak upozorenja svesti na nužnu mjeru.

Od prvoga sumraka do potpunog svanuća vozač u pravilu, umjesto zvučnoga

upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak može upotrijebiti i u naselju

prije pretjecanja drugoga vozila.

Svjetlosni znak upozorenja vozač može upotrijebiti i danju, ako to, zbog uvjeta na cesti, više odgovara drugim sudionicima u prometu.

Takav se znak daje kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljavanje ceste, ili naizmjeničnim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala, vodeći računa da se time ne zasljepljuju vozači koji dolaze iz suprotnoga smjera.

12. Zaustavljanje i parkiranje

Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojemu bi

ono ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tijek prometa ili kretanje pješaka.

U slučaju zaustavljanja ili parkiranja na javnoj cesti izvan naselja vozač

je dužan, uvijek kad za to postoji mogućnost, zaustaviti ili parkirati vozilo izvan kolnika.

Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu, prometne nesreće ili drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo

zaustaviti na kolniku, dužan je poduzeti sve mjere da ono ne

dovede u opasnost druga vozila i da ga odmah ukloni s kolnika. Ako je vozač zbog neispravnosti vozila, prometne nesreće ili iz drugoga

opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na tračnicama, dužan ga je s _____________________________________________________________


50

tračnica odmah ukloniti, a ako to nije moguće, mora smjesta poduzeti potrebne mjere da osobe koje upravljaju vozilima što se kreću po tračnicama budu pravodobno upozorene na opasnost.

Vozač koji zaustavlja ili parkira vozilo na cesti dužan je zaustaviti ga, odnosno parkirati neposredno uz desni rub kolnika, a na cesti kojom se promet odvija samo u jednome smjeru može ga zaustaviti ili parkirati uz desni ili lijevi rub kolnika.

Ako se uz desni rub kolnika nalaze tramvajske ili druge tračnice, vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo uz lijevi rub kolnika.

Vozač može zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolnika samo ako su ta mjesta odgovarajućim prometnim znakom ili oznakom na kolniku obilježena kao mjesta za parkiranje vozila.

Prije započinjanja vožnje vozač je dužan zatvoriti i učvrstiti sve pokretne dijelove nadogradnje vozila i vrata na kabini, te utvrditi je li priključno vozilo propisno priključeno za vučno vozilo.

Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata, ako se time ometa kretanje drugih sudionika u prometu ili ako se ugrožava sigurnost prometa.

Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo: 1) na obilježenome pješačkom prijelazu ili na

udaljenosti manjoj od 5 m od toga prijelaza, i na prijelazu biciklističke staze preko kolnika,

2) na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini,

3) na željezničkim ili tramvajskim prugama i u njihovoj blizini, ako se time sprečava promet vozila koja se kreću po tračnicama,

4) na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnoga kolnika,

5) u tunelima, na mostovima, ispod podvožnjaka i na nadvožnjacima, te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela, podvožnjaka i nadvožnjaka,

6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti,

7) na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne crte na kolniku ili do neke _____________________________________________________________


51

zapreke na cesti bila manja od 3 m, odnosno do suprotnoga ruba kolnika manja od 4 metra,

8) na mjestu na kojemu bi vozilo zaklanjalo postavljen prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima,

9) na biciklističkoj stazi, odnosno traci, 10) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnoga prijevoza

putnika obilježen oznakama na kolniku ili prometnim znakom, 11) na nogostupu, 12) ispred kolnog ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu, iznad

priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu, te na mjestima rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i obilježenim za odlaganje kućnog otpada, ispred i na vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i prilazima,

13) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom. Iznimno, zaustavljanje je dopušteno ako je ostavljeno najmanje 1,6 m

širine na površini za kretanje pješaka, s tim da ta površina ne može biti uz rub kolnika. Pod istim uvjetima može se i parkirati, ako je to dopušteno prometnim znakom.

Vozač ne smije parkirati vozilo niti: 1) na dijelu ceste ispred prijelaza preko

željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini, i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih prijelaza,

2) na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obilježeno stajalište za vozila javnoga prijevoza putnika,

3) na mjestu na kojemu bi parkirano vozilo onemogućilo pristup parkiranju drugom vozilu ili izlazak nekomu već parkiranom vozilu.

Policijski službenik ili službenik nadležnoga upravnog tijela jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave odredit će da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na cesti na kojoj ugrožava sigurnost ili ometa normalan tijek prometa, a uvijek:

1) na mjestu rezerviranom za zaustavljanje i parkiranje vozila osoba s invaliditetom, _____________________________________________________________


52

2) na obilježenomu pješačkom prijelazu, pješačkom otoku i pješačkoj zoni,

3) na nogostupu, ako pješak prilikom kretanja mora zbog vozila silaziti na kolnik ili drugu površinu (slobodan prolaz između parkiranog vozila i zgrade manji od 100 cm),

4) na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u istoj razini ili u blizini tih pruga, ako se time sprečava promet vozila koja se kreću po tračnicama,

5) na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba poprečnoga kolnika, ako to smanjuje preglednost prometa,

6) u tunelu, na mostu, ispod podvožnjaka, na nadvožnjaku, te na dijelu ceste ispod mosta i nadvožnjaka,

7) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići bez opasnosti,

8) na mjestu na kojemu bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekomu već parkiranom vozilu, i ispred kolnog ulaza u zgradu,

9) na biciklističkoj staz, ili traci, ili na prijelazu biciklističke staze, odnosno trake, preko kolnika,

10) na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnoga prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili postavljenim prometnim znakom,

11) na mjestu na kojemu bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima.

Prije izdavanja naloga za premještanje vozila, položaj nepropisno zaustavljenog ili parkiranog vozila utvrđuje se fotografijom ili skicom.

Vozač je dužan motorno ili priključno vozilo zaustavljeno na kolniku (osim mopeda, motocikala bez bočne prikolice, četverocikala i lakih četverocikala) obilježiti posebnim znakom kojim se označava zaustavljeno vozilo na kolniku (sigurnosni trokut) i to:

1) kad je bio prisiljen vozilo zaustaviti na mjestu ili dijelu ceste na kojemu je zaustavljanje ili parkiranje zabranjeno,

2) kad je vozilo zaustavljeno na kolniku na takvu mjestu ili u takvim vremenskim prilikama da ga vozači vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili teško mogu pravodobno uočiti,

3) na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo prometu motornih vozila. _____________________________________________________________


53

Znak se postavlja na kolnik iza zaustavljenog vozila, u okomitu položaju i na dovoljnoj udaljenosti (koja na cesti izvan naselja ne može biti manja od 100 m), tako da ga vozači vozila koja nailaze iz smjera prema kojemu je znak postavljen mogu pravodobno uočiti i po potrebi zaustaviti svoja vozila, odnosno sigurno obići zaustavljeno vozilo. Na isti se način znak postavlja i kad je na cesti zaustavljena kolona vozila, ali se umjesto jednoga na kolnik postavljaju dva znaka, jedan pokraj drugoga. Ako je u motorno vozilo ugrađen uređaj za istovremeno uključivanje svih pokazivača smjera, on mora biti uključen.

Prije nego što napusti vozilo koje ostavlja na cesti, vozač je dužan poduzeti sve mjere kojima se sprečava da vozilo sâmo krene s mjesta ili da ga pokrenu neovlaštene osobe (isključiti rad motora, zatvoriti prozore, zaključati vozilo i ključeve uzeti sa sobom, i sl.).

Njime se utvrđuju minimalni tehnički i drugi uvjeti za prostor za

parkiranje vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz, i koje pravna ili fizička osoba mora imati u vlasništvu ili zakupu kao uvjet za dobivanje odobrenja za obavljanje javnoga prijevoza u cestovnom prometu.

Pravna ili fizička osoba, kako bi dobila odobrenje za obavljanje prijevoza putnika i tereta u unutarnjem, odnosno međunarodnom javnom cestovnom prometu, mora priložiti dokaz da ima osigurano odgovarajuće parkiralište za vozila kojima obavlja prijevoz.

Odgovarajući prostor može se nalaziti na parkiralištima za teretna vozila, odnosno autobuse, te na prikladno uređenome mjestu za parkiranje kojim raspolaže prijevoznik.

Ukupan broj parkirališnih mjesta koja prijevoznik mora osigurati utvrđuje se u skladu s tablicom, tako da se broj vozila množi s pripadajućim koeficijentom. _____________________________________________________________


O posebnim uvjetima za parkiranje vozila govori se i u Pravilniku o posebnim uvjetima za parkiranje vozila.

54

Ako dobiveni broj sadrži decimalnu vrijednost od 0,5 na više, zaokružuje se na sljedeći puni broj, a u protivnome na niži broj.

Parkirališta za teretna vozila i autobuse moraju udovoljavati sljedećim

tehničkim uvjetima: 1. Dimenzije parkirališnih mjesta i kolnika na parkiralištima moraju

odgovarati vrsti i veličini vozila i omogućavati korištenje parkirališta s najmanjim prometnim udjelom.

2. Pojedina mjesta na parkiralištu moraju biti obilježena propisanim oznakama.

3. Parkiralište mora biti načinjeno od materijala nepropusnih za vodu i naftne derivate.

4. Parkirališna mjesta za vozila kojima se obavlja prijevoz opasnih tvari moraju biti na odgovarajući način odvojena od ostalih parkirališnih mjesta, i to prema klasi opasnih tvari u skladu s Europskim sporazumom o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnog tereta (ADR).

Na parkiralištima se ne smije prati, održavati, odnosno popravljati vozila. Iznimno se smiju obavljati dnevni pregledi vozila, te najnužniji popravci iznenadnih kvarova.

Također se ne smiju pretovarivati ili pretakati opasne tvari.

13. Presijecanje kolone pješaka

Vozač ne smije vozilom presijecati kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku niti bilo koju drugu organiziranu povorku pješaka koja se kreće kolnikom. _____________________________________________________________


Broj vozila Koeficijent 1 do 2 1 3 do 10 0,7 više od 10 0,6

55

14. Vuča priključnih vozila

U prometu na javnoj cesti motornom vozilu mogu biti pridodana najviše dva

priključna vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priključno vozilo za prijevoz osoba, a na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo

prometu motornih vozila – samo jedno priključno vozilo.

Motornim vozilom smije se vući samo priključno vozilo koje ne

smanjuje njegovu stabilnost.

15. Vuča neispravnih vozila

Vozilom se smije vući drugo vozilo, osim priključnih vozila, samo ako se ono zbog neispravnosti ne može sâmo kretati. Ne smije se vući motocikl bez bočne prikolice ili drugo slično vozilo na dva kotača. Vučenim se vozilom ne smiju prevoziti osobe.

Vozilo se smije vući noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, samo ako na svojoj stražnjoj strani ima upaljena crvena svjetla za označavanje ili ako ga vuče motorno vozilo koje ima, i pri vuči upotrebljava, žuto rotacijsko svjetlo. _____________________________________________________________


56

Za vrijeme vuče neispravnog vozila oba vozila moraju biti označena znakom kojim se markira vozilo zaustavljeno na kolniku (sigurnosni trokut). Na vozilo koje vuče trokut se postavlja s prednje, a na vučeno vozilo – sa stražnje strane.

Vozilo se na cesti može vući pomoću užeta, krute veze (rude) i oslanjanjem ili ovješanjem vozila o vučno vozilo.

Užetom ne smije se vući vozilo na kojemu su neispravni uređaji za

upravljanje ili zaustavljanje, niti teretni automobil ili autobus.

Krutom vezom ne smije se vući vozilo koje nema ispravan uređaj za

upravljanje, niti vozilo koje je teže od vučnoga vozila, ako mu je neispravna radna kočnica.

Ako se motorno vozilo vuče pomoću užeta ili krute veze, osoba koja upravlja vučenim vozilom mora imati vozačku dozvolu za upravljanje onom kategorijom ili vrstom vozila kojoj vučeno vozilo pripada.

Vuča natovarenoga teretnog automobila

s priključnim vozilom ili bez njega, odnosno traktora s priključnim

vozilom, dopuštena je samo do prvoga mjesta prikladnog za pretovar tereta, a

iznimno i do prvoga mjesta na kojemu se može otkloniti neispravnost na vozilu.

Razmak između vučnoga i vučenoga vozila, ako se vuče užetom, mora

iznositi od tri do pet metara, a ako se vuče pomoću krute veze može iznositi i manje od tri metra. _____________________________________________________________


57

16. Uporaba svjetala u prometu

Na vozilu u prometu na cesti noću i u slučaju smanjene vidljivosti moraju biti upaljena svjetla, i to: 1. na motornom vozilu – osim mopeda i motocikla bez bočne prikolice – najmanje dva bijela ili žuta svjetla na prednjoj i paran broj crvenih svjetala na stražnjoj strani, 2. na mopedu i motociklu bez bočne prikolice – najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo na prednjoj i najmanje jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.

Kad motorno vozilo vuče jedno ili dva priključna vozila, na stražnjoj strani posljednjega priključnog vozila moraju biti upaljena najmanje dva crvena svjetla, a ako širina priključnog vozila iznosi više od 1,6 m, na prednjoj strani prvoga priključnog vozila moraju biti upaljena dva bijela svjetla.

Na motornim vozilima za vrijeme vožnje

danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Nikako pozicijska! Iznimno, ne mora imati upaljena svjetla: 1) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano danju u uvjetima normalne

vidljivosti, i noću na osvijetljenom dijelu ceste, tako da se jasno vidi s dovoljne udaljenosti,

2) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na za to posebno određenim mjestima na kolniku ili izvan njega, ili na ulicama sa slabijim prometom,

3) bicikl, moped i motocikl bez bočne prikolice koji nema akumulatora – kad su zaustavljeni ili parkirani u naselju uza sam rub kolnika.

Motorno vozilo čija duljina ne premašuje 8 m, niti širina 2 m, i kojemu nije pridodano priključno vozilo, može imati, kad je zaustavljeno ili parkirano na ulici u naselju, umjesto prednja dva bijela ili žuta svjetla, upaljeno samo jedno svjetlo koje se s prednje strane vidi kao bijelo, a sa _____________________________________________________________


58

stražnje kao crveno svjetlo, i postavljeno je na strani suprotnoj od ruba kolnika uz koji je vozilo zaustavljeno ili parkirano.

Vozač motornoga vozila dužan je upotrebljavati kratka umjesto dugih

svjetala za osvjetljavanje ceste: 1) prije mimoilaženja s drugim vozilom na udaljenosti s koje prosudi da

svojim svjetlom zasljepljuje vozača vozila koje mu dolazi ususret, a pri mimoilaženju s drugim vozilom, kad vozač toga vozila prijeđe na kratka svjetla ili kad naizmjeničnim paljenjem i gašenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj od 200 m,

2) za vrijeme dok se kreće iza drugog vozila na takvoj udaljenosti i u takvu položaju da svojim dugim svjetlima zasljepljuje vozača ispred sebe,

3) dok vozilom prolazi pokraj kolone ili povorke pješaka, 4) kad se kreće cestom koja se prostire neposredno pokraj plovnoga

puta, željezničke ili tramvajske pruge – ususret plovilu, odnosno vozilu koje se kreće po tračnicama,

5) kad naiđe na stoku, te ostale domaće ili divlje životinje. Svjetla za označavanje motornih vozila moraju biti upaljena dok su

upaljena bilo koja svjetla za osvjetljavanje ceste ili posebna svjetla za maglu.

Po magli vozač motornoga vozila mora imati upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba istovremeno. _____________________________________________________________


Svjetla za označavanje motornih vozila (mala svjetla, pozicijska svjetla) upotrebljavaju se samo kad je vozilo zaustavljeno ili parkirano na cesti.

Za osvjetljavanje ceste vozač motornoga vozila, u pravilu, upotrebljava duga svjetla.

59

Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila mogu biti

bijele ili žute boje, a na stražnjoj strani – crvene boje.

17. Razmak između vozila u vožnji

Vozač je dužan držati potreban razmak dok se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa.

Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu prometu vozila u jednome smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3 500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m. Ova se odredba ne odnosi na dio ceste na kojemu je pretjecanje zabranjeno.

Ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja

prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara.

18. Promet tramvaja i drugih vozila na tračnicama

Odredbe Zakona o sigurnosti prometa

na cestama na odgovarajući se način primjenjuju i na promet tramvaja i drugih vozila koja se cestom kreću po tračnicama, osim ako to ne isključuju konstrukcijska svojstva tih vozila. _____________________________________________________________


Stražnja svjetla za maglu smiju se upotrebljavati samo po magli i u slučaju smanjene vidljivosti.

60

19. Promet bicikala, mopeda i motocikala

Vozači bicikala dužni su se kretati biciklističkom stazom ili trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika.

Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su se kretati jedan iza drugoga.

Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora vozilom upravljati tako da mu ne umanjuje stabilnost i ne ometa druge sudionike u prometu, a osobito ne smije skidati istovremeno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu.

Vozač motocikla ili mopeda i osobe koje se tim vozilima prevoze moraju, za vrijeme vožnje na cesti, na glavi nositi zaštitnu kacigu. Za vrijeme vožnje na cesti kacigu na glavi moraju nositi i vozači bicikala mlađi od 16 godina.

20. Promet zaprežnih vozila i kretanje stoke

Vozač zaprežnoga vozila mora njime

upravljati čitavo vrijeme dok se vozilo kreće po cesti i dužan ga je držati što bliže desnom rubu kolnika. Zaprežno se vozilo ne smije ostavljati bez nadzora na cesti. Na državnim se cestama ne smije goniti stoka.

PAZI! U strogom središtu austrijskoga glavnoga grada Beča kreću se zaprežna

vozila koja prevoze turiste. Svi vozači voze pokraj njih s povećanom pozornošću.


61

21. Kretanje pješaka

Pješak se ne smije kretati kolnikom niti zadržavati na njemu. Na kolniku je zabranjeno igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom i koturaljkama, sanjkanje, skijanje i sl.

Pješak se mora kretati nogostupom ili drugom za njega određenom površinom, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka

Iznimno, na cesti na kojoj ne postoji nogostup ili druga površina određena, odnosno prikladna za kretanje pješaka, ili na cesti na kojoj postoji takva površina, ali se pješaci njome ne mogu koristiti iz bilo kojega razloga,

oni se mogu kretati kolnikom. Ako pješak hoda kolnikom,

mora se kretati što bliže njegovu rubu ne ometajući niti

sprečavajući promet vozila. Kad se pješaci kreću kolnikom

na kojemu sigurnost prometa to zahtijeva, a osobito u slučaju slabe preglednosti ceste,

smanjene vidljivosti ili pojačanog prometa vozila, dužni su se kretati jedan iza drugoga.

Pješak koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je ići uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja, a noću mora biti

osvijetljen ili označen reflektirajućom materijom.

Iznimno, pješak se može kretati uz desni

rub kolnika samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledan zavoj, ponor,

usjek, zasjek, odron i sl.). _____________________________________________________________


62

Pješak koji gura ručna kolica, bicikl, moped ili motocikl, osobe koje se kreću pokraj teretnih stolaca za nemoćne osobe, te organizirana kolona pješaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja.

Pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, uvjerivši se prije stupanja na kolnik da to može učiniti na siguran način.

Na cesti koja ima obilježene pješačke ili posebno izgrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan prelazeći cestu kretati se njima, ako nisu od njega udaljeni više od 50 m u naselju, odnosno 100 m izvan naselja.

Na obilježenome pješačkom prijelazu na kojemu se prometom pješaka upravlja prometnim svjetlima za pješake, odnosno na raskrižju, pješak je dužan postupiti prema tim znakovima. Na obilježenome pješačkom prijelazu ili raskrižju na kojemu se prometom pješaka ne upravlja posebnim prometnim svjetlima za pješake, ali se prometom vozila upravlja prometnim svjetlima za vozila ili znacima koje daje ovlaštena osoba, pješaci mogu prelaziti preko kolnika samo dok je danim znakom dopušten prijelaz preko kolnika.

Na obilježenome pješačkom prijelazu na kojemu se prometom ne upravlja prometnim svjetlima niti znacima što ih daje ovlaštena osoba, pješak je dužan prije stupanja na pješački prijelaz obratiti pozornost na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju.

22. Obveze vozača prema pješacima

Ako se prometom na obilježenome

pješačkom prijelazu upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan svoje vozilo zaustaviti ispred pješačkoga prijelaza kad mu je danim znakom zabranjen prolaz. Ako se obilježeni pješački prijelaz nalazi na ulazu na bočnu cestu, vozač _____________________________________________________________


63

koji na nju skreće dužan je kretati se smanjenom brzinom i propustiti pješake koji su već stupili ili stupaju na pješački prijelaz, a prema potrebi i zaustaviti vozilo radi propuštanja pješaka.

Ako se na obilježenome pješačkom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala niti znacima ovlaštene osobe, vozač se dužan takvomu pješačkom prijelazu približavati sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno da može zaustaviti vozilo kako bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz.

Ako su pješaci djeca, stare i iznemogle

osobe, slijepe ili druge osobe s invaliditetom, vozač je dužan zaustaviti

vozilo i propustiti ih i kad tek stupaju na pješački prijelaz.

U slučaju kad se vozilo kreće kolnikom s dvije ili više prometnih traka

za kretanje u istome smjeru, zabranjeno je prolaženje pored vozila koje je zaustavljeno ili usporava ispred pješačkoga prijelaza da bi propustilo pješake.

Vozač koji skreće na bočnu cestu na čijem ulazu ne postoji obilježeni pješački prijelaz dužan je skretati smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pješake koji su već stupili na kolnik.

23. Promet na prijelazu ceste preko željezničke pruge

Vozač koji se približava prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj

razini dužan je prilagoditi kretanje vozila tako da ga može zaustaviti pred uređajem za zatvaranje prometa na prijelazu, ili uređajem za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, odnosno tako da može zaustaviti vozilo prije nego što stupi na željezničku prugu. _____________________________________________________________


64

Sudionici u prometu koji prelaze preko željezničke pruge u istoj razini dužni su to činiti s potrebnim oprezom.

Sudionici u prometu dužni su se zaustaviti pred prijelazom ceste preko željezničke pruge u istoj razini ako je uređaj za zatvaranje prometa spušten, ili ako se taj uređaj već počeo spuštati, ili ako se daju svjetlosni ili zvučni znaci koji upozoravaju da će se taj uređaj početi spuštati, odnosno da se prijelazu približava vlak.

Na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojemu nema uređaja za zatvaranje prometa niti uređaja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti, i mogu prijeći preko pruge tek kad se uvjere da ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kreće po tračnicama.

24. Promet na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo prometu

motornih vozila

Autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo prometu motornih vozila ne smiju se kretati pješaci, radni strojevi, motokultivatori, traktori, mopedi, zaprežna vozila, bicikli i životinje.

Odredba se ne odnosi na vozila oružanih snaga i ministarstva nadležnog

za unutarnje poslove, niti na vozila pravnih ili fizičkih osoba nadležnih za održavanje ceste kada daju posebne svjetlosne znakove (žuto trepćuće svjetlo).

