Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    1/115

    ABDU-L-LA TIF ASUR

    1 3L f 1 L ( j 0'1)f 1 L-n f}JZI1\[ ,/TYlu svjetlu

    Kur' ana iSuneta(prevod)

    Sarajevo 1990.

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    2/115

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    3/115

    ABDU-L-LA TIF ASUR

    13.9LqO'lJYl ' I I ' lJZIE/J{f ' IYlu svjetlu

    Kur' ana iSuneta(prevod),'

    Sarajevo 1990.

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    4/115

    Naslovoriginal.: Neimul-d!enneti fil-Kur'ani ves-sunneti

    Autor: Abdul-latif MOl

    Prevod 5 arapskog: Prevodilafka sekcija za arapski jezik ITF ..Izdavaf: Grafo-art atelje, S a raj e v 0Reeenzqa: Mr Mesud HaflZOvi~Lektor: Fatima AlihodtitStampa: Grafo-art atelje, S a raj e v 0,Telefoni: 512649 i513712Za stampu: Dzihan Bukvit , prof.

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    5/115

    PredgovorHvala Allahu, neka je slavljen iuzvilen, idonosim salat i selam na na-sega uglednika i prijatelja M uhameda a.s. kojije poslan iz milosti prema svje-tovima, kao upucivac, obveseljivac, i pozivalac Allahovorn putu sa Njegovimdopustenjern, i koji je dosao kao svjetiljka koja svijetli. Neka je salat iselarnna Alejhisselamovu porodicu i njegove cijenjene ashabe koji su iru tim putemirukovodili se Poslanikovom uputom, pa ih je Allah, dz'!. Svojorn moei oja-cao, obuhvatio ih Svojom dobrotom, otvorio im vrata Svoje milosti i ucinioih svjetiljkama na pravom putu cijim uzrokorn su upueena srca mnogih Ijudiiizvedena na pravi put.Pred varna je knjiga "Dzennetske blagodati u Kur'anu i Sunnetu".Priredujuci je imao sam namjeru da bude orijentacija i smjernica na putu

    svakorn rnu'minu koji uti da usavrsava svoj iman, cijije krajnji cilj postizanjestalne srece iposjedovanje blagodati koje nisu prolazne, tj. cilj rnu je da muAllah, dz.l dozvoli boravak u Dzenne tu , u toj kuci za koju Alejhisselarn kale:"U njoj ima toga Ho oko vidjelo nije, onoga za ~to uho culo nije i onoga ftone bi rnoglo ni na urn pasti", Zivjece ugodno inece se muciti, Zivjete i neceumirati, odjeca im se nece habati niti te mu mladost prolazna biti, svjctlostsvijetli i svjetluca iblagi povjetarac puse, i tako unedogled.Upravo zbog ovoga knjiga irna zadatak da ispuni dva cilja:1. da ukaze vjem iku na djela koja ce ga dovesti do Dzenneta ikoja cega hrabriti i podstrekivati da s velikom odlucnoscu i uvjerenjem ide Allahovimputem; 2. da d! tacan iprecizan opis, zasnovan na Kur'anu.i Sunnetu, uzitakakoje je Allah, dz.l pripremio Svojim robovima i koliko god opis bio dobar ivjeran ik tome lijep, ti nemoj ucitavati nikakve dodatne stvari osim golihcinjenica koje su navedene, tj. ajeta kojima ga Allah opisuje znajuei nasemogucnosti shvatanja, jer kako hi i mogao nas nepotpuni rezurn da shvati i

    razumije, kao sto kaze Ibn el-Kajjim: "Velicinu Dzenneta kojega je Milostivizasijao Svojom rukom i ucinio nagradorn za Svoje prijatelje, napunio Svojimzadovoljstvom i rniloscu, ukrasio iu cv rstio v elicin om Svoje rnoci, a sIasti iblagodati Dzenneta imenovao kao uspjeh veliki, njegovo prostranstvo opisaokao carstvo veliko (Ed-dehr, 20): ''kuda god pogledas, vidjeces udobnost icarstvo veliko"! Masta to ne moze zamisliti, ni predstaviti, niti jezik iskazati.Svaki opis je manjkav kada se opisuje ana sto je Milostivi stvorio, jer obavije-stiti se 0necernu nije isto kao kada se to vidi vlastitim ocirna".Molirn Allaha, dz.s. da nam ornoguei c i a ostvarimo ovaj uzviseni cilj,da se okoristimo njime, zatirn da ga uciru prilogom na listi nasih dobrih djela,radnji irijeci, On je, uistinu, Mccan da narn se na molbu odazove.

    Ahdullatif Astir.3

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    6/115

    BIeaDet*e b.... ti"Tako mi ADaha, pravi tiwt je sarno u Dt .ennetu u kom e .. ",10zad01Ogsno iu kome te se !iY jeti sa onim a kojl ne iataja ine U IIlem J ru jU .A1laha ml, zam iIljam ulazak u D iennet ivjeeni boravak unjemu b e z bolelti inesreta Ito popdaju ljude. C a k ltavile, to je zdravlje ltalno. to IU c : I J j e Y i I!elje bez prepreka" .. U blagodatima koje se nakog tr.. obnavvaJu .....

    ju dotle da se zapanjim.loa se c i a te se boravilta u Df.ennetu dob ijati na _ truda ulo!enog ow lje IIIduqjalulcu ieuditi se je onda nakome kojl .." IIIIkar ijedlD trenutak uzalud. .o Ii,koji se plalil c i a te te sve to maliti ne boj se, olnbd naje .ce;oeekuj, nadaj se~ ( . .Od trenutlca i z 1 a s k a ruha iz tijela, Dienneti Ie otkrhaju da bi tlruhovi nastanili u njima,' ujatima ptica koje slobodno al i jeeu D a dIenDet*o

    dr~. Stop b~, brie, dok nije potomnilo izalto sunce 1i1Ota! Ona j komalta (, slastima u Df.e~etu postaje mu lahka ivaka newJjaibela j .. 0.,_svijetu.

    Ibn el-lCajjim

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    7/115

    I POGLAVLJE

    PRE D S T A V U A NJ E DZ ENE T A

    I) Rijec - dvije na 0002) Imena Dzenneta3) Stvaranje ipostojanje Dzenneta4) Dzennet Adema, a.s.

    5

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    8/115

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    9/115

    Rijef - dv ije na uho

    Nem a sumnje da im a stvari koje u nek im situacijam a nikako ne mozeszanijekati eisto iz skromnosti i uzdrzanosti, iako ih pokusavas potisnuti, me-dutim ne m ozes prevariti svoju dusu u svom tije lu . Zar ne v idi da si sk ion ida teii cpstoj slobodi, b lagom povietarcu, li jepom zelenilu, sirokim pro-stranstv im a i vodi koja tece kada ti je dosadno i kada s i bezvoIjan. Zar ne v idisda te dusa vuce tim m jestim a gdje se uziva, stub , odrnara.Priznaj, a i ja cu s tobom : cijelo eovjeeanstvo voli Ijepotu , cistocu iuzivanje u sv im njihovim ob licim a.N a osnovu toga sapueern ti ovo da krenes putem koji vodi u Dzennet,ciji uzitak se razliku je od svakog uzitka. N jegov zrak n ije kao ob icn i zrak ,n jegov povjetarac n ije kao obicni povjetarac, n jegovi unci n isu kao ostaliunci, pa tako cesto na ovom e sv ijetu provodis se i ludu jesjedan dan , a zatimsi vezan i prikovan za postelju nekoliko dana. C esto jedes najukusn iju m anui p ije~ najslada p ica, a kasn ije se ispostav i da ti je to b ilo uzrok neizljeciveboiesti .Istina je da tam o u Dzennetu , kojega je A llah prip rem io bogobojaz-nirn, nerna takv ih stv ari.Pogledaj sa m nom jednu stvar koju je Al la h p rip rem io za Svo je ro bove ,ali ne za sve robove, nego samo za one Ijude koji su se k lonili zab lude samozato sto ju je A llah nazvao zab ludorn, a prihvatili se istine zato sto ju je A llahnazvao istinorn ...N jihov cilj je A llah i n jihovo utociste je A llah , jer su oni N jegovi cistii iskreni robovi im iljen ici, a zar nisi v idio kako vladar na dunjaluku obilnodaruje svoj im etak i lijepe stvari svojim m iljen icim a iprijateljima!?A fta m islis kada to darovan je bude od strane A llaha, Gospodara

    sv je to va ?! P ra tis Iime?U disem o dzennetsk i zrak , pokusavarno da ga opiserno, uzivam o prica-juci 0 tom e, koracamo izm edu njegovih stabala , paZ ljivo isp itijem o put donjeg , nakon sto stignemo u Dzennet ..... ?

    7

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    10/115

    "Balta Y jeenosti" im a brojne nazive Iob zirom na to takoju je A U a h . d1.l opilao, a Ibnu elKajjim u nom djelu "HadO~-ervah" nam dv an aest imena inapomenufemo ih ulaatko.I. EklIeaiIet je zajednieko im e koje se upouebljava IItukutu isve m te blagodati, slam, ulitke, radom, ushanjl koja Ienalaze u njoj. O snova iz koje je izveden ovaj izraz je "dznaebu"~ , isto bo ~,"prelcrio IIe", a nazwn je 0_0jer a Unjegova stabla r azg rana ta iprelcrivaju, zastiru ono Itoje iza njib .2 . Daru~. Ovim im enom je spomenut u rije ebna Uzvl

    lenog: "Njima pripada m jesto bJagostanja" (Ell Enlam , 1 67.),"Allah poD. uKutu mira" (Junus, 6S.). a nazvanje takojerje tomjesto spasa od sv ak e n evolje isyep ruinog, to je A IJahova ku6a,jer je Njeg010 iDle Selam.

    3. .,.,. .... uId. Nazvan je ovako je r ga n jegov i s tano'f ll ic inibd neee napustiti n iti ee ikako izati iz njega. Uzvileni kate:" (Bite to) da r koji ~ neprekidno trajatin(Hud , 108.). tj. bez ~stanka. " . . . s plodovim a kojih uvijek im a irajn om b Jado'lin om"(Er-Ra'd,35). "O n i odatle nikada neee izvedeniti b iti." (E l -iBd Ir,~.). '

    4. ""'''-mubmeti. Rekao je U zvileni govoreti' 0 jegoWmstanovnicim a: "H valjen neka je A llah-govori6e-koji je $ ? d nl.UlUodstranio, Gospodar nal, uistin u mnogo pralta iblag~ je, ~oji .nam je o c t dobrote Swje Yje~n~ boravilte claro." gdje nu umorneee doticati 'i u kome nas klonulost neee snaJaziti . I,(E1-Fatir I35~)

    ,; . Is. DfraDe~"-me~ . Uzvileni kale: " . kO O k~ je ..-nnetsko ptebimilte." (Eu~Ned!m, IS.) "A onom e kojije preddostojanstwm Gospodara svoga strepio i~Iu ..od prohtjeva uzdrlaodlennet t e o biti bora~e ligumo" (Eu-Nazitat" 41.), ~.' mjeltO ukoje te Ie Ikloniti cia bi se tu Yj~fno nastanio. '."

    :' 6. Dlmnato adain. Uzvileni kate: " u edenlke mowkoje je Milostivi robovima SWjim,obefao zato Ito IU'U njih Y j _ . -Ii, a nisu ih vidjeli." (M eljem ; 61 .) "E denske periw je ukoje 6e'ua,u kojima ee se z1 atnim narukYicam a, biierom ukralenim, kitit.i, haljine te im u njima od svile b iti." (E I-F atir, 33.)" . iu ~"ne. . . .d v orove edenskim vrtovim a." (~ff, 1 2.)" znaeetlj. "dt.ennati'adna" je ."dfennet sta1nosti ineprolaznosti." Kate leza D l k o u g e sto A c I D , kad Ie neko nas tan i iboravi u njemu~ . - . '.8 ,. . . .

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    11/115

    7. Daru-l-hajevan. Rekao je Uzviseni: ft a sarno onaj svi-jet je pravi zivot." (El-Ankebut, 64.), tj. Kuca stalnog zivota, zivotakoji ne prestaje, zivota koji se ne prekida, zivota koji vjecno traje,a ne kao Zivoti onih koji live na ovom svijetu, pa je ispravnije da seDzennet ovako i zove. i'

    8. Firdevs. Uzviseni kaze: "Oni su dostojni nasliednici kojice Firdevs naslijediti, oni ce u njemu vjecno boraviti", (Mu'minun,11), "Onima koji budu vjerovali i dobra djela cinil; - dzennetskebasce ce prebivalista biti ... ", (El-Kehf, 107).Firdevs je baca s grozdern, a nekada se tako navodi za cijeliDzennet, a po nekima za najvrijedniji i najvisi njegov dio.9. Dzennatu-n - neim, "One koji budu vjerovali i dobra dje-la cinili, uistinu cekaju basce uzivanja", (Lukman, 8).Ovo je nekada zajednicko ime svih dzenneta, za sve vrstehrane, pica, odjece, te razne vrste blagodati, vidljivih i nevidljivihkoje se nalaze u tim dzennetima,10. El-Mekamu-l-Emin, ". . . a one koji se budu bojaliAllaha oni ce na sigurnome mjestu biti", (Ed-Duhan, 51).Mekam jeste mjesto boravljenja, a emin znaci biti .siguranod svega losega, svih manjkavosti i ovaj izraz obuhvata sva znacenjasigumosti,Dzennet je siguran od prolaznosti, propasti i bilo kakvemanjkavosti, a stanovnici Dzenneta su sigumi da nece izaci iz njega,da neee u njemu osjetiti tegobu zivota, a niti briga.Razmisli kako Allah emn, sigumost u Svojim rijecima: "A

    oni koji su se Allaha bojali oni ce na sigumom mjestu biti", (Ed--Duhan, 51), i u rijecima: "U njima ce moci koju hoce vrstu vocatraziti, sigurni", (Ed-Duhan, 55).Allah, dz.. im je objedinio sigumo mjesto i sigumu hranu,pa se oni ne boje da ce im voca nestati, a niti se boje loseg kraja,niti se stete boje, sigurni su da nece izaci iz Dzenneta pa se stoga ine plase i sigurni su od smrti, pa je se zato u Dzennetu i ne plase.

