30
Košarka BRZINA U KOŠARCI (SEMINARSKI RAD) Mentor: Student:

Brzina u Kosarci - Seminarski

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Brzina u Kosarci - Seminarski

Košarka

BRZINA U KOŠARCI

(SEMINARSKI RAD)

Mentor: Student:

Doc. dr Velimir Vukajlović Nikola Milašin

Br. indeksa 24-11/VSN

Page 2: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

SADRŽAJ

1 UVOD.................................................................................................................................- 2 -

2 BRZINA..............................................................................................................................- 3 -

2.1 Podjela brzine............................................................................................................- 3 -

2.2 Fiziološke osnove teninga brzine.............................................................................- 4 -

3 STRUKTURA KONDICIONOG TRENINGA..................................................................- 5 -

3.1 Brzina.........................................................................................................................- 5 -

3.2 Agilnost......................................................................................................................- 5 -

3.3 Eksplozivnost.............................................................................................................- 7 -

4 SENZITIVNE FAZE ZA RAZVOJ BRZINE...................................................................- 8 -

5 KARAKTERISTIKE TRENINGA USMJERENOG NA RAZVOJ BRZINE................- 10 -

5.1 Brzina reakcije........................................................................................................- 12 -

5.2 Ubrzanje...................................................................................................................- 13 -

5.3 Trčanje kratkih dionica..........................................................................................- 14 -

5.4 Skokovi.....................................................................................................................- 14 -

5.5 Trčanja s povećanim otporom...............................................................................- 14 -

5.6 Trening snage..........................................................................................................- 14 -

5.7 Maksimalna brzina.................................................................................................- 14 -

5.8 Trenažni postupci....................................................................................................- 15 -

5.9 Brzinska izdržljivost...............................................................................................- 16 -

6 ČINIOCI BITNI ZA BRZINU.........................................................................................- 17 -

6.1 Izdržljivost...............................................................................................................- 17 -

6.2 Eksplozivna snaga...................................................................................................- 18 -

6.3 Opšta fizička priprema...........................................................................................- 18 -

7 ZAKLJUČAK....................................................................................................................- 19 -

8 LITERATURA..................................................................................................................- 20 -

1

Page 3: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

1 UVOD

Košarka se smatra kompleksnim sportom koji je determiniran brojnim motoričkim

sposobnostima. Obzirom da je svaki sekund bitan, gledaocima i ljudima, košarka često podiže

puls, neizvjesnim završnicama i preokretima u posljednjim sekundama. Zato je košarka postala

vrhunska zabava, ali i veliki biznis. Košarka je igra trenutka i situacije, zato je igraju i njome se

bave kreativni i inteligentni ljudi.

Ipak, primjetno je da su dominantne motoričke sposobnosti brzina, koja zauzima

značajno mjesto u  faktorskoj strukturi uspješnosti mnogih sportova pa tako i košarke, te snaga.

U jednačini specifikacije, njihov doprinos u ukupnom rezultatu iznosi čak 30%. Skladno tome,

brzina bi trebala zauzimati bitno mjesto i u trenažnom procesu košarkaša. Kad govorimo o brzini

u kontekstu košarke, nikako se ne smijemo fokusirati isključivo na brzo pravocrtno trčanje, jer je

to samo jedan vid brzog kretanja u ovom sportu. Iznimno je bitno za konačni uspjeh da se u

razvoju brzine koristimo kretnjama karakterističnima za košarkašku igru.

2

Page 4: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

2 BRZINA

Većina sportskih stručnjaka slaže da brzina ima veliku važnost za uspjeh u mnogim sportovima. Moguće je primjetiti da se u literaturi koja se bavi sportskim treningom, u pravilu posvećuje znatno manje pažnje brzini nego izdržljivosti i snazi.  Razlog tome vjerojatno leži u slabijoj istraženosti te složenoj strukturi brzine u odnosu na druge kondicijske sposobnosti. Grosser ističe da postoji još dosta neistraženog prostora i nesuglasnosti u pitanju treninga brzine te njezinog definisanja i sistematizacije. Bauersfeld i Voss navode kako se za opis brzine i njenih manifestnih oblika u svjetskoj literaturi koristi preko 50 različitih pojmova. Konačno, iako se brzina ubraja u kondicione sposobnosti, većina autora pri njenom definisanju ističu da nije samo kondiciona, već i koordinacijska sposobnost, želeći na taj način naglasiti da na brzinu utiču:

1. energetski mehanizmi2. mehanizmi živčane regulacije (čak i u većoj mjeri)

Brzina je sposobnost da se na temelju kognitivnih procesa, maksimalne volje i funkcionalnosti živčano – mišićnog sistema postigne najveća moguća brzina reakcije ili pokreta u zato određenim uslovima (Grosser 1991). Schnabel, Harre i Borde (1994.) razlikuju dva pristupa pri definisanju brzine:

1. Sportsko-pedagoški pristup koji se bazira na Zaciorskovoj definiciji brzine kao sposobnosti sportiste da završi motoričku akciju u zadanim uslovima u što kraćem vremenskom intervalu, a kao uslove za takvu izvedbu potrebno je osigurati mali otpor te isključiti uticaj umora. Ovakvu definiciju mnogi autori proširuju i na brzinu reakcije na određeni podražaj.

2. Fiziološki pristup najbolje reprezentira Freyova (1977.) prema kome je brzina sposobnost sportiste da na temelju efikasnosti živčano – mišićnog sustava izvodi pokret u najkraćim vremenskim intervalima.

2.1 Podjela brzine

Brzina reakcije - sposobnost brzog reagovanja na vidne, slušne i taktilne podražaje. 

Frekvencija pokreta - sposobnost maksimalno brzog izvođenja repetitivnih pokreta konstantne amplitude

Brzina pojedinačnog pokreta - sposobnost izvođenja jednog jednostavnog pokreta maksimalnom brzinom. 

Brzina kretanja tijela (lokomotorna brzina) - maksimalno postignuta brzina tijela sportiste cikličkim i acikličkim pokretima.

3

Page 5: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

2.2 Fiziološke osnove teninga brzine

Brzina je kondiciono – koordinacijska sposobnost s najvišim koeficijentom urođenosti. Prema Hollmannu i Hettingeru (2000.) ova se sposobnost kod odrasle netrenirane osobe može treningom popraviti oko 20%.

Zašto?

Pri velikoj brzini kontrakcije glavnu ulogu imaju brza mišićna vlakna čiji je udio u mišićima genetski određen te se treningom može malo mjenjati. Promjene koje se mogu izazvati odnose se na udio pojedine vrste vlakana u ukupnom volumenu mišića na što se može treningom uticati putem selektivne hipertrofije. Pri tomu će trening brzine dovesti do hipertrofije brzih vlakana dok će trening aerobne izdržljivosti izazvati umjerenu hipertrofiju sporih vlakana.

Dokaz?

Većina vrhunskih svjetskih sprintera ima preko 70% brzih mišićnih vlakana, dok je svjetski prosjek oko 50%. Može li se po tom pitanju nešto napraviti?

Djeca u odnosu na odrasle imaju znatno veći udio intermedijalnih mišićnih vlakana (i do 13%, dok odrasli imaju 2 – 3 %) koja tendiraju prema prelazu u spora ili brza vlakna, zavisno o vrsti trenažnih podražaja. Primjenom odgovarajućeg i pravovremenog treninga brzine kod djece moguće je dodatno prilagoditi genetski određenu strukturu mišićnih vlakana.

Slika 1. Faze sprinta1printa

 

1

4

Page 6: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

3 STRUKTURA KONDICIONOG TRENINGA

3.1 Brzina

Brzina je sposobnost da se na temelju kognitivnih procesa, maksimalne volje i funkcionalnosti živčano – mišićnog sistema postigne najveća moguća brzina reakcije ili pokreta u zato određenim uslovimima (Grosser 1991.). Iako se maksimalna brzina u sportovima rijetko postiže, odgovarajuća tehnika trčanja i brzinski trening poboljšati će svaku brzinu potrebnu za sport.