Na autocesti vozač ne smije zaustavljati niti parkirati motorno vozilo, osim na za to posebno uređenim i obilježenim površinama izvan kolnika. _____________________________________________________________


Autocestom se ne smiju kretati ni motorna vozila koja ne mogu postići brzinu veću od 60 km na sat. PAZI! Iz ove odredbe ne proizlazi da je najmanja dopuštena brzina kretanja vozila na autocesti 60 km na sat.

65

Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu ili iz drugih razloga prisiljen zaustaviti vozilo na kolniku autoceste, dužan je stati na posebnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi i poduzeti potrebne mjere da vozilo što prije ukloni s kolnika.

Na autocesti vozač ne smije polukružno okretati vozilo niti se kretati unatrag, osim na za to posebno uređenim površinama izvan kolnika.

Na autocestu se ne smije uključiti motorno vozilo što vuče drugo vozilo koje se zbog neispravnosti ili nedostatka pojedinih dijelova ne može samo kretati. Iznimno, vuča vozila dopuštena je autocestom ako je razlog za to nastao za vrijeme kretanja vozila po autocesti, i to samo krajnjom desnom prometnom trakom do prve priključne ceste kojom se vučeno vozilo može isključiti iz prometa na autocesti. Autocestom se vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom, ako nije zakrčena vozilima u koloni.

Na autocesti vozač smije mijenjati prometnu traku radi bržega kretanja samo prelaženjem u lijevu prometnu traku.

Na autocesti vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vožnja), pretjecati zaustavnom trakom, kretati se ne održavajući potreban razmak, požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih i zvučnih znakova ili na neki drugi način, niti činiti bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu.

Na autocesti s tri ili više prometnih traka namijenjenih prometu vozila u jednome smjeru, vozači teretnih automobila najveće dopuštene masa veće od 3 500 kg, i skupova vozila čija duljina premašuje 7 m, smiju se koristiti samo dvjema prometnim trakama uz desni rub kolnika.

Vozač koji se vozilom uključuje u promet na autocesti, dužan je

koristiti se posebnom trakom za ubrzanje, a onaj koji se isključuje iz prometa dužan je svojim vozilom pravovremeno zauzeti položaj na krajnjoj desnoj prometnoj traci i što prije prijeći na posebnu traku za usporavanje. _____________________________________________________________


66

Sve se navedene odredbe primjenjuju i na promet na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo prometu motornih vozila.

Naplata cestarine

Na našim se autocestama, za sada, cestarina može naplatiti na dva načina. Klasičnim načinom, plaćanjem gotovim novcem, i novouvedenim načinom, SMART karticama.

Pri klasičnom načinu naplate vozač na ulazu uzima karticu slijedeći upute. Na izlasku s autoceste tu karticu daje blagajniku u naplatnoj kućici i plaća vožnju gotovim novcem. Takav način ima svoje dobre, ali i loše strane. On zahtijeva da vozač ima pripremljen novac kojim će platiti cestarinu, što znade stvoriti probleme, jer mnogi vozači ne pripreme novac unaprijed.

Da bi se olakšalo i ubrzalo plaćanje cestarine, i smanjile gužve, uvode se novi

načini naplate. Jedan od njih, novina na našim cestama, jest naplata SMART

karticama. Njih, za sada, vozači pružaju blagajniku u naplatnoj kućici i on im s

kartice "skida" utrošen iznos. Dakle, vozač ne mora imati gotov novac pri

sebi. U budućnosti je predviđeno da vozač karticu samo prisloni uza strojni čitač koji

će, bez blagajnika, "skinuti" potreban iznos. Kad se potroši sva raspoloživa količina

novca na kartici, obnavlja se novom uplatom.

Novi prometni znak na ulazu na kojemu se naplata cestarine obavlja SMART karticom.

_____________________________________________________________


67

Najbrži način naplate cestarine jest elektronski (ENC). Elektronsku napravu vozač stavlja s unutarnje strane vjetrobranskog stakla

i samo prolazi uz naplatnu kućicu.

Elektronskim se načinom s napravice "skida" potreban iznos za cestarinu. Dakle, nema gotovine, nema blagajnika, nema kartice. Kad se iznos novaca pohranjen u napravici potroši, ona vozaču daje svjetlosni i zvučni signal da je prazna, kako bi je se moglo napuniti ili zamijeniti na benzinskoj crpki ili nekom drugom za to pripremljenom mjestu.

25. Promet u tunelu Vozač koji se kreće kroz tunel ne smije zaustavljati ni parkirati vozilo u

tunelu, niti ga smije polukružno okretati ili se kretati unatrag. Vozač motornoga vozila dužan je za vrijeme kretanja kroz tunel držati

upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste.

26. Vozila pod pratnjom

Vozila pod pratnjom su ona vozila koja pripadnici policije i vojne policije prate policijskim vozilima opremljenim uređajima za davanje posebnih zvučnih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, kao i ta policijska vozila, i to čitavo vrijeme dok daju znakove.

Vozač koji na cesti susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i vozač kojega sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom dužni su zaustaviti svoje vozilo, noću za osvjetljavanje ceste umjesto dugih svjetala upotrijebiti kratka, držati se naredaba koje im daju osobe iz pratnje i kretanje nastaviti tek nakon prolaska svih vozila pod pratnjom. _____________________________________________________________


68

Vozila pod pratnjom, vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, imaju pravo prednosti prolaska u odnosu na sva druga vozila, osim u odnosu na vozila što se kreću raskrižjem na kojemu se prometom upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe, i na njih se ne primjenjuju odredbe Zakona o:

1. ograničenju brzine, 2. zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila, 3. zabrani pretjecanja ili obilaženja na pješačkom prijelazu, 4. zabrani prelaženja iz trake u traku, 5. zabrani presijecanja kolone pješaka, 6. obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom i, 7. nisu se dužni kretati jedno iza drugoga. Iznimno, pod uvjetom da je to neophodno potrebno, i vodeći računa o

sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila pod pratnjom ne primjenjuju se ni odredbe o:

1. strani kretanja vozila, 2. uključivanju u promet, 3. zaustavljanju i parkiranju, te 4. polukružnom okretanju. Radi omogućavanja nesmetanog prolaska vozilima pod pratnjom,

pješaci su se dužni ukloniti dok ta vozila prođu.

27. Vozila s pravom prednosti prolaska

Na vozila službe hitne pomoći, vatrogasne službe, unutarnjih poslova i vojne policije, kad posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, ne primjenjuju se odredbe Zakona o:

1. ograničenju brzine, 2. prednosti prolaska, 3. zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila, 4. zabrani pretjecanja ili obilaženja na pješačkom prijelazu,


69

5. zabrani prelaženja iz trake u traku, 6. zabrani presijecanja kolone pješaka te, 7. obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom. Iznimno, uz uvjet da je to neophodno potrebno, i vodeći računa o

sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila s prednošću prolaska ne primjenjuju se ni odredbe Zakona o:

1. strani kretanja vozila, 2. uključivanju u promet, 3. zaustavljanju i parkiranju, te 4. polukružnom okretanju. Kad vozilo unutarnjih poslova i vojne policije upotrebom plavih

svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni koja se kreće iza njega, vozači su dužni obratiti pozornost i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila ne prođu.

Glede međusobnoga prava prednosti prolaska vozila vrijede

odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama o prednosti prolaska.

Iznimno, i vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila policije, bez obzira imaju li ugrađene posebne uređaje za utvrđivanje prekršaja i davanje zvučnih i svjetlosnih signala u obavljanju službenih zadaća, ne primjenjuju se odredbe Zakona o ograničenju brzine, prelaženju iz trake u traku, o poštivanju prometnih znakova te o zaustavljanju i parkiranju.

Osobni automobili kojima se koriste suci i državni odvjetnici za obavljanje očevida pri kaznenim djelima, službena vozila ovlaštenih carinskih službenika, vozila Gorske službe spašavanja, te vozila ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa kojima se prevoze uhićene ili osuđene osobe, kad posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, imaju prednost prolaska u odnosu na sva druga vozila, osim vozila pod pratnjom i vozila s pravom prednosti prolaska, i na njih se ne primjenjuju odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama o zaustavljanju i parkiranju.

Da bi omogućili prolaz vozilima pod pratnjom i vozilima s pravom prednosti prolaska, pješaci su se dužni skloniti, a druga vozila propustiti i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila ne prođu. _____________________________________________________________


70

Na policijska se vozila mogu ugraditi i uređaji na kojima se ispisuju zapovijedi i obavijesti vozačima koji se kreću ispred ili iza policijskih vozila (obvezno zaustavljanje, stop policija, smanjite brzinu, prometna nesreća, opasnost na cesti i sl.).

28. Prijevoz u cestovnom prometu Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (objavljenim u Narodnim

novinama broj 178/04, 48/05 i 151/05) te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (objavljenom u Narodnim novinama broj 111/06), određuju se uvjeti i način obavljanja djelatnosti prijevoza putnika i tereta u unutarnjem cestovnom prometu, pružanje kolodvorskih usluga, prijevoz za vlastite potrebe i nadležnosti tijela zaduženih za provođenje i nadzor nad provedbom Zakona.

Djelatnost prijevoza putnika i tereta i prijevoz za vlastite potrebe u međunarodnom cestovnom prometu obavlja se u skladu sa Zakonom i drugim propisima kojima je uređeno ovo područje, i međunarodnim ugovorima koje je sklopila Republika Hrvatska, odnosno uz uvažavanje načela uzajamnosti.

Obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza tereta jest prijevoz tereta što

ga obavlja domaći prijevoznik, prijevoznik Zajednice ili strani prijevoznik vozilom za prijevoz tereta, uz naknadu.

Pojedini pojmovi što se koriste u

zakonskim i podzakonskim aktima koji uređuju odnose u prijevozu u

cestovnom prometu imaju sljedeće značenje:

»bilateralni prijevoz« je prijevoz putnika ili tereta između Republike Hrvatske i druge države,

»daljinar« je akt kojim se utvrđuju udaljenosti između autobusnih kolodvora odnosno autobusnih stajališta, _____________________________________________________________


71

»domaći prijevoznik« je fizička ili pravna osoba sa sjedištem/prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja ima licenciju za obavljanje prijevoza ili obavlja prijevoze za vlastite potrebe,

»dozvola za prijevoz« je akt određen Zakonom ili međunarodnim ugovorom, na temelju kojih se obavlja prijevoz,

»dozvola Europske konferencije ministara prometa« (CEMT) je multilateralna dozvola za obavljanje međunarodnoga cestovnog prijevoza tereta na području država članica CEMT-a, vozilima registriranim u jednoj od država članica CEMT-a,

»itinerar« je akt koji označava smjer kretanja vozila na liniji, »izvanredni prijevoz« je prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s

teretom premašuju propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno propisana osovinska opterećenja, »izvod licencije« je isprava koju izdaje izdavatelj licencije za svako pojedino vozilo, te sadrži podatke o: izdavatelju, prijevozniku, broju obrtnice odnosno matičnom broju sudskog registra, broju licencije i datumu važenja licencije, registarskoj oznaci, marki i tipu vozila, vrsti prijevoza koja se vozilom može obavljati, datumu izdavanja izvoda, žigu i potpisu,

»javni prijevoz« je prijevoz koji je pod istim uvjetima dostupan svim korisnicima prijevoznih usluga,

»kabotaža« je svaki prijevoz putnika ili tereta između pojedinih mjesta u Republici Hrvatskoj, koji obavlja strani prijevoznik,

»kritična dozvola« je dozvola na temelju koje je dopušten pristup i obavljanje prijevoza tereta u državi, za koju se na temelju praćenja korištenja dozvola, u određenom vremenskom razdoblju utvrdi, da je broj razmijenjenih dozvola manji od iskazanih potreba za prijevozom. Kritičnim dozvolama se smatraju i CEMT dozvole,

»licencija« je akt kojim se odobrava obavljanje djelatnosti prijevoza putnika ili tereta u unutarnjem i međunarodnom cestovnom prometu, odnosno, pružanje kolodvorskih usluga,

»licencija Zajednice« je akt kojim se odobrava obavljanje djelatnosti prijevoza putnika ili tereta u međunarodnom cestovnom prometu na teritoriju država članica Europske zajednice,

»nekritične dozvole« su dozvole na temelju kojih je dopušten pristup i obavljanje prijevoza tereta, a čiji broj zadovoljava potrebe domaćih prijevoznika,

_____________________________________________________________


72

»opći uvjeti prijevoza« je akt kojeg donosi prijevoznik, a kojim se utvrđuju uvjeti pod kojima se obavlja prijevoz (cjenik, ponašanje putnika, prijevoz životinja, prijevoz prtljage, ponašanje posade prema putnicima i dr.),

»prijevoz u cestovnom prometu« je svaki prijevoz putnika ili tereta, uključujući i vožnju praznog ili nenatovarenog vozila,

»prijevoz u unutarnjem cestovnom prometu« je prijevoz na teritoriju Republike Hrvatske,

»prijevoz u međunarodnom cestovnom prometu« je prijevoz između dvije ili više država,

»prijevoz iz ili za treće države« je prijevoz tereta ili putnika kojeg obavlja prijevoznik koji nema sjedište/prebivalište u državi u kojoj prijevoz započinje odnosno završava,

»prijevoz za vlastite potrebe« je prijevoz osoba ili tereta koji bez naknade obavljaju pravne ili fizičke osobe, radi zadovoljavanja proizvodnih ili uslužnih potreba u okviru svojih djelatnosti,

»prijevoznik« je domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja ima licenciju za obavljanje prijevoza u cestovnom prometu,

»prijevoznik Zajednice« je pravna ili fizička osoba, koja ima licenciju Zajednice za obavljanje prijevoza putnika ili tereta, ili obavlja prijevoz za vlastite potrebe, a ima sjedište/prebivalište u državi članici Europske zajednice,

»skup vozila« je sklop jednog vučnog vozila i najmanje jedne prikolice ili poluprikolice,

»teretni kolodvor« je objekt za prihvat i otpremanje teretnih motornih vozila koji mora ispunjavati uvjete propisane Zakonom,

»teretni list« je akt koji prati teret i mora sadržavati: datum i mjesto izdavanja, ime i prezime ili naziv pošiljatelja, te njegovu adresu, ime i prezime ili naziv prijevoznika, registarsku oznaku vozila, datum i mjesto utovara tereta, ime i prezime ili naziv primatelja i mjesto istovara, naznaku količine i vrste tereta, popis isprava koje se prilažu uz teretni list, prijevozne i druge troškove,

»tranzitni prijevoz« je prijevoz putnika ili tereta preko teritorija Republike Hrvatske bez ulaska ili izlaska putnika, odnosno utovara ili istovara robe u Republici Hrvatskoj,

»vozač vozila« je osoba koja ima srednju stručnu spremu u zanimanju vozač. _____________________________________________________________


73

Vozači autobusa i teretnih motornih vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3 500 kg, vozači autotaksi vozila, te vozači osobnih automobila (8+1) kojima se obavlja poseban linijski prijevoz, moraju imati srednju stručnu spremu za zanimanje vozača. Ova odredba se ne odnosi na osobe koje su na dan stupanja na snagu Zakona zatečene na poslovima vozača motornog vozila u cestovnom prometu.

Vozač teretnoga motornog vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3 500 kg mora imati navršenu 21 godinu.

Djelatnost cestovnoga prijevoza putnika i tereta može se obavljati vozilima mlađim od 18 godina. Ova odredba će se primjenjivati od 1. siječnja 2012. godine. Za obavljanje djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza putnika ili tereta u cestovnom prometu, pravna ili fizička osoba mora biti upisana u sudski, odnosno obrtni registar za obavljanje djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza, te imati licenciju.

Ministarstvo nadležno za promet (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) izdaje licenciju za obavljanje međunarodnog prijevoza putnika ili tereta u cestovnom prometu, i to za sljedeće vrste prijevoza:

* međunarodni prijevoz tereta u cestovnom prometu, * međunarodni prijevoz putnika u cestovnom prometu. Ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba

nadležno za poslove prometa, izdaje licenciju za obavljanje unutarnjeg prijevoza putnika i tereta za sljedeće vrste prijevoza:

* prijevoz tereta u unutarnjem cestovnom prometu, * prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu i * autotaksi prijevoz. Prijevoznik koji posjeduje licenciju za međunarodni prijevoz tereta i

putnika ne mora imati licenciju za unutarnji prijevoz. Licencija nije potrebna za sljedeće vrste prijevoza: 1. prijevoz pošte kao javne usluge, 2. prijevoz oštećenih vozila, odnosno vozila u kvaru, 3. prijevoz za vlastite potrebe,


74

4. prijevoz vozilima namijenjenim potrebama javne sigurnosti, obrane, zaštite od prirodnih i drugih nepogoda, kao i potrebama državnih tijela, medicinskih i humanitarnih prijevoza i prijevoza specijalnim vozilima koja su nakon proizvodnje bila prilagođena posebnim namjenama, i služe prijevozu za vlastite potrebe, te se njima ne može obavljati prijevoz putnika ili tereta jednako kao i neprilagođenim vozilima (npr. vozila za prijevoz pčela, putujuće knjižnice), što mora biti razvidno iz prometne dozvole,

5. prijevoz tereta vozilima ili skupom vozila čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3 500 kg,

6. prijevoz koji obavlja trgovačko društvo, javna ustanova, služba – vlastiti pogon koji osniva jedinica lokalne samouprave za obavljanje komunalnih djelatnosti.

Domaći prijevoznik može započeti obavljati one vrste prijevoza putnika ili tereta u unutarnjem ili međunarodnom cestovnom prometu, koji su navedeni u licenciji s danom njezine dostave, a pojedinim vozilom s danom dostave izvoda licencije za to vozilo. Vozač domaćega prijevoznika tijekom vožnje u vozilu mora imati:

1. izvod licencije za vozilo, 2. ugovor ili potvrdu o zaposlenju vozača, 3. putni list za povremeni i naizmjenični prijevoz putnika, 4. putni radni list za linijski prijevoz putnika, 5. teretni list za prijevoz tereta, 6. ugovor o podvozarstvu, 7. odgovarajuće dozvole koje se odnose na određenu vrstu prijevoza. Vozač prijevoznika dužan je na zahtjev nadležnog inspektora ili

ovlaštenog službenika Carinske uprave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Carinske uprave) dati na uvid sve isprave.

Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju prijevoz za vlastite potrebe, prije

početka obavljanja prijevoza dužne su se prijaviti izdavatelju licencije, koji ih upisuje u evidenciju prijevoznika za vlastite potrebe, osim za prijevoz tereta vozilima ili skupom vozila čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3.500 kg.

Prijevozi se mogu obavljati samo na temelju potvrde o prijavi prijevoza za vlastite potrebe koju osigurava izdavatelj licencije. _____________________________________________________________


75

Prilikom obavljanja prijevoza za vlastite potrebe vozač mora u vozilu imati:

1. potvrdu ili izvod potvrde o prijavi prijevoza za vlastite potrebe, 2. ugovor ili potvrdu o zaposlenom vozaču, 3. teretni list za vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3 500 kg, 4. putni list za prijevoz osoba u međunarodnom cestovnom prometu, 5. odgovarajuće dozvole. Prijevoz tereta u unutarnjem i međunarodnom cestovnom prometu

obavlja se kao javni prijevoz i kao prijevoz za vlastite potrebe. Javni prijevoz tereta jest prijevoz koji se obavlja uz naknadu, i za koji

se relacija, cijena i drugi prijevozni uvjeti određuju ugovorom između prijevoznika i naručitelja prijevoza.

Prijevozom tereta za vlastite potrebe smatra se prijevoz koji obavljaju pravne ili fizičke osobe bez naknade, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. teret koji se prevozi mora biti u vlasništvu pravne ili fizičke osobe ili prodan, kupljen, dat ili uzet u najam, proizveden, dopunjen ili popravljen od pravne ili fizičke osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe,

2. svrha puta mora biti prijevoz tereta do ili od pravne ili fizičke osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, te njegovo premještanje unutar ili izvan sjedišta pravne ili prebivališta fizičke osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe,

3. vozilima kojima se obavlja takav prijevoz moraju upravljati vozači zaposleni kod pravne ili fizičke osobe,

4. vozila moraju biti u vlasništvu, zakupu ili leasingu. Međunarodni prijevoz tereta obavlja se na temelju dozvole za

međunarodni prijevoz tereta, ukoliko međunarodnim ugovorom nije određeno da se prijevoz obavlja bez dozvole.

Djelatnost pružanja kolodvorskih usluga u teretnom prometu može obavljati za to registrirana pravna ili fizička osoba, koja ima u vlasništvu ili zakupu objekt teretnoga kolodvora i licenciju za obavljanje te djelatnosti.

Licenciju izdaje ured državne uprave nadležan za poslove prometa, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove prometa.

Uvjeti za dobivanje licencije su: * dobar ugled, * zaposlena osoba odgovorna za vođenje poslova kolodvora s

položenim ispitom o stručnoj osposobljenosti, _____________________________________________________________


76

* odgovarajuća površina za parkiranje vozila, u skladu s posebnim propisom,

* prostor i mehanizacija za pretovar tereta, * prostor za skladištenje tereta, * povezanost s najmanje još jednim vidom prometa, * prostor za carinske, otpremničke i agencijske poslove, * javna telefonska govornica. Teretni kolodvor obavlja prihvat i otpremanje, parkiranje i osiguranje

teretnih vozila i mora biti opremljen i osposobljen za prihvat, otpremu i carinjenje svih vrsta tereta.

28.1. Teret na vozilu

Vozilo se u prometu na cesti ne smije opteretiti iznad najveće dopuštene

mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja, utvrđenih posebnim propisom, ili preko najveće dopuštene mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja upisanog u prometnu dozvolu, ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste utvrđene prometnim znakom.

Teret na vozilu mora biti tako raspoređen, i prema potrebi pričvršćen i pokriven, da:

1) ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti,

2) ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom,

3) ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom,

4) ne stvara suvišnu buku i ne rasipa se po cesti, 5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje, registarske

pločice i druge propisane oznake na vozilu. Teret na vozilu ne smije premašiti najudaljeniju točku na prednjoj

strani vozila više od jedan metar. Teret koji se prevozi na vozilu i priključnom vozilu može premašiti

najudaljeniju točku na stražnjoj strani vozila najviše za jednu šestinu svoje duljine koja je kao kontinuirani teret oslonjena na tovarni prostor. _____________________________________________________________


77

Ako se teret prevozi u kombinaciji koja se sastoji od vučnoga vozila i jednoosovinske prikolice, pod duljinom vozila razumijeva se ukupna duljina vučnoga vozila i prikolice.

Ako teret premašuje više od jednoga

metra najudaljenije točke na stražnjoj strani vozila, njegova najizbočenija točka mora biti označena crvenom tkaninom. Najizbočenija točka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priključnim vozilom mora biti označena pločom kvadratnog oblika, dimenzija 50 x 50 cm, obojenom naizmjeničnim kosim trakama reflektirajuće narančaste i bijele boje, postavljenom okomito na uzdužnu os vozila.