    11. 12. Mak'adu-s - sidk iKademu-s - sidk. Uzviseni kaze:" ... Na mjestu u korne ce biti zadovoljni kod Vladara Svernoc-nog", (El ..Kamer, 55).Allah, dz.t je nazvao Dzennet "mjesto zadovoljstva, istine",jer ~I! u njernu postize, dobiva sve ono 810se se rnisli kada se kaze..'jjjepo mjesto", isto kao sto se kale "iskrena Ijubav" kada je cvrstai potpuna.

    9

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    12/115

    A Kademu-s - sidk, to je Dzennet , a objasnjava se djelimakojirna se D zennet postize.Ibn el-Kajjim pjevao je Dzennetu:Bil' z elio ifta postic' sem Dzenneta ~o uzrniceA zna Al lah ponajbolje sta nam dusa svakog iste.

    lako se Dzennet od nas teskocarna brojnim skrioI sa onim sto nas mori i donosi "bol" pokrioO bec'o je dragi Allah u njern' skrivene radostiI uzitke vjetne, brojne, koji ce se mot' kusatiBajne cari u bascarna i satorim' njegovijemNasmijana lica bite u bascama bezbrojnijemBlagodati u njegovim dolovima rastu sta1 noZa sve on e zalju bljene, karno srece od njih da smoDolovima ovim stalno zaljubljenih Ijubav kruziKo najvece blago onom ko se sa njorn vecma druziJa radosti zaljubljenih kad s N jim budu zborit' stallGledajuc ' ih , selarn casni, izreci ce U zviseniInjima ce A llah dati oci da Ga gledat moguT ad dosade nece biti nit' padina da Ga skrijuO zarit ce Njegov pogled i dati lieu veseljeA lice ce bljesnut' jace cak i od rumen zore.D ivnel' slasti ocima kad se N jernu okrenuEh slasti liusirna dok mu govor slusajuCak i sv je ie grancice pred Njim ce se povitiA zora ce rujna stidno se raspuknuti.Pa ako si obolio zbog zudnje za VoljenimM ehlem cu ti dati dug za nju spravljenimKad zastori odu gore, sa tajnarna diennetskirnrnotrec' svojim okorn, uhom , ozdravices bicern cijelimOpcinjen te~bit' ljepotom, sto je njedre dzennetivee iprije krocis u njih , rnoci ce~ ih k usati.A u voce gledajuci, zanosan ce! b it' od srecekoje bivsi otkriveno svoju car izgubit' nece ...

    10

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    13/115

    Stvaranje ipostojanje DzennetaV jerovanje da Dzennet postoji i da je stvoren obavezno je

    za svakog muslim ana i muslimanku jer je to potvrdeno Kur'anom iSunnetom. Dzennet je stvoren i on sada egzistira . Uzviseni yell:"O n ga je i drugi put vidio, kod Sidretu-l - m untehaa, kod kojeg jedzennetsko prebivaliste.", (Eu- Nedzm, 13..15).Boziji Poslanik ga je vidio i usao u njega za vrijem e israakao sto se navodi u Sahihim a, Buharija i M uslim , u kojim a se navo-di hadis Enesa b . M alika u kome je pripovijedao israa. " ... zatimme je Dzibril vodio dok ne dodoh do Sidretu-l - m untehaa, koji jeb io prekriven gorucim bojarna da nisam znao kakve SUe Zatim samusao, nastavi Resulu llah , u Dzennet, a svodovi su mu bili od bisera,a zem lja misk".Drugi je hadis Ebu H urejre, r .a. koji prenosi da je BozijiPoslanik, s.a.v.s, rekao: "K ada dode m jesec ram azan, otvore se vra-ta Dzenneta, a zatvore vrata D zehennema iokuju se ~ jtani" . (b ilje-Zi Muslim).U oba Sahiha, a po verziji B uharijinoj, prenosi se od A bdu-llaha b . Abbasa da je rekao: "Pornracilo se Sunce za zivota Poslani-ka s.a.v .s - zatim Ibn Abbas citira cije lu verziju , a izm edu ostalog ito da je Poslanik rekao: "Sunce i M jesec su A llahovi znakovi i nepornracuju se ni zbog cije sm rti, n iti zivota, pa kada budete vidjelito spom injite A llaha, dZ .~ .tnato ashabi upitase: - Boziji Poslanice,prim ijetili sm o da si hvatao nesto sa svoga m jesta , a onda si se pre-p lasio i uzmakao, na ~o Poslanik odgovori: - V idio sam Dzenneti hvatao sam grozd, i da sam ga uhvatio jell b iste ga dokle god stena ovome svijetu , a vidio sam i vatru i ne vidjeh groznijeg prizorado sada i vidio sam da su vecina stanovnika njegovih zene! - A sha-bi se zacudise i upitase: - Zasto, B oZ iji Poslanice, - Zbog svoganevjerstva, - Jesu li to nevjerne Bogu, - Nevjem e (nezahvalne) susvojim muzevim a i zanem aruju (nijecu) dobrocinstva, i D a im cinisdobro cije loga zivota i da onda dozive od tebe nesto lose rekle bi:N ikakva dobra nisarn vidjela od tebe"!U M uslim ovom Sahihu se prenosi kako je Enes b . M alikrekao: "B ill smo kod Bozijeg Poslanika jednoga dana pa se usposta-vi dzerna'at i on rece: "L judi! Ja sam ispred vas, nernojte ici ispredmene na ruku' i sedzdu, niti dizati glave prije m ene, ja vas vidim ikada ste preda mnom ikada ste iza rnene. T ako m i O nog u cijoj jeruci zivot svakog od vas da vidite ono sto ja vidim malo biste sesrn ijali, a puno plakali" . "A sta to vidis, Boziji Poslanice", upitaseashabi, "Vidim Dzennet iDzehennern",

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    14/115

    U M us1 imowm Sahlhu, Sunnenu iMumedu Itoji hadiaodEbu Hurejre c ia je Botiji Poslanik rekao: "Nakon Ito je UnlleftIAllah, dU. morio Dlennet iDlehenne", p o a J a o Je Dllbrila.kaD1ennetu i rebo mu: - Idi ividi ItaSam prlpremJo nj....noYDic ima"~Nakon Ito je D fJb ril otilao ividio .. J e lV e prlpItIDIj.no dlennetlijama vrati se i reee: "Tako ml TW,ie" U e m e t o B O de"e za njep ne6e m o a (odoliti) da ne ude u njes". ADab. dl.L J.onda naredio pi je Df.ennet prekriwn iokruf.en potelkoQma Iodricanjima pa reee: ' 'Vrati se ipogIedaj pive ono ao 111 f t pd -premio za dknnetlije". N akon Ito gaje vidio DlibrQ. v rati I nee:' 'Tako m i Twje ",lieine, bojim se da l niko neee ua u ojel". Zatlmpe ADah dleL poslao ka Df.ehennemu inaredio mu: " d i I poaJe-daj s a ividi Ita sam lve pripremio n jegovim I tanovn idma" . Vidio jeDfib ril D2ehennem ida su jedni u drugima, ionela _ walio nomeGOspodaru irebo: "Tako mi Tvoje velieine iU~~t to'a o deuje bUo Ita 0 njemu neee u njeg uei". Allah dlJ. je tad. n,recIlopa Df..ehennem b i prelcriv en strastima ipoludama" pa ona .. e eDfibrilu: "Idi ividi sada Df.ehennem Ive ono Ito sam pdpremiodfehennem lijama" O de Df.ebraD ividje i, nakon Ito .. watl, pro.borl: "Tako mi-Twje ve1ieine plalim I e " c ia Ie n lko :n je p api_ine6e, iPi e e u njep uel." ..

    U Buharijinom Sahihu stoji hadil kojel prebOli Enea odP o a I a n i I c a c i a je rekao: "Dok s a m ~o Df.ennetom naIdoh n a r i J e k ueije IU obale bile od lupljeg dragu lja , pa upitah: " a t a je ' ovo DllbrlIe ? "Ow je KeYSer koji ti je ciao tvoj Golpodar". PI u c l a r l m e 1 e kitojom rukom inas zapahnu ugodan mirls." U ~ba Sah iha takoc1e se prenosi kako je Enes b. M e H k reboda je Poslanik kazao: "K ada eo'ljek bude atavijen u kabur I k~ Pnapu ste njegovi prijatelji on uistinu euje bat njihoYih koraka, za

    tim 6e mu doel dv a me lek a, sjesti kraj njega iupitati p: "Ita II tigovorio za ovoga oovjeka?" Mu'm in felDa to rea: "S~edoetm dajeon Bofiji rob iBofiji Pollanik". Njib dvojlca a, mu na to batl:"Pogledaj noje mjesto u D!ehennemu, Allah ti s a je zamljen io mjestom u D f.ennetu". P e l te ih oba vidjeti, zavrli PoIJanik." "

    U Musnedu, MusUmow Sahihu, iSahihu Ibn H ibbana III-wdi se hadis od Berra b . Aziba daje rekao: '1 zali smo. BofJj lmPoslanikom radi df.enaze namaza nekom ensarijf', ,zatim lpopdnjecijeJi hadis u kome se izmec1u ostalog kale iovo; pa te Ilvikati sa nebe .. : ako je iltinu rebo Moj ro b dajle IIlU poIteJJu u 'D lennetu, obucite piz Df.enneta iotvorite mu Vlata u DImnet .Zatim 6ePzapuhnuti miriI Df.enneta", ispom in je q eD hldfL':12

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    15/115

    U oba Sahiha se biljeZi od Abd ullaha b. Ornera da je BoZijiPoslanik rekao: "Kada neko od vas umre pokazuje mu se jutrom ivecerom njegovo mjesto, ako je bio diennetlija, mjesto u Dzennetua ako je dzehennernlija mjesto u Dzehennernu, Reei ce mu se: Ovoje mjesto sve dok te Allah, dz.~. ne prozivi na Kijametski dan".U "Muvettau" i Sunnenu zabiljeien je hadis od Kaba b.Malika da je rekao: "Rekao je Boziji Poslanik: "Dusa mu'minska jeptica koja ce slijetati na dzennetska stabIa sve dok je Allah, dz.~. nepovrati u njeno tijelo na Sudnji dan".

    A u Muslimovom Sahihu stoji hadis koji prenosi Dzabir b.Abdullah koji kale: Cuo sam Bozijeg Poslanika kako kaze: "Usaosam u Dzennet i vidio sam i dvorac ikucu pa upitah: - za koga jeovo? Bi mi receno: - Za Kurejsiju, Pa sam se bio ponadao da samto ja. "Za Omera b. Hattaba"! Da nije tvoje Ijubomore, 0 oce Haf-zin, ja bih usao u njega". Dalje ravija pripovijeda pa kaze: Orner jezaplakao i rekao: Zar da se na tebe bude Ijubomorno, BoZiji Posla-nice"? !

    Dzennet Adema, a.s,Pitaju se Ijudi 0 Dzennetu u kojem je boravio Adem, a.s, iiz kojega je izveden, pa neki kazu: - To je Dzennet vjecnosti, adrugi smatraju da to nije taj pravi Dzennet.pa u cemu je istina?Munzir b. Seid u svom tefsiru 0 rijecima Uzvisenog upuce-nim Ademu, a.s.: " ... zivite ti i tvoja zena, u Dzennetu", pa jedna

    grupa tvrdi da je Allah, di.s. nastanio Aderna, a.s. u vjecnorn. dze-nnetu u koji ce uct i pravovjemici na Sudnji dan. Drugi tvrde da jeto drugi Dzennet koji je Allah, dz.s. stvorio Ademu i nastanio ga unjernu i to nije onaj vjecni Dzennet, Ovo miSljenje ima mnogo do-kaza koji ga pot vrdu]u i cine obaveznim da se sarno one iznosi. Ha-san el-Maverdi u svome tefsiru iznosi slijedece: "Ljudi su se razisliu pogledu Dzenneta kojega je nastanjivao Adem, a.s. na dva mislje-nja: 1. da je ovo vjecni Dzennet i;2. da je to Dzennet kojeg je Allah, dz.s. pripremio njima istvorio ga je kao mjestom kusnje. Ito nije vjecni Dzennet kojeg jeAllan, dz.s. ucinio nagradom, a i oni koji ovo tvrde raziSli su se nadvije grupe:

    13

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    16/115

    1. oni koji smatraju da je ovaj Dlennet III neb . . jer ih JeAllah lPUItio iz njep, oW )je milljenje Huana e1-Bllrije;2. c i a je on na ovome svijetu, jer ih je Allah, dl~ IlpitiVJ!:i.zabranivli im sarno jedno stablo, dok IU im drup plodovi bD i doz-voljeni. 0 1 0 miljenje zastupa Ibn Bahr, a 0\0 se desilo _kon Ito jeAllah, d!'l naredio Iblisu da u~ini sedfdu Ademu, .a. a Allah opetnajbolje ma.Neki kalu: Ive je JIlO8U~, dokazi au pro tw jeen t . pa J e obavema da se u*lade i potrebno je napustiti kategorieno.t.

    14

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    17/115

    Dokazi onih koji sm atraju da je Dzennet u kojem je boravioA dem , a.s. v jecni D zennet

    Prvi dokaz:M uslim u svom Sahihu prenosi hadis od Ebu M alika, ovaj odIbn H azim a, a on od Ebu H urejre u drugom rivajetu Ebu Malik odRebia, a on od H uzejfe da su rekli: Rekao je BoZ iji Poslanik :

    "A llah di.!. ce sakupiti Ijude, pa ce vjernici stajati dok im se D ie-nnet ne prib lizi. T ada ee oni otici Adernu, a.s. ieci mu: "0 ocenas, zamoli da nam se otvore dzennetska vrata", a on ce im reci:Pa zar vas, bas grijeh vaseg oca, n ije izveo iz Dzennetal?M i1 jenje jednih je da ovaj hadis ukazuje da je D zennet izkoga je Adem , a.s, izveden isti onaj kojeg su trazili da im se o tvori.