3.2 Agilnost

Agilnost možemo definisati kao sposobnost brzog i učinkovitog premještanja tijela u prostoru u uslovima naglog zaustavljanja i promjena smjera kretanja. Neki autori navode različite definicije agilnosti kao npr. Pearson 2001. definiše agilnost kao sposobnost promjene smjera kretanja bez gubitka ravnoteže, brzine, snage i kontrole pokreta. Prema Verstegen i Marcello (2001.) ovo su faktori koji utiču na agilnost:

 • brzina

• snaga

• koordinacija

• mobilnost zglobih sistema

• dinamička ravnoteža

• razvijenost odgovarajućih energetskih resursa

• stabilnost lokomotornog sistema

• biomehanički optimalne strukture kretanja

Sportske se grane međusobno razlikuju po specifičnim strukturama gibanja pa se i specifična kondiciona priprema po kompleksima specifičnih vježbi razlikuje od sporta do sporta. Provođenje trenažnog procesa pomoću specifičnih trenažnih sadržaja podrazumjeva to da će sportista izvoditi strukture kretanja koje su karakteristične za njegov sport, odnosno za tehniku sportske grane. Iz toga proizlazi da je cilj prethodno navedenih vježbi izložiti košarkaša što većem broju različitih situacija na terenu s kojima će se susresti za vrijeme stvarne igre, kako bi prikupio što više specifičnih iskustava.

5

Page 7: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

Upravo taj veći broj iskustava u simuliranim situacijama omogućuje bolju adaptaciju igrača na novo slično iskustvo, što može biti jedan od odlučujućih čimbenika u presudnim djelovima utakmice. Uz to što će se tokom izvođenja tih vježbi susresti sa specifičnim strukturama kretanja, košarkaš će biti izložen opterećenjima specifičnima za košarku, koja će se javljati pri izvođenju elemenata košarkaške tehnike. Skladno tome, važan preduvjet u kreiranju specifičnih vježbi je detaljno poznavanje tehnike  košarkaške igre, dok se metodički parametri trebaju približiti realnim zahtjevima izvođenja struktura gibanja.

Ovakav način opterećivanja organizma rezultirati će adaptacijom njegovih funkcija na zahtjeve košarkaške utakmice, kao i pravodobnom i ritmičnom izvedbom elemenata tehnike. Za specifične trenažne sadržaje karakteristično je da se izvode bez uslova saradnje i suprotstavljanja igrača, odnosno izvode se u situaciji 1 : 0. Skladno razvoju sportske treniranosti, njihova će primjena u sistemskom procesu treninga postati dominantna, što će kod mnogih sportista biti popraćeno povećanjem motivacije za rad.

Naravno, koristiće se onim vježbama koje sadrže tehničke elemente koje je košarkaš svladao i automatizirao na visokom nivou. Brown, Ferrigno i Santana vježbe agilnosti dijele u tri kategorije. Predvidljive su one kod kojih košarkaš unapred zna koju kombinaciju pokreta će izvesti. Karakteristika reaktivnih vežbi agilnosti je ta da košarkaš u trenutku odgovori na pokret trenažnog partnera ili znak trenera, dok u eksplozivnim vježbama košarkaš mora izvoditi pokrete što je brže moguće. Vježbe iz navedenih kategorija mogu se modifikovati na mnogo načina, ali tokom stvaranja programa moramo se voditi aktualnim potrebama pojedinca ili skupine i postojećim trenažnim uslovima.

Kod treniranja agilnosti vrlo je važno da dobro shvatimo obrasce kretanja svojstvene za svaki sport. Tada osmišljamo vježbe koje poboljšavaju te sposobnosti. To uključuje zadane pokrete izvedene u sportu, zatim raščlanjivanje toga pokreta na pojedine dijelove te osnovni pokret koji naglašava tu vještinu. Ključni pojmovi koji se odnose na treniranje agilnosti su svijest o tijelu i kontrola, priprema za izvođenje vježbe, reakcija, promjena smjera i rad nogu. Primjer za vježbanja za ovu vrstu sposobnosti uključuje korištenje ljestvi agilnosti, koja se koristi za razvijanje veće brzine rada nogu s vježbama promjene smjera.

Ova vrsta treninga je vrlo važan i za svakodnevni život. Ako ste ikada morali trčati kroz gužvu na ulici ili preskočiti rupu na ulici, da bi ste je izbegli, tada ste koristili tu sposobnost. Ovladavanje agilnošću zahtjeva kombinaciju ravnoteže, brzine, koordinacije i snage. Položaji za ravnotežu u jogi su također dobar način za poboljšavanje te sposobnosti.

Sve vježbe zahtjevaju dobru opštu pripremljenost. Bez adekvatne snage nogu, javlja se ograničenje kvalitete bilo kojih pokreta. Izvođenje vježbi snage 2-3 puta nedjeljno se preporučuje za izgradnju i održavanje mišićne mase. Koristite sve te vježbe u skladu s vašim uobičajenim fitness programom.