Noću, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, najizbočenija točka na teretu koji se prevozi vozilom mora biti označena:

1) svjetlom i reflektirajućom tvari crvene boje, 2) kad teret na motornom ili priključnom vozilu više od 20 cm bočno

premašuje vanjski rub prednjega ili stražnjeg svjetla za označavanje vozila – svjetlom i katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo, a sa stražnje crveno svjetlo.

28.2. Izvanredan prijevoz Terete velikih dimenzija, koji premašuju dopuštene mjere širine, visine

ili mase, prevoze vozila obilježena posebnim znakovima. Prijevoz se organizira uz pratnju vozila s upaljenim žutim rotacijskim

svjetlima. _____________________________________________________________


78

Prateće se vozilo kreće ispred vozila sa specijalnim teretom, a ako se specijalni teret prevozi autocestom, prateće se vozilo mora kretati iza njega.

28.3. Prijevoz opasnih tvari

Za prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu koriste se vozila koja su

za to posebno konstruirana i opremljena, te obilježena. Detaljno se o prijevozu govori u Europskom sporazumu o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari s pripadajućim dodacima (ADR), Zakonu o prijevozu opasnih tvari (objavljenom u Narodnim novinama broj 97/93 i 34/95) Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu opasnih tvari (objavljenom u Narodnim novinama broj 151/03) te u Pravilniku o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (objavljenom u Narodnim novinama broj 53/06).

Tim se aktima propisuju: 1. uvjeti za prijevoz opasnih tvari u pojedinim vrstama prometa, 2. dužnosti osoba koje sudjeluju u prijevozu, 3. uvjeti za ambalažu i vozila, 4. uvjeti imenovanja sigurnosnih savjetnika, 5. prava i dužnosti, nadležnost i uvjeti za provođenje osposobljavanja osoba koje sudjeluju u prijevozu, 6. nadležnost državnih tijela u vezi s tim prijevozom, te 7. nadzor nad obavljanjem prijevoza.

Opasne tvari su one tvari ili predmeti na koje se odnose određene zabrane ili ograničenja pri prijevozu, a dijele se na:

Klasa 1. Eksplozivne tvari i predmeti: 1.1. tvari i predmeti kod kojih postoji opasnost od masovne eksplozije,


79

1.2. tvari i predmeti kod kojih postoji opasnost od »ispaljivanja«, ali ne masovne eksplozije,

1.3. tvari i predmeti kod kojih postoji opasnost zapaljenja i manja eksplozivna opasnost ili »ispaljivanje«, ali ne opasnost od masovne eksplozije,

1.4. tvari i predmeti koji ne predstavljaju značajnu opasnost, 1.5. vrlo neosjetljive tvari kod kojih postoji opasnost od masovne

eksplozije, 1.6. ekstremno neosjetljive tvari kod kojih ne postoji opasnost od

masovne eksplozije. Klasa 2. Plinovi: * stlačeni (potpuno plinoviti pri –500C), * ukapljeni (djelomično tekući iznad –500C), * ohlađeno ukapljeni (djelomično tekući pri niskim temperaturama), * plinovi u otopini (rastopljeni u tekućem otapalu), * aerosolni sprejevi, * ostali predmeti koji sadrže plinove pod tlakom, * plinovi koji nisu pod tlakom, ali su predmet posebnih zahtjeva (uzorci

plinova). Klasa 3. Zapaljive tekućine. Klasa 4.1. Zapaljive krute tvari, samoreagirajuće tvari (krute, tekuće),

kruti destabilizirajući eksplozivi, Klasa 4.2. Spontano zapaljive tvari (krute, tekuće), Klasa 4.3. Tvari koje u kontaktu s vodom stvaraju zapaljive plinove. Klasa 5.1. Oksidirajuće tvari, Klasa 5.2. Organski peroksidi. Klasa 6.1. Otrovne tvari, Klasa 6.2. Infektivne tvari. Klasa 7. Radioaktivne tvari. Klasa 8. Nagrizajuće tvari. Klasa 9. Razne opasne tvari i predmeti Pojedini pojmovi koji se koriste u prijevozu opasnih tvari imaju

sljedeća značenja: _____________________________________________________________


80

1. »AT« je oznaka vozila namijenjenih prijevozu opasnih tvari u kontejnerskim spremnicima, prenosivim spremnicima ili MEGC-ijima čija je zapremnina veća od 3 m3, u fiksnim ili izgradnim spremnicima čija je zapremnina veća od 1 m3, ili u baterijskim vozilima čija je zapremnina veća od 1 m3 a ne spadaju u tip FL vozila,

2. »baterijsko vozilo« je vozilo koje sadrži određene elemente međusobno spojene s glavnom sabirnom cijevi i trajno učvršćene na transportnu jedinicu. Elementi baterijskog vozila su: tlačni cilindri (tlačne boce); tube; snopovi cilindara (okviri); tlačne bačve kao i spremnici namijenjeni prijevozu plinova klase 2 zapremnine veće od 450 litara,

3. »cestovni prijevoz rasutih tereta« je prijevoz nepakiranih krutina ili prah ili predmet u vozilu ili kontejneru. Izraz se ne koristi za pakiranu robu kao ni za tvari koje se prevoze u spremnicima,

4. »izgradni spremnik« je spremnik, spremnik-kontejner ili element baterijskog vozila kapaciteta većeg od 450 litara u kojemu se ne smiju prevoziti lomljive tvari,

5. »EX/II« je oznaka vozila namijenjenih prijevozu eksplozivnih tvari i predmeta klase 1,

6. »EX/III« je oznaka vozila namijenjenih prijevozu eksplozivnih tvari i predmeta klase 1, na koja se postavljaju stroži zahtjevi nego na EX/II tip vozila,

7. »fiksni spremnik« je spremnik zapremnine veće od 1 000 litara trajno pričvršćen na vozilo s kojim tvori vozilo cisternu,

8. »FL« je oznaka vozila namijenjenih prijevozu tekućina čije plamište ne prelazi 61°C (s izuzećem dizel goriva koje odgovara normi EN 590: 1993, plinskog ulja i lakog lož-ulja identifikacijskog broja 1202 s plamištem kako ga određuje norma EN 590: 1993) ili zapaljivih plinova u: kontejnerskim spremnicima, prenosivim spremnicima ili MEGC-ijima zapremnine veće od 3 m3, učvršćenim ili izgradnim spremnicima zapremnine veće od 1 m3 ili baterijskim vozilima zapremnine veće od 1 m3, a namijenjenih prijevozu zapaljivih plinova,

9. »izgradni spremnici« su spremnici zapremnine veće od 450 litara, koje se ne može svrstati u fiksne spremnike, prenosive spremnike, kontejnerske spremnike kao ni u elemente baterijskog vozila i koji nisu trajno pričvršćeni za vozilo,

10. »kompletno vozilo« je vozilo pripravno za prijevoz opasnih tvari, 11. »kontejner« je transportna naprava:


81

* trajnih značajki i dostatno snažne građe da se može višekratno koristiti,

* posebno konstruirana za lak prijevoz robe na jedan ili više transportnih načina a bez oštećivanja tereta,

* opremljen napravama za lagano naslagivanje i rukovanje, posebno prikladan i višenačinskom transportu,

* tako konstruiran da se lako puni ili prazni, 12. »kontejner s ceradom« je otvoreni kontejner s ceradom za zaštitu

tereta, 13. »kontejnerski spremnik« je transportna naprava koja odgovara

definiciji kontejnera i odnosi se na ljusku s opremom uključujući i opremu za manipulaciju, a koja je namijenjena prijevozu (prijenosu) plinova, tekućina, praškastih ili granuliranih tvari i čija zapremnina je iznad 450 litara,

14. »listice opasnosti« su pločice ili naljepnice u obliku romba a služe za označavanje pojedinih klasa opasnih tvari,

15. »male količine opasnih tvari« su opasne tvari za koje postoji ublaženi oblik prijevoza, a definirane su odredbama ADR-a, RID-a i ADN,

16. »mali kontejner« je kontejner zapremnine manje od 1 m3 i ne veći od 3 m3,

17. »MEGC« je skupina elemenata međusobno spojenih glavnom sabirnom cijevi i učvršćenih okvirom. Elementi MEGC-ija su: tlačni cilindri (tlačne boce); tube; snopovi cilindara (okviri); tlačne bačve kao i spremnici namijenjeni prijevozu plinova klase 2 zapremnine veće od 450 litara,

18. »ograničene količine opasnih tvari« su količine tvari upakirane i obilježene na način propisan odredbama ADR-a, pri prijevozu kojih postoje značajna izuzeća,

19. »OX« je oznaka vozila namijenjenih prijevozu vodikovog peroksida stabiliziranog ili vodikovog peroksida stabiliziranog i u vodi otopljenog s više od 60% vodikovog peroksida (klase 5.1, UN br. 2015) i to u kontejnerskim spremnicima ili prenosivim spremnicima zapremnina većih od 3 m3, kao i u fiksnim ili izgradnim spremnicima zapremnine veće od 1 m3,

20. »osnovno vozilo« označuje šasiju s kabinom (teretno motorno vozilo bez nadogradnje), tegljač za poluprikolicu, šasiju (podvozje bez nadogradnje) priključnog vozila ili priključno vozilo sa samonosivom konstrukcijom, _____________________________________________________________


82

21. »otvoreni kontejner« je kontejner otvorenog krova ili kontejnerska platforma (paleta),

22. »plin« je tvar koja: * pri 500C ima tlak para veći od 300 kPa (3 bara), ili * je potpuno plinovita pri 200C pri normalnom tlaku od 101,3 kPa, 23. »pokriveno vozilo« je otvoreno vozilo s prekrivalom koje zaštićuje

teret koji se prevozi, 24. »prenosivi spremnik« je multimodalni spremnik zapremnine veće

od 450 litara a namijenjen prijevozu tvari koje spadaju u klase od 3 do 9. Prenosivi spremnik se mora puniti i prazniti bez skidanja konstrukcijske opreme i može se podizati i spuštati na vozilo pomoću prikladnih mehaničih naprava te mora biti opremljen s prikladnim postoljem zahvatnim mehaničkim napravama

25. »sigurnosni savjetnik« je osoba koja ima valjano uvjerenje o stručnom usavršavanju za obavljanje poslova vezanih uz prijevoz, pakiranje, punjenje, istovar i pražnjenje opasnih tvari, a što je propisano odredbama ADR-a, RID-a i ADN-a,

26. »spremnik« je ljuska s radnom i konstrukcijskom opremom, a obuhvaća kontejnerske spremnike, portabl spremnike, izgradne ili fiksne spremnike te spremnike kao elemente baterijskih vozila ili MEGC- ija,

27. »tekućina« je tvar kojoj tlak para pri 500C nije veći od 300 kPa (3 bara) i koja nije potpuno plinovita na 200C i 101,3 kPa, i koja:

a) ima talište ili točku početnog taljenja pri 200C ili manje, pri tlaku od 101,3 kPa, ili

b) je tekuća sukladno ASTM D 4359-90 Ispitnoj metodi, ili c) nije tjestasta prema kriterijima primijenjenog testa fluiditeta, 28. »tlačne bačve« su zavarene prenosive tlačne posude zapremnine

veće od 150 litara ali ne i veće od 1000 litara, 29. »tlačni cilindri« su transportne tlačne posude čija zapremnina ne

prelazi 150 litara, 30. »transportna jedinica« je motorno vozilo bez priključnog vozila ili

skup vozila koji se sastoji od motornog vozila i priključnog vozila, 31. »tuba« je izraz koji se pojavljuje samo kod klase 2 a odnosi se na

bešavnu, tlačnu a prenosivu posudu zapremnine veće od 150 litara ali ne veće od 5000 litara,

32. »Ugovorna strana« je svaka država potpisnica ADR Sporazuma, _____________________________________________________________


83

33. »UN broj« je četveroznamenkasti identifikacijski broj tvari ili predmeta prema Predlošku odredbi UN-a,

34. »veliki kontejner« je: * kontejner sa zapremninom većom od 3 m3, * takve veličine da površina koju zatvaraju četiri gornja vanjska ugla

najmanje 14 m2 ili najmanje 7 m2 ukoliko postoje gornje ugaone armature, 35. »vozilo cisterna« je vozilo napravljeno za prijevoz tekućina,

plinova, praškastih ili granuliranih tvari koje se sastoji od jednog ili više fiksno pričvršćenih spremnika,

36. »vozilo s ceradom« je otvoreno vozilo s ceradom za zaštitu tereta, 37. »vozilo s krutim stjenkama teretnog prostora (furgon)« je vozilo

čiji je teretni prostor u cjelini zatvoren krutim stjenkama, 38. »vozilo s otvorenim teretnim prostorom« je vozilo s platformom za

teret bez nadogradnje ili vozilo koje osim same platforme ima i stranice teretnog prostora,

39. »zapakirani teret« je završni produkt pakirne operacije koji se sastoji od pakiranja ili velikih pakiranja (plinske posude kao i predmeti koji zbog svoje veličine, mase ili konfiguracije mogu biti prevoženi nezapakirani ili prevoženi u postoljima, sanducima ili zahvatnim napravama),

40. »zatvoreni kontejner« je potpuno ostrančen kontejner s krutim krovom, podnicom i stranicama. Izraz uključuje i kontejnere s otvorenim krovom koji se za vrijeme transporta može zatvoriti.

_____________________________________________________________


84

28.4. Sigurnosni savjetnik i osobe koje sudjeluju u prijevozu opasnih tvari

Pravne osobe i obrtnici sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, čija djelatnost obuhvaća prijevoz opasnih tvari u željezničkom i cestovnom prometu i unutarnjoj plovidbi, odnosno s tim povezano pakiranje, utovar, punjenje, prijevoz, pražnjenje i istovar, moraju imati najmanje jednoga sigurnosnog savjetnika za prijevoz opasnih tvari.

Osnovne zadaće sigurnosnog savjetnika su: * nadgledanje, provedba i usklađivanje općih akata pravnih osoba i

obrtnika s propisima koji uređuju prijevoz opasnih tvari, * savjetovanje uprave trgovačkih društava i obrtnika u vezi s

prijevozom opasnih tvari, * praćenje osposobljavanja drugih zaposlenika koji sudjeluju u procesu

prijevoza opasnih tvari pri pravnoj osobi i kod obrtnika, i vođenje evidencije o osposobljenim djelatnicima,

* predlaganje posebnih mjera za sprečavanje akcidenata ili težih kršenja propisa,

* izrada izvještaja o akcidentima tijekom prijevoza opasnih tvari, * izrada godišnjeg izvještaja i drugih uputa. Detaljnije se o sigurnosnim savjetnicima govori u Pravilniku o

sigurnosnom savjetniku (objavljenom u Narodnim novinama broj 144/05). U njemu se utvrđuju: glavne zadaće sigurnosnih savjetnika, uvjeti za stjecanje statusa sigurnosnog savjetnika, ovlasti za tijela koja mogu provoditi obuku i provjeru znanja sigurnosnih savjetnika, sadržaj, izgled i rok valjanosti potvrde o obučenosti sigurnosnog savjetnika.

Osoba koja upravlja prijevoznim sredstvom kojim se prevoze opasne tvari dužna je posjedovati ispravu o prijevozu opasnih tvari, potvrdu o sposobnosti prijevoznoga sredstva za prijevoz određenih opasnih tvari, potvrdu (certifikat) o stručnoj osposobljenosti za upravljanje tim prijevoznim sredstvom i pisane upute o posebnim mjerama sigurnosti, osim za prijevoz opasnih tvari u unutarnjoj plovidbi.

Opasnim tvarima mogu rukovati samo punoljetne, za to stručno osposobljene osobe.

Opasne tvari mogu prevoziti samo za to stručno osposobljene osobe koje su navršile 21 godinu života. _____________________________________________________________


85

Osobe koje nisu osposobljene za rukovanje opasnim tvarima mogu samo prenositi, utovarivati, istovarivati ili pretovarivati opasne tvari, ako su prije toga upoznate s načinom rada, opasnostima i sigurnosnim mjerama na radu, i to pod vodstvom i nadzorom osobe stručno osposobljene za rukovanje opasnim tvarima.

PAZI, VAŽNO! Ispale ili na bilo koji način pri prijevozu prosute opasne tvari

prijevoznik je dužan osigurati, prikupiti i odstraniti, odnosno smjestiti na za to određenim mjestima ili ih na drugi način učiniti bezopasnima, i o tomu obavijestiti najbližu policijsku upravu, odnosno postaju, a prema potrebi i najbliže tijelo sanitarne inspekcije.

28.5. Obilježavanje vozila koja prevoze opasne tvari

Na prednjoj i stražnjoj lijevoj strani vozilo koje prevozi opasne tvari

obilježeno je reflektirajućom narančastom pravokutnom pločom s crnim rubom. Može biti obilježeno i odgovarajućom listicom.

Ako se na ploči za obilježavanje vozila koje

prevozi opasne tvari nalazi ploča, gornji se brojevi odnose na vrstu i stupanj opasnosti, a donji na vrstu opasne tvari. Ove su oznake vrlo važne u slučaju nesreće, jer se prema njima može i mora postupati. Npr. oznaka "X" u gornjem redu znači da se opasna tvar ne smije dovesti u kontakt s vodom. Dakle, za eventualno gašenje mora se upotrijebiti odgovarajući prah ili pjena. Na gornjem dijelu ploče istaknute su opasnosti označene brojevima: broj 2 – označava mogućnost izlaženja plina, broj 3 – označava upaljivost plina ili tekućine, broj 4 – označava upaljivost krute tvari, broj 5 – označava oksidirajuće učinke (gorljivost), broj 6 – označava otrovnost, _____________________________________________________________


86

broj 8 – označava korozivnost broj 9 – označava mogućnost spontanih jakih reakcija. PAZI! Dva jednaka broja na gornjem dijelu ploče označavaju povećanu opasnost. Primjeri: broj 20 - inertan plin; broj 23 - upaljiv plin; broj 30 - upaljiva tekućina; broj 33 - vrlo upaljiva tekućina; broj 236 - vrlo otrovan plin; broj 663 - vrlo otrovna i upaljiva tvar; broj X886 - vrlo korozivna tvar koja opasno reagira s vodom.

Neke listice opasnosti

1 – opasnost od eksplozije; 2 – opasnost od požara oksidirajućih tvari ili

organskih peroksida; 3 – opasnost od požara (tvrde upaljive tvari); 4 – opasnost od požara (tekuće upaljive tvari); 5 – opasnost samozapaljenja; 6 – opasnost nastajanja upaljivog plina u dodiru s vodom; 7 – opasnost trovanja; 8 – opasnost zdravlju (škodljive tvari); 9 – opasnost od nagrizanja; 10 – opasnost od zračenja (I. stupanj); 11 – opasnost od zračenja (II. stupanj); 12 – opasnost od zračenja (III. stupanj). _____________________________________________________________


87

29. Prijevoz osoba vozilima

U ili na vozilu u prometu na cesti smije se prevoziti onoliko osoba koliko ima ugrađenih sjedala, odnosno koliko je upisano u prometnoj dozvoli.

Vozač ne smije prevoziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne može otvoriti iznutra, osim u vozilima unutarnjih poslova, oružanih snaga i tijela za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, i to samo za službene potrebe.

Osoba koja se prevozi vozilom ne smije ni na koji način ometati vozača u upravljanju vozilom, niti utjecati na vozača da upravlja vozilom na način kojim se smanjuje sigurnost prometa.

Vozač i putnici dužni su, tijekom vožnje u motornom vozilu, na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, koristiti pojaseve onako kako je odredio proizvođač.

Za vrijeme kretanja u vozilo se ne smije uskakati, iskakati, otvarati vrata, naginjati se izvan njega i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima.

Iznimno, na vanjskim se dijelovima mogu voziti osobe koje obavljaju poslove na vozilima vatrogasne službe, komunalne djelatnosti i elektrodispečerske službe, ako postoje ugrađene platforme za stajanje i držači, i ako se ne kreću brzinom većom od 30 km na sat.

Na teretnom automobilu u prostoru za smještaj tereta, ili na priključnom vozilu koje vuče traktor, može se prevoziti najviše pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta, ili obavljaju druge radove. Osobe koje nisu navršile 14 godina na navedenim se vozilima smiju prevoziti samo uz pratnju punoljetne osobe.

Na teretnom automobilu u prostoru za smještaj tereta, ili na priključnom vozilu koje vuče traktor, može se uz odobrenje prevoziti više od pet osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove: radnici od mjesta stanovanja do radnoga mjesta i obratno, te s jednoga radnog mjesta na drugo. Prijevoz osoba može se odobriti i u drugim opravdanim slučajevima. _____________________________________________________________


88

Teretni automobil kojim se prevoze osobe u prostoru za smještaj tereta uz odobrenje mora imati:

* sjedala pričvršćena za karoseriju široka najmanje 45 cm, * stranicu na stražnjoj strani karoserije visoku najmanje 120 cm, * čvrst vanjski naslon visok najmanje 120 cm na stražnjim sjedalima i sjedalima uzduž ruba karoserije ako su njezine stranice niže od 120 cm, * nosač cerade i ceradu s dva otvora za prozračivanje, jedan na prednjoj, a drugi na stražnjoj strani, te stepenice za ulazak i izlazak osoba. Ispunjavanje ovih uvjeta i broj osoba koje se mogu prevoziti utvrđuje

stanica za tehnički pregled vozila. Odobrenje za prijevoz osoba izdaje policijska uprava, odnosno postaja,

na čijem području prijevoz počinje. Odobrenje nije potrebno kad se prijevoz obavlja radi pružanja hitne

pomoći pri spašavanju ljudi i imovine ili kad se obavlja vozilima unutarnjih poslova ili oružanih snaga.

Odobrenje važi najdulje šest mjeseci, a vozač ga mora imati uza se i pokazati na zahtjev ovlaštene službene osobe.

U prometu na cesti zabranjeno je prevoziti osobe: 1) teretnim automobilom kojemu tovarni sanduk nema stranice, 2) vozilom s automatskim istovarivačem, 3) priključnim vozilom za prijevoz tereta koje vuče teretni automobil, 4) prikolicom za stanovanje (kamp-prikolica), 5) priključnim vozilom koje vuče traktor, kad vuče više od jednoga

priključnog vozila, osim u slučaju turističkog vlaka).

Osobe koje se prevoze teretnim automobilom u prostoru za smještaj tereta, ili priključnim vozilom koje

vuče traktor, ili radnim strojem, ne smiju stajati u vozilu, sjediti na stranicama, na nestabilnom teretu

ili na teretu koji prelazi visinu stranica vozila.

_____________________________________________________________


89

30. Pokusne vožnje Za pokusne vožnje pri kojima se, radi ispitivanja svojstava

proizvedenih ili preinačenih motornih vozila, mora odstupiti od pojedinih odredaba o sigurnosti prometa na cestama, potrebno je odobrenje.