    Drugi dokaz:U Buharijinom i M uslimovom Sahihu naIazi se s luca] Ade-rna, a.s, i M usa a.s, koji je rekao: "I sebe i nas si izveo iz D zenneta",

    a da je D zennet b io na Zem lji, oni b i b ili izvedeni iz vrtova i basel,a ne iz Dzenneta, u tom sm islu su i rijeci Adem a, a.s, koje je uputiopravovjem ima na Sudnejm danu: "Pa zar i sam i niste s\jesn i da vasiz Dzenneta nije izvelo nista drugo do grijeh vaseg oca". N jegov gri-jeh vas nije izveo iz ovosvietskih vrtova. Potvrdujuci svoj stav navo-de i rijeci Allaha, di.!. iz sure E l-B ekare: "I Mi rekosrno: 0 Ademe,zivite , ti i zena tvoja u Dzennetu i jedite u njernu koliko god zelitei odakle god hocete, ali se ovom drvetu ne prib lizu jte , pa da sam iseb i nepravdu ne nanesete.I ejtan ih navede da zbog drveta posrnu i izvede ih iz ono-ga u cemu su bili: "Sidite" - rekosmo Mi - jedno drugim a ceteneprijatelj b iti, a na Zem lji cete boraviti i do roka odredenog Z ivje-t,'1 O vo upucuje da je silazenje b ilo iz Dzenneta na Zem lju , ito na osnovu d voga :- prvo: Sam izraz ~l~.-6l (sidite), koji izrazava spustanjesa vieg na nize,

    - drugo: Boiije .rijeci: "Na Zem lji cete boraviti" , koje do-laze odm ah iza izraza ~~ , (sidite), sto ukazuje na to da oni prijetoga nisu bili na Zem lji. O vo m isljenje potvrduju i ajetom iz sure

    15

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    18/115

    EIE'araf: "Na njoj tete tivjeti, na njoj um i r a~ iz .. ~livljenibili" (2S. ajet EI-E'araf) Da je Dlennet bio na Zelnlji, oneil bi onllivjeli na njoj iprije iposl ije pro liv ljen ja .T~idokaz:

    Uzvileni Allah, dl. .. je opilao Df.ennet Adema, a.a. swjatvl-rna koja se mogu odnositi sarno na Y jeen i Dfennet.Tako A U a h , di.l kale:"U njemu netel ni ogladnjeti, ni 1 0 bitl. U njemu '*dii io!ednjeti. ni f.egu osjetiti". (Taha, 1 1 8 -1 1 9). .O v akvo nelto na ovom svije tu je neoltvariw . jer . e o v J e l c u Itto delava, pa makar fjvio inajugodnijim l ivotom. ADah~dLL naovem rqjestu poredi glad iled sa neodjevenoleu Ilrlotenoleu ...(sa U ljskim vidljivim neugodnostima), pa iskazuje c i a I tanovn l c lDlenneta ne6e trpiti ni vidljive ni nev id tiiw neuaod llO ItI. 0.0 lireeeno je najljeple poredenje izmedu gladi i f.edi ineodjewmolti Iizloienosti !egi. O vo je naein. iivota stanovnik a v jeenO i D Ie~ .

    Dokazi' on ih koji II1 I8 tIaju c ia IeDe ..u0 vje~ lIDm DIIaDetu,nego 0Df .ennetU , bale i na z e m I J I . .Pmdokaz:

    Allah, di.L je IOpeio preko vjemika lvih Swjih p.Janikada e e ulazak u vjeeni Dzennet biti na Sudnjem danu, da Y d j e m e IIuJauk u njega prije toga dana nge dao iopisao pe .. taj n a a n uKur'anu. N emogua, je da Allah, di." okarekterile neku star kaotakvu. a da se kasnije ispostavi da ta stvar nem a te olObine.Drugi dokaz:Nalazimo da Allah. di.L opisuje Dlennet, koji je priprem-

    ljen za muttekije, kao vjeeno boraville, pa ko u oj. ude, u njemuee vjeeno ostati. a Adem , a.s. nije vjeeno oao u D lennetu, Uko-jem je bio. Zatim ~ rekao da je on "m jato zulup, napade", I nem jesto zadulenja. naredbi i zabrana. Okarakterilao .. je IpIIOlD,tj. da je "mjesto spasa", a ne kulnje ispitiw n" I Adem , .... j.kulan najveam iskulenjem u dlennetu u kome je biG. To je "mj.to bez straha iuge", a Adem , a.s. ih. Havvuje obuzlmaotitrlh I16

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    19/115

    tuga. A llah, d:!.I. ga naziva "m jestom m ira", a Adem , a.s. i h . H avvanisu im ali m ira od iskusen ja na m jestu u kome su boravili, A llah ganaziva "m jestom stalnog boravka", a u njernu oni nisu vjecno osta-l i e Allah, di.!. kate onim a koji udu u Dzennet da "iz njega nece ni-kada b iti izvedeni" (E l-H idzr, 48 ), a Adem , a.s. i h . H avva su izve-deni iz dzenneta u kome su b ili. Isto tako A llah, dz.l. je rekao "dau njem u umor nece osjetiti" , a cini se da Adem , a.s. u njemu bjezi,a prije toga pokriva. stidna m jesta dzennetskim lllcem , sto je oci-gledno umor. Za njega je jol receno da je to "m jesto gdje nemabezvrijednog govora", n iti grijeen ja, a u njemu je Adem , a.s. CUOlaz Ib lisa, A llah ga je nazvao i "m jestom istine", a Ib lls je u njem ulagao i krivo se kleo,Treci dokaz:

    Da je Adem , a.s. b io u \jecnom Dzennetu, koje je svetom jesto i u kom e borave sarno bezgrijesni, kako onda to dovesti uvezu sa necistim, pokvarenim i pokudenim djelirna, kao iskusen ji-rna inavracanjern na zlo koje je Adem , a.s, dozivio u njem u? O volejtansko .navracanje na zlo ill je b ilo preko srca ill dosaptavanjernna uho. Pa kako je neko ko je proklet, m ogao da dospije u bora vi-fte bogobojaznih? Isto tako, kada je receno Ib lisu: "Sidi na Zem -lju , jer sta ti je b ilo da se oholis u Dzennetu", da lim u je om oguee-no da dode u Dzennet iznad sedmog neba, nakon Ito se A llah rasr-dio na njega i udaljio ga iz Dzenneta, i bez obzira fto je b io ohol iuobrazen.Da li je ovo saglasno rijecirna U zvisenog: "Sta tije b ilo, pada se oholis u njemu".A ko one Ito je lejtan govorio Ademu, a.s, i one na fto muse zaklinjao nije oholost, !ta b i onda oholost b ila?!Ako kazete: "M ozda je ejtanovo zavodenje Adem a, a.s. ih . H avve b ilo dok je on (sejtan) b io na Zem lji, a njih dvoje u nebe-sk im visinam a. M edutim , ovo se ne mole prihvatiti ni jezicki, niempirijski niri razum ski. Jos je nerazumnije i neispravnije tvrditida je sejtan usao u zm iju , pa ih tako zaveo, jer prosto je nernoguceda se sejtan v ine do dzennetskih visina nakon fto je izbacen iz nje-ga. pa makar to b ilo i u utrob i zm ije .Ako kazete: "O n je usao u njihova srca i na taj nacin ihzaveo, tu mora postojati oprez, jer isam A llah, dz.l. spom injesejtanovo nagovaranje kao govor kojeg su cu li usm enim putem , pakaze: "Gospodar V al V am zabranjuje ovo drvo" ..

    17

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    20/115

    O vo je dokaz da je on b io prisu tan m edu nji~a ida je ~ io k~ sta-bla, a kada je Adem , a.s. izasao iz dzenneta I kada ga VIle nlJe nas-tan jivao, A llah , di.!. mu kate:"Zar yam to drvo nisam zabranio" nije rekao Allah, dfJ."ovo drvo". (El-E'araf, 22)Kada imje ejtan govorio:... Gospodar Yam zabranju je ovo drvo ... ,da bi kod njih izazvao ulju da postanu rneleki iii da vjefno ostanuu dzennetu, on navodi pokaznu zam jenicu koja oznacava b lizinu in je govu p risu tn ost tu , rnedu njirna i kod dzenneta, dok A llah , diJ.kate, kada je N jegovo htijen je b ilo da Adem , a.s. napusti dzennet:

    "Zar yam nisam zabranio to drvo", tada se navodi pokazanazam jenica koja iskazuje odsutnost i daljinu , kao da se hoee rea daoni od dzenneta nem aju nista vile, pa ni posm atranje, viziju togdrveta koje im je b ilo z ab ranjeno .Allah, di.!. jo kate:"I N jem u se uzdizu lijepe rijefi" .Zavodenje je najruzniji govor i ne mote se uzdiei na sveto, casnomjesto.

    Gluoviti ucenjak Ibn EI-Kajjim razjalojaw problemDzenneta u kome je boravio Adem, as,Glasoviti ucenjak Ibn el-K ajjim odgovara na prethodna milIjen ja i s njirna vodi raspravu, da b i razjasnio pitan je dzenneta, u

    svom djelu "Hadi-l-ervah", Vasa argumentacija, koja je zasnovanana hadisu E bu H urejre irijecima Aderna, a.s. koji kate: ''08 li vasje iz n jega izvelo sta drugo do grijeha vaseg oca", upu~uje da Adema.s. ne mote prvi uci u Dzennet zbog grijeha koji je prethodio i kojije ucinjen na ovom svijetu , te c ia je zbog tog grijeha izasao izDk-nneta, kao sto je na drugom m jestu receno:"Zabranio sam ti da jedes od tog drveta, pa ti si to ucinio",

    pa ima li ovdje nesto ~o b i na osnovu pod udamosti ill slicnostinuzno upueivalo na to da je to bio vje~ni Dzennet.Isto tako, Musa , a.s. je rekao:"Izveo si i sebe inas iz Dzenneta" a nije rekao: "Izveo sinas iz v je cn og Dzenn eta ",Ibn el-K ajjim dalje nastav lja:"V as argum ent, rijeci U zvisenog A llaha, di.t ')~" "1\' .}.:.,

    18

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    21/115

    "I Mi im rekosm o: "Sidite", dolaze nakon njihovog izlaskaiz dzenneta, a term in (-pA')silazak ne m ora oznacavati sarno si-lazak sa neba na Zem lju , nego se njim e ~eli oznaciti spustanje sanekog vileg m jesta , na nize i ovo se ne m ote negirati jer taj dzennetje b io na najvi~m m jestu Zem lje, pa su oni spu!tali sa njega. Nared-ba se odnosila kako na Adema, a.s. i h. Havvu, tako isto i na njiho-va neprijate lja (lejtana). D a je dzennet b io na nebu, ne b i njihov ne-prija telj m ogao ostati zajedno s njim a, jer je odb io uciniti sedzduAdem u, a.s. Sam ajet je jedan od najveeih dokaza protiv ranije na-vedenog m illjenja. N e pom azu im n i n ep rom i lje no sti i p retv aran jakojima su sk loni.R ije~ i Uzvisenog A lla ha, d z . s . :"Na Zem lji cete boraviti ido odredenog roka ~ \jeti" , neznace da oni prije toga nisu b ili na Zem lji, jer je zem lja zajednickaim enica. O n i su b ili na najuzvisenijim , najboljem i najp lodnijemm jestu na njoj gdje nisu osjecali n i g lad, ni h ladnocu, ni fed niti :fe-gu, pa su spusteni poslije toga na m jesto, na Zem lju gjde se sve toosjeca, gdje ce Z ivjeti, um irati i odakle ce b iti proziv ljeni,U dzennetu u kom e su njih dvoje boravili, n ije se osiacaoumor, napor, n iti patnja, dok je m jesto na zem lji gdje su spustenim jesto um ora, napora, patnje id rugih v rs ta neugodnos ti.O dgovor na vasu tvrdnju da je A llah , df.!. opisao dzennetsvojstv im a kojih nem a na ovom svijetu ; je c ia ta svojstv a n e posto jesarno na zem lji na koju su spusteni,

    O dgovor na tvrdnju da je Adem , a.s. rekao da je dunjalukprolazan i da ce nestati, pa da je dzennet b io na zem lji znao b i od-m ah da ga Ib lis laze, kada muje rekao:". . . hoees Iida ti pokazem drvo besm rtnosti" . . .(T a-ha, 1 20 )

    m oze b iti na dva nacina:Prvi:

    Da term in uistinu ukazuje na vje~nost, a to je opcenitijipojarn od pojm a "trajanja" ( ( ' , . . , . > 1 1 ) koji o zn aca va n ep rek idno st.Jezicki ovaj pojam oznacava dugi boravak, sve traje onoliko kolikom u je odredeno. O d _ i~ tog korijena je izraz za covjeka koji ostari izade u godine ~ (besmrtni) ii i za kam e no ognjiste izraz~~ jer dugo traje i poslije rusenja vanjskog izgleda.

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    22/115

    Reccno je:" ... sem zgrudane praline koju diu vjetar sa cnih stijena".Slicno ovom je navodenje lzraza _ . A - ; , . .;jj\ (drevni, stari) za ono stoprethodi datom trenutku, pa i kao sinonim za izraz "pravi".

    Allah, dz.s, kate:" ... kao stari savijeni palmin prut". Ja-sin, 39." ti i sada kao i prije grijeli" Jusuf, 95." ovo je jo davna izmilljotina" El-Ahkaf, 11.