Agilnost možemo podjeliti na frontalnu, horizontalno-vertikalnu i lateralnu.

6

Page 8: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

3.3 Eksplozivnost

Sportska uspješnost uveliko ovisi o brzini reakcije tj. o sposobnosti brzog reagiranja. U atletici to može biti auditivni podražaj (zvuk startnog pištolja na početku utrke), ili na primjer u košarci na prodor protivničkog igrača. Uglavnom u svim situacijama eksplozivniji sportista češće ima prednost. O ovoj sposobnosti se takođe govori da je genetski uslovljena i da na nju ne možemo uticati. To je sasvim pogrešan stav. Treniranjem dovodimo do savršenijeg izvođenja motoričkog zadatka. Što taj zadatak prije naučimo pre se možemo koncentrisati na poboljšanje eksplozivnosti tog pokreta. Genetski faktor je uveliko bitan no mnoge biomotoričke veštine zavise o eksplozivnosti a upravo se one mogu poboljšati. Kada raspravljamo o eksplozivnosti, tendiramo govoriti o brzini, ubrzanju ili agilnosti. Jedna od definicija eksplozivnosti je „brzo reagirati na neki podražaj“.

Dakle eksplozivnost je povezana s brzinom, vremenom i reakcijom. Vrijeme reakcije na jednostavnije ili složenije situacije je stalno prisutno u sportu. Ponekad je ono i odlučujući čimbenik i svakako se treningom može poboljšati. Brzina i ubrzanje su također pod uticajem eksplozivnosti pa je tako brzinska vježba svaka vježba gdje su eksplozivnost i visoka frekvencija maksimalne. Važno je napomenuti da poboljšanje eksplozivnosti ima glavni uticaj na poboljšanje brzine, akceleracije i vremena reakcije. 

7

Page 9: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

4 SENZITIVNE FAZE ZA RAZVOJ BRZINE

 

Za svaku sposobnost, pa tako i za brzinu, postoji pogodno razdoblje za njen razvoj. Kod muške populacije to bi bio period od 7. do 18. godine života, s tim da između 7. i 9. godine dječaci prolaze kroz iznimno intenzivnu fazu. Za veliki prirast razvoja brzine u tom intenzivnom razdoblju odgovorna je prilagodba nervnog sistema, što bi mladi košarkaši trebali postizati kroz igru. Trener koji radi s tim uzrastom trebao bi primjenjivati vježbe koje karakterizira varijabilnost te primjerenim treningom uticati i na razvoj koordinacije.

Ipak, treba biti oprezan s ranim korištenjem izrazito specifičnih vježbi za razvoj brzine. Njihova primjena će sigurno dati brze efekte, ali postoji vjerovatnost da ograniče njen kasniji razvoj. Iznimno je bitno da košarkaši u ranoj fazi bavljenja sportom ne osjete nikakvu nelagodu tokom izvođenja vježbi. Trening bi prije svega trebao biti zabavan, što se ostvaruje pomoću niza igara i štafeta, a takav će pristup zasigurno rezultirati podizanjem motivacije za vježbanje na poželjnoj granici trenutačnih mogućnosti. Razdoblje koje slijedi nakon te intenzivne faze, period između 11. i 14. godine života, s pravom se može smatrati specifičnim za razvoj brzine.

Glavni otežavajući faktor je veliki prirast u longitudinalnom pravcu što dovodi do otežane koordinacije ekstremiteta. Ipak, prirast u brzini je i dalje vidljiv, ponajviše zahvaljujući povećanju snage. Da bi igrač tada bio na višem tehničko-taktičkom i brzinskom nivou, on mora biti podvrgnut kontinuiranom treningu brzine, kroz sistemnu primjenu maksimalno brzog izvođenja elemenata individualne, grupne i kolektivne tehnike i taktike .

Tokom ovog razdoblja ne smije se zaboraviti staviti naglasak i na vejžbe ubrzanja. Bitan faktor kojem se trener tokom programiranja treninga brzine treba posvetiti je trajanje oporavka između ponavljanja i vježbi. Naravno, trener treba i dalje voditi brigu o tome da trenažni proces u ovom uzrastu ne poprimi stereotipni karakter koji će dovesti do pada motivacije i, indirektno, do stvaranja brzinske barijere.