Odobrenje izdaje policijska uprava, odnosno postaja na čijem području vožnja počinje.

VI. DUŽNOSTI U SLUČAJU PROMETNE NESREĆE

Osoba koja se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nesreće u kojoj ima ozlijeđenih dužna je ozlijeđenima pružiti pomoć.

Sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život, ili je

ozlijeđen, ili je nastala veća materijalna šteta, dužan je: 1) ostati na mjestu nesreće, ali se može privremeno udaljiti samo radi

pružanja pomoći ozlijeđenim osobama, ili ako mu je samome potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije,

2) poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nesreće, i da se omogući normalan tok prometa, te nastojati da se stanje na mjestu nesreće ne mijenja i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa,

3) o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili postaju, vratiti se na mjesto nesreće i pričekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid.

Pravna ili fizička osoba, obaviještena o prometnoj nesreći u kojoj je

neka osoba ozlijeđena, dužna je o tome odmah obavijestiti najbližu zdravstvenu ustanovu i policijsku upravu, odnosno postaju.

Vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana manja

materijalna šteta na vozilima, dužni su odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. _____________________________________________________________


90

Vozači ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima.

U slučaju prometne nesreće s manjom materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan tome vlasniku ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.

Vozač koji je vozilom sudjelovao u prometnoj nesreći u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih, ili druga osoba koja je neposredno sudjelovala u takvoj nesreći, imaju pravo tražiti osobne podatke i adresu od osoba koje su nazočile nesreći.

Vozač koji se zatekne ili naiđe na mjesto prometne nesreće dužan je na zahtjev ovlaštene osobe prevesti ozlijeđenu osobu do najbliže zdravstvene ustanove.

Vozač je dužan pružiti pomoć ozlijeđenima i prije dolaska ovlaštene osobe, osim ako se nesreća dogodila na mjestu na kojemu se može očekivati brzi dolazak vozila hitne pomoći ili ako vozač zaključi da se nestručnim i neodgovarajućim načinom prijevoza stanje ozlijeđenih može pogoršati.

Ako osoba ozlijeđena u prometnoj nesreći umre od zadobivenih ozljeda, zdravstvena je ustanova dužna o tome odmah obavijestiti policijsku upravu, odnosno postaju na čijem se području nesreća dogodila.

Ako je vozilo zbog prometne nesreće onesposobljeno za daljnje

kretanje cestom, vozač ili vlasnik, odnosno korisnik vozila dužan je vozilo, teret, stvari ili drugi materijal rasut po cesti ukloniti s kolnika, kad to naredi ili dopusti ovlaštena osoba koja obavlja očevid.

Ako vozač ili vlasnik, odnosno korisnik vozila nije u stanju vozilo, teret

ili druge stvari ukloniti s ceste, ovlaštena osoba koja se zatekne na mjestu nesreće ili na mjestu gdje se nalazi neispravno vozilo naredit će organizaciji nadležnoj za održavanje cesta da vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal s kolnika skloni na sigurno mjesto. _____________________________________________________________


91

Organizacija nadležna za održavanje cesta, odnosno pravna osoba s kojom je upravno tijelo nadležno za održavanje cesta sklopilo ugovor za uklanjanje vozila, dužna je hitno poduzeti sve potrebne mjere za uklanjanje i čuvanje vozila s teretom, stvari ili drugoga rasutog materijala s kolnika, i osigurati prohodnost ceste.

Troškove uklanjanja i čuvanja vozila, tereta, stvari ili drugog materijala i poduzimanje ostalih odgovarajućih mjera iz stavka 4 ovoga članka snosi organizacija nadležna za održavanje cesta, a oni imaju pravo na naknadu od onoga tko je nesreću prouzročio.

Policijski službenik koji obavlja očevid prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, podvrgnut će neposredne sudionike nesreće ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata umjerenih prema propisima o mjerilima i mjeriteljskim uvjetima, radi provjere imaju li u organizmu alkohola ili opojnih droga.

Ako se tim ispitivanjem utvrdi da vozač – neposredni sudionik nesreće – u organizmu ima alkohola ili droga, a to poriče, policijski će ga službenik odvesti u zdravstvenu ustanovu na liječnički pregled, te na uzimanje krvi i urina radi analize.

Ako u prometnoj nesreći ima ozlijeđenih, policijski službenik koji obavlja očevid podvrgnut će neposredne sudionike nesreće ispitivanju na alkoholiziranost ili opojne droge. Ako se tim ispitivanjem utvrdi da vozači, neposredni sudionici prometne nesreće, imaju u organizmu alkohola ili opojnih droga, policijski će službenik odrediti liječnički pregled i uzimanje krvi i urina radi analize.

Ako u prometnoj nesreći ima poginulih, policijski službenik koji obavlja očevid odredit će da se vozačima, neposrednim sudionicima nesreće, uzme krv i urin kako bi se utvrdilo imaju li u organizmu alkohola ili opojnih droga, a drugim sudionicima nesreće odredit će to tek nakon što se odgovarajućim sredstvima ili napravama ili stručnim pregledom utvrdi prisutnost alkohola ili opojnih droga u organizmu.

Osobe koje su sudjelovale u prometnoj nesreći ne smiju, od trenutka nastanka prometne nesreće pa dok se nad njima ne provede postupak ispitivanja, uzimati alkoholna pića, opojne droge ni lijekove na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje. _____________________________________________________________


92

Policijski službenici dužni su izaći na mjesto prometne nesreće o kojoj su obaviješteni.

Policijski službenik koji obavlja očevid dužan je organizirati popis imovine što je na mjestu događaja ostavlja osoba poginula ili teže ozlijeđena u prometnoj nesreći, obavijestiti organizaciju koja uklanja vozila i stvari s ceste ili zainteresiranu osobu, i pružiti pomoć pri zaštiti imovine ako na mjestu događaja nema osobe koja tu imovinu može preuzeti.

VII. SPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA CESTAMA

Sportske i druge priredbe ili slične aktivnosti na cesti ne smiju se

održavati bez odobrenja koje izdaje policijska uprava na čijem se području održava priredba ili obavlja aktivnost.

VIII. OGRANIČENJE PROMETA

Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim vozilom.

Zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kad je kolnik prekriven snijegom ili je na njemu poledica.

U zimskim uvjetima, autobusi i

teretni automobili moraju, barem na jednoj pogonskoj osovini, imati lance za snijeg. Osobni automobili moraju biti opremljeni propisanom zimskom opremom. Iznimno, ministar nadležan za poslove prometa može u određeno vrijeme i na određenoj cesti ili dijelu ceste propisati obvezno posjedovanje zimske opreme za pojedine vrste i kategorije vozila, bez obzira postoje li na tim cestama zimski uvjeti. _____________________________________________________________


93

Ministar nadležan za poslove prometa u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove može na pojedinoj cesti ili dijelu ceste, u određene dane ili u određenom vremenskom razmaku, propisati zabranu ili ograničenje prometa svih ili nekih vrsta vozila, ograničiti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane ili ograničenja neophodni radi sprečavanja ili uklanjanja opasnosti za sudionike u prometu, ili ako to stvara uvjete neometanog prometa, odnosno ako se može opravdano očekivati da će promet biti osobito gust ili otežan.

IX. VOZAČI 1. Uvjeti za upravljanje vozilima

Motornim vozilom i tramvajem u prometu na cesti može samostalno

upravljati samo osoba koja ima valjanu vozačku dozvolu, inozemnu vozačku dozvolu ili međunarodnu vozačku dozvolu.

Vozač je dužan, za vrijeme upravljanja motornim vozilom i tramvajem, koristiti se pomagalima upisanim u vozačku dozvolu.

Vozač motornoga vozila za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge uređaje ako to umanjuje mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja motornim vozilom. Mobitel se za vrijeme vožnje može koristiti uz napravu koja omogućava telefoniranje bez upotrebe ruku.

Vozač i instruktor vožnje ne smiju upravljati niti početi upravljati vozilom na cesti ako u organizmu imaju alkohola ili opojnih droga.

Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina, mjerenjem količine alkohola u litri izdahnuta zraka, liječničkim pregledom i drugim metodama i napravama. Smatrat će se da vozač u organizmu ima opojnih droga ako se njihova prisutnost utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima, liječničkim pregledom ili analizom krvi ili krvi i urina.

Smatrat će se da je vozač počeo upravljati vozilom ako ga je pokrenuo s mjesta. _____________________________________________________________


94

2. Osposobljavanje kandidata za vozače

Osposobljavanje kandidata za vozače je djelatnost koja se obavlja u općem interesu, a pretpostavlja jedinstven nastavni proces koji se provodi prema propisanom programu.

Program obuhvaća nastavne predmete: Prometni propisi i sigurnosna pravila, Upravljanje vozilom i Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći.

Osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnih predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila, Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći i Upravljanje vozilom, organiziraju autoškole.

Osposobljavanje kandidata za vozače iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći provode Hrvatski crveni križ i zdravstvene ustanove za pružanje prve pomoći koje ovlasti ministarstvo nadležno za zdravstvo.

Program, provedbu programa, uvjete i način osposobljavanja kandidata za vozače propisuje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove uz suglasnost s ministrom nadležnim za poslove prometa.

Osoba može pristupiti osposobljavanju za vozača vozila

određene kategorije najranije šest mjeseci prije nego što navrši

godine propisane za izdavanje vozačke dozvole za upravljanje vozilom određene kategorije.

Kandidat za vozača može i prije položenoga vozačkog ispita upravljati na cesti vozilom one kategorije za koju se osposobljava, za vrijeme dok se osposobljava, ako vozilom upravlja pod nadzorom instruktora vožnje.

Za vrijeme upravljanja vozilom kandidat za vozača mora uza se imati Knjižicu kandidata za vozača i uvjerenje o tjelesnoj i duševnoj sposobnosti za upravljanje vozilom, te ih je dužan pokazati na zahtjev policijskog službenika i ovlaštenog nadzornika. Detaljno se o osposobljavanju kandidata za vozače, provođenju vozačkih ispita i drugim važnim elementima za osposobljavanje kandidata _____________________________________________________________


95

govori u podzakonskim aktima koji su doneseni na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama, krajem 2004. i početkom 2005. godine. Najvažniji su akti Pravilnik o osposobljavanju kandidata za vozače i Pravilnik o vozačkim ispitima.

Za vrijeme osposobljavanja za vozača kandidat na cesti ne smije voziti brzinom većom od 80 km na sat, na cesti namijenjenoj isključivo prometu motornih vozila brzinom većom od 100 km na sat, odnosno 120 km na sat na autocesti.

3. Vozački ispiti i provjera osposobljenosti

Vozački ispit provodi se u ispitnim centrima koje određuje ministar

nadležan za unutarnje poslove na prijedlog ovlaštene stručne organizacije. Polagati ga može samo kandidat za vozača koji je završio

osposobljavanje po propisanom programu, ako je navršio godine potrebne za izdavanje vozačke dozvole za kategoriju za koju se osposobio. Polaganje vozačkog ispita kandidat prijavljuje ovlaštenoj stručnoj organizaciji.

1) Kandidat za vozača motornih vozila C i H kategorije smije polagati

vozački ispit ako posjeduje važeću vozačku dozvolu za vožnju motornih vozila B kategorije najmanje godinu dana.

2) Kandidat za vozača motornih vozila D i D+E kategorije smije polagati vozački ispit ako ima važeću vozačku dozvolu za vožnju motornih vozila C kategorije najmanje dvije godine.

3) Kandidat za vozača skupine vozila B+E, C1+E i C+E kategorije smije polagati vozački ispit ako ima važeću vozačku dozvolu za kategoriju u koju spada vučno vozilo najmanje godinu dana. Vozački ispit čini jedinstvenu cjelinu i sastoji se od nastavnih predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila, Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći i Upravljanje vozilom. Ispit iz pojedinoga nastavnog predmeta provodi ovlašteni ispitivač koji ima dopuštenje (licenciju) ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Rezultati ispita upisuju se u Knjižicu kandidata za vozača. _____________________________________________________________


96

4. Stjecanje prava na upravljanje vozilima

Osoba može steći pravo na samostalno upravljanje vozilom određene kategorije ako je:

1. duševno i tjelesno sposobna upravljati vozilom određene kategorije, 2. navršila minimalnu dob za upravljanje vozilom određene kategorije, 3. položila vozački ispit za upravljanje vozilom određene kategorije, te 4. ako joj odlukom nadležnog tijela nije zabranjeno upravljanje

vozilom. Minimalna dob za upravljanje vozilom pojedine kategorije je: *navršenih 16 godina za upravljanje vozilima M, A1, F i G kategorije, *navršenih 18 godina za upravljanje vozilima A, B i C1 kategorije, *navršenih 19 godina za upravljanje vozilima B+E, C i C1+E

kategorije, *navršenih 20 godina za upravljanje vozilima C+E kategorije, *navršena 21 godina za upravljanje vozilima D, D+E i H kategorije. Ministar nadležan za unutarnje poslove, uz suglasnost ministra

nadležnoga za poslove obrazovanja, propisat će posebne uvjete glede dobnih granica za početak osposobljavanja, te uvjete za upravljanje vozilima C1 i C kategorije za učenike srednjih prometnih i drugih strukovnih škola, koji se obrazuju za zanimanje vozač motornoga vozila u redovitom srednjoškolskom obrazovnom programu.

Vozačka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u A1, A, B, B + E, C1, C1 + E, C, C + E, D, D + E, F, G, H i M kategorije gdje u: _____________________________________________________________


U srednjim školama koje školuju osobe za zanimanje vozač i ispunjavaju propisane uvjete, na prijedlog ovlaštene stručne organizacije, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove imenuje povjerenstvo za polaganje vozačkog ispita, koje može ispitivati samo kandidate za vozače osposobljene u navedenim školama.

97

* A1 spadaju motocikli radnog obujma

motora do 125 cm3 i snage motora do 11 kW, * A spadaju motocikli sa ili bez bočne

prikolice, * B spadaju motorna vozila, osim vozila

A1, A, F, G i M kategorije čija najveća dopuštena masa nije veća od 3 500 kg i koja nemaju više od osam sjedala, ne računajući sjedalo za vozača, ili kombinacija vučnoga vozila u B kategoriji i priključnog vozila, uz uvjet da najveća dopuštena masa priključnog vozila nije veća od mase vučnoga vozila, a najveća dopuštena masa tih vozila, odnosno skupa vozila nije veća od 3 500 kg,

* B+E spada kombinacija vozila koja se sastoji od vučnoga vozila u B kategoriji i prikolice, čija se kombinacija ne uklapa u B kategoriju,

* C1 spadaju motorna vozila najveće dopuštene mase do 7 500 kg, * C1+E spadaju vučna vozila kategorije C1 i priključna vozila čija

najveća dopuštena masa iznosi više od 750 kg, s tim da najveća dopuštena masa tako nastale kombinacije vučnog i priključnog vozila ne smije prelaziti 12 000 kg,

* C spadaju motorna vozila čija je najveća dopuštena masa iznad 7 500 kg,

* C+E spadaju skupine vozila koje se sastoje od vučnoga motornog vozila C kategorije i priključnoga vozila čija najveća dopuštena masa iznosi više od 750 kg,

* D spadaju motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača imaju više od osam sjedala,

* D+E spadaju vučna motorna vozila D kategorije i priključno vozilo čija najveća dopuštena masa iznosi više od 750 kg,

* F spadaju traktori sa ili bez prikolice, * G spadaju radni strojevi, * H spadaju pružna vozila – tramvaji, * M spadaju mopedi i motokultivatori.

_____________________________________________________________


98

Pravo na upravljanje vozilima C ili H kategorije može steći vozač koji ima vozačku dozvolu za upravljanje vozilom B ili C1 kategorije najmanje godinu dana.

Pravo na upravljanje vozilom D ili D+E kategorije može steći vozač koji ima vozačku dozvolu C kategorije najmanje dvije godine.

Pravo na upravljanje vozilima B+E, C1+E, ili C+E kategorije može steći vozač koji ima vozačku dozvolu za vučno vozilo odgovarajuće kategorije najmanje godinu dana.

Vozači motornih vozila kategorije B, C1, C ili D imaju pravo upravljati motornim vozilima tih kategorija i kad su im pridodane lake prikolice.

Vozač kojemu je izdana vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo upravljati i motornim vozilima kategorije B, C1 i C, a vozač kojemu je izdana vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo upravljati i motornim vozilom kategorije B i C1.

Vozač kojemu je izdana vozačka dozvola za upravljanje skupom vozila kategorije D+E ima pravo upravljati i skupom vozila C+E, C1+E i B+E kategorije, vozač kojemu je izdana vozačka dozvola za upravljanje skupom vozila C+E ima pravo upravljati i skupom vozila C1+E i B+E kategorije, a vozač kojemu je izdana vozačka dozvola za upravljanje skupom vozila C1+E kategorije ima pravo upravljati i skupom vozila B+E kategorije.

Vozač kojemu je izdana vozačka dozvola kategorije A1, A, B, C1, C, D i H ima pravo upravljati i traktorom, mopedom, radnim strojem i motokultivatorom.

Osobe koje su stekle pravo na upravljanje vozilom A1 kategorije nakon navršenih 18 godina stječu pravo na upravljanje vozilom A kategorije bez polaganja vozačkog ispita.

Osoba koja je položila vozački ispit i dobila vozačku dozvolu za M,

A1, A, B, ili C1 kategoriju vozila ne smije dvije godine od dana izdavanja vozačke dozvole upravljati vozilom na cesti brzinom većom od 80 km na sat, na cesti namijenjenoj isključivo prometu motornih vozila brzinom većom od 100 km na sat, odnosno 120 km na sat na autocesti, a mopedom 40 km na sat; svojim vozilom ne smije vući priključno vozilo, niti organizirano prevoziti djecu. Navedena osoba ne smije upravljati niti početi upravljati vozilom ako u organizmu ima opojnih droga, alkohola ili ako pokazuje znakove alkoholiziranosti. _____________________________________________________________


99

Osoba koja je položila ispit za B kategoriju ne smije upravljati vozilom čija snaga motora prelazi 75 kW. Osoba koja je položila ispit za A kategoriju ne smije upravljati vozilom čija snaga motora prelazi 25 kW.

Osoba ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti u vremenu od 23.00 do 5.00 sati, osim ako je s njom u vozilu osoba starija od 25 godina kojoj nije izricana zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom.

Osoba koja je položila vozački

ispit i dobila vozačku dozvolu bilo koje kategorije vozila, osim

M kategorije, mora u razdoblju od 6 do 24 mjeseca svladati

program sigurne vožnje, koji se obavlja se u centru

sigurne vožnje. Program sadrži vježbe sigurne vožnje i grupnu radionicu o sigurnosti

cestovnog prometa i psihosocijalnim odnosima među njegovim _____________________________________________________________


100

sudionicima. Program, njegovu provedbu, te potreban broj centara sigurne vožnje propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove.

Osobi koja u roku od 24 mjeseca ne

položi program sigurne vožnje, rok se produžava na još godinu dana.

Ukoliko ni u novom roku ne položi program sigurne vožnje, prestaje joj

vrijediti vozačka dozvola.

Vozači vozila kojima se obavlja javni prijevoz putnika (autobusa),

vozači vozila kojima se prevoze opasne tvari, vozači koji upravljaju vozilima s pravom prednosti prolaska, odnosno vozilima koja mogu ostvarivati pravo prednosti prolaska, i instruktori vožnje koji osposobljavaju kandidate za vozače moraju proći program sigurne vožnje u roku od pet godina od početka primjene toga programa.

Vozačka dozvola za kategorije M A1, A, B ili C1 izdaje se s rokom

valjanosti do 2 godine od dana izdavanja, nakon čega se rok mora produžiti. Vozačka dozvola vrijedi do navršene 80. godine života vozača, a

mijenja se svakih 10 godina. Nakon navršenih 80 godina života vozačka se dozvola izdaje na rok

označen u liječničkom uvjerenju, a najduže na pet godina. Vozaču koji ima važeću vozačku dozvolu izdanu u Republici

Hrvatskoj, može se, na njegov zahtjev, izdati i međunarodna vozačka dozvola.

Međunarodna vozačka dozvola izdaje se s rokom važenja od pet godina od dana izdavanja, odnosno do dana isteka njezine valjanosti, ukoliko je taj period manji od pet godina.

Međunarodne vozačke dozvole izdaje Hrvatski autoklub i o njima se vodi registar.

Međunarodna vozačka dozvola izdana u Republici Hrvatskoj ne može se koristiti za upravljanje vozilima na teritoriju Republike Hrvatske.

_____________________________________________________________


101

Kad upravlja vozilom, vozač mora uza se imati odgovarajuću važeću vozačku dozvolu i dužan ju je pokazati na zahtjev policijskog službenika i službenika nadležnoga upravnog tijela za nadzor prometa na cesti.

5. Zdravstveni pregledi vozača

Prije početka osposobljavanja kandidati za vozače dužni su se

podvrgnuti zdravstvenom pregledu za vozače. Vozači su se dužni podvrgavati i nadzornim zdravstvenim

pregledima, koji mogu biti redovni i izvanredni. Na izvanredan nadzorni zdravstveni pregled upućuje se vozač za

kojega se opravdano sumnja da zbog zdravstvenih razloga više nije sposoban sigurno upravljati vozilom. Na izvanredan nadzorni zdravstveni pregled uputit će se i vozač ili instruktor vožnje u kojih je utvrđen udio alkohola u organizmu viši od 1,50 g/kg ili je utvrđeno da u organizmu imaju opojnih droga, kao i vozač ili instruktor vožnje koji se odbiju podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola ili opojnih droga u organizmu, nakon pravomoćnosti odluke o prekršaju. Zahtjev za upućivanje vozača na izvanredan nadzorni zdravstveni pregled može podnijeti svako tijelo nadležno za nadzor prometa na cesti (unutarnji poslovi, inspekcije i sl.), državni odvjetnik, sud, sud za prekršaje, tvrtka i druga pravna ili fizička osoba kod koje je vozač zaposlen.

Na izvanredan nadzorni zdravstveni pregled vozača upućuje policijska uprava, odnosno postaja, prema prebivalištu vozača.

6. Trajanje upravljanja motornim vozilom

Za sigurnost prometa vrlo je važno da vozači budu odmorni, kako bi

vozilima mogli upravljati pažljivo i sigurno. Mnogo se nesreća na cestama događa zbog umora vozača. Ljudsko tijelo ima svoje granice i mi ih moramo poštivati. Zbog toga je i Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i Pravilnikom o ukupnom trajanju vremena upravljanja vozilom, o odmorima vozača i o vođenju evidencije rada i odmora vozača (Narodne novine broj 87/05) utvrđeno trajanje upravljanja motornim vozilom. _____________________________________________________________


102

Vozač koji upravlja autobusom, ili teretnim automobilom, ili skupom vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3 500 kg, ne smije u roku od 24 sata neprekidno upravljati tim vozilom duže od devet sati, s tim da nakon četiri i pol sata neprekidnog upravljanja ima prekid vožnje od najmanje 45 minuta ili više prekida od po najmanje 15 minuta, koji ukupno ne smiju biti manji od 45 minuta.