    Allah, dt.1. spominje vjetnost u vatri kao kaznu nekim grijesnicirnakao sto je ubica, a Muhammed, a.s. spominje tu kaznu za samoubi-cu.Drugi:

    Znanje 0 prestanku trajanja ovog svijeta i dolazku Ahiretaje doslo sarno putem objave. A Adem, a.s, nije tada imao objavukoja bi mu to objasnila, Allah, dt.~. ako ga je izvijestio 0 tome iobjavu mu dao i spustio mu suhufe, kao fto se to spominje u hadisuEbu Zerra, to je bilo nekon njegova spuftanja na Zemlju, prematekstu samog Kur'ana, a.l.:

    "Izlazite iz njega svi - rete On - jedni drugima eete nepri-jatelji biti"! Od Mene ce yam uputa dolaziti i onaj ko bude slijedioUputu Moju nece zalutati inece nesretan biti" (Ta-ha, 123)"Mi rekosmo: "Silazite iz njega svi! Od Mene ee vam uputadolaziti ... " (El-Bekare, 38)

    MOOjenjeSejh-Sibl i ja 0 ovom pitanjuSejh, serijatski pravnik, Bedruddin Ebu Abdullah b. Muha-mmed b. Abdullah es-Sibli u svome djelu Garaibu ve adzaibu-l-dze-

    nnet raspravlja 0 ovom pitanju i iznosi 0 njemu mnoga miUjenja idaje prednosti onima koji smatraju da dzennet u kojem je boravioAdem, a.s. nije dzennet koji je pripremljen vjemicima.

    20

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    23/115

    Misljenje nekih ucenjakaIrna i onih koji smatraju da je to neki drugi dzennet, ne onajkoji je pripremljen pravovjemicima, jer nije razumno da se u Die-

    nnctu pocini to sto [e ucinjeno, zbog vee navedenih razloga.Ovog misljenja su Abdulvchhab en-Nedzar pisac djela"Kisasu-l-enbija" iSejh Muhammed Muttevelli es-Sa'ravi,

    21

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    24/115

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    25/115

    II POGLAVLJEPUT K A DZ E NNE T U

    1) Put ka Dzennetu2) Sta pribliiava Dzennetu

    23

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    26/115

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    27/115

    Put ka DzennetuUzvileni Allah, dz.t. je pripremio Svojim pokornim robovi-rna u Dzennetu stalne blagodati koje nadmasuju mogucnosti naleg

    poimanja, pre laze nase prohtjeve i nasu realnost. To je one 1.3 cimeduse zude i u cemu oci slast osjeeaju, to je pocast od Allaha, dz.t. ivid odlikovanja i izrazavanja naklonosti prema bogobojaznim robo-

    ovuna.Allah, dz.t. kaze:". . i nastoj te da zasluzite oprost Gospodara svoga i Die-nnet prostran kao nebesa i zemlja, pripremljen za one koji se Allaha

    boje, za one koji i kad su u obilju i kad su u oskudici udjeljuju, kojisrdzbu savladuju i Ijudima prastaju - a Allah voli one koji dobradjela cine i za one koji se, kada grijeh pocine illkad se prema sebiogrijese, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole - a ko ceoprostiti grijehe, ako ne Allah? i koji svjesno u grijehu ne ustraju".Njih ceka nagrada - oprost od Gospodara njihova i dzennetske bas-ce kroz koje c e rijeke tea u kojima c e vjecno ostati, a divne lina-grade za one koji budu tako postupa)i!"(Alilmran 133-136)Takode Uzviseni kale : "Allah je zadovoljan prvim musli-rnanirna, muhadzirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede do-bra djela cineei, a i oni su zadovoljni Njime, za njih je On pripremiodzennetske basce kroz koje ce rijeke teei, ioni ce vjeeno i zauvijeku njirna boraviti, To je veliki uspjeh". (El-Tevbe 1(0)

    Pravi vjernici su sarno oni cija se srca strahom ispune kad seAllah spornene, a kad irn se rijeci Njegove kazuju, vjerovanje imucvrCuje isarno se na Gospodara svoga oslanjaju, oni koji molitvuobavljaju i dio od onoga sto im Mi dajemo udjeljuju. Oni su zbilja,pravi vjemici, njih pocast i oprost iobilje piemenit0kod Gospoda-ra njihova cakaju", (EI-Enfal 24)Prenosi se u oba Sahiha od Ebu Hurejre da je neki beduindosao Poslaniku i rekao mu: "Bonji Poslanice, uputi me na ono Stoako budern radio uti cu u Dzennet? - "lbadet cini Allahu, ne pri-pisuj Mu nista kao ravno, obavljaj namaz, daj propisani zekat ipostiramazan" - odgovori mu Poslanik. On zatirn rece: "Tako mi Ono-ga u cijoj je ruci rnoj zivot, necu nikad nista dodati na ovo niti cuoduzeti ista". Kada je otisao Poslanik se obrati ashabima: "Ko zelida vidi jednog od stanovnika Dzenneta neka pogleda ovoga".Takode se u oba Sahiha prenosi c i a je Ubade ibn Samet re-kao da je Poslanik kazao: Ko kale: Svjedocim da nema drugog bo-

    25

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    28/115

    ga sem Allah, da je Jedan, da nema ortaka i da je M uhammed, as,~ovjek odan Bogu iNjeg ov p oslanik ida je Isa ~ovjek takode pot-puno odan Bogu iNjegov poslan ik i ije~ ~fjja .koja)e dostavlie.iaMerjemi iduh o d Njega i da je Dzennet istm a 1 da Je D 1e~ enemistina - A llah ee ga uvesti na koja hoce od osam dzennetskih vra-ta", U Muslimovom Sahihu od Dzabira se prenosi da je rekao:"Dosao je Nu'rnan ibn Kavkal i Bozijeg Poslanika upitao: "Bof.ijiPoslanice, m islis li da eu, ako budem klanjao propisane namaze ismatrao zabranjenirn one Ito je uistinu zabranjeno, a dozvoljenimsmatrao one Ito je uistinu dozvoljeno, mislil li da tu uti u Dze-nnet? "Uci tef', - odgovori 8 0 tiji Poslanik .

    O d Ebu Zerra se navodi hadis u Sahihima u kojem je Posla-nile rekao: "Dosao m i je glasnik od moga Gospodara pa me je oba-vijestio, ill je rekao obradovao, da ce svaki onaj koji um re od mogaUmmeta, ne cineci tirk A llahu, dt.l uti u Dzennet". Upitah ga:"Da Ii ako ucini blud iukrade?" "I ako ucini blud i ukrade" - od -govori 8 0 fiji Poslanik .U M uslimovom Sahihu se prenosi od O smana ibn A ffana daje rekao: "Rekao je Bofiji Poslanik, a.s.: "Ko um re znajuei da ne-:113 drugog boga sem Allaha uti te u Dzennet". Takode se navodida je Botiji Poslanik dao Ebu H urejri svoju obueu (kao dokaz) irekao mu: "Idi s ovom obucorn, pa koga god sretnes iza ovoga zidada svjedoci da nema drugog boga sem A llaha i pot puno je uvjerenu to, obraduj ga Dzennetom",

    U Sunenu Ebu Davuda od M u'aza bin Dzebela se prenosida je rekao: "Cuo sam Bozijeg Poslanika, a.s. da kate: "C ije zadnjerijeci budu LA llAHE ILIFLlAH uei C e u Dzennet", a u Sahihi-rna, M uslimovom i Buharijinom se prenosi hadis od Harisa bin V eh-ba u kojern kaze: "Cuo sam V jerovjesnika, a.s. kako pita: "H oceteli da vam ukazern na dzennetlije"! Svaki bijednik i obespravljenikoji nakon ucinjene mu nepravde A llahom se zakune iO n mu nje-govu zelju ispuni. A hocete Ii da Y am ukazern na dzehennernlije?'Svaki grub ijan, oholi koji se sepuri".) Prenosi Ahmed u svom Musnedu od AbdulJaha bin AmrabiJ1 Asa, a on od V ieroviesnika, a.s, da je rekao: "Dzehennernlija,to je svaki grubijan , oholi, koji mnogo imetka sakupi, a drugom gane daje, a dzennetlije su oni ponizeni, siromasni na ovom svijetu",

    U Sunenu Ibn M ew1 .e od ibn Abbasa se prenosl da je rekao:"Rekao je Poslanik alejhi-s-selarn jednom prilikom : "Dzennetliie su26

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    29/115

    oni koji napune uti dobrom shJlajufi ga od Ijudi, a dzehennem li]esu oni koji napune uti zlorn sluajuti ga od ljudi".U Mu slimovom Sahihu se navodi hadis od Ijade el-Medzasi-ja da je Poslanik jednog dana rekao na hutb i: "Gospodar moj mi jenaredio da vas poucim onome !to ne znate, a tome me je O n pou-cavao do ovog dana - Sve ono Ito Sam poklonio svom robu, doz-voljeno je. Stvorio sam sve Svoje robove u istinitoj vjeri, pa su imejtani dom iudaljili ih od njihove vjere, a onda sam im zabranioneke ranije dozvoljene stvari i naredio sam im da Mi ne p rip isu juone sto nema moei - A llah, d!.l je tada pogledao ka stanovnicimazem lje i N jegova m rznja se prosula na sve osim na sljedbenike Knji-gee Tada je O n rekao: "Poslao sam te da te iskusam ida oni tobomiskusani budu i objavio sam ti knjigu koju voda ne brise. T i tel jeuciti i u budnom stanju i u snu, uvijek". A llah, di.t mi je n aredioda sazezem Kurejlije. "Boze, a ako mi oni rasm rskaju glavu, nadvla-daju me?" T jerajte ih kao sto oni vas tjeraju , bori se protiv njih ,potpornoci eemo teo D ijeli pa ce ti b iti udijeljeno, polalji vojsku,poslacemo uz nju jo! pet slicnih, bori se sa onima koji su ti poslusniprotiv onih koji su ti neposlusni". Poslanik je zatim rekao: "T ri suvrste dzennetlija; vladar koji je pravedan prem a podanicim a, (koji)dijeli sadaku i na pravom je putu; m ilostiva osoba kojaje blaga pre-rna svoj rodbini iprema svim muslimanima uopce; castan covjekkoji takvim nastoji i ostati, uprkos brojnoj porodici.Petorica su stanovnici dzehennem a; slab ic koji nem a pam etikoja b i ga vodila ka dobru, to su oni medu varna koji lutaju bezfelje za potom stvorn i irnetkom ; pronevjeritelj, kom e kada se otkri-je i neznatna i zanemariva Zelja on je pronevjeri, osoba koja nece niosvanuti ni om rknuti, a da ti ne nanese ftetu b ilo u porodici ill ime-tku". M uhammed, a.s. je spornenuo !krtice i lose odgojene, a nakontoga dodao: "Allah, dz.!. je objavio da buderno ponizni sve dok se iposljednji od nas ne bude prestao uzdizati i uznositi nad drugima",

    8 ta pnbli:iava Dzennetu?UzviSeni iS lavljeni A llah, dz.~.e objasnio put ka Dzennetui oslikao ga Svojim robovima. Zbog toga su velike njibove zelje daslijede taj put i idu njime. 0 tome nam Allah, dz.!. govori u slijede-cern ajetu:"O vjernici, hocete lida yam ukazern na trgovinu, ona ce

    vas spasiti patnje nesnosne: u A llaha i Poslanika N jegova \jerujte izivctima i imecima svojim na A llahovom putu se borite - to Yam je

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    30/115

    da znate bolje. O n ce vam grijehe vale oprostiti i u dzennetske bas-te vas kroz koje ce rijeke teci uvesti i u divne dvorove u edenskimvrtovirna; to c e biti uspjeh veliki, a date Yam idrugu blagodat kojujedva cekate, Allahovu pomoc iskoru pob jedu! lato obraduj ra -dosnom vije~u vjem ike". (E s-Saff 10-13)

    M u'm in koji zeli da se prib lit.i Dzennetu treba da slijedi ja -sni Allahov put, da ide njirne, da radi sve Ito je dobro pa rnakarbilo i neznatno te da se kloni svakog pa i najm anjeg zla. S a Allaho-vom pornocu iz lozic erno neka stanja imana da bi ih v jem ici u sv ojiline bi li na taj n3 '~ in dostig li D zennet, odnosno da bi uspostavili"trgovinu" sa A llahom , d1 .l koja nas vodi ka Dzennetu.

    Pokajanje ( tevba)Allah, dz.s, kate: "A oni koji se ne kaju sam i sebi nepravdu

    tin e". (E I-Hudiu rat 11)Ptsac: djela "M edaridzu-s-Salihin" kaze: "Pokajane je prvi,srcdnji i posljednji stepen roba koji se usavrlava. O n se ne rastaje snjim is n jim je sve do sm rti, a ako prede u drugi stepen prelazi za-jedno sa pokajanjem , druzi se sa njim i s njim e um ire. Pokajanje jepocetak i kraj zivota roba. Neophodno mu je potrebna na zavrset-ku zivota kao i na pocetku, Rekao je U zviseni A llah, dt.!.: "I svise A llahu pokajte, 0 \jem ici, da biste postigli ono fto f.elite". (En--Nur3l) O vim ajetom objavljenim u M edini A llah, dt.1 se obracavjern icim a, najboljim Svojim stvorenjim a trazeci od njih da Mu sepokaju nakon sto uzvjeruju i strpljivi postanu, te nakon sto hidzrui dzihad ucine, a zatim vezuje spas i pokajanje uzrocno-posliedic-nom vezorn . U ajetu je navedena cestica "le 'alle" koja sim boliziranad u navjestavajuci da ako se pokajete uz nad u za spas, pa sarnose oni koji se kaju nadaju spasu , neka nas A llah od njih uein i!U ajetu : "A oni koji se ne kaju sam i sebi naprevdu cine"(El-Hudzurat 11) svi robovi su podijeljeni na:

    a) oni koj ise kaj u,b) oni koji sam i sebi nepravdu cine, dok trece grupe uopcenerna. Pojam "zalirn" se odnosi na onoga koji se ne kaje. O n nijenasilnik sto nije spoznao A llaha i N jegovu istin u nego zbog manasvoje duse i losih djela. U Sahihu se prenosi od Poslanika da je re-kao: "L judi, cinite tevbu (pokajanje) A llahu, d1 .!. tako rni Allahaja Mu dnevno cinim tebvu vi~ od sedam dcset puta".28

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    31/115

    Uobicavao b i M uhammed, a.s. prije nego ustane izm edusvojih ashaba, kada b i se negdje nasli, da kaze sto puta: "Gospoda-ru , oprosti mi i primi moje pok ajan je . T i siOnaj koji p okajanja pri-m a ioprasta".Ni jedan nam az nije klanjao nakon ftc mu je objavlje na su raEn-N asr, a da u njemu nije rekao: "Slaw Tebi Boze moj, Gospoda-ru nas, shaljen neka si; B oze rnoj, oprosti mi".Vjerodostojna je predaja o d njega da je rekao: "Ni jednogod vas nece spasiti njegova djela", "Zar ni tebe, B oZ ji Poslanice?"