Takođe, početnici bi trebali izvoditi vježbe intenzitetom koji nije maksimalan da ne bi došlo do rane stabilizacije brzine. Sljedeći period pogodan povećanju brzinskih sposobnosti mladih košarkaša dolazi oko 16. godine. U kadetskoj i juniorskoj dobi, tetive i ligamenti bi kod većine košarkaša trebali biti razvijeni na zadovoljavajućem nivou, što uveliko pogoduje izlaganju košarkaša primerenom treningu.

Naravno, u prethodnim fazama trebalo je osigurati preduslove u smislu razvijenosti mišićnog i vezivnog tkiva, fleksibilnosti i proprioceptivnog sistema što omogućuje provođenje još intenzivnijih treninga. U ovoj dobi mora prevladavati specifična priprema te će trening usmeren na razvoj brzine biti skladan potrebama košarkaške igre. Zbog svega navedenog, smatra se da je

8

Page 10: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski radovo ključna faza u trenažnom procesu za svakog igrača koji se želi uspješno suočiti s brzinskim zahtjevima seniorske košarke.

9

Page 11: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

5 KARAKTERISTIKE TRENINGA USMJERENOG NA RAZVOJ BRZINE

 

Postoji više načina za razvoj brzine u pojedinačnom treningu. Prvi bi bio da se brzinska svojstva razvijaju u zasebnoj trenažnoj jedinici čiji je jedini cilj razvoj navedene sposobnosti. Ovakav tip treninga karakterističan je za pripremno razdoblje, a prema potrebi se primjenjuje i u takmičarskoj fazi. Drugi način je da se brzina trenira na početku trenažne cjeline, nakon čega sledi trening tehnike i taktike. Najviše se koristi za razvoj brzine mladih košarkaša, dok je kod seniora pogodan za održavanje već postignute razine ove sposobnosti.

Treći način je takozvani inervacijski trening čiji je cilj probuditi nervni sistem pred takmičenje. Traje 30-ak minuta, a primjenjuje se oko 24 sata pre takmičarkih aktivnosti (izvedbe kratkih startnih cjelina, npr. 2 x 5 do10 metara). Koju god strukturu treninga – s ciljem razvoja brzine – koristili, njegov uvodni dio treba karakterizirati adekvatno zagrijavanje dinamičkim vježbama i istezanje. Ako je trening u ranijim jutarnjim satima, što je često popraćeno i nižim temperaturama, zagrijavanje treba biti temeljitije i intenzivnije.

S takvim pristupom “uvođenja” organizma u aktivnost, on će biti fiziološki, psihološki i anatomski pripremljen za napor koji slijedi. Uz to što je mogućnost povrede uveliko smanjena, nakon primjerenog zagrijavanja košarkašu će enzimi za razgradnju i sintezu ATP-a te razgradnju CP-a biti aktivirani na željenoj razini. Takođe, energija koja se otpušta iz molekule ATP-a i ostalih energetskih molekula biće veća nego u nezagrijanom organizmu, a uz to će mišićna aktivnost rezultirati smanjenim stvaranjem mliječne kiseline. Da bi navedeni učinci bili vidljivi, potrebno je osigurati adekvatan ekstenzitet i intenzitet zagrijavanja, uz vođenje brige o razini treniranosti mladog košarkaša, izboru sadržaja i njegovoj dobi.

Nakon što je organizam kroz uvodno-pripremni dio treninga zadovoljavajuće pripremljen, može se pristupiti primjeni trenažnih operatora s ciljem razvoja brzine. Njihova je provedba predviđena za početak glavnog dijela treninga, zato što je nervno-mišićni sistem tada još odmoran. U planiranju i programiranju trenažne cjeline treba paziti na to da opterećenja i sadržaji odgovaraju potrebama konkretnog sporta. Metode koje se najviše koriste za razvoj brzine mladih košarkaša su metoda ponavljanja koju karakteriziraju kraći rad i duži odmor, metoda trčanja s ubrzanjem, metoda intenzivnog rada i metoda letećeg starta.

Svima im je zajedničko to da trebaju aktivirati većinu motornih jedinica vlakana i da su cikličkog karaktera s ritmičnom izmjenom kontrakcije i relaksacije. Ne treba žuriti s izvedbom vježbi u uslovima nepotpunog oporavka, već je poželjno pričekati dok se tehnika vježbe ne usvoji na iznimno visokoj razini.