Iznimno, vozač smije neprekidno upravljati vozilom dva puta tijekom sedam uzastopnih dana najdulje 10 sati.

Ukupno vrijeme upravljanja vozilom ne smije prijeći 90 sati u razdoblju od dva uzastopna tjedna.

Neprekidan dnevni odmor vozača koji upravlja vozilom traje najmanje 11 sati prije početka vožnje.

Iznimno, vozač može tri puta tjedno koristiti dnevni odmor u trajanju od devet sati neprekidno, pod uvjetom da do kraja sljedećega tjedna iskoristi preostale sate dnevnog odmora.

Dnevni odmor u punom trajanju od 12 sati vozač može koristiti najviše u tri dijela tijekom dana, s time da jednom koristi neprekidno osam sati dnevnog odmora.

Da bi svi znali što se podrazumijeva pod nekim od izraza, oni su točno određeni: * »neprekidno upravljanje vozilom« je vrijeme u kojemu vozač nije imao prekid od najmanje 45 minuta; * »prekid vožnje« je vrijeme u kojemu vozač prestane upravljati motornim vozilom dulje od 15 minuta, a obuhvaća vrijeme pripremnih i završnih radova na vozilu, vrijeme utovara i istovara stvari, vrijeme ulazaka i izlazaka putnika, popravka vozila ili stvari na vozilu, vrijeme čekanja na utovar i istovar stvari, čekanja na graničnom prijelazu, te prekid ili zabranu prometa zbog vremenskih prilika i drugih uvjeta na cestama; * »ukupno trajanje upravljanja« je zbroj vremena neprekidnog upravljanja vozilom u toku 24 sata; * »odmor« je neprekinuto vrijeme, dulje od 45 minuta, kad vozač ne obavlja aktivnosti što se odnose na rad motornoga vozila; * »dnevni odmor« je prekid radnoga vremena vozača radi spavanja i odmora. _____________________________________________________________


103

Vozač autobusa, teretnoga motornog vozila ili skupa vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 20 tona, nakon prijeđenih 500 km tijekom 24 sata, mora biti zamijenjen drugim vozačem, čak i u slučajevima kad tu relaciju prijeđe za manje od devet sati upravljanja vozilom.

Ako vozač tijekom 24 sata upravlja većim brojem motornih vozila, ukupno vrijeme upravljanja čini zbroj vremena upravljanja svim tim vozilima.

Evidenciju svoga radnog vremena, prekida vožnje i odmora vozač bilježi pomoću nadzornog uređaja na zapisnom listu.

Iznimno, vozači motornih vozila koja su drugim propisima izuzeta od obveze ugradnje nadzornog uređaja, evidenciju svoga radnog vremena bilježe koristeći individualnu kontrolnu knjižicu.

Vozač motornoga vozila mora na prednjoj strani zapisnoga lista

popuniti tražene podatke. Samo ispravno popunjeni zapisni list može se koristiti u nadzornom uređaju. Najduže vrijeme zapisa na zapisnom listu smije biti 24 sata. Kad vozač mijenja vozilo kojim upravlja, mora u za to predviđeno mjesto na zapisnom listu unijeti podatke predviđene za unos pri zamjeni vozila.

U slučaju kvara nadzornog uređaja, ili kad iz bilo kojega drugog razloga nadzorni uređaj ne može ispravno upisivati podatke u zapisni list, vozač je dužan na predviđeno mjesto na poleđini zapisnoga lista rukom unijeti evidenciju radnoga vremena, prekida vožnje i odmora. Vozač mora u najkraćemu mogućem vremenu u ovlaštenom servisu dati popraviti kvar na nadzornom uređaju.

U individualnu kontrolnu knjižicu vozač upisuje pregled svoje aktivnosti, sate odmora i prekide vožnje tijekom radnoga dana.

Vozač i drugi vozač (udvojena posada) upisuju u individualnu kontrolnu knjižicu vrijeme odmora (u rubrike s predviđenim simbolima) i to tijekom i na kraju svakog razdoblja na koje se odmor odnosi (dnevni odmor, ukupno trajanje dnevnog odmora prije početka i tijekom radnoga dana). _____________________________________________________________


104

Podaci iz individualne kontrolne knjižice moraju se slagati s podacima registriranim na zapisnom listu. Vlasnik, odnosno korisnik vozila dužan je voditi evidenciju mjesečnih izvještaja o vremenima rada i odmora vozača na temelju očitanja listića, odnosno individualne nadzorne knjižice, te ih čuvati tri godine.

Ako se u upravljanju vozilom smjenjuju dva vozača i ako se u vozilu nalazi uređeni ležaj koji jednom od njih omogućuje odmor u ležećem položaju, svaki vozač mora imati neprekidni odmor od najmanje osam sati tijekom svakih 30 sati putovanja. _____________________________________________________________


105

Dnevni odmor vozač u pravilu mora koristiti izvan vozila. Iznimno, vozač može provesti dnevni odmor u vozilu, ako je ono

opremljeno uređenim ležajem i ako se za to vrijeme ne kreće. Nakon isteka šestodnevnoga dopuštenog vremena upravljanja vozilom,

vozač mora koristiti tjedni odmor. Korištenje tjednog odmora može se odgoditi do isteka šestoga dana, ako

upravljanje vozilom tijekom uzastopnih šest dana nije trajalo duže od šestodnevnoga dopuštenog vremena upravljanja vozilom.

Svakoga tjedna jedan od odmora mora se kao tjedni odmor produžiti na ukupno 45 uzastopnih sati.

Tjedni odmor može se skratiti u domicilu vozila ili prebivalištu vozača na 36 uzastopnih sati, a izvan tih mjesta na 24 uzastopna sata. Svako skraćenje tjednog odmora mora se nadoknaditi neprekidnim trajanjem odmora koji će početi prije isteka sljedećega tjedna.

U motornim vozilima koja moraju biti opremljena tahografom ili nadzornim uređajem, ti uređaji moraju biti ispravni, ispitani prema propisima o tehničkim uvjetima i ispitivanju, i s pravilno uloženim zapisnim listom ili odgovarajućim drugim zapisom na kojemu su ubilježeni propisani podaci.

Vozač vozila opremljenoga tahografom mora uza se imati ključ tahografa ili nadzornog uređaja i prethodno korištene zapisne listove iz kojih je vidljiva vožnja ili mirovanje vozila kojim se upravljalo u posljednjih šest dana, odnosno od posljednjega tjednog odmora. Ovo se odnosi i na udvojenu posadu u vozilu, kad oba vozača moraju imati prethodno korištene zapisne listove od posljednjega tjednog odmora.

Upotrijebljene (korištene) zapisne

listove, odnosno zapisane podatke iz tahografa ili nadzornog uređaja, vlasnik ili korisnik vozila dužan je čuvati dvije godine.

Vozač je dužan na zahtjev policijskog službenika ili inspektora cestovnog prometa i cesta otvoriti tahograf ili nadzorni uređaj i dati na uvid zapisni list i druge podatke iz _____________________________________________________________


106

uređaja, najmanje od posljednjega korištenoga tjednog odmora do trenutka kad se list, odnosno zapisani podaci traže.

Ukoliko policijski službenik ili inspektor cestovnoga prometa i cesta opravdano sumnja da tahograf ili nadzorni uređaj nije ispravan, može naložiti njegov pregled kod ovlaštene organizacije, o čemu izdaje potvrdu.

Pri upravljanju vozilima koja ne moraju biti opremljena tahografom ili nadzornim uređajem što zapisuje radna vremena i vrijeme odmora vozača, vozač mora uza se imati individualnu nadzornu knjižicu u koju upisuje svoje aktivnosti i dužan ju je pokazati na zahtjev policijskog službenika ili inspektora cestovnoga prometa i cesta.

X. VOZILA 1. Prirodne zakonitosti koje djeluju na vozila

Pojava automobilnih (samopokretnih)

vozila u pretprošlom stoljeću značila je veliku prekretnicu u životu ljudi. Ona su omogućila neopisivo brz razvitak u svakom pogledu, značajnu pokretljivost, naročitu učinkovitost u obavljanju različlitih poslova, upoznavanje novih krajeva, drugih ljudi i običaja, drugačijih kultura itd.

Svijet je postao "globalno selo". No nije baš sve lijepo. Automobili su

donijeli i mnoge nevolje kojih se nismo uspjeli osloboditi. Mislimo na golem broj poginulih i stradalih u prometu, na ogromnu materijalnu štetu i, sve više, enormno onečišćenje okoliša. I još mnogo štošta. Kako dalje? Mnogi traže putove, ali svako malo iskrsne neki novi problem, od poteškoća s gorivima i cestama, pa nadalje.

Bez obzira na pojedina rješenja, svi znamo da izlaz valja tražiti u

boljem i efikasnijem poučavanju svih sudionika u prometu. _____________________________________________________________


Engleski filozof i učenjak Roger Bacon nekim se svojim predviđanjima našao stoljećima ispred svoga vremena. Taj je "čudesni doktor", kako su ga zvali, pisao: "Bilo bi moguće konstruirati naprave za plovidbu bez vesala.... vozila bez ikakve zapreke, sposobna da se kreću nezamislivom brzinom..., leteće strojeve u kojima sjedi čovjek ..." Bilo je to oko 1250. godine.

107

Moramo učiti cijeli život. Tu misao moramo prihvatiti bez pogovora, jer je to ono što nas može približiti razvijenijim i uspješnijim zemljama.

Velik broj vozača i onih koji će to tek postati ne zna dovoljno o prirodnim zakonitostima o kojima bi morali znati mnogo više. Brojni stručnjaci smatraju da je to jedan od osnovnih uzroka prometnih nesreća.

Naprimjer, mnogi točno znaju skoro sve o nekom glumcu ili glumici, sudioniku Big brothera ili ... O tome bruje mediji, pratimo to na televiziji. Ali, ako zapitate vozače o prirodnim zakonitostima koje djeluju na vozila u pokretu, vidjet ćete da većina pojma nema.

Svaki dan govorimo o brzinama. Ali – što je to brzina? E, to većina ne zna. Ili, što je smanjivanje brzine? Kako se i na koliko načina to može učiniti? Što znači prikočiti, a što kočiti? Je li to isto? Ili, što znači zaustaviti vozilo, ili forsirano kočiti? Koje sile djeluju na vozilo? Što se s njime događa i zašto? Koje sile djeluju na vozilo kad prolazi zavojem? Što je to težište vozila i kako ono djeluje na putanju vozila? Što je to trenje? O čemu ono ovisi? Što je to tlak u gumama i kako pak on utječe na kretanje vozila? Sve su to važna pitanja koja mnogo znače, ako želimo razumjeti što se događa u prometu.

Jedno su prometni propisi i prometna pravila, a drugo zakonitosti gibanja tijela (automobila). I jedno i drugo moramo poznavati kako bismo od prometa uzeli ono što je dobro.

Zapamtite! Znati zakonitosti kretanja vozila po cesti znači moći prepoznati opasnosti i donositi prave odluke u pojedinim prometnim situacijama.

1.1. Težište vozila

Svako materijalno tijelo u prirodi ima svoje težište. To je zbog toga što

na njega djeluje zemljina sila teže. Težište, odnosno njegov položaj, vrlo je važno pri djelovanju sila na tijelo, naročito u gibanju. Naprimjer, centrifugalna sila, ili inercijalna sila, djeluju u skladu s položajem težišta tijela dok se giba. Zbog toga moramo nešto znati o težištu kao važnom čimbeniku sigurnosti u vožnji.

Idealno bi bilo kad bi težište automobila moglo biti točno u njegovoj sredini i što bliže kolniku. Svi konstruktori to pokušavaju postići (sjetimo se bolida Formule 1), no to nije moguće. Nije moguće zbog oblika karoserije,

_____________________________________________________________


108

smještaja motora, prtljage ili tereta, razmještaja putnika itd. Može li vozač djelovati na položaj težišta automobila? Ne može u potpunosti, jer to ovisi o konstrukcijskim osobinama vozila, no djelomično i može, smještajem i rasporedom putnika i tereta.

Položaj točke "T" (težište) određuje

kako će se automobil ponašati na cesti.

Što je ona bliže sredini vozila i kolniku, to će vozilo biti stabilnije.

Na ovomu teretnom vozilu težište

je dosta visoko i to znatno smanjuje njegovu stabilnost u zavojima.

Trkaći automobili imaju težište

na samo nekoliko centimetara od ceste i zato su vrlo stabilni u

zavojima.

1.2. Otpori kretanju vozila

Svaki se automobil kreće zahvaljujući trenju između kotača i ceste i, dakako, pokretačkoj sili motora. Govorimo o kotrljanju kotača. Kretanju se, i prilikom polaska i prilikom vožnje, suprotstavljaju različiti otpori. Njih mora svladati motor vozila.

Otpore možemo podijeliti u dvije skupine: na unutarnje i vanjske otpore.

Unutarnji su otpori u prijenosnom sustavu automobila, od motora do kotača: spojka, mjenjač, kardansko vratilo, diferencijal, pogonska vratila, ali i otpori u ležajevima i različitim kotrljajućim dijelovima vozila. _____________________________________________________________


109

Vanjski su pak otpori nagib ceste, hrapavost kolnika te jačina i smjer puhanja vjetra.

Među vanjskim otporima valja izdvojiti: 1. otpor kotrljanja, 2. otpor zraka, 3. otpor ubrzanja i, 4. otpor penjanja.

1.2.1. Otpor kotrljanja

Otpor kotrljanja javlja se pri kotrljanju kotača po podlozi. To je zapravo

sila što se opire djelovanju pokretačke sile koju proizvodi motor vozila. Ona je zbroj nekoliko veličina od kojih izdvajamo: unutarnji otpor trenja u materijalu gume kotača koji se stvara kad se ona, kotrljajući se po cesti, deformira, zatim trenje između gume i podloge, te trenje u ležajevima i dijelovima ovjesa.

Otpor kotrljanja može se točno izračunati za svako vozilo u svakom trenutku i po svakoj podlozi. Za taj se račun koristi koeficijent kotrljanja čija veličina ovisi o:

* unutarnjem trenju u gumi (dijagonalnoj ili radijalnoj), * izvedbi i stanju gume, * tlaku zraka u gumi kotača, * izvedbi i stanju kolnika, * otporu sloja vode na cesti (ako je ima), * brzini vožnje, te stanju i konstrukciji podvozja vozila.


110

Zapamtite! Na povećanje otpora kotrljanja osobito utječu brzina

vožnje i tlak zraka u gumama kotača.

1.2.2. Otpor zraka

Otpor zraka automobilu u kretanju izazivaju: * tlak zraka na čeonu površinu automobila, * trenje između strujnica zraka i vozila (krova, poda, boka karoserije ...), * podtlak koji se javlja zbog vrtloženja strujnica oko i iza automobila.


111

1.2.3. Otpor ubrzanja Da bi se automobil pokrenuo s mjesta i postigao ubrzanje, motor mora

svladati otpor ubrzanja. Ubrzanju se, naime, opire tromost automobila. Otpor ubrzanja sastoji se od: * otpora mase vozila i * otpora mase rotirajućih dijelova. Spominjući masu rotirajućih dijelova, podrazumijevamo: * masu radilice motora, * masu zamašnjaka motora sa sustavom spojke, * masu kardana i * masu rotirajućih dijelova pogonskoga vratila i pogonskih kotača. Ako pojednostavimo, možemo reći da ubrzanje automobila ovisi

najviše o prijenosnome mehanizmu, prvenstveno mjenjaču. Najveće se ubrzanje može postići u prvom stupnju prijenosa (prva brzina), a najmanje u posljednjem stupnju prijenosa.

U "prvoj brzini" može se ostvariti ubrzanje do 4 m/s², a u posljednjem stupnju oko 1 do 1,5 m/s².

Zapamtite! Ručica mjenjača vrlo je važna poluga koja omogućuje efikasno korištenje snage motora u odnosu na opterećenja i zahtjeve vožnje i traži čestu uporabu. Većina automobila danas na instrument ploči ima mjerni instrument koji se zove brojač okretaja motora. On omogućuje vozaču da mijenja stupnjeve prijenosa u optimalnom režimu rada motora. Taj instrument nije ukras.

Ručica mjenjača sa osam stupnjeva prijenosa za vožnju unaprijed i jednim stupnjem prijenosa za vožnju unatrag (slika lijevo). Instrument ploča teretnog automobila

Volvo. Na njoj se vide i dva važna brojčanika. Lijevo je brojač okretaja motora, a desno brzinomjer (slika desno). _____________________________________________________________


112

1.2.4. Otpor penjanja Cesta nije uvijek ravna (vodoravna). Često se uspinje, i tad automobil

(motor) mora svladati uspon. U tom slučaju govorimo o otporu penjanja. Veličina otpora penjanja u prvom redu ovisi o masi automobila i kutu uspona ceste. Što je masa vozila, pri tome mislimo na ukupnu masu, veća i što je strmiji nagib ceste, veći je i otpor koji valja svladati.

Prema tehničkim normativima za ceste najveći uzdužni nagib u planinama ne bi smio biti veći od 10%. To znači da se cesta na udaljenosti od 100 metara uspinje za 10 metara. No u praksi usponi znaju biti i strmiji.

Uspon je 10%

2. Tehnički uvjeti vozila u prometu na cestama Vozila u prometu na cesti moraju

udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase, osovinskog opterećenja i zaštite okoliša, te imati ispravne propisane uređaje i opremu.

Vozila koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase i osovinskog opterećenja mogu sudjelovati u prometu na javnoj cesti, odnosno gradskoj ulici, ako zadovoljavaju uvjete, utvrđene posebnim propisima, koji omogućavaju siguran i nesmetan promet.


113

Detaljno se o tehničkim uvjetima za vozila govori u dvama važnim pravilnicima:

1. Pravilniku o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe (Narodne novine broj 120/05), kojim se propisuju posebni uvjeti što ih moraju ispunjavati vozila kojima se obavlja djelatnost javnoga cestovnog prijevoza putnika i tereta, te vozila koja služe prijevozu za vlastite potrebe, i

2. Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama

(Narodne novine broj 92/05) kojim se propisuju dimenzije i mase, osovinska opterećenja vozila, uređaji i oprema koju vozila moraju imati, uključujući i uvjete kojima ti uređaji i oprema moraju udovoljavati.

U Pravilniku o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe pod izrazom vozilo podrazumijeva se:

* osobni automobil namijenjen autotaksi prijevozu, * autobus, * teretni automobil, * skup vozila i priključna vozila koja mogu vući autobusi i teretni

automobili. Skupni je naziv za vozila namijenjena prijevozu tereta u daljnjem

tekstu »teretna vozila«.

2.1. Teretni automobil za javni prijevoz tereta

Teretno vozilo kojim se obavlja javni cestovni prijevoz tereta mora imati najmanje sljedeće: * ime i prezime te prebivalište fizičke osobe, odnosno – za pravnu osobu – naziv tvrtke i sjedište istaknuto najmanje na vanjskim bočnim stranama kabine vozila. Podaci navedeni na bočnim stranama teretnoga vozila moraju odgovarati podacima navedenim u licenciji za obavljanje djelatnosti javnoga cestovnog prijevoza.

Visina slova u natpisu ne smije biti manja od 30 mm.

* neoštećene vanjske površine teretnoga vozila, a ako su sanirane, sanacija mora biti izvedena uredno. _____________________________________________________________


114

Na bočnim vanjskim stranama, odnosno stražnjoj strani, zatvorenoga tovarnog prostora motornog i priključnog vozila kojim se obavlja javni cestovni prijevoz, može biti napisan samo naziv, odnosno reklama tvrtke ili proizvoda tvrtke za koju se obavlja prijevoz. Vozilo koje sudjeluje u međunarodnom cestovnom prijevozu tereta temeljem Rezolucije CEMT-a, a ima pravovaljan Aneks 8, ne mora imati Potvrdu o zadovoljavanju posebnih uvjeta.

2.2. Teretni automobil za vlastite potrebe

Teretno vozilo kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe mora najmanje imati sljedeće: * istaknut natpis »PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE«, * ime i prezime te prebivalište fizičke osobe, odnosno, za pravnu osobu, naziv tvrtke i sjedište istaknuto najmanje na vanjskim bočnim stranama vozila.

Visina slova u natpisu ne smije biti manja od 30 mm. * neoštećene vanjske površine vozila, a ako su sanirane, sanacija mora biti izvedena uredno.

Na bočnim vanjskim stranama, odnosno stražnjoj strani, zatvorenoga tovarnog prostora motornog i priključnog vozila kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, može biti napisano samo ime i prezime fizičke osobe, odnosno naziv tvrtke koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe ili reklama vlastitih proizvoda.

U Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama mnogo se detaljnije govori o tehničkim čimbenicima kojima moraju udovoljavati vozila u cestovnom prometu.

2.3. Dimenzije i mase vozila

Najveća duljina vozila je razmak između najizbočenijega prednjeg i stražnjeg dijela vozila, bez tereta.

Najveća širina vozila je razmak između najizbočenijih bočnih dijelova

vozila, bez tereta. Najveća visina vozila je razmak između vodoravne podloge i najvišega

dijela vozila kad je neopterećeno i kad je tlak u gumama onakav kakav propisuje proizvođač vozila. _____________________________________________________________


115

Najveće dopuštene duljine vozila iznose: 1) motornoga vozila: 12,00 m 2) priključnoga vozila s rudom: 12,00 m 3) poluprikolice (mjereći od stražnjega kraja do vučnog svornjaka): 12,00 m 4) tegljača s poluprikolicom: 16,50 m 5) vučnoga vozila s prikolicom: 18,75 m 6) vučnoga vozila i prikolice za prijevoz automobila: 21,00 m

Udaljenost između bilo koje točke na prednjem dijelu prikolice i osi vučnoga svornjaka ne smije biti veća od 2,04 m. Svi dijelovi vozila moraju se nalaziti unutar propisane najveće duljine vozila, uvećane za najviše 0,5% od navedenih vrijednosti.

Najveća dopuštena širina hladnjače sa stijenkom debljine preko 45 mm iznosi 2,6 m.

Iznimno, širina vozila ne obuhvaća prekoračenja što mogu nastati zbog deformacije guma u zoni nalijeganja na kolnik, postavljanja lanaca za snijeg i ugradnje gabaritnih svjetala, pokazivača smjera, vanjskog zrcala, svjetla za osvjetljavanje ceste, elastičnih blatobrana i druge dodatne opreme vezane za čvrstu konstrukciju vozila.

Svi zglobno ili elastično vezani dijelovi moraju tako biti pričvršćeni na konstrukciju vozila, i kad se preklope uz čvrstu konstrukciju vozila moraju biti unutar propisane najveće dopuštene širine vozila, a ostali dijelovi – unutar propisane širine uvećane za vrijednost dopuštenog odstupanja za najviše 1% od propisanih vrijednosti.