    - zacudise se ashabi. "Ni m ene, sern ako mi se A llah ne sm ilu je iobaspe m e Svojom dobrotom ".Posto je tevba povratak roba A llahu, dz.t i napustanje putaonih na koje se Allah rasrdio i onih koji su zalu tali, stoga se tevbapostize sarno uputom od Allaha, d!.t a uputa se ostvaruje A llaho-vorn paznjorn i uvierenjern u N jegovo jedinstvo. To je najbolje pri-kazano ipotpuno obuhvaceno u E l-F atih i, pa ko joj da njena pravau pogledu znanja, svjedocenja, stanja, spoznaje, uvidjece da ju jeispravno uciti tvrdeci da mu ibadet cin i sarno s ucinjenorn potpu-nom tevborn. Potpuna uputa na pravi put je narnoguca b ez pozna-v an ja g rijeh a iustezanja od njih , jer neznanje negira spoznaju upu-te, a s druge strane zab luda negira covjekovu odluku i volju . Stogaje tevba ispravna tek kada se spozna i prizna grijeh , te pocne trazitispas od lO egkraja,Pisac djela "M enazil" istice da se u grijehu treba gledati natroje: - i~ cezavanje bezgrijesnosti kada se pocini,

    - trenutacna radost kada se on pocini i- ie lja za ponovnim cinjenjern grijeha prem da je potpunouvieren da ga A llah , di.s. v idi.Kazu uceni: "Sustina tevbe je povratak A llahu, di.~. i n ijeispravan ipotpun povratak bez spoznaje Gospodara, N jegovih im e-na i atributa iuocavanja tragova te spoznaje u nama sam im a i uprirodi pa rnakar nam ona izm icala ill b ila rob u rukarna neprija te-lja, a ona se nasla u kandzam a neprijate lja sarno zbog nepoznavanjaGospodara icinjenice da N jemu pripada. Nuzno je da se sazna kakose ostalo neznanim iod kada to datira i kada je i kako spoznaja po-stala zarob ljenikom . Zna se da je tevba cin izveden s velik im napo-rom i u potpuno budnom stanju da b i se spasilo od neprija telja ipnbjeglo A llahu , di.s. svom M ilostivom , Sam ilosnom G ospodaru ,te da je ona povratak sputa propasti kojegje neprijatelj prihvatio,spoznaja udaljenosti od svoga Gospodara te napor i trud koji sunuzni u zelji da se vrati na A llahov pravi put".

    29

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    32/115

    Skrivena znafenja tevbeA utor djela "M enazilu-s-Sairin" kaze:"Tri su skriv ena znacenja tevbe:- razlikovanje tevbe od dostojanstva,- zabora vljanje grijeha i- tevba na tevbu.Objasnjavajuci gornje rijeci Ibn el-Kajjim kate: "Razlikova-

    nje tevbe od dostojanstva u srnislu da se tavbom 1.e~ ~stifi b?go-bojaznost, tj. o sje titi bojazan i strah od Allaha, d!J. 1ulJa za dJelo-vanje po Njegovim zapovijedirna, a klonjenje od onoga !to je zabra-nio, Takav ce biti poslusan A llahu pod N jegovirn nurom , nadajucise nagradi od N jega, a ostavice grijesenje bojeei se kazne ne teletitevbom cast pokornosti, jer i tevba i pokornost posjeduju vidljiwcast, dostojanstvo, ali i unutam ju, pa ne treba da cilj n jegove tevbeb ude p ostizan je casti, cak i ako zna da ce je njome postiei. Ko sepokaje zbog casti, njegova tevb a je neispravna.

    U nekim predajam a se prenosi da je Allah, dtJ. ostavio uvasijjet jednom Svome poslaniku: "Reci tom i tom poboznjakuda je svojim asketizmom ubrzao ostvarenje rahatluka, a stalnimdruzenjern sa Mnom je postigao dostojanstvo. Ali !ta je uradio lif-no zbog Mene?" Poboznjak rece: "Gospodaru, a Ita bih ja to tre-bao raditi u Tvoje im e m imo ovoga?" A llah mu je odgovorio: "Jesili se ikad sprijateljio s nekirn zbog M ene? Da Ii si ikoga prihvatiokao neprijatelja zbog M ene", tj, rahatluk i dostojanstvo su tvojasreca i njih si postigao ibadetom i asketskirn nvotom , ali gdje jedjelo radi M ene, gdje je prijateljstvo i neprijateljstvo radi M ene?Razlikovanje izm edu prava tvoga itvoga Gospodara jeste i teoret-ska i prakticna stvar. M noge iskrene A llahove robove zaokupilo jeovo pitanje, a shvatili su ga sarno pronicljivi medu njim a koji su ri-jetk i m edu iskrenim robovim a, kao sto su ovi rijetki rnedu Ijudim a.- Zaboravljanje grijeha je problem koji treba podrobno izuciti. 0njemu se razilaze prvaci Ummeta. Neki od njih sm atraju da je ne-zaokupljenost spom injanjem grijeha iustezanje od toga oprost, a~rovest~ s~obodno vrijerne s U zvisentm A llahom je prece onorn ko-Jl se kaje 1 puno mu je korisnije. Zbog toga je receno: "Sjecanje namuke u casovtm a odmora je rnuka", Neki sm atraju da je prece dase .~c ~boravlj~~u grijesi vee treba da stalno stvaraju pcirna umorkoji ce ih na grijehe podsjetati pa ce mu to dati skrusenost i poniz-nost, a to mu je korisnije nego da zalud tract v rijeme. P rip ov ije da30

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    33/115

    se da je zbog ovoga Davud, a.s. uertao grijeh na svojoj bei, gledaob i u njega i plakao.Neki su rekli: "Kad skrenes sputa, vrati se svorne grijehu i

    naci tel put, Ito znaci da kad se vratis grijehu ti si ponizen, slorn-ljen i dolazis pred A llaha, dt.. ovo je put obozavanja",Ispravno ipodrobno izlaganje ovog pitanja je da se kate ka-da je rob u stanju cistote bez trunke cudenia i zaboravljanja, bezotim anja sebe iz zbilje svoga sirornastva i slab osti. Sjecanje na grijehmu pak koristi, a ako bude sarno promatrao svoje stanje u grijehuA llahova m ilost je na njemu i upotpunjavace mu te nedostatke ivezanost za grijeh, a tim e te postojati pomalo neovisniji od svakoggrijesenja te te mu to srce uvoditi u Ijubav i srecu prema A llahu, da-reZ ljivost u N jegovo ime kao i cem ju za susret s N jim . To pojacavaosvjedocenje u A llahovu m ilost i oprost, a sjaj A llahovih lijepihim ena i svojstava te se pojaviti u njegovom sreu, grijesi c e se zabora-viti i udaliice se od njih .O vakvo drZanje je robu bolje i korisn ije stoga jer ako pono-vo pom inje grijeh gubi dosta od ovoga i spusta se iz najviseg u najni-Z i stepen kao i iz najviseg stanja u najniZe, izmedu kojih je razdalji-na veta od razdaljine izmedu neba i zem lje. U svemu ovome uplivejtana je veliki, O n teli da ga pom jeri s njegovog stupnja, da musrce prebaci u zaborav, da zapostavi spoznaju ljubavi i cem je prem aA llahu, dz.l to ga opet vodi u grijeenje i u njegove okove. Prvooznacava da je rob svjestan grijeha kao A llahove m ilosti nad onomkoga ta m ilost obuhvata, a to je onaj koji vjeru je A llaha i odupirese pozivu na lose skrivaiuci tim e potajenu oholost u kojoj covjek neo sje ca ra zlik e.

    Pokajanje od pokajanjaO vo spada u pojrnove kojim a se teli napraviti razlika izrne-

    du istine izab lude. Zelja je ovdje sarno da se kate istina bez dava-nja prednosti jednog nad drugim .Tevba spada medu najveca dobra djela, a tevba od dobrihdjela spada u najveca ruzna djela i grijeh je, cak neki smatraju da jetakva tevba (pokajanje) kufr (nevjerovanje), ako se posmatra savanjske tacke gledista, Nerna razlike izmedu pokajanja od pokaja-nja i pokajanja od islama imena. Da Iije onda dozvoljeno reci datevba spada u vjerovanje?

    31

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    34/115

    Medutim, ciIj je c i a Be kale da Ie 'eovjekJJObJe l M , I toga c iashvati m ogufnost kajanja koje dolazi kao A I I a h o . ~ Njegotavoija. Ako to sebi uskrati neee mati podia dobro~yo, Ic ia j evidi i onjedoei se i koristi jet ali bude nemaran pre~. ~Io.,rndobrotinstw , po ovom milljenju, oprostiee mu Ieillj 1 l f i I n a r . 1 M e 4utim ,ovo gledilte inemarnost nije pravi smisao tevbe."rdtl je d i . onje, a niti uslov 1..1 njenu valjanost, nego je grijeh u tome 10 r o bodlde einjenje teYbe. , , ' ,Kada se on kaje !bog grijeha na njemu ne 08je nItI 0Iimda s e pokaje i zbog zakalnjelog pokajanja, a od ovop ~ pplI laIsamo potpuno pokajanje za grelke i koje je lY jem o uelftlo I ' , . I b.se i za one koje je utinio, a ne sjefa ih se (ne ~ J Odr"kojih se ne sjeea mnogo yea od onih kojih s e ljeea.N jIlO 'O ,~ .nje mu neee koristiti,' ako je u m ogufnosti d. lima jer je ~n ,_ t o mslueaju neposlulln , ostavljajuei znanje i rad, a nepoll~~, Je Unojoj b iti n ajjaei g rijeh . USahihu Ibn Ihbbana Ien a v o c U dI J e J I o .fiji Poslanik rekao: ''V ileboltvo ovog ummel. je alai_ loci ...hata mrava". Zatim je Ebu Bela upitao: "Kako c ia p.~mo, Botiji Poslaniee?" "Da kalel: - Bole, utieem T i Ieo c t . .nog T i pripisivanja druga, a oprosti mi ono za Ito ne znam " - O d 10vori Poslanik. To je trafenje oprosta za ono Ito AUah ZDI Do'1d- jeb , a rob ne mae "

    . . '".

    Da H je V llja n o poka jan je za jedlD gr i j eh ako. a~IIIf;!,wte. O l D "Ibn el-K ajjim kale: ''Pokajanje nije ispravno, ako iItIpt.jeb plnavlja, a plkajanje za grijeh einea drugi nevezan za qjep Ikoji nije iste vrste je valjano. To je kao lead Ie neko pokaje D o skamate, a ne pokaje se zbog kOn zum iranja- aJkoholnih 'pi~ . Hi.,.

    YO plkajanje zbog kamate je ispra~o. Ako Ie pat eo1 jek polca je 'zbog jedne vrste kam ate, a drugu nastavlja einiti, ili pokaje z b o supotrebe droge, a ustraje na konzum iranju alkohola illobm uto gova tew a neee biti ispravna. O n je kao onaj kojl ueinl blud !enom ipokaje se, ali nastavlja da ga eini sa drug im lenIJDIiIIose ne kaje, ill se pokaje za kc:nzum iranje alkohola, a n a t a . ' .konzum iranjem ostalih pifa koja opijaju. < n o u bitlnijl PO~lIl jeo~ grij~ .ha, j~r ~kajanje podrazum ijeva kajanje o c l ~ _ I f ta-f~ P1 .J ele~Jajedne vrste g rijeha . Za ruJiku od 4~,'nepok~stl on od laz i u drugu nepokornost iste v rste za to Itoje n je oo .. _ .32

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    35/115

    divanje lakse, ill je to stoga to su uzroci tog grijeha u njemu stalnoprisu tn i, a nepokornost znaci otkrivanje tih uzroka, ill je to zbognadvladavanja ielje n jegovog drustva u kom e se krece nad njego-vorn i oni ne traze da on ucin i tevbu od tih grijeha. O n m edu njim auziva naklonost i cast zbog tog grijeha pa ne uli da tevbom pokvaricast koju on uziva, kao sto je rekao Ebu Nuvas el-A tahi koreci gaza njegovu ogreznost u grijesenju:

    "Zar ne vidis, 0Atahi da ostav ljajuc ' ovu slastradi tebe u narodu gub irn ugled, drustvo, cast" .Prim jer ovoga je kada se neko pokaje za ub istvo covjeka, kraduim etka nevin ih i koristenje im etka sirotih , a ne pokaje se za pijenjaalkoholnih pica i b lud. Pokajanje C e rnu b iti ispravno za ono za stose pokajao i za to neee b iti kaznjen , ali ce b iti kaznjen za one ucem u je ustrajan , a A llah najbolje zna!

    NadaA llah, dz.~ . je rekao: "O ni kojim a se oni mole sam i traze

    nacina kako ce se ~ to vise G ospodaru svom e pribliziti i nadaju sem ilosti N jegovoj iplase se kazne N jegove, a kazne Gospodara tvogasvako treba da se cuva", (E l ..Isra ' , 57)Nacin kako ce M u se ~ to vi~e prib liziti je: T razenje b lizineputem robovanja i ljubavi, U M uslimovom Sahihu se prenosi odD zab ira da je rekao: "Prije sm rti na tri dana cuo sam Poslanika ka-ko govori: "N iko od vas nece um rijeti, a da nece irnati najljepse mi-ljenje 0 svome Gospodaru: Ja sam u svoga roba uvijek u najljepSimm islim a, pa neka rnisli 0Meni kako hoce".Nada je one ~ to ogranicava srca na ono fto se voli, na A lla-ha i buduci svijet, te da putovanje ucini ugodnim . N eki kazu: O naje ob im no veselje ivrijednost od Uzvisenog Gospodara te zadovolj-stvo u uzdizanju N jegove plem enitosti, slav ljen ihvaljen neka jeO n. A neki opet kazu: O na je potpuno povjerenje u UzvisenogGospodara.

    Razlika izm edu nade izeljeRazlika izrnedu nade izelje je ta sto uz ielju ide lijenost ine podstice svoga nosioca na marljivost i trud dok nada ide uz

    ogromni trud i lijepo uzdanja u A llaha, dz.~ . 33

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    36/115

    Prvo: Kao kad neko zef da bude njegova zem lja, da na njoj sijeia nje ub ire p lodove. ....Drugo: Stanje u kom e to\jek zeli ob ra4ivatl zemliu, a zatim mu sevracaju p lodovi n jegova truda.Shodno ovorne slazu se svi gnostiei da nada vrijedi jedino uz rad.Kerm ani jerekao: "Znak ispravnosti nade je lijepa poke r -

    "ost .. Postoje tri vrste nade, dvije su pohvalne, a jedna pokudena,Prve dvije: N ada tovjeka koji je pokoran Allahu, dtJ. po

    Njegovoj uputi. O n se nada nagradi od Allaha. Zatim osoba kojapocin i grijeh , pokaje se i nada se oprostu U zvienog A llaha, N jego-vorn dob ru i p lem enitosti.Treea: C ovjek koji konstantno grijeti, a !eli A llahovu mi-lost ne radeci nista. To je pokudeno, a 1 elja i nada su lam e.Putn ik ka A llahu, dt.!. g leda na dvije stvari:- gleda sebe, svoje nedostatke i posljedice ovoga rada. Ta-da mu se otvaraju vrata straha od A llahove kazne ivrata nade ka~rini A llahove b lagodati, N jegove plernenitosti i dobrocinstva.lato se nada de finise kao pogled u !irinu A llahove rnilosti.Ebu Ali er-Ruzbari kate: "Strah i nada su kao dva pti~ ijakrila . K ada se iuavnaju, ravna je i p tica i norm alno leti, a kada ne-dostaje jedno osjeti se n jegova m anjkavost, a kada nestanu obaptica je blizu srnrti".Ahmed bin A sim je upitan: "Sta je dokaz postojan ja nadekod covjeka?", A on odg ov ori: "Kada mu se ucini dobro da izrazizahvalnost zeleci upotpuniti b lagodati koje m u je A llah dao naovom ibuducem sv ijetu ida upotpuni oprost na budueem".U cenjaci su se razisli po pitan ju koja je od ovih nada pot-punija: - nada dobrocinitelja u nagradu za svoje dobrocinstvo illnada grijem ika, pokajn ika u oprost im ilost svoga Gospodara. Jed-n i su dali prednost nadi dobrocinitelia zbog jacine uzroka da seostvari nada, a drugi daju prednost nadi grijesnika zato sto je njego-va nada vezana za nesvjesnost ucinjenih dobrih djela, ali takode iza svjesnost pocinjenih grijeha.

    Jahja b in M u'az kate: "Skoro je moja nada uz trud pobije-dila moj u nadu s grijesenjern jer se ona zasniva na iskrenim poslo-virna. Kako da joj dam prednost iuspijern sa njom kada sam pro-pustio ono sto rni je poznato, a u grijesenju sam se oslan jao na Tvojoprost? Kako da mi ih ne oprostis kada si T i olicenje darezljivo-sti?!" T akode kaze: "Bote rnoj, ucin i da se u sreu nadarn Tvojim34

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    37/115

    darovima. Ocisti prljavltinu s moga jezika tim e sto cu Te slaviti iucini da mi najdrazi trenutak bude susret s T obom ".T ako m i A l l aha u pravu je Ibn el-K ajjim kada kate:"Nada je potrebna onome koji ide ka Allahu, pobozn ja ku ,gnostiku ako ga smo trenutak odvede u propast u koju zamalo dane upadne. Kada ucini grijeh, !eli da mu se oprosti, kad po cinisram otu zeli to ispraviti, za dobro djelo tell da bude prim ljeno.Svojom ustrajnoscu u izvrsavanju obaveze tell da se one u potpu-nosti ostvare i uvijek egzistiraju, a prib lit.avanjem A llahu, dt.l ipolozajem kod N jega teli sti~ i do N jega". Takode je rekao: "Kadacovjek vete svoje srce nadom svoga Gospodara pa mu O vaj dadneone to je on zelio to mu je najdrati polozaj i najom iljeniji. To jenajvise Ito se moze poteljeti. O vo je jedan od uzroka razlikovanjanade i straha kod mu'm ina na ovome svijetu , pa prema jacini nje-gove nade i straha na ovorn biee radosni na drugom svijetu, a to jep osljedica n jegov ih Z elja i jacine njegova s traha" .

    Zahvalnost

    A llah , dz.!. je naredio zah valn ost, a zab ran io nezahv alnost.Hval i one koji su M u zahvalni i pripisuje taj atribut odabranim Svo-jim stvore njrn a. Ucinio ihje najs av ren ijim s tvorenjima , onima ko-ji su M u zahvalni obecao je najvece nagrade, ucinio zahvalnost uz-rokorn za povecavanje Svojih blagodati i cuvarom Svojih fad il eta .Izviestava A llah, dt.1 . da se zahvalnim koriste N jegovirn znakovi-rna. Iz zahvalnosti je izveo jedno od Svojih lijepih imena "E~Se-kur", O naj kome sva hvala pripada. O n dostize onoga koji hvali ionoga kojeg hvale. Za zahv alnost uZV IaC a zah valnoscu . O n je Uzvi-seni Gospodar nad Svojim robovima, a malo robova M u je zahva l -no. Uzviseni Allah kaze: "I budete A llahu zahvalni, ta vi se sarnoN jemu k la nja te ". (El-Bekare, 172). Takode kate:"Zahvaljujte Mi, i na b Iagodatim a Mojim nemojte nablago-datni biti". (El-Bekara, 152)N avodi se u obje vjerodostojne zbirke da je B oZiji Poslanikstajao dok mu noge ne b i natekle, pa je upitan: "Radis to, a Allahti oprostio i prosle ibuduce grijehe". O n odgovori: "Zar da ne bu-dem zahvalan rob A llahu, dz.l.. Rekao je BoZ iji Poslanik, savsMa'auzu:"Tako mi Allaha M u'aze, ja te volim , ne zaboravi da kazes

    35

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    38/115

    u svakom namazu: - Bote, pomozi m i da Te spom injem , da Tizahvaljujem ida T i obadet cinim".U M usnedu lm am i Ahrneda i u T irm izijinom Dzami'u navo-di se hadis od Ibn Abbasa, r.a, da je Botiji P oslan ik , a.s, molio Gos-podara ovim rijecim a: "B oze, pomozi mi, a ne odmazi m i. Pomoz imi u dobru, a ne u zlu. Kazni me ukoliko Te prevarim . Uputi me iolaksa] m i uputu, pomozi m i da pobijedim moje tla~ itelje. B ote,ucini me pokornim Tebi, zahvalnim, da Te spom injem cesto, da T ese bojirn, da T i budem pokoran, da Te cesto p riziv am . U~ini mem ilostivim prema nevoljnicima. Bote, prim i moje pokajanje, otistim e o d g rijeh a, p rim i moju dovu, uevrsti moje ubjedenje, ojafaj mojgovor iotkloni mi m uku iz grudi".

    Sldtina zahva1nostiSem antika rije~ i "zahvalnost" u arapskom jeziku je sljed e-

    fa: to je jasna pojava tragova hrane na tijelu zivotinja, pa se k aze :udebljala se tivotinja (upotrebliavajuci glagol) "sekere", sa sinoni-mom glagola "sem inet", "tesrnunu" - "semene", Ito znafi udeb-Ijati se , ugojiti se, a ovaj glagol se upotrebljava kada se na kraviuoce tragovi stocne mane i tivotinja se deblja, tj. "zahvalna je" ka-da irna vik hrane za [elo i pice,

    U Muslim ovom Sahihu stoji: "Zivotinje "zahvaljuju" onomko ih hrani ill u go je se od mnogo hrane koju jedu.Takode je zahvalnost prisutna kod A llahovih robova koja seizrazava jezikorn N jegova rob a na nacin zahvalnosti N jemu iNjego-v a priznavanja; srcem - svjedo~enjem i Ijubavlju, a organirna p o s -lu!no~u i pokornoscu.

    Zahvalnost je sazdana od pet ternelja:1. Pokornost zahvalnog hvaljenom ,2. ljubav prem a hvaljenom ,3. spoznavanje N jegovih b lagodati,4 . zahvalnost Njemu na blagodatim a i5. da te b lagodati ne upotreb ljava u onome Ito je pokude-no.O vih pet temelja su osnova zahvalnosti i na njim a se ona zasniva, pa

    ako nedostaje jedan od njih nedostaje jedan ternelj zahvalnosti.Svi oni koji govore 0 zahvalnosti idefiniraju je njihov s e go-vor vraca na ovo i krece se Uov im g ran icama.

    36

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    39/115

    N eko kaze: Zahvalnost je spoznavanje b lagodati D obroci-nitelja putem skrusenosti, dok drugi kazu: To je srcano prihvatanjeIjubavi prem a D arovatelju tih b lagodati, tjelesno iskazivanje pokor-nosti N jem u, m icanjem jezika spom injati G a i zahvaljivati Mu seePo nekim a je opet zahvalnost da spoznas da su ti b lagodatidarovane od D rugog.A evo jo! nekoliko m iIljen ja 0 tome:- Zahvalnost je spomaja nemogucnosti da se potpuno iska-z e zahvalnos t.- Zahvalnost je veza izm edu blagodati injenog korisnika saizuzetnom pokornoscu.- Zahvalnost je ida uvidis da nisi dostojan tih blagodati.- Z ahvaln ost je ispraznjavan je p ok orn osti.- Zahvalnost je uvidanje Darovatelja, a ne darova.Razlika izmedu pojrnova "sukr" i"hamd"M nogi su govorili 0 razlici izrnedu pojm ova "harnd" i"sukr", Koje Iije od tih mi~ jen ja isp rav nije, tacn ije? Govorili su i0hadisu : "H am d je vrhunac sukra, ko ne cini hamd A llaha, dz.l taj

    Muni sukr ne cinr",Sukr je opeenitiji pojam s obzirom na svoje vrste i razloge, auZ i pojam u sm islu onoga na fto se odnosi, a za pojam harnda vansuprotno.Znacenje ovoga je da se sukr isp oljava srcern; pok orn oscu iponiznoscu; jezikorn zahvalorn i spoznajom , a organim a pokorno-s e u iovisnoscu, Sukr se odnosi na b lagodati uopce, a ne na licneo so bin e cov jek a.N e moze se reci: Sukr cin imo A llahu sto nam je podariozivot, sluh, v id, znanje. N a to treba da se cin i hamd, kao ina A lla-hovo dob rocin stvo iN jegovu pravednost, dok se sukr cini sarno za

    dobrocinstvo i b lagoda ti.N a sve ono na sto se odnosi sukr odnosi se iharn d, a su prot-no tom e ne moze, a gdje god se upotrijeb i hamd tu se upotreb ljavaisukr ine rnoze suprotno, Sukr se ispoljava organirna, a hamdsrcem iezikom.

    37

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    40/115

    Stepeni zahvalnostiPrvi stepen - zahvala Voljenom

    Autor djela "Menazilu-s-sairin" istice da ovu zahvalu izricumuslim ani, jevreji, krseani, vatropoklonici, a to je iz obilja m ilostiUzvisenog T vorca, te fto M u vise zahvaJjuju, O n im povecava Svojeb lagodati i za zahvalnost ih nagraduje. Komentarisuci iobjasnjava-juci ovo Ibn el-Kajjirn kate: "Kad spoznas pravu sustinu zahvalnosti i da je dio te sustin e trazen je porn oci s b lagodatima koje nam Ondaje da bismo M u mogli pokorni biti i da O n zadovoljan nama budeuo~ ife! odlikovanost samopripadnika islarna ovirn stupnjem , i dasustinu ove zahvalnosti V oljenorn izrazavaju samo rnuslim ani, dokdrugi sarno neke njene segmente kao sto je spoznavanje tih blago-dati, te hvala D arovatelja. Sva stvorenja su obasuta A llahovim bla-godatim a i svako ko priznaje A llaha za Gospodara i prizna da sarnoO n stvara i cini dobro, taj vezuje sve b lagodati za N jega, rnedutim ,prava sustina zahvalnosti jeste trazenje pornoci zahvalnoseu da hise p ostig lo N jeg ov o zadov oljstv o.

    P isala je Ai!a, r.a. Muav iji, r.a.: "N ajrnanje fto darovani mo-te uciniti jeste da b lagodati ne upotrijeb i kao sredstvo grije~njap rema Da rova te lju ".