Najveća dopuštena visina mopeda, mopeda s tri kotača, lakih četverocikala, motocikala, motocikala s tri kotača, motocikala s bočnom prikolicom i četverocikala iznosi 2,5 m, a ostalih vozila 4,0 m.

Svi dijelovi vozila moraju se nalaziti unutar propisane najveće dopuštene visine vozila, uvećane za najviše 50 mm od propisanih vrijednosti. Propisane dimenzije vozila odnose se i na dopuštenu duljinu, širinu i visinu vozila zajedno s teretom.

Motorna i priključna vozila, kao i skupovi vozila, moraju imati takve uređaje da pri vožnji ukrug promjer vanjske opisane kružnice bude najviše 25 m, a unutarnje najmanje 10,6 m. _____________________________________________________________


116

2.4. Najveće dopuštene mase ili ukupne mase motornih vozila ili skupa vozila

Najveća dopuštena masa, odnosno ukupna masa motornih vozila,

priključnog vozila ili skupa vozila, te osovinsko opterećenje vozila u stanju mirovanja na vodoravnoj podlozi, ne smiju prelaziti sljedeće iznose: 1.1. Vozila koja su dio skupa vozila: 1.1.1 Jednoosovinska prikolica: 10 t 1.1.2 Dvoosovinska prikolica: 18 t 1.1.3 Troosovinska prikolica: 24 t 1.2. Skup vozila 1.2.1 Skup vozila s 5 ili 6 osovina: a) dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom prikolicom: 40 t b) troosovinsko motorno vozilo s dvo ili troosovinskom prikolicom: 40 t 1.2.2 Tegljač s poluprikolicom sa ukupno 5 ili 6 osovina: a) dvoosovinski tegljač s troosovinskom prikolicom: 40 t b) troosovinski tegljač s dvo ili troosovinskom prikolicom: 40 t c) troosovinski tegljač s dvo ili troosovinskom prikolicom kad prevozi 40-stopni ISO kontejner kao kombiniranu prijevoznu operaciju (jedinicu): 44 t 1.2.3 Skup vozila sa četiri osovine koji se sastoji od dvoosovinskoga motornog vozila i dvoosovinske prikolice: 36 t 1.2.4 Tegljač s poluprikolicom sa ukupno 4 osovine, pri čemu su i tegljač i poluprikolica dvoosovinski, u slučaju da je razmak između osovina poluprikolice: a) od 1,3 m do 1,8 m: 36 t b) veći od 1,8 m : 36 t* * Odnosno 38 tona, ako je razmak između osovina prikolice i pogonske osovine tegljača, opremljene dvostrukim gumama i zračnim ogibljenjem, veći od 1,8 metara. _____________________________________________________________


117

1.2.5 Skup vozila s tri osovine: 28 t 1.3 Motorna vozila: 1.3.1 Dvoosovinsko motorno vozilo: 18 t 1.3.2 Troosovinsko motorno vozilo: 25 t* *odnosno 26 tona, ako je pogonska osovina opremljena dvostrukim gumama i zračnim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU. 1.3.3 Četveroosovinsko motorno vozilo: 31 t** ** Odnosno 32 tone, ako je pogonska osovina opremljena dvostrukim gumama i zračnim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU.

Najveća dopuštena masa ili ukupna masa ostalih motornih vozila, ili priključnih vozila, ili skupa tih vozila ne smije prelaziti 40 t.

3. Uređaji na motornim i priključnim vozilima

3.1. Uređaji za upravljanje vozilom

Uređaj za upravljanje vozilom na

svakomu motornom vozilu mora biti pouzdan i izveden tako da vozač može lako, brzo i na siguran način mijenjati smjer kretanja vozila.

Uređaj za upravljanje vozilom mora biti takav da se prednji kotači vozila, kad se nalaze u položaju zakretanja, pri kretanju vozila po vodoravnoj ravnoj površini, nakon oslobađanja kotača upravljača, sami vraćaju u položaj za pravocrtno kretanje. _____________________________________________________________


Slobodan hod kotača upravljača na vozilu ne smije biti veći od 30°.

118

3.2. Uređaji za zaustavljanje vozila

Uređaji za zaustavljanje na motornim i priključnim vozilima moraju biti ugrađeni i izvedeni tako da vozač može zaustaviti vozilo na siguran, brz i učinkovit način, bez obzira na stupanj opterećenja vozila i nagib ceste po kojoj se kreće, te ga osigurati u nepokretnom položaju na cesti s nagibom.

Pod kočničkim sustavom podrazumijevaju se:

1) radna kočnica; 2) pomoćna kočnica; 3) parkirna kočnica.

Radna kočnica mora biti takva da omogući vozaču da vozilo zaustavi na siguran, brz i učinkovit način, bez obzira na brzinu kretanja, opterećenje vozila i nagib ceste. Ta kočnica mora omogućiti podešavanje jakosti kočenja s vozačkoga mjesta, a da pritom vozač ne ispušta upravljač iz ruku, i podjednako djelovati na kotače što se nalaze na istoj osovini.

Pomoćna kočnica mora biti takva da omogući vozaču da vozilo koči, odnosno da ga zaustavi na odgovarajućoj udaljenosti, ako otkaže radna kočnica. Mora biti postavljena tako da je vozač može lako i brzo dohvatiti sa svoga mjesta, pri čemu mu jedna ruka mora biti slobodna radi upravljanja vozilom.

Parkirna kočnica na motornim i priključnim vozilima, osim na mopedima i motociklima, mora biti takva da se pomoću nje parkirano vozilo može odgovarajućim mehaničkim uređajem osigurati u zakočenom položaju. U motornom vozilu mora biti postavljena tako da je vozač može dohvatiti sa svoga mjesta, a u priključnome tako da se može aktivirati izvan vozila. Parkirna kočnica na priključnim vozilima za prijevoz osoba mora se moći aktivirati iz vozila.

Protublokirajući kočni sustav (ABS) u skladu s Pravilnikom ECE-R 13 odnosno ADR Sporazumom moraju imati:


119

* teretni automobili i tegljači kojima najveća dopuštena masa prelazi 16 t, predviđeni za vuču prikolica kojima najveća dopuštena masa prelazi 10 t, ili poluprikolica kojima osovinsko opterećenje prelazi 100 kN, * prikolice kojima najveća dopuštena masa prelazi 10 t i poluprikolice kojima osovinsko opterećenje prelazi 100 kN, * vozila za prijevoz opasnih tvari za koja je to propisano ADR-om, i to teretni automobili i tegljači kojima najveća dopuštena masa prelazi 16 tona, te vučna vozila predviđena za vuču priključnih vozila kod kojih zbroj osovinskih opterećenja prelazi 100 kN, te priključna vozila kod kojih zbroj svih osovinskih opterećenja prelazi 100 kN.

Radna, pomoćna i parkirna kočnica motornih vozila, osim motocikala, mogu biti kombinirane tako: a) da postoje najmanje dvije komande neovisne jedna o drugoj, i da komanda radne kočnice bude neovisna i odvojena od komande parkirne kočnice; b) da komanda pomoćne kočnice bude neovisna o komandi parkirne kočnice, ako je parkirna kočnica takve konstrukcije da se ne može aktivirati pri kretanju vozila.

Radna kočnica motornih vozila mora djelovati na sve kotače.

Radna i parkirna kočnica moraju djelovati na površinu koja je s kotačima stalno povezana dovoljno čvrstim dijelovima.

Ako otkaže kočnica na bilo kojoj osovini priključnog vozila spojenoga s motornim vučnim vozilom, nesmetano kočenje mora biti osigurano kočnicama postavljenim u vučnom vozilu.

Uređaji ili programi kojima se osigurava neprekidno podešavanje

jakosti kočenja razmjerno promjeni opterećenja na motornim i priključnim vozilima – osim na autobusima za gradski promet, na priključnim vozilima najveće dopuštene mase do 1,5 t i na priključnim vozilima s naletnom kočnicom – koja na bilo kojoj stražnjoj osovini imaju promjenu opterećenja »puno-prazno« 40% veću od najvećega osovinskog opterećenja, moraju biti

_____________________________________________________________


120

ugrađeni i izvedeni tako da osiguravaju neprekidno podešavanje jakosti kočenja razmjerno promjeni opterećenja. Ova se odredba primjenjuje na teretna i priključna vozila najveće dopuštene mase iznad 10 t i autobuse iznad 7 t, te na sva teretna, priključna vozila i autobuse.

Na motornim i priključnim vozilima koja imaju elastične ovjese osovina pomoću opruga čiji je progib za stanje opterećenja »puno-prazno« manji od 25 mm, ne moraju biti ugrađeni uređaji kojima se osigurava neprekidno podešavanje jakosti kočenja razmjerno promjeni opterećenja.

Usporavač za dugotrajno usporavanje motornoga vozila sa ili bez priključnoga vozila, pri najvećoj dopuštenoj masi mora imati mogućnost (usporavanja) zadržavanja konstantne brzine od 30 km/h, u odgovarajućem stupnju prijenosa na spustu od 7% i duljini puta od 6 km. Ako vučno vozilo ne zadovoljava propisani uvjet, smije vući priključno vozilo samo ako:

1. ima mogućnost aktiviranja radne kočnice priključnoga vozila bez aktiviranja svoje radne, pomoćne i parkirne kočnice,

2. priključno vozilo ima svoj usporavač, i ako ga vozač vučnoga vozila može za vrijeme vožnje aktivirati.

Usporavač za dugotrajno usporavanje na motornim vozilima najveće dopuštene mase iznad 5 t, predviđenima za vuču prikolica najveće dopuštene mase iznad 7 t, odnosno poluprikolica sa sedlom kod kojih dio najveće dopuštene mase što otpada na osovine prelazi 9 t, te na motornim vozilima najveće dopuštene mase iznad 9 t, mora biti ugrađen i izveden tako da osigurava dugotrajno usporavanje vozila.

Veze između vučnoga i priključnog vozila moraju

biti elastične, dobro spojene i čvrste.

Vozač ih mora često provjeravati. Uvijek valja

voditi računa o tome da su spojne cijevi izložene

vanjskim utjecajima, kiši, snijegu, velikim vrućinama i

hladnoćama i da su koeficijenti rastezanja i

skupljanja u materijalima od kojih se pojedini dijelovi sustava sastoje izloženi ekstremnim naprezanjima. _____________________________________________________________


121

Struktura prijenosnog mehanizma radne kočnice na motornim vozilima najveće dopuštene mase iznad 10 t mora biti takva da se kočnice na osovinama aktiviraju uz pomoć najmanje dvaju međusobno neovisnih izvora energije tako da, otkaže li kočenje na jednoj osovini, postoji mogućnost nesmetana kočenja na drugoj, ili drugim osovinama. Ostatak efikasnosti kočnog uređaja za radno kočenje može biti najmanje 30% od normativa propisanoga za radnu kočnicu. Odredba se primjenjuje na teretna i priključna vozila najveće dopuštene mase iznad 10 t i autobuse iznad 7 t, te na sva teretna, priključna vozila i autobuse. Sva motorna vozila moraju imati dvokružni kočni sustav.

Struktura kočnoga sustava za radno kočenje motornih vozila koja moraju udovoljavati propisanim uvjetima, a predviđena su za vuču priključnih vozila, mora biti takva da osigura mogućnost rada dvovodne kočne instalacije na priključnim vozilima.

Kod motornih i priključnih vozila, te kod skupa vozila, djelovanje kočnica za pojedine osovine mora biti sinkronizirano.

Radna kočnica na priključnom vozilu čija najveća dopuštena masa prelazi 0,75 t, mora biti ugrađena i izvedena tako da djeluje na sve kotače prikolice, odnosno poluprikolice, a parkirna kočnica tako da djeluje na dovoljan broj kotača da bi se ostvario propisani koeficijent kočenja.

Radna kočnica priključnoga vozila mora biti izvedena tako da je vozač može tijekom vožnje upotrijebiti sa svojega mjesta pomoću komande kojom aktivira radnu kočnicu vučnoga vozila. Na priključnom vozilu čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3,5 t radna kočnica može biti izvedena s inercijskom komandom.

Kočni sustav radnoga kočenja na priključnom vozilu čija je najveća dopuštena masa iznad 0,75 t mora biti ugrađen i izveden s automatskom komandom kojom se aktivira radno kočenje priključnoga vozila, ako se prekine uređaj za spajanje.

Radna kočnica na prikolici s jednostrukom osovinom i na jednoosovinskoj prikolici čija najveća dopuštena masa ne prelazi 1,5 t i s vučnim je vozilom spojena rudom, a kruti se teret oslanja istodobno na vučno vozilo i prikolicu (stabla, cijevi, tračnice itd.), mora biti ugrađena i izvedena tako da osigura radno kočenje prikolice. Ako je najveća dopuštena masa prikolice između 0,75 t od 1,5 t i ako je dva puta manja od mase vučnoga vozila, ne mora imati uređaj kojim se na taj način osigurava radno kočenje. _____________________________________________________________


122

Na prikolici bez kočnice ili s inercijskom komandom mora biti ugrađena i izvedena pomoćna križna priključna veza koja će, ako se glavna veza prekine, spriječiti da ruda, odnosno prikolica skrene ustranu, ili će aktivirati radnu kočnicu.

Kočni sustav na prikolici čija najveća dopuštena masa prelazi 7 t,

odnosno na poluprikolici sa sedlom čija je najveća dopuštena masa (umanjena za masu što opterećuje sedlo) veća od 70 kN, mora biti ugrađen i izveden kao dvovodni pneumatički prijenosni mehanizam.

Sva priključna vozila sa zračnom kočnom instalacijom moraju

imati dvovodni kočni sustav. Ti se vodovi ne smiju međusobno zamijeniti.

Sheme pneumatskih kočnica za priključna vozila 1) pneumatski razvodnik; 2) spremnik zraka; 3) slavina; 4) kočnički cilindar

3.3. Zaustavni put vozila

PRISJETIMO SE!

Zaustavni put vozila definira se kao put koji vozilo prijeđe od trenutka kad je vozač dobio vizualan ili akustički podražaj o potencijanoj opasnosti na cesti, pa do trenutka kad je vozilo potpuno zaustavljeno. Taj se put sastoji od tri glavna dijela:

1) puta reagiranja vozača, 2) puta reagiranja kočnoga sustava i 3) puta kočenja.


123

Put reagiranja vozača je put koji vozilo prijeđe za vrijeme reagiranja vozača – od trenutka kad je vozačevo oko ili uho primilo podražaj o opasnosti, pa do trenutka kad je vozač procijenio situaciju i donio odluku da će zaustaviti vozilo, i potom dao nalog svojim nogama da počnu pritiskati pedalu kočnice. Na duljinu puta reagiranja, dakako, utječe duljina vremena reagiranja vozača. Ono u pravilu iznosi oko 1 sekunde, ali može biti i znatno duže ako je vozač umoran, pospan, pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova, psihički nestabilan, ili ako je iznenađen prometnom situacijom itd.

Put reagiranja kočnoga sustava je put koji vozilo prijeđe za vrijeme

potrebno da kočni sustav započne djelovati punom snagom. Taj je put relativno kratak i ponajviše ovisi o ispravnosti sustava za kočenje.

Put kočenja je put što ga

vozilo prijeđe od trenutka kad je kočni sustav započeo djelovati, pa do trenutka kad je vozilo zaustavljeno. Možemo reći i da je to put što ga vozilo prijeđe dok se sva njegova kinetička energija gibanja ne pretvori u toplinsku. On je najduži i ovisi o nizu čimbenika, od kojih su najvažniji: tehničko stanje kočnoga sustava, stanje istrošenosti i napuhanosti pneumatika (guma), vrsta i stanje kolnika, atmosferske prilike i dr. _____________________________________________________________


124

3.4. Uređaji za osvjetljavanje ceste

Pod uređajima za osvjetljavanje ceste i davanje svjetlosnih znakova na motornim i priključnim vozilima, prema Pravilniku, podrazumijevaju se:

1) uređaji za osvjetljavanje ceste; 2) uređaji za označavanje vozila; 3) uređaji za davanje svjetlosnih znakova,

Na vozilima ne smiju biti postavljeni nikakvi drugi uređaji za

osvjetljavanje, označavanje i davanje svjetlosnih znakova, osim navedenih. Uređaji za osvjetljavanje ceste i davanje svjetlosnih znakova

postavljeni na prednjoj strani motornoga i priključnog vozila ne smiju davati svjetlost crvene boje vidljivu s prednje strane vozila, niti bijelu svjetlost svjetala i reflektirajućih tvari postavljenih na stražnjoj strani, odnosno vidljivih sa stražnje strane vozila.

Gornja se odredba ne odnosi na svjetla za osvjetljavanje ceste pri vožnji unatrag, pokretno svjetlo za istraživanje (reflektor), svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske pločice i registarsku pločicu prevučenu bijelom reflektirajućom tvari, niti na crveno trepćuće svjetlo na vozilima pod pratnjom.

Pod uređajima za osvjetljavanje ceste na motornim i priključnim vozilima, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se:

1) glavna svjetla; 2) svjetla za maglu; 3) svjetla za vožnju unatrag; 4) svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojemu se izvode radovi; 5) pokretno svjetlo (reflektor). Glavna svjetla mogu biti izvedena tako da imaju: 1) dugo svjetlo; 2) kratko svjetlo; 3) dugo i kratko svjetlo.

Glavna svjetla na motornim vozilima sa četiri ili više kotača i na

motornim vozilima s tri kotača širima od 1,3 m, moraju biti izvedena kao dva ili četiri glavna svjetla, od toga dva za kratko svjetlo. _____________________________________________________________


125

Svjetla za osvjetljavanje cesta na motornim vozilima koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veću od 30 km/h mogu biti ugrađena i izvedena samo kao kratka svjetla. Svjetlost glavnih svjetala mora biti bijele boje.

Kad se uključe duga svjetla za osvjetljavanje ceste, automatski se mora upaliti pripadajuća kontrolna (plava) svjetiljka na kontrolnoj ploči u vozilu.

Svjetlosni snop kratkoga svjetla mora osvijetliti najmanje 40, a najviše 80 m ceste, a svjetlosni snop dugoga svjetla najmanje 100 m ceste ispred vozila noću, pri normalnoj vidljivosti i to pri podjednakoj opterećenosti motornoga vozila na vodoravnoj površini.

Svjetla za vožnju unatrag na motornim i priključnim vozilima, moraju biti ugrađena i izvedena tako da daju svjetlost bijele boje.

Svjetlo za vožnju unatrag mora imati sklopku koja se automatski aktivira u trenutku uključivanja hoda unatrag i to kad je uključen sustav za puštanje motora u rad.

Prednja svjetla za maglu na motornom vozilu

moraju biti izvedena i podešena tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije dulji od 35 m. Na motornim vozilima s četiri ili više kotača mogu biti ugrađena i izvedena kao dva svjetla za maglu, tako da daju svjetlost bijele ili žute boje.

Pod uređajima za označavanje motornih i priključnih vozila podrazumijevaju se:

1) prednja pozicijska svjetla; 2) stražnja pozicijska svjetla; 3) stražnje svjetlo za maglu; 4) parkirna svjetla; 5) gabaritna svjetla; 6) svjetla stražnje registarske pločice; 7) rotacijska i trepćuća svjetla; 8) katadiopteri.


126

Prednja pozicijska svjetla na motornom vozilu sa četiri ili više kotača i na priključnom vozilu širem od 1,6 m moraju biti ugrađena i izvedena kao najmanje dva prednja pozicijska svjetla koja daju svjetlost bijele boje.

Stražnja pozicijska svjetla na motornom vozilu sa četiri ili više kotača

i na priključnom vozilu moraju biti ugrađena i izvedena kao najmanje dva stražnja pozicijska svjetla koja daju svjetlost crvene boje.

Stražnja svjetla za maglu mogu biti

izvedena kao jedno ili dva svjetla. Ako je jedno svjetlo, mora se nalaziti na lijevoj strani u odnosu na uzdužnu vertikalnu ravninu simetrije vozila. Kontrola uključenosti stražnjih svjetala (stražnjega svjetla) za maglu mora biti osigurana pripadajućom kontrolnom svjetiljkom.

Parkirna svjetla na motornim i priključnim vozilima mogu biti postavljena i izvedena na bočnoj strani vozila – u obliku posebnih svjetala koja prema prednjoj strani vozila daju svjetlost bijele, a prema stražnjoj crvene boje;

Motorna i priključna vozila šira od 2,1 m moraju imati gabaritna svjetla. Gabaritna svjetla mogu biti postavljena i na vozilima širine od 1,8 do 2,1 m. Na motornim i priključnim vozilima postavljaju se dva gabaritna svjetla s prednje i dva sa stražnje strane vozila.

Svjetlo stražnje registarske pločice, ovisno o propisanom tipu pločice na motornim i priključnim vozilima, mora biti ugrađeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele boje i da se po pločici rasprostire ujednačeno, bez tamnih ili izrazito svijetlih mjesta, osim na četverociklima i lakim čeverociklima.

Žutonarančasto rotacijsko i/ili trepćuće svjetlo ili svjetla mogu biti

postavljena na radnim vozilima i radnim strojevima, ali i na osobnim, kombiniranim i teretnim automobilima službe pomoći i informacija na cesti, službe održavanja cesta, komunalnih službi, službe pratnje vozila za predimenzionirane terete, na vozilima kojima se prevoze predimenzionirani tereti, vozilima koja prate prijevoz opasnih tvari, vozilima kojima se prevoze opasne tvari i vozilima na kojima se, ili pomoću kojih se, obavlja ispitivanje na cesti. _____________________________________________________________


127

Katadiopteri na motornim vozilima sa četiri ili više kotača, i vozilima s tri kotača širima od 1,3 m, moraju biti ugrađeni i izvedeni kao dva stražnja katadioptera crvene boje, a na motornim vozilima sa dva i tri kotača koja nisu šira od 1,3 m kao jedan stražnji katadiopter crvene boje, i ne smiju biti trokutasta oblika.

Dva prednja bijela katadioptera na priključnom vozilu moraju biti ugrađena i izvedena tako da nisu trokutastog oblika, a dva stražnja crvena katadioptera moraju imati oblik istostraničnoga trokuta, s vrhom okrenutim gore i stranicom veličine najmanje 0,15 m.

Stražnji katadiopteri trokutastog oblika ne smiju biti postavljeni

na motornim vozilima.

Na motornim vozilima čija duljina prelazi 6 metara i priključnim vozilima, u skladu s Pravilnikom o homologaciji vozila glede uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju ECE-R 48, moraju biti ugrađeni bočni katadiopteri.

Na motornim i priključnim vozilima čija duljina prelazi 6 metara, u skladu s Pravilnikom o homologaciji vozila glede uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju ECE-R 48, moraju biti ugrađena bočna svjetla.