    Jasna je nam jera Sejha (pisca djela "Menazilu-s-sairin") dase izrazi stay da je zahvalnost visestruka:- priznavanje b lagodati A llaha, dt.l- zahvalnost N jemu na tome, i- ~ injenje dobrocinstva N jegovirn stvorenjim a tim blagoda-t ima.Shodno ovome obaveza je svih da cuvaju ove blagodati i daih nastoje uvecati, O vo je sarno dio te v isestru ke z ahvalnosti. Njeni

    plodovi (;e se na ovom svijetu izraziti u ubrzavanj u nagrade, a nadrugom svijetu u olaksavanju kazne, jer su u Dzehennemu razlicitevrste kazni,

    Drugi stepen - zahvalnost na neugodnostimaZahvalnost na neugodnostim a jeste teza nego zahvalnost

    V~ljenom izato se nalazi jedan stepen iznad nje. Ta vrsta zahvalno-sti je ostvarljiva sarno kod dvije osobe:38

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    41/115

    - O soba koja ne razlikuje stanja. Jednaka je kod njega ne-ugodnost sa ugodnoseu, pa se zahvalnost o~ itu je zadovoljstvom saonim fto m u je dato. T o je stepen "rid a".- D ruga osoba je ona koja razlikuje stanja i ne voli naugod-

    nosti, pa nije zadovoljna da se nade u njim a. K ada mu se desi nekaneugodnost, zahvali se A llahu na tom e i njegova zahvala bude tuganad tim fto ga je zadesilo, i ona m u bude prekrivac za sve bolovekoje osjeea, a i cuvarem odgoja, bude mu put ka stican ju znanja,jer i znanje i odgoj zahtijevaju da se zahvalju je A llahu, dz.!. i u do-bru iu zlu .

    O n slijedi ovom zahvalnoscu put znanja, jer je r n zah valanA llahu, zahvalju je M u jer je zahva1an Njegovom odredborn , kao toje stanje koje je ranije b ilo, a ono je vise od ovoga. O soba koja ova-ko zahvalju je b ite prva koja ce b iti pozvana u D zennet, jer je onaprihvatila neugodnosti sa zahvalnoscu, a vecina ljudi ih prihvata sanestrpljivoseu isrdzborn , srednji ljudi ih prihvataju sa strp ljivoseu ,a oni posebni sa zadovoljstvom , a ova osoba sa necim veeim od sve-ga toga. N airne, ona ih prihvata sa zahvalnoscu pa te prije njih utiu Dzennet i b ite prva pozvana da u njega ude. Prvi pripadnici ovogstepena se dijele na dvije vrste:- "sab ikun" (prethodnici u dobru)- "rnukarrebun" (B ogu b lisk i), shodno njihovoj podjeli na:

    - one kod kojih su stanja ista b ila neugodna ill lijepa. N edaju prednost jednim nad drugim , cak ftaviSe ne daju prednostonom e cim e su oni zadovoljn i nad onim cim e je Allah zadovoljan,- one koji daju prednost lijep irn stanjim a, ali kada im sedesi i nesto neugodno prihvate to sa zahvalnoseu A llahu, dz.!.

    T reci stepenAutor "M enazilu-s-sairin" kate da u treci stepen spada 080-

    ba koja je opsjednuta sarno Darovateljern , pa ako je ta opsjednutostibadet, one b lagodati koje dob iva srnatra velik irn a ako je Ijubavpostaje joj laka svaka teskoca, a ako je osam Ijivanje onda ne prirn je-tu je ni teskoce ni b lagodati.U cenjak Ibn el-K ajjirn kaze: O soba na ovorn stepenu dubo-ko jP uvjerena cia b lagodati dolaze od D arovatelja , te se to njeno'. .:" jerenje ne proteze na nekoga m im o N jega.

    39

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    42/115

    Osobe nB ovom Itepenu Ie dijele na triarupo: r-~)- oni koji lVjedoee dB rob qju A lIahu, dlJ..- koji l'ljedoee najw tu ijubav i ,- koji Ivjedoee samOOu. . 4 ISvakom o c t ove tri gupe odredio je tretman poko jem jeatkarakteristiCniji.

    PnagrupaS~edotenje robow nja jeste olv,jeclom tje lO bi ~Gospodara na naein istinskog obo~wnja uz lY jesnO it c i a . . _pripada sarno Njemu. . ~. '. ~ .,ql .Kada robovi dodu pred Gospodara ~~ I.nu kojom IU odlikovani U odnosu na druge, ~ na pra....wnja ina njegovu bit. Takode paze nanaredbu GoapodanJ ~ 1 mnelto ne naredi'pa da se nadu nemarni u izvrla an ju te ~Tustvar dobro pomaje onaj ko je bio u drultvu vladara iDj iho1 ih odJ.e n i k a . To je p riznavanje Al laha na naein obofaftllja iaqJeajI'"broeinstva zbog blizine kojom se razlik uje od drugih. :Ona j koji je na ovom stepenu - leada mu Dje.,V GoI~uda neku blagodat u ovoj situaciji - ipored top I t a . J e , o n : ~ ~ 1 - . J urobovanja - treba da sebe smatra u prisustw svop Goapodl:llllljmanjim Ito mole biti ida napuni svoje srce ljubavlju' piema NjeaLKoje lod ga dob ro snade treba da ga sma tra veJ ildm .

    Drup pupa . , 1 > - . .~Oni koji lVjedoee!stinu iz velike l jubaw p~,Djoj . - I t -ni U to sw je njedofenje ikada ih zades i neb telkoa Ite IbInIpostane im !aka. To je s toga Ito o08 j koji wli 0Ijee& Ila tJdJn ..ono Ito do1 azi od Vo ljenol. Najrnallje Ito Ie naJaD na tom n l W M Is'ljedoeenja jeste da mu telkote postanu lake, a k O ibDe mole w eprihva titi kao slatke. 0 ovom postoje po~te priee me&a , koje nije potre bno pomin ja ti. To je slieno stanju onop kop ...

    ju ,b ieem , a on se i ne m i e e . Kada mu se udari po~ u""oapofne jako vitati. Kada su ga upitali 0 tome, reDo';': "aEe kojIme g1eda lo u momentu udaranja spree-V Ilo mi je .. ~ '"'II.tek kad sam ga iz aub io , o sje tio sam ,bol udarca '~ . . . I. ,Ow je stanje m ogueno, a nije numo. PrircJa..j .......ra slast onaga s ~ime se ne 1 Ia!emo, naaupmt slalti O D . , illrie m&~. -40

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    43/115

    Da, moe I jubavi ojacava, sve do stupnja kad zaljub ljeni poe -ne slatk im sm atrati ono fto mu drugi gorkim cine, lakim one ftomu otezav aju , prija tclju je s onirn sto je napusteno, a napusta one scime prijateljuje iako mu je one sto je drug im a gotovo nepodnos-l jivo. Intenzitet ovoga je prem a intenzite tu ljubavi iprerna tomekoliko ona zahvata srce zaljub ljenog.T reea grupa

    O ni koji su se posvetili sarno A llahu, dz.!. i ne osje~ajuni b lagodati ni poteskoce, Kale se da os\jedocenje osarnorn dovodido gub ljenja pojrnova oobliku iovo je stan je fena 'a. O naj koji senalazi U ovom stanju ne osje~a ni iskusenja, muke, a n i b lagodati.O n se s tim svojirn osvjedocenjem udaljio od svega onoga u cemu ioko cega se nalazi i dovoljno rnu je samo to osviedocenie. Sve dru-go rnu je nepotrebno, pa kako onda c ia osje~ a m uke ill ugodnosti,kao !to neld kazu u srnislu ovoga:"Ako dar ne izlazi iz ruku samog co\jeka, tada nem a nidarovatelja niti darovanog".

    O vo je stupanj sjedin jenja kod njih , dok neki zabranjujurazgovor 0 ovorne.Sustina ovoga jeste da sjedin jenje cim da i~ceznu osjeeajiosobe s svje~u 0 svom liku, pogotovo 0 likovirna drugih, jer jeduboko prozet osv jedocenjern idaleko od svega drugog iovo jeone fto se trazi,Znas da iznad ovog stepena im a viti, odlikovaniji i vrijed-niji, kada se u stan ju osvjedocenja i zaokupljenosti Rabbom zabo-ravi na svoje Zelje i htijen ja, primjecuje se, feli i izvrsava sarno onefto teli n jegov V oljeni. I

    Razmisli 0 prim jeru dvojice robova na ovom svijetu , kojistoje na istom polozaju pred svojim gospodarom , jedan je zaokup-ljen posrnatranjern sarno svog gospodara i pomno prati n jegove na-redbe i ni na sto drugo ne obraca paznju , a drugi je zauzet rijecim aipokretim a svoga gospodara, da bi na taj nacin ispunio sve ono usto je v lad ar ciljao . Sjeti se price 0 nekorn vladaru kod koga se na-lazio jedan djecak, kojeg je on posebno cijen io is kojim se druziovise nego sa ucenjacim a, a sam djecak nije b io ni IjepSi ni ucenijiod drugih. V ladar im je htio pokazati djecakovu superiom ost naddrugim a. Jednoga dana, jahali su njih svojica zajedno, a daleko odnjih se vidjelo b rdo na kojem je b ilo snijega. V ladar je na trenutak

    41

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    44/115

    pogledao na sniieg, a o~da j~ oborio glavu .. ~e~ je odjedno~podbio svoga konja, natjera v ~ ga u galop. SV lJet ruJe .m ao ~!to Jeto uradio. N ije proslo mnogo vremena, a on se vrati noseci malosnijega u rukarna. V ladar ga upita:

    - O dakle si m ao da zelirn snijega?- Znao sam zbog toga sto si pogledao prema njemu, a vla-dari nikad ni u fta ne gladaju uzalud, odgovori mu djecak. Tadakralj rete: "Dao sam mu prednost nad drugima, zbog njegova po-ftovanja i privrzenosti rneni, jer svi ste vi bili neeim zaokupljen i, aon je bio zaokupljen promatranjem mog raspolozenja i mojih po-kreta da bi udovoljio m ojoj zelji,

    DobrocinstvoDobrocinstvo je sri imana, njegova dusa is av rs en stvo. Toje stepen koji obuhvata sve druge, tako da su svi stepeni sadrzaniu njernu, a dijeli se na tri stadija:Dobroeinstvo u namjeriDobrocinstvo u nam jeri se postize sa troje:- da se osoba naucno obrazuje, da se potcini nauci ono likokoliko je potrebno da bi b ila odgojena u duhu dobrocinstva, oal-cena od pogresaka isram otnih djela ida ne te1 i nicernu, osim

    onom fto je dozvoljeno, a nauka se ostvaruje pokoravanjem er'at-skim propisima,- d a se dobrocinstvo cvrsto ustali, a ustaljenje se ogleda u

    izvrlavanju propisa i jacin! \jere, tako da osoba bude odlucna uonome ho radi i ne vezivati nikako dobrocinstvo sa nemocu is-crpljenoscu, koji ga svakako sarno mogu oslabiti.- da se cisti odmah, momentalno, tj. da se ocisti od prljav-stina svih vrsta, ljaga, grijeha i sram ota, sto sve ukazuje na necisto-cu njegove nam jere, jer stanje odrazava nam jeru injen rezu ltat ione je takode, istovremeno iobjekat isub jekat. Svako od ovodvoje utice na one drugo, pa ci~ tenje iu lje psav an je jednog , p ro izi-la zi iz cistoce ije pote drugog .

    42

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    45/115

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    46/115

    _ Svaka stm nakon koje eojek bi. aktlVDiji, radosniji,je melaiketska, a ne ~no ~on .~ eoYjekbl. poti~en, lijen,trom, a dula se osjeQ Iscrpljenom ~e IejtanJko. . . ._ Sve ono Ito prouzrokUJe u II'CU:IpolllljU AIIaha, l.L.l,ljubav prema Njemu, prisnOlt.~ Njim,. dulevnu.~ ako Gaspomenemo, zadowljstvo' s Njun, to je IIoI.aIIiIifmeJelketao, aODO Ito mu je suprotno je lejtansko. "~"- Svaka stvar koja utiee da se eovjek pnbBIi A D a I l u , dU iAhiretu, da osjeti b lizinu Ahireta toJiko da mu IIe tn i da se D z e -nnet ' l e e primakao, a da se D2ehennem razgorio - to je .. var melaiketskog I - Bof.anskog karaktera , a Sye Ito je IUpIOtno tome je kjtanskO l '.

    - 8 vaka stYII' fiji je uzrok bio sajet da Ie pokorI'naredbida se bude fist iskren je me la iketsk8 ; a ako nije oneta jelljtlnska.- 8 ve ono pornofu fega se osvije tli iojaea .'" I poIho tue e p se ~lire prsa je melaiketsko, a ako nije tako~ onda Je to~!ejtansko. '- 8 ve ono Ito te spaja sa A llahom , dl.L je ad AIIaha, !Iveono Ito te razdvaja iudaljava od N jega je od lejta~.- Bo!anska stvar se dogada sarno u bUzini ipobmoIIt'AlIahu, dl.L i iljen uuok mof.e biti sarno bUzina ipok~~ ~je tako njen izvor naredba injegovo djelovanje je po .JIIIIdbJ,.ako stvar obmuto stoji onda je ona lejtanska. '" .- 8 tvari Milostivog ne dolaze u kont~dikclu,' nIti_ s n -daraju, niti se razlikuju, nego Ita vile potvrduju jedDa drup, d o klejtanske stvan pobijaju j~dna drugu, a Uzvileni Allah * l 1 J o l J e

    " '" f.I I " . .t /t'~... ..: , .Dobro~in st\'O u v remenu Refen a je kon stru kcija: "Ihsan je u swkom Vlemead'.aoznafi da nikad ne napustil osvjedo~nje, niti da i kos opteJeOuJeJsw,jom brigom ida stalno einil hidfru ka Allahu, dl.L tj. aemojn a p u l t a t ! . stanje osvjedo~ enja, a to m ogu podiei samo oni kojlvla.daJu I~un .prohtjeYima ikoji su prevaJili I3zdaljinU izmedu a.(prohtjeva) Ikalb a (srea) irazdaljinu izmedu Sl'caiAIIaha, dLL ito ~u ~ stig 1 i s ta1nim zrijenjem ihtijenjem da to ueJne. T_dasvoJu b.ng~ vetel sarno za ADalia, dl.L a da je neJ'vet.et,ni za Itodr~o, jer je t? ~r~ po ~lIjenju iskrenih. ~.j da je nald onaj kojise iskrenol tu Ifist im VJerovanjem okrenuo ADahu, dl.' ubrojan u

    44"

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    47/115

    muhadzire ka Njernu, pa ne b i trebalo da izostane iz te hidzre,nego je nuzno da se uvijek nalazi u toj hidzri, sve dok se ne sjedin isa A llahorn, di.!.

    "O na traje sarno cas, zatim prolazia kraj putovanja hvali onaj koji putuje"A llah, di.!. je svakoga zaduzio sa dvije hidzre, O ne su strogonaredenje:- hidzra ka A llahu, neka je SlavIjen i U zvisen, priznajuei Ga

    za jedinog Boga i vjerujufi cisto i ispravno, kajuci se i voleci Ga, bo-je6i se i nadajuci se irobujuci Mu.- hidzra ka N jegovom Poslaniku, savs, pokoravaiuci mu se i

    predajuci njemu stvari na odluku , slijedeci njegove odredbe, zatimuceei propise egzoterickog iezoterickog iz njegove svjetiljke, pa cena taj nacin robovanje takve osobe b iti vece od robovanja ob icnernase, a on vjeft vedic u trnini noci, na raskrsnici puteva. ~ ije srcenije izvrsilo ove dvije hidzre, neka zbaci sa sebe nesrecu, neka seokrene ka vjeri, neka se povrati da b i se okoristio svjetlom , prijenego mu se to zabrani na Sirat-cupriji,

    SkrusenostA llah, di.t kaze: "O braduj skrusene, ponizne", a zatim ka-

    le ko su oni: "To su oni cija srca kada se Allah spom ene strahobuzme i oni koji strp ljivo podnose nevolje koje ihzadese i oni kojinam az obavlja ju i oni koji od onog sto im Mi dajemo udjelju ju ".(E l-H adidz, 34-35)

    Skrusenost, jezicki oznacava nisko m jesto na zem lji. IbnAbbas i Katade, r.a., tum aceci ovu rijec, kazu : "To su ponizni,skruseni, skromni", a M udzahid kaze: "To su oni koji se osjecajubezb jedno i sm irenim uz A llaha, di.t i jO kaze da skrusenost, jezi-cki predstavlja m jesto sm iraja na Zem lji. E l-Ahfes, opet, kaze: "Tosu bogobojazn i, ponizni".

    Ib rahim en-Nehai kaze: "To su oni koji iskreno i predanonarnaz obavljaju", a K eli kale: ''To su oni cija su srca b laga". Amrb . As opet m isli da su to oni koji ne cine nepravdu, a kada irn senasilje ucini, ne svete se".

    45

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    48/115

    Stepeni skruknostiPrvi stepen:"Zaokuplienost koja H iti srce od divlje ulje za prolaznim i

    prebacivanje te ulje sa prolaznog na \je~no, te ~ i~enje od svihvrsta neispravnosti ... " Prolaznost ovog svijeta ionog !to je na nje-mu, tj, sustezanje srea od njega i njegovih ufivanja. T eznja za njimnazvana je divljom , jer uistinu ceznja za d un jaluk om ionim Ito jena njernu cine srca onih koji ceznu 1.3 n jim div ljim . Dusa irc e onihkoji ceznu za dunjalukom su odvojeni od njihovih tijela,jer su pro-pustili i dalje izostavljaju ono zbog cega su stvoreni ioni su usarn-Ijeni zbog tog zanernarivanja. O ni koji nisu zaokupljeni dunjalu-korn, oni ga vide kao opasnost za sebe, jer im sprecava ono sto onitraze i vole, a nista nije gore sreu od onoga !to mu je prepreka dapostigne one !to voli, Zbog toga se Ijudi najvise sva(!aj u oko im etkaikada se on od njib trazi. To im je najm rza i najgora stvar.Dalje, poboznjak osjeca odvratnost prema onom !to v o l eoni koji tude 1.3 ovim svijetom , jer ga pobozni gledaju srcanim oei-rna, a oni koji ceznu za njim , dunjaluckim , kao Ito je neko rekao:

    "K ad se srce probudi iobuzdaju strasti,tad se gleda srcern, a ne ocirna".Tako se ova zelja svodi na ~em ju prema onom fto je sarnopo seb i vjecno, a to je A llah, di.!. te prema onom fto je vjetno posvom e trajanju , a to je A hiret.C i~nje od svih vrsta neispravnosti, tj. izbaviti i ocistiti seod p rljav !tin e, izn emoglosti inernoci, Ito je uzrok obam rlosti i

    tracenj u vrem ena uzaludno, a A llah najbolje zna ..Drugi stepen:Zaokupljenost koja uzrokuje prezir prem a bavljenju nedos-tacima, ogranicenju na sarna djela, te prezir prema naivnom uzda-nju u nadu. Pod nedostacima se ovdje m isli na nedostatke djela,nakon ~o se oni uvide, ill se uvide njihovi rezultati ill se zele tad a

    sarna djela izb jeci ill nesto slicno, a to se naziva kod njih nedostaci-rna ( )bjl). O soba koja je ovim zaokupljena osjeea prezir prernaokupiranosti b ilo cim drugim , te da se njegovo srce zanim a nedos-tacim a, jer je njegova zaokupljenost iznad svega. toga, a bavljenjetim stv arima iazrnisljanje 0 njim a je nize od te zaokupljenosti.46

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    49/115

    Nepostojanje ovog zanimanja rnoze biti il l zbog toga sto nedostatke~nijeuocio, jer je glavna zaokupljenost velika prepreka za to, pa se on ne inte-resuje za one ~to nije uocio ill zbog toga sto je njegova zaokupiranost prerna-ila trazeno, a najveci stepen te okupiranosti odnosi se na te nedostatke i nanjihovo odstranjivanje.

    P a kada se njegova okupiranost veze za nesto sto je vi~ od nje i tihrazloga, obuhvata ih tada potpuno najveca okupiranost, pa je njen tretrnan,kao i tretman ove potpune okupiranosti. Ovo je uistinu veoma nejasno i cu-dno.

    Preziranje spustanja na djela je tvrdnja koja zahtijeva svodenja i ogra-nicavanja, a to je u smislu da je njegova pot puna zaokupljenost: potreba, iz -nad potrebe prakticara i onih sto ibadet cine, te on prezire da se sa visinesvoje uzvisene potrebe spusta sarno na djelo i ibadet, dok sree u isto vrijemeputuje ka Allahu, dz.s. i doZivljava uspon. On trazi svoga Gospodara potpu-no, u punom znacenju te rijeci, kroz rad, ibadet, razgovor s Njirn, u snu,javi, kad se krece, a i kada miruje, kada je sam i kada je u drustvu iu svim os-talirn slucajevima, Njegovo sree je okarakterisano kao sree koje se okrenuloka Allahu, di.s. i ovo je ostvarljivo sarno kod onih koji iskreno vole. Oni sene zadovoljavaju sarno sa ispoljavanjem djela, niti se ogranicavaju sarno natrazenje, umjesto djela. Mogucno je ovo onima koji su upalili u svojim srci-rna svjetla tragova imena i atributa Bozijih i u cijim su se srcima znacenja tihimena i atributa pojavila u punom sjaju, te kod onih koji su srca napuniliiskrenim jekinom (uvjerenjem), A receno je da onaj koji prihvata .znanje saizvora, da je one sigurno, dok ako ga uzme sa rnargina obuzece ga talasisumnje, izrazi ce biti tada tendenciozni, a stavovi proturjecni,

    Treci stepen:Treci stepen je da hvala i kudenje dodu na isti nivo kod te osobe, teda neprestano sebe kritikuje i da ne zapaza nedostatke stvorenja u odnosu nasvoj stepen. Zaustavljanje na hvaljenju i kudenju svijeta jeste znak odvojenostisrea, prekinutosti veze s Allahom, dz.s., te da ga ne prati Njegova ljubav i spo-znaja, niti je osjetio slast i smirenost u vezanosti za Allaha, di.s.Rijec "da sam sebe kori" znaci da onaj ko se nalazi na ovom stepenunije zadovoljan sobom i srdit je na sebe i priZeljkuje da se otrese svoga nefsa.Nefs je jedno od poznatih osobina covjeka, njegov los odgoj, ruzna djela, bilastecena il i '.:~oc1enai on zbog toga kori sebe.To je jedno od dva tumacenja ajeta: " ... i kunem se dusorn koja sebekori ... " (El-Kijame, 2)

    47

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    50/115

    Seid b. Dzubejr iIkrirne kazu: '10je dusa koja kritikuje ido-bra izlo inije strpljiva ni u blagostanju, ni u nesreei".Katade opet rnisli da "lewwame" oznacava razvratnu dusu,sklonu poroku igrijeenju, dok Mudzahid kate: "Dub koja se kaje igovori nad onim sto je proslo da sam ucinio to io, ill da nisam uti. ."n10to I 0 Hasan E l-Basri tvrdi da je to ~eruju~ dusa ion kate: "Zaistarnu'm in - tako rn i Allaha - kori sam sebe ipreispituje se: "Sta s a mrnislio s tim reci, sta sam htio s tom klevetom , Ita sam htio uraditi stim"? 1 A . razliku od grijem ika koji sarno ide naprijed a ne obracunavase sam sa sobom, niti se prekorava" U stvari, to je tevba koja briegrijehe ipogreske. To je ta nada io je ta zahvalnost ihvaljenje. T o jedobrocinstvo (ihsan), to je najnadahnutija ljubav, put ka Milostivom.10 tim putem je lahko, srca se smiruju i ozivljava u njima jekin (cvrstouvjerenje) io cini da rob osjeti slast imana.

    To je robovanje A llahu, dt.~.iput \jem ika ka svome Gospoda-ru, O ni zahvaljuju, kaju se, cine dobrocinstva, nadaju se Njegovojmilosti iboje se N jegove kazne. Oni Ga vole. To je njihov put. To je itvoj put, 0 vjernite, ka Dzennetu, pa zar da De budes od njih. Hajdeda zajedno pripremimo svako dobro da bisrno, ako Bog da, uni uDzennet.

    Gospodaru nas, priblifi nas Dzennetu, a idjelima irijetimakoje priblizavaju njem u.

    48

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    51/115

    III POGLAVLJEo PIS I DZ E NNE T A

    1 ) Svojstva stanovnika D zenneta2) Ko lik o je dzennetskih vrata?

    3) Dzennetske odaje, zgrade idvorci4) D ien netske rijekeS) Zene sta novn ik a Dzenne ta6) NaJbolje ito se nalazi u Dzennetu

    49

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    52/115

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    53/115

    S \'Ojstva stanovnika Dienneta. S tanovnici D zenneta fe uvijek b iti srecni i stalno zadovoljn i ito njihovo stanje se nece nikada prom ijeniti, n iti prestati, Allah, di.!.

    ce im darovati m nogo dobra i stalno ufivanje na najljep ti moguci na-cin , Im ace izg led isnagu m ladica od trideset i tri godine, mladost imnece proci, a lica ce im biti poput m jeseca u noei ustapa, pa jo! iIjepAa i ~ iC a. T ijela 6e im biti sv ijetla kao i lica, v idjece se unutrinaspolja , a spoljam ost iznutra. M iris ce im b iti prijatn iji i b olji od miska,a ugodniji od am bera. Iz njihovih tijela curiee znoj ugodniji od svakogmirisa. Lica, g lave, ruke i noge ce im b iti sk ladno gradene. N a licim ace im se odrazavati sjaj i svjetlost i b ite skoro savrseni, T a svjeZ ina ceim se stalno povecavati sa protokom vrem ena, n jihove am bicije neceb iti n icim urnanjene, n iti ee se jezici um oriti slav ljenjem i velicanjernA llaha, dz.!. Nece osjetiti tuge, n iti bilo k ak vu b rig u. Neee im ati n i-kakvih jada, neee im duti tesko biti, niti e e se osjeeati u samljeno , n itic e razum i b iti sm eteni i zbunjeni, a srca imnista neee moe i p re stra siti.Kuce ce im b iti tu napravljene i bice im m imo i bezb jedno to boravi-ste, pa b lago njim a, divno li je to m jesto povratka.

    A lla h, d z.l. kaze:"Neka lica toga dana bice b lis tava , na smi jana, radosna"(Abese,38-39)."N eka lica toga dana bice radosnatru do rn svojim zadovo ljn au Dzen netu izv an redn orn eu kom e, prazne besjede nece slusati." (E l-G asije , 8 -1 1 )"Udite u Dzennet, n ikava straha za vas nece biti i ni za cim vinecete tugovati" . (E l-E 'araf, 49 )"0 robovi M oji, za vas danas straha nece b iti, n iti tete i za cirritu gova ti" . (Ez-Zuhru f, 68)"O ni koji su se A llaha, bojali i onoga H o imje zabranjeno klo-n ill, on i ce u dzennetskim bascama, pored izvora b iti, udite u njih si-gum i straha oslobodeni i Mi cerno zlobu iz g ru di n jih ov ih istisn uti, on i

    ce kao braca na div an irn a, jedni prerna drugim a sjediti, tu ih um ornece doticati, oni odatle izvedeni nikada nece biti". (E l-H i dir, 4 5-4 8 )Prenosi Ebu H urejre da je BoZ iji Poslanik , savs, rekao: "UDzennet ce uci jedna grupa Ijudi od m oga Umm eta, a b ice ihsedamde-set h iljada, lica c e im biti sv ijetla kao m jesec u noci ustapa". P rv a g ru -

    51

  • 8/7/2019 Bs-Blagodati-Dzenneta-u-Svjetlu-Kurana-i-Sunneta

    54/115

    pa ce u