3.5. Uređaji za davanje svjetlosnih znakova

Pod uređajima za davanje svjetlosnih znakova podrazumijevaju se: 1) stop-svjetla; 2) pokazivači smjera; 3) uređaji za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera.

Stop-svjetla na motornom vozilu sa četiri ili više kotača, i na

priključnom vozilu, moraju biti ugrađena na stražnjoj strani i izvedena kao najmanje dva stop-svjetla koja daju svjetlost crvene boje.

Pokazivači smjera na motornom vozilu s tri, četiri ili više kotača i na

priključnom vozilu moraju biti ugrađeni i izvedeni:

1) na motornom vozilu koje nije dulje od 6 m; a) dva prednja – bočna i dva stražnja pokazivača smjera, ili b) dva prednja, dva stražnja i dva bočna pokazivača smjera, ili c) dva prednja i dva stražnja pokazivača smjera; _____________________________________________________________

Škola za vozače motornih vozila C1, C1+E, C i C+E kategorije

128

2) na motornom vozilu duljem od 6 m i na vučnome motornom vozilu: a) dva prednja – bočna i dva stražnja pokazivača smjera, ili b) dva prednja, dva bočna i dva stražnja pokazivača smjera;

3) na priključnom vozilu – dva stražnja pokazivača smjera.

Svjetlost pokazivača smjera mora biti žute boje. Učestalost žmiganja pokazivača smjera u pravilu iznosi 90 treptaja u

minuti, pri čemu su dopuštena odstupanja od najmanje 60 do najviše 120 treptaja (90±30 treptaja u minuti). Nadzor funkcioniranja pokazivača smjera mora biti osiguran optičkom ili zvučnom kontrolnom napravom.

Uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera na motornim vozilima iz stavka 1 ovoga članka mora biti ugrađen i izveden tako da se može uključiti posebnom sklopkom, a nadzor funkcioniranja mora se osigurati kontrolnom svjetiljkom u vidnom polju vozača.

3.6. Uređaji koji omogućuju normalnu vidljivost

Pod uređajima koji omogućuju normalnu vidljivost u prometu na cesti, podrazumijevaju se:

1) vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i karoserije; 2) uređaj za brisanje vjetrobrana, 3) uređaj za pranje vanjske strane vjetrobrana, 4) zrcalo koje vozaču omogućuje promatranje ceste i prometa.

3.7.. Uređaji za davanje zvučnih znakova

Uređaj za davanje zvučnih znakova na motornim vozilima ne smije

proizvoditi zvuk jakosti veće od 104 dB(A) i mora biti ugrađen i izveden tako da daje jednolične zvukove nepromjenjiva intenziteta.

3.8. Uređaji za kretanje vozila unatrag

Uređaje koji omogućuju kretanje vozila unatrag mora imati

ugrađeno svako motorno vozilo, osim motocikla i motornoga vozila s tri kotača čija najveća dopuštena masa prelazi 0,6 t. Uređaj mora biti ugrađen i izveden tako da omogućuje pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag.

_____________________________________________________________


129

3.9. Kontrolni uređaji i uređaji za davanje znakova – tahograf i zapisni list

Pod kontrolnim uređajima i uređajima za davanje znakova na motornim vozilima podrazumijevaju se:

1) na teretnim automobilima: a) tahograf, obvezan za teretne automobile s najvećom dopuštenom masom većom od 3,5 t b) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, ako nisu ugrađeni u tahograf, c) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, d) svjetlosni ili zvučni znak za kontrolu rada pokazivača smjera, e) pokazivač raspoloživoga tlaka pneumatičkog uređaja radne kočnice, ako je taj uređaj stalno pod tlakom, f) nadzorni uređaj, odnosno euro tahograf, prema odredbama ECE Sporazuma 811/564 koji osigurava: * upis vremena vožnje članova posade, * bilježenje vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, Digitalni tahograf u koji vozač stavlja svoju karticu * bilježenje vremena odmora, * evidenciju brzine vozila i prijeđene udaljenosti (obvezno za teretne automobile najveće dopuštene mase iznad 3,5 t, i one koji sudjeluju u međunarodnom cestovnom prometu sukladno Europskom sporazumu o radu posada vozila angažiranim u međunarodnom cestovnom prometu (AETR), bez obzira na datum prve registracije); _____________________________________________________________


130

Smještaj tahografa na instrument ploči teretnog

automobila MAN

Isječak dijagramskog listića (dolje)


131

Prednja stranica

dijagramskog listića

Podaci o vozaču Početna i završna kilometraža Podaci o odmorima Stražnja stranica dijagramskog listića


132

2) na svim vozilima koja imaju zračnu kočnu instalaciju i standardiziran priključak za kontrolu tlaka kočne instalacije, odnosno na spremniku energije, kočnim cilindrima i svim uređajima pomoću kojih se transformira energija za kočenje.

Na autobusima i teretnim motornim vozilima koja se prvi put

registriraju u Republici Hrvatskoj, autobusima i teretnim motornim vozilima koja sudjeluju u međunarodnom cestovnom prometu sukladno Europskom Sporazumu o radu posada vozila angažiranim u međunarodnom cestovnom prometu (AETR), i na motornim vozilima za prijevoz opasnih tvari, mora biti ugrađen ograničavač brzine.

Ograničavač brzine mora biti izveden u skladu sa zahtjevima Pravilnika

ECE-R 89. Odredba se odnosi na teretna motorna vozila ako im je najveća dopuštena masa veća od 12 tona i na autobuse ako im je najveća dopuštena masa veća od 10 tona.

Brzina limitirana ograničavačem brzine ne smije biti veća od 90 km/h

za teretna motorna vozila, 105 km/h za autobuse prvi put registrirane u Republici Hrvatskoj do 1. sječnja 2005. godine, odnosno 100 km/h za autobuse prvi put registrirane u Republici Hrvatskoj nakon toga datuma.

Ograničavačem brzine ne moraju biti opremljena teretna motorna

vozila ako im je najveća brzina jednaka ili manja od 90 km/h i autobusi čija je najveća brzina jednaka ili manja od 105 km/h.

3.10. Uređaji za odvod i ispuštanje ispušnih plinova

Izlaz (izlazni otvor) ispušne cijevi uređaja za odvod i ispuštanje plinova ne smije biti usmjeren prema desnoj strani vozila.

Na cijevi se mora nalaziti prigušivač zvuka ispušnih plinova koji se ne može isključiti, osim za potrebe čišćenja.

3.11. Uređaji za spajanje vučnoga i priključnog vozila

Uređaji za spajanje vučnoga i priključnog vozila, osim kod motocikala s bočnom prikolicom, moraju biti postavljeni u uzdužnoj simetričnoj verti-kalnoj ravnini vozila i izvedeni zglobno, tako da omogućuju pokretljivost _____________________________________________________________


133

uređaja u svim smjerovima u prostoru. Osovinica uređaja za spajanje vučnoga i priključnog vozila mora imati osigurač koji onemogućuje, pri normalnoj uporabi, razdvajanje spojenih vozila.

Uređaji za spajanje vučnoga i priključnog vozila moraju biti pričvršćeni

za pojačani dio vučnog vozila. Vertikalna simetrala kugle uređaja

za spajanje osobnog automobila i priključnih vozila najveće dopuštene mase do 3,5 t, ne smije biti postavljena bliže od 70 mm stražnjem kraju vučnoga vozila.

Vodoravna simetrala iste te kugle od podloge mora biti udaljena minimalno 350 mm, i to ako je vozilo opterećeno do svoje najveće dopuštene mase.

Kuka na osobnom automobilu, kad ne vuče priključno vozilo i

kad se rastavi na pričvrsnome mjestu, ne smije prelaziti duljinu

gabarita vozila. Na slici lijevo vidimo vučno sedlo

na teretnom automobilu. Ono mora biti u kosom položaju prema

stražnjoj strani kad se vučno vozilo vožnjom unatrag "uvlači" pod priključno vozilo. Na taj se način

osigurava lakše spajanje vučnoga i priključnog vozila.

Ako vozač želi odvojiti vučno vozilo od priključnog vozila (na slici

poluprikolica) najprije mora osigurati priključno vozilo izvlačenjem

potpornih nogu i podmetanjem klinastih podloški pod

kotače priključnog vozila.


134

Upravljačka kutija za podizanje i spuštanje potpornih nogu poluprikolice. Smještrna je s lijeve strane uz sjedište vozača.

Na desnoj slici vidimo podložene kotače priključnog vozila.

Odvajanje pneumatskih i električnih vodova.

Svaki vod ima točno određeno mjesto i ne smije se dogoditi da se oni zamijene. Zbog toga su priključci obojeni. Uočite, vozač na rukama ima zaštitne rukavice. Pametno i korisno.

_____________________________________________________________


135

Žuto obojeni vod na žuto, crveno obojeni vod na crveno.

3.12. Ostali uređaji vozila posebno značajni za sigurnost prometa

3.12.1. Karoserija motornoga i priključnog vozila mora biti

ugrađena i izvedena tako da po svojoj konstrukciji, kakvoći i vrsti materijala, te opremljenosti odgovara namjeni vozila i osigurava sigurnost putnika i vozača za vrijeme vožnje.

3.12.2. Akumulator vozila mora biti dobro pričvršćen u svojem ležištu i

mora imati odgovarajući vanjski odušak izvan prostora za vozača i putnike, osim akumulatora koji su načinjeni tako da ne isparavaju.

3.12.3. Kabina za vozača na motornim

vozilima mora udovoljavati sljedećim uvjetima: 1) glede dimenzija, vidljivosti, stupnja vibracije, izolacije od buke,

grijanja, zračenja i zabrtvljenosti mora poštovati uvjete koji osiguravaju normalan rad vozaču i njegovim pomoćnicima;

2) vozačevo sjedalo mora biti široko najmanje 0,45 m i po svojoj konstrukciji i materijalu od kojega je izrađeno omogućavati vozaču udobno sjedenje za upravljačem; _____________________________________________________________


136

3) zastakljene površine vozačke kabine moraju udovoljavati normativima iz Pravilnika ECE-R 43.

3.12.4. Uređaji za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana i uređaji za grijanje i provjetravanje na motornom vozilu moraju biti ugrađeni i izvedeni tako da se njihovom upotrebom osigura potrebna vidljivost kroz vjetrobran, te unutarnje grijanje i provjetravanje prostora za vozača i putnike.

3.12.5. Gume na vozilima moraju odgovarati i dimenzijama što ih je prijavio proizvođač, ovisno o najvećoj dopuštenoj brzini kretanja vozila, i najvećemu dopuštenom opterećenju osovina na kojima su postavljene.

Gume na istoj osovini vozila moraju

biti jednake po dimenzijama, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti (zimske, ljetne), konstrukciji (radijalne, dijagonalne itd.) i marki/tipu (proizvođaču).

Dubina utora guma po gaznoj površini mora biti veća od tvornički

dopuštene dubine označene TWI oznakama, odnosno – ako takve oznake ne postoje – najmanja je dopuštena dubina 1,6 mm.

Na naplatku rezervnoga kotača ne mora se nalaziti guma iste vrste i konstrukcije.

1. gazeći slojevi

2. čelični pojasevi 3. bočna strana od

poliestera 4. dio koji se veže uz

naplatak (felgu).

Obnovljene gume moraju na bočnici imati oznaku RETREADED, te

moraju biti proizvedene sukladno Pravilniku o homologaciji proizvodnje _____________________________________________________________


137

obnovljenih guma za osobne automobile ECE-R 108 ili Pravilniku o homologaciji proizvodnje obnovljenih guma za gospodarska vozila i njihove prikolice ECE-R 109.

Za gume je vrlo važno da su

ispravno napuhane. Svako vozilo i svaki kotač posebno imaju točno određen tlak na koji gume moraju biti napuhane. Ako nije tako, one neće u cijelosti ispunjavati svoju zadaću držanja vozila na cesti. Osim toga, trošit će se ubrzano i neravnomjerno. Na slici desno, pod slovom A je ispravno napuhana guma. Na gornjem dijelu crteža vidimo da se ona ravnomjerno troši. Pod slovom B je nedovoljno napuhana guma. Troši se neravnomjerno. Pod slovom C je previše napuhana guma i možemo vidjeti da se u sredini ubrzano troši.

Novi prometni znak koji nas obavještava da se približavamo mjestu na kojemu postoji mogućnost

uporabe mjernih uređaja za napuhavanje guma. Guma ima, osim naziva tvrtke koja ju proizvodi,

i mjerne nazive što se odnose na dimenzije i neke druge osobine.

Kako to izgleda na primjeru?

Na ovoj gumi vidimo oznaku Winter, što znači da je zimskoga

tipa M+S (Mud and Snow – blato i snijeg).

Zapažamo da ima dimenzije 195/65 R 15, što znači da joj je

vanjska dimenzija 195 milimetara, da je od naplatka (felge) do

gazećega sloja visoka 65 milimetara, da je radijalnoga tipa (slovo R), te da joj je promjer 15 cola (15 x 2,54 cm). Na desnoj strani primjećujemo slovo H, što nam sugerira da je predviđena za brzine kretanja do 210 km na sat. _____________________________________________________________


138

3.12.6. Blatobrani na motornim i priključnim vozilima koja mogu razviti brzinu kretanja veću od 30 km/h, osim na terenskim i teretnim vozilima koja se automatski istovaruju (samoistovarna kola), moraju biti ugrađeni iznad svih kotača.

3.12.7. Kotači skupa vozila na prvoj osovini priključnoga vozila ne

moraju s prednje strane biti pokriveni blatobranima. Gornja četvrtina stražnjih kotača tegljača s poluprikolicom ne mora biti pokrivena blatobranima. Blatobrani višeosovinskih vozila mogu biti zajednički za skup kotača na istoj strani vozila.

3.12.8. Branici na automobilima i kombiniranim vozilima moraju biti ugrađeni i na prednjoj i na stražnjoj strani vozila, a na drugim motornim vozilima sa četiri ili više kotača – najmanje na prednjoj strani.

3.12.9. Na teretnim vučnim i priključnim vozilima čija najveća dopuštena masa prelazi 3,5 t prema Pravilniku o homologaciji uređaja za zaštitu od stražnjega podlijetanja vozila mora biti ugrađena stražnja zaštita protiv podlijetanja.

3.12.10. Na teretnim vučnim i priključnim vozilima čija najveća

dopuštena masa prelazi 3,5 t prema Pravilniku ECE-R 73 moraju biti ugrađeni bočni štitnici protiv podlijetanja.

4.. Oprema vozila

Motorna i priključna vozila, osim mopeda, motocikala, četverocikala, lakih četverocikala, traktora, traktorskih prikolica, prikolica s jednom osovinom, autobusa za gradski promet i vozila namijenjenih za komunalne usluge (pranje i čišćenje ulica, odvoz smeća i fekalija i dr.), moraju imati rezervni kotač s pripadajućom opremom koji se po potrebi može koristiti.

Rezervni kotač ne moraju imati motorna i priključna vozila ako su

gume ili naplatci opremljeni sigurnosnim sustavom za vožnju s ispuhanom gumom ili ako vozilo posjeduje odgovarajuće sredstvo za privremeno osposobljavanje ispuhane gume (npr. sprej ili pjena u boci pod tlakom itd.).

Motorna vozila, osim osobnih automobila kojima se ne obavlja javni prijevoz osoba u prometu na cestama, mopeda, mopeda s tri kotača, _____________________________________________________________


139

motocikala, motocikala s bočnom prikolicom, motocikala s tri kotača, četverocikala, lakih četverocikala i traktora, moraju imati aparat za gašenje požara postavljen na vidljivome mjestu, tako da se u slučaju opasnosti može upotrijebiti.

Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s tri kotača, motocikala, motocikala s bočnom prikolicom, motocikala s tri kotača, četverocikala, lakih četverocikala i priključnih vozila, moraju imati, na vidljivome mjestu, poseban standardizirani znak za obilježavanje vozila zaustavljenog na kolniku ceste, kojim se vozač po potrebi može koristiti.

Po dva znaka moraju imati: 1) teretni automobil i autobus – ako vuku priključno vozilo; 2) motorno vozilo koje se nalazi na začelju kolone – ako se motorna

vozila kreću u organiziranoj koloni. Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s

tri kotača, motocikala, motocikala s bočnom prikolicom, motocikala s tri kotača, četverocikala i lakih četverocikala moraju imati jednu kutiju prve pomoći, a autobusi s više od 25 sjedećih mjesta dvije kutije.

Motorna vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2006. godine moraju biti opremljena kutijom prve pomoći u skladu s hrvatskom normom HRN 1112, osim vozila koja se uvoze i imaju serijski ugrađenu kutiju prve pomoći u skladu s normom matične zemlje.

Motorna i priključna vozila čija najveća

dopuštena masa prelazi 5 t moraju na vidljivome mjestu imati dvije klinaste podloške, koje vozač može rabiti po potrebi.

Motorna vozila moraju na vidljivome mjestu imati rezervne žarulje najmanje za polovicu žaruljnih mjesta dvostrukih uređaja za osvjetljavanje ceste i davanje svjetlosnih znakova, i po jednu žarulju za jednostruka žaruljna mjesta kod kojih je moguće zamijeniti samo žarulju.

Vozila opremljena svjetlosnim tijelima bez žarne niti (ksenon, neon, LED i sl.), ne moraju imati rezervne žarulje za ta rasvjetna tijela. _____________________________________________________________


140

NOVO! Motorna vozila, osim mopeda, mopeda

s tri kotača, motocikala s bočnom prikolicom, motocikala s tri kotača, četverocikala i lakih četverocikala moraju imati reflektirajući prsluk, kojega je vozač dužan obući kad na cesti obavlja neke radnje uz vozilo (mijenja kotač, obavlja manje popravke na vozilu, ulijeva gorivo, traži pomoć zaustavljajući druga vozila i sl.).

Vozila namijenjena prijevozu opasnih tvari moraju imati opremu u skladu s ADR propisima.

Pod zimskom opremom motornih vozila čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone, podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotačima, ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i lancima za snijeg pripravnima za postavljanje na pogonske kotače.

Na vozila se ne smiju postavljati gume s čavlima.

Motorna i priključna vozila koja se zbog

konstrukcijskih razloga na ravnojcesti ne mogu kretati brzinom većomod 30 km/h, moraju biti obilježena znakom za označavanje »sporih vozila« prema odredbama Pravilnika ECE-R 69.

Na vozilu može postojati najmanje jedan

znak za obilježavanje »sporih vozila«, postavljen na stražnji kraj vozila.

Teretna motorna vozila najveće dopuštene

mase veće od 12 000 kg (osim tegljača namijenjenih vuči poluprikolica) moraju biti obilježena znakom/znakovima za obilježavanje »teških motornih vozila« prema odredbama Pravilnika ECE-R 70. _____________________________________________________________


1. crveni fluoroscentni

materijal

141

Priključna vozila najveće dopuštene mase manje od ili jednake 10 000 kg, čija duljina (uključujući duljinu vučne rude) prelazi 8 m, i priključna vozila najveće dopuštene mase veće od 10 000 kg, bez obzira na duljinu, moraju biti obilježena znakom/znakovima »dugih vozila« prema odredbama Pravilnika ECE-R 70.

Ostale vrste vozila ne smiju biti obilježene tim znakom/znakovima.

Na vozilima može postojati jedan, dva ili četiri znaka za obilježavanje »dugih i teških vozila«.

Broj znakova ovisi o mogućnosti njihove montaže na stražnjem

kraju vozila.

5. Uređaji o kojima ovisi sastav i obojenost ispušnih plinova na motornim

vozilima

Motori s unutarnjim izgaranjem ne smiju u atmosferu ispuštati štetne plinove u opasnim koncentracijama i količinama. Koncentracije i količine, te obojenost ispušnih plinova utvrđuju se prilikom tehničkoga pregleda vozila.

Za Dieselove motore to se mjeri kad

motor postigne radnu temperaturu koju propisuje proizvođač vozila,

a srednji koeficijent zacrnjenja ispušnoga plina (k) nakon tri ili više slobodnih

ubrzanja neopterećenog motora od brzine vrtnje na praznom hodu do najveće

brzine vrtnje ne smije prelaziti vrijednost koju propisuje proizvođač vozila.


142

6. Neke oznake na vozilima u međunarodnom cestovnom prijevozu

7. Registracija motornih i priključnih vozila

Motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju važeću prometnu dozvolu, a vozila registrirana u Republici Hrvatskoj ako imaju i važeću knjižicu vozila.

Registrirati se mogu samo ona motorna i priključna vozila za koja se na tehničkom pregledu utvrdi da su ispravna.

Za registrirano vozilo izdaju se prometna dozvola, registarske pločice i knjižica vozila.

Vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom mora uza se imati prometnu dozvolu. Prometna dozvola i knjižica vozila ne smiju se ostavljati u vozilu bez nadzora vozača.

Za registrirana se vozila izdaje jedna od ovih vrsta registarskih pločica: 1) registarske pločice za motorna i priključna vozila, osim za motocikle,

mopede, traktore i radne strojeve, 2) registarske pločice za motocikle, 3) registarske pločice za mopede, 4) registarske pločice za traktore i radne strojeve,


TIR – Skraćenica (franc.) Transport

international routier Međunarodni cestovni

prijevoz

143

5) registarske pločice za motorna i priključna vozila diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija stranih država, i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja, stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavništava, stranih dopisništava i stalnih stranih dopisnika,

6) registarske pločice za vozila stranaca kojima je odobren privremeni ili stalan boravak i za privremeno registrirana vozila,

7) registarske pločice za vojna vozila, 8) registarske pločice za vozila Ministarstva unutarnjih poslova, 9) registarske pločice za vozila koja ne udovoljavaju propisanim

uvjetima glede dimenzija (duljina, širina, visina), odnosno čija je najveća dopuštena masa veća od propisane, odnosno koja premašuju dopuštena osovinska opterećenja.

Vozilo registrirano u Republici Hrvatskoj ne smije napustiti njezin teritorij ako na zadnjoj strani ne nosi istaknutu međunarodnu oznaku Republike Hrvatske.

Pravne i fizičke osobe mogu privremeno registrirati svoja motorna i priključna vozila. Privremena registracija vozila ne može se izvršiti na vrijeme kraće od 60 dana, niti duže od 12 mjeseci.

Vlasnik vozila koji ne produži važenje prometne dozvole u roku od 15

dana od isteka valjanosti, dužan je odjaviti vozilo, vratiti prometnu dozvolu i registarske pločice policijskoj upravi, odnosno postaji, koja vozilo vodi u evidenciji.

U navedenom roku vlasnik vozila dužan je prijaviti promjenu prebivališta, odnosno sjedišta, i bilo kojega drugog podatka koji je upisan u prometnoj dozvoli ili knjižici vozila.

Vlasnik vozila dužan je u roku od 30 dana odjaviti registrirano vozilo, te vratiti prometnu dozvolu i registarske pločice, ako je vozilo uništeno, otpisano, otuđeno ili nestalo.

8. Tehnički pregledi vozila

Tehnički pregled vozila je djelatnost od općeg interesa. Radi provjere tehničke ispravnosti motornih i priključnih vozila, osim

radnih strojeva, obavljaju se tehnički pregledi tih vozila. _____________________________________________________________


144

Tehnički pregledi vozila jesu: redovni s ispitivanjem ispušnih plinova, preventivni i izvanredni.

Na tehničkom se pregledu utvrđuje ima li vozilo propisane uređaje i opremu, jesu li ti uređaji i oprema ispravni, te udovoljavaju li propisanim uvjetima za sudjelovanje u prometu na cesti.

Nova motorna i priključna vozila (u daljnjem tekstu: vozila) što sudjeluju u prometu na cestama, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu tijekom mjeseca u kojemu ističe rok od 24 mjeseca od prvoga tehničkog pregleda i registracije vozila.

Vozila stara dvije ili više godina, vlasnici

su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu tijekom svakoga 12. mjeseca od

posljednjega redovnog tehničkog pregleda. Rok važenja redovnoga tehničkog pregleda (prometne dozvole)

označava se s posebnim znakom – naljepnicom na prednjoj strani vozila. Na vozilima koja se daju u najam (rent-a-car vozila), vozilima kojima

se obavlja osposobljavanje kandidata za vozače (osim mopeda, motocikala i traktora u vlasništvu kandidata za vozača), vozilima kojima se obavlja taksi prijevoz, autobusima, teretnim i priključnim vozilima za prijevoz opasnih tvari, teretnim i priključnim vozilima čija najveća dopuštena masa prelazi 7.500 kg, obavljaju se preventivni tehnički pregledi.

Iznimno, preventivnim tehničkim pregledima ne podliježu vozila za stanovanje ili kampiranje, vozila za prijevoz pčela, teretna i priključna vatrogasna vozila, teretna i priključna vozila za zabavne radnje, i priključna vozila za traktore.

Preventivni tehnički pregledi vozila obavljaju se dnevno (dnevni preventivni tehnički pregled) i u propisanim rokovima (periodični tehnički pregled i periodični tehnički pregled kočnica).

Izvanrednom tehničkom pregledu vlasnici su dužni podvrgnuti i motorno ili priključno vozilo koje je isključeno iz prometa.

Na izvanredni tehnički pregled uputit će se i vozilo za koje se opravdano sumnja da mu je ovjerena tehnička ispravnost, a nije bilo na tehničkom pregledu, ili da tehnički pregled nije propisno obavljen. _____________________________________________________________


145

9. Ispitivanje i homologacija vozila

Motorna i priključna vozila, te njihovi dijelovi i oprema, prije stavljanja

na tržište i prve registracije moraju se podvrgnuti postupku provjere homologacije kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li propisane zahtjeve za homologaciju.

XI. POSEBNE MJERE ZA SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

Policijski službenik koji obavlja nadzor vozača i drugih sudionika u prometu na cesti, ovlašten je nad svakim sudionikom u prometu koji svojim ponašanjem ometa ili ugrožava promet, provesti postupak ispitivanja pomoću odgovarajućih sredstava i naprava (alkometar i dr.), umjerenih prema propisima o mjerilima i mjeriteljskim uvjetima, radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, odnosno ovlašten je nakon toga te osobe s istim ciljem odvesti na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled.

Prije poduzimanja navedenih radnji, policijski službenik može vozača podvrgnuti postupku prepoznavanja znakova koji su posljedica prisustva u organizmu alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje.

Policijski službenik odvest će na vađenje krvi i uzimanje urina radi analize i osobe koje poriču rezultate ispitivanja koji su pokazali da u organizmu ima opojnih droga, ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, utvrđene odgovarajućim sredstvima i aparatima, te kad zahtijevaju vađenje krvi i urina radi analize, odnosno liječnički pregled.

Svi sudionici u prometu dužni su postupati prema zahtjevima

policijskog službenika. _____________________________________________________________


146

Osobi koja u razdoblju od 24 mjeseca unatrag od dana počinjenja prekršaja bude dva ili više puta pravomoćno kažnjena za alkoholiziranost, drogiranost ili uporabu nedopuštenih lijekova, umjesto novčane kazne prekršajni sud može izreći kaznu zatvora do 60 dana i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jedne do dvije godine, te joj odrediti pet negativnih bodova.

Ne mogu se koristiti niti ugrađivati u motorno vozilo uređaji ili naprave kojima je cilj ometanje uređaja što ih ovlaštene osobe koriste za nadzor prometa na cestama. Ukoliko policijski službenik nađe na ili u vozilu takav uređaj ili napravu, naredit će vozaču da ga ukloni, a ako vozač to odbije, uređaj ili naprava će se ukloniti o njegovu trošku.

Vozaču ili instruktoru vožnje koji ima pravo upravljati motornim vozilima više kategorija, a to mu pravo za pojedine kategorije bude ograničeno zbog alkoholiziranosti, drogiranosti ili uporabe nedopuštenih lijekova, poništit će se u vozačkoj dozvoli te kategorije ili će se na njegov zahtjev izdati nova vozačka dozvola u koju će se upisati kategorije vozila kojima ima pravo upravljati.

Vozaču ili instruktoru vožnje koji se ne podvrgne nadzornome zdravstvenom pregledu na koji je upućen, vozačka će se dozvola oduzeti dok se tom pregledu ne podvrgne.

Protiv odluke o oduzimanju vozačke dozvole vozač može u roku od tri dana podnijeti prigovor ministru nadležnom za unutarnje poslove, koji će donijeti odluku u roku od 8 dana od datuma podnošenja prigovora.

Policijski će službenik privremeno oduzeti vozačku dozvolu i isključiti iz prometa vozača ili instruktora vožnje:

1) koji upravlja ili pokuša upravljati vozilom dok u organizmu ima alkohola ili opojnih droga, ili ako pokazuje znakove alkoholiziranosti,

2) koji upravlja ili pokušava upravljati vozilom ako je očito da je u takvome psihofizičkom stanju (umor, stres, bolest, prisutnost u organizmu lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje) da nije sposoban sigurno upravljati vozilom,

3) koji nema pomagala za koja je u vozačkoj dozvoli navedeno da ih mora koristiti tijekom upravljanja,

4) koji upravlja vozilom čija snaga motora prelazi 75 kW, a položio je ispit za vozila B kategorije, odnosno koji upravlja motociklom čija snaga motora prelazi 25 kW, a položio je ispit za vozila A kategorije u vremenskom periodu od dvije godine nakon položenog ispita. Isto se odnosi _____________________________________________________________


147

i na vozača koji u tom periodu upravlja vozilom u vremenu od 23,00 do 5,00 sati ako s njim u vozilu nije osoba starija od 25 godina, kojoj nije izricana zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom,

5) koji ne postupi po zahtjevu policijskog službenika da se podvrgne ispitivanju ili stručnom pregledu.

Policijski službenik isključit će iz prometa:

* vozača kojega zatekne da upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje vozilom, koji upravlja vozilom, a nema valjanu vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije ili koji upravlja vozilom u vrijeme kad mu je vozačka dozvola privremeno oduzeta ili kad mu je pravomoćnom odlukom nadležnoga tijela izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije,

* vozača koji ne postupi u skladu s odredbama o vremenskom trajanju upravljanja vozilom.

Vozačka se dozvola privremeno oduzima dok ne prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, a najduže do 30 dana.

Ako vozač ne preuzme privremeno oduzetu vozačku dozvolu kad

prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, ili u roku od 30 dana od datuma privremenog oduzimanja, vozačka će se dozvola dostaviti tijelu u čijoj se evidenciji vodi. Tome će tijelu i vozač predati svoju vozačku dozvolu, ako je u međuvremenu nadležno tijelo donijelo pravomoćno rješenje o kazni i izrečenoj zaštitnoj mjeri.

U skladu s korektnim postupkom prema vozaču ili instruktoru vožnje, policijski će mu službenik omogućiti da u primjerenom roku pozove drugoga vozača, koji ispunjava uvjete za upravljanje vozilom u prometu, da preuzme vozilo kojim je upravljao vozač koji se isključuje iz prometa.

Ukoliko vozač pokuša ili nastavi upravljati vozilom nakon isključenja iz prometa na cesti, ili nastavi činiti prekršaj zbog kojega je isključen, policijski će ga službenik ponovno isključiti iz prometa i izdati nalog za premještanje vozila. Premješteno se vozilo može podići čim prestanu razlozi za premještanje, a najkasnije u roku od osam dana. Nakon toga će se vozilo o vlasnikovu trošku dati na čuvanje odgovarajućoj pravnoj osobi. _____________________________________________________________


148

Za određene prekršaje iz Zakona počinitelju prekršaja će se, osim izricanja kazne i zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, izreći i negativni bodovi, od jednoga do pet, ovisno o težini prekršaja.

Negativni bodovi evidentiraju se na temelju pravomoćne odluke o kažnjavanju.

Pravomoćno izrečeni negativni bodovi upisuju se u vozačevu evidenciju.

Vozača kojemu je u razdoblju od tri godine (36 mjeseci), zbog

počinjenih prekršaja iz ovoga Zakona dodijeljeno pravomoćno najmanje šest negativnih bodova, policijska uprava, odnosno postaja, koja ga vodi u evidenciji pozvat će na predavanje o posljedicama prometnih nesreća i uputiti ga u školu sigurne vožnje.

Vozač se dužan odazvati i nazočiti predavanju o posljedicama

prometnih nesreća, te proći program škole sigurne vožnje, a ako se iz opravdanih razloga ne odazove pozivu i ne nazoči predavanju, odnosno ne prođe program sigurne vožnje, policijska uprava, odnosno postaja, pozvat će ga ponovno u roku od tri mjeseca. Vozaču koji se neopravdano ne odazove niti nakon ponovljena poziva, izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom određene kategorije u trajanju od najmanje tri mjeseca.

Vozaču kojemu je u razdoblju od tri godine zbog počinjenih prekršaja iz Zakona pravomoćno dodijeljeno najmanje devet negativnih bodova, prekršajnim će se nalogom izreći zaštitna mjera prestanka važenja vozačke dozvole. Ako se radi o vozaču kojemu je to osnovno zanimanje ili mu vozilo služi isključivo za ostvarivanje prihoda za život, i to vjerodostojno dokaže, umjesto mjere prestanka važenja vozačke dozvole, može se izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do 12 mjeseci.

Mjera se izriče za onu kategoriju vozila u kojoj je vozač skupio najveći broj negativnih bodova.

Ponovnom polaganju vozačkog ispita vozač može pristupiti po proteku 12 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o prestanku važenja vozačke dozvole, a ako ima devet negativnih bodova, prije vraćanja dozvole dužan je pohoditi školu sigurne vožnje i položiti ispit iz predmeta »Poznavanje prometnih propisa«. _____________________________________________________________


149

Osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera ima pravo prigovora protiv donesenoga rješenja u roku od osam dana od datuma njegove dostave. Prigovor odgađa izvršenje rješenja.

Vozač koji je pozvan i nazoči predavanju o posljedicama prometnih nesreća, i upućen je u školu sigurne vožnje, snosi troškove predavanja i škole sigurne vožnje u visini koju odredi ministar nadležan za unutarnje poslove.

Vozač kojemu je vozačka dozvola oduzeta, ili je isključen iz prometa, ili mu je izrečena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mjera prestanka važenja vozačke dozvole, ne smije za to vrijeme upravljati vozilom u prometu na cesti.

Vozaču koji u razdoblju od 24 mjeseca unatrag od dana počinjenja prekršaja bude dva ili više puta pravomoćno kažnjen za prekršaj, umjesto novčane kazne prekršajni sud može izreći kaznu zatvora do 60 dana, te mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jedne do dvije godine, i dodijelit će mu se pet negativnih bodova.

Ako policijski službenik na cesti zatekne vozilo koje zbog tehničke

neispravnosti ugrožava ili ometa druge sudionike u prometu (neispravan uređaj za upravljanje, uređaji za zaustavljanje, uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila u vrijeme kad vuče priključno vozilo, neispravna svjetla za osvjetljavanje ceste i označavanje vozila i neispravna svjetlosna signalizacija noću i danju u vrijeme smanjene vidljivosti, neispravni brisači vjetrobranskoga stakla u vrijeme vožnje po kiši i snijegu, dotrajale ili bitno oštećene gume, te ako na vozilu ima ugrađene uređaje za davanje svjetlosnih i zvučnih znakova) ili je teret nepravilno smješten, odnosno nedovoljno osiguran, ili se bez dozvole prevozi teret čije dimenzije, odnosno masa premašuju najveće dopuštene dimenzije, odnosno masu ili osovinsko opterećenje, naredit će vozaču da odmah prekine kretanje vozilom i otkloni neispravnost, ili da vozilo odveze do mjesta na kojemu može otkloniti neispravnost, odnosno da pribavi dozvolu za izvanredni prijevoz.

Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kreće cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno, ili vozi bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kad je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah prekine vožnju, ili da prijeđe na cestu na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu. _____________________________________________________________


150

Policijski službenik može narediti vozaču da vozilo odveze na tehnički pregled radi utvrđivanja neispravnosti, ili – u suradnji sa stručno osposobljenim nadzornikom pravne osobe koja upravlja i gospodari javnim cestama – naložiti da se izvrši kontrola ukupne mase, osovinskog opterećenja i dimenzija vozila. Ako se na tim pregledima utvrdi da vozilo nije tehnički ispravno, ili da prekoračuje dopuštenu masu, ili osovinsko opterećenje, ili ukupnu nosivost, ili dimenzije vozila, troškove pregleda i kontrole snosi vozač.

Policijski službenik isključit će iz prometa i vozilo koje nije registrirano, ili nema propisane registarske pločice, ili nije u propisanom roku podvrgnuto redovnom ili izvanrednom tehničkom pregledu, ili za koje nije produženo važenje prometne dozvole.

Ako vozač ne postupi po naređenju, policijski će službenik isključiti vozilo iz prometa. Isključenje traje sve dok se ne otklone razlozi zbog kojih je vozilo isključeno. Vozač ga je dužan odmah skloniti s ceste na mjesto na kojemu neće ugrožavati sigurnost ili ometati normalan tijek prometa (parkiralište, ugibalište i sl.), a najkasnije u roku od 12 sati vozač ga je dužan ukloniti s ugibališta i sličnih mjesta.

Ukoliko vozač nastavi upravljati vozilom isključenim iz prometa ili ga ne ukloni, policijski će službenik vozilo ponovno isključiti iz prometa ili izdati nalog za njegovo premještanje na drugo mjesto, a vozaču će privremeno oduzeti registarske pločice.

Policijski službenik koji je iz prometa isključio vozilo namijenjeno prijevozu opasnih tvari, zbog prekršaja će privremeno oduzeti i ADR certifikat vozila.

Policijska uprava, odnosno postaja, čiji je službenik privremeno oduzeo registarske pločice dužna ih je vratiti vozaču kad prestanu razlozi zbog kojih su oduzete.

Ako vozač u roku od 30 dana ne otkloni razloge zbog kojih je vozilo isključeno iz prometa i ne preuzme oduzete registarske pločice, one će se dostaviti tijelu koje vozilo vodi u evidenciji.

Ako su vozaču privremeno oduzete registarske pločice, tahografski zapis ili ADR certifikat vozila, o tome će dobiti potvrdu koja sadrži naziv i sjedište tijela čiji ih je službenik oduzeo, vrstu i registarski broj vozila, naziv tijela koje je izdalo prometnu dozvolu, ime i prezime vlasnika vozila i njegovu adresu, ime i prezime vozača i njegovu adresu, razlog oduzimanja, datum, vrijeme, cestu i mjesto oduzimanja, način i vrijeme vraćanja, te pečat tijela i potpis policijskog službenika. _____________________________________________________________


151

XII. POSEBNE ODREDBE O PREKRŠAJIMA

Za prekršaje kojima je izazvana prometna nesreća, počinitelju će se izreći najmanje dvostruka novčana kazna od najniže kazne propisane za taj prekršaj. Ukoliko je za prekršaj kojim je izazvana prometna nesreća propisana zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, tada se ona izriče u trajanju najmanje tri mjeseca, a dodjeljuju se i dva dodatna negativna boda.

Tijelo koje vodi prekršajni postupak prema profesionalnim vozačima i instruktorima vožnje, ako procijeni da bi se bezuvjetnim izricanjem zaštitne mjere ugrozila njihova egzistencija, odgodit će izvršenje zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije, osim za prekršaje upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, uz uvjet da počinitelj prekršaja u određenom roku, koji ne može biti kraći od jedne ni duži od dvije godine, ne počini drugi prekršaj iz Zakona za koji se može izreći zaštitna mjera.

U odluci o prekršaju kojom je izrečena mjera odredit će se vrijeme trajanja mjere i vrijeme za koje se odgađa njezino izvršenje.

Ukoliko prekršitelj u roku na koji je odgođeno izvršenje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ne počini novi prekršaj za koji je propisana zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, zaštitna se mjera neće izvršiti.

XIII. NACIONALNI PROGRAM SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA REPUBLIKE HRVATSKE

2006. – 2010. GODINE


Značajna novina u odnosu državnih tijela prema sigurnosti u cestovnom prometu očituje se i u donošenju Nacionalnog programa

sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006. – 2010. godine (ožujak 2006.)

152

Sigurnost cestovnog prometa nedvojbeno je postala dio globalne politike svih zemalja, a posebice zemalja Zapadne Europe. Republika Hrvatska kao tranzicijska zemlja, ali i zemlja koja je stoljećima po svojoj povijesnoj, političkoj, gospodarskoj i kulturološkoj orijentaciji pripadala zapadnoeuropskom geoprometnom prostoru, već u samom početku svoga osamostaljenja i međunarodnog priznanja spoznala važnost sigurnosti cestovnog prometa i započela s provedbom mjera koje su bile usmjerene na smanjenje broja i posljedica prometnih nesreća.

Nakon niza pojedinačnih aktivnosti subjekata zaduženih za sigurnost cestovnog prometa i postignutih određenih kratkotrajnih rezultata, došlo se do zaključka da bez sustavne i kontinuirane provedbe mjera nema postizanja dugoročnih ciljeva.

Danas se opravdanje za nastavak provedbe tog programa, osim u dosad postignutim pozitivnim rezultatima, nalazi i u obvezi Republike Hrvatske da se u početku pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji prihvate i direktive i smjernice koje obvezuju zemlje članice na povećanje sigurnosti cestovnog prometa.

Temeljnu značajku Nacionalnog programa obilježavaju postavljeni

ciljevi definirani programima, nositeljima aktivnosti, načinima izvršenja zacrtanih mjera te praćenjem rezultata i vrednovanje programa. Kvantitativni ciljevi određeni su u skladu s europskim ciljevima za isto razdoblje, a odnose se na broj poginulih u odnosu prema broju stanovnika.

Hrvatska bi optimalno trebala težiti ostvarenju europskog cilja, no s obzirom na mnoge specifičnosti, a kako sredstva koja se planiraju izdvojiti nisu ni približna sredstvima koje izdvajaju zapadnoeuropske zemlje, realnije _____________________________________________________________


Cilj Europske unije je smanjenje smrtnog stradanja u prometu na cestama do 2010. godine na razinu od sedam poginulih na sto

tisuća stanovnika.

153

je očekivati smanjenje s 13,8 na 10 smrtno stradalih na sto tisuća stanovnika u 2010. godini.

ednako tako se i kvalitativni ciljevi podudaraju s europskim ciljevima uz uvažavanje svih specifičnosti hrvatskog prostora koji aktualiziraju zacrtani kvantitativni cilj.

Strateške aktivnosti Nacionalnog programa 2006. – 2010. godine jesu: 1. smanjenje brzina vozila i poštivanje najviših dopuštenih brzina; 2. zaštita djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu; 3. suzbijanje vožnje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu; 4. saniranje opasnih mjesta.

Na temelju pokazatelja o opravdanosti Nacionalnog programa, Vlada RH kao nositelja određuje Ministarstvo unutarnjih poslova. Za djelotvorniju provedbu programa ministar unutarnjih poslova imenovat će radnu skupinu u kojoj će biti članovi iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva pravosuđa, Hrvatskog autokluba, Centra za vozila Hrvatske, Hrvatskih cesta te Hrvatskog ureda za osiguranje.

_____________________________________________________________


Prihvaćanje temeljnih načela pravilnog ponašanja u prometu i stjecanju prometne kulture osnovna je zadaća ove strateške

aktivnosti. Kako bi poboljšali opće stanje sigurnosti cestovnog prometa te prihvaćanje navedenih načela, kontinuirano će se provoditi prometni odgoj mladih kroz programe primjerene

njihovom uzrastu.

154

PRIMJERI NEKIH ISPITNIH PITANJA IZ NASTAVNOG PREDMETA PROMETNI PROPISI I SIGURNOSNA PRAVILA

NAPUTAK ZA RJEŠAVANJE ISPITNOGA TESTA

Za rješavanje testa kandidat ima na raspolaganju 60 minuta. Zadaća mu

je da svako pitanje pažljivo pročita i u kvadratiće ili predviđena mjesta upisivanjem znaka "X" ubilježi odgovore.

Na neka se pitanja ne odgovara znakom "X", već se upisuje brojka ili riječ koja označava točan odgovor.

Za vrijeme ispita na stolu kandidata može se nalaziti samo osobna iskaznica, knjižica kandidata i kemijska olovka (ne obična, ne gumica). Kandidat koji se služi nedopuštenim sredstvima, ili prepisuje, ili ometa druge kandidate u radu, bit će udaljen s ispita.

KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE

Za svako pitanje u testu predviđen je određeni broj bodova. Pitanje na koje kandidat nije dao točan odgovor ili odgovore, ili je odgovorio netočno, odnosno pitanje na koje je odgovor prepravljen, brisan ili podebljavan, ovlašteni će ispitivač ocijeniti kao netočno.

Kandidat je zadovoljio na ispitu ako je postigao najmanje 90% bodova – 108 od 120 mogućih. Kandidat koji nije zadovoljio ima pravo uvida u test i objšnjenje ocjene od strane ovlaštenog ispitivača.

_____________________________________________________________


155

_____________________________________________________________


156

_____________________________________________________________


157

_____________________________________________________________


158

TOČNI ODGOVORI

1. b, c 31. a 2. a, c 32. c 3. 80 km na sat 33. a, c 4. a, c 34. b 5. c 35. b 6. 70 km na sat 36. 85 km na sat 7. a, c 8. a, b 9. c 10. a, c 11. 15 metara 12. a, c, d 13. 3 14. b 15. c 16. a, c 17. a, b 18. a, b 19. b 20. a 21. b 22. a, b 23. a 24. a, b 25. a, b, c, d 26. a, b, c 27. a, b, c 28. 70 km na sat 29. a, c 30. c _____________________________________________________________


Documents

C1- Volvo - CD za vozace mot. vozila, C, C+E.pdf · PRIMJERI NEKIH ISPITNIH PITANJA - TO ČNI ODGOVORI 154 ... (CD-R) namijenjena kandidatima za vozače motornih vozila C1, C1+E,