10

Page 12: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski radUspjeh treninga primarno će zavisiti i o primjenjenom intenzitetu, tačnosti izvedbe i preciznosti samih kretnji. U trenutku registracije smanjenja kvalitete izvedbe, odnosno pojave umora, trener treba prekinuti vježbu i produžiti oporavak ili čak privesti trening kraju, jer daljnji rad, uz to što neće imati pozitivne efekte, može rezultirati neželjenom povredom.

Neki autori navode da postoje indicije kako se najveća rezerva u trenažnoj tehnologiji za razvoj brzinskih sposobnosti košarkaša nalazi u razvoju sposobnosti za opuštanje antagonističkih mišićnih skupina, tako da bi svi treneri trebali razmisliti o primjeni relaksacijskih programa unutar trenažne cjeline. Navedeni se trening nikad ne bi smio provoditi dan nakon utakmice jer tada neće imati nikakve pozitivne efekte. Ipak, da bi optimalni rezultati u razvoju brzine bili dugoročni, potrebno je efikasno mjenjati metode i intenzitet.

Trening brzine postavlja pred mladog košarkaša velike zahtjeve, kako fizičke tako i psihičke. Skladno tome, trener u trenažnom procesu ne smije zapostaviti važnost motivacije s ciljem unapređenja sportske izvedbe. Upravo je to naglašeno kod sportista mlađeg uzrasta jer oni ne shvataju u potpunosti svrhu kondicione pripreme, a njena neprimerena provedba rezultiraće monotonošću i nezainteresiranošću.

Dakle, u ovom je segmentu vrlo važna edukacija sportista o svrsi određene aktivnosti u postizanju konačnog cilja. Preporučuje se da trener, kad god je to potrebno i moguće, informira košarkaša o važnosti pojedinačne vježbe te da pritom koristi sportašu razumljivu terminologiju i navodi situacijske primere. Takva interakcija između trenera i košarkaša rezultiraće poželjnom razinom koncentracije, koja je potrebna za izvedbu svakoga zadatka, kao i pozitivnim stavom prema treningu uopšte.

Trening brzine ustvari se dijeli na trening:

brzine reakcije ubrzanja maksimalne brzine (brzine cikličkog kretanja) brzinske izdržljivosti

konkretan primer sprint + faktori koji utiču na pojedinu fazu

1. Sposobnost brze reakcije; - dolazak nadražaja do receptora

širenje istih do CNS-a generiranje naredbi u CNS-u transmisija signala od CNS-a do mišića naraživanje mišića 

2. Sposobnost ubrzanja; - dinamika ubrzanja

dužina puta ubrzanja brzinska snaga

11

Page 13: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad maksimalna snaga neuromuskularni mehanizmi 

3. Brzina cikličnog kretanja; - intramuskularna koordinacija

intermuskularna koordinacija tipovi mišićnih vlakana.

5.1 Brzina reakcije

 

Brzina reakcije predstavlja sposobnost sportiste da na određeni signal reaguje u što moguće kraćem vremenu.

S obzirom na vrstu podražaja moguće je razlikovati brzinu reakcije na:

vidne (mačevanje, karate, boks, motosport, itd.), akustičke (atletika, plivanje i sl.), taktilne (hrvanje, judo) i kinestetičke signale (sportska gimnastika, skokovi u vodu isl.).

Vrijeme reakcije je različito za različite podražaje, tako reakcija na vidne signale u pravilu traje duže nego na akustičke zbog različitog trajanja pretvorbe signala u nervne impulse. Ono predstavlja vremenski interval koji protekne od davanja signala do početka voljne reakcije te je izravni pokazatelj stepena razvijenosti brzine reakcije. Latentno vrijeme reakcije - vrijeme koje protekne od trenutka izlaganja organa podražaju do prve mjerljive električne reakcije u nadraženom organu. Vrijeme reakcije je u velikoj mjeri genetski determinirano te ga je treningom moguće samo ograničeno poboljšati. Kod jednostavne reakcije moguće je poboljšanje od 10 do 20 %, a kod reakcije izbora i do 30 %. 

a) metoda ponavljanja

  - sportista najbrže što može reaguje na različite signale.

Ova metoda relativno brzo dovodi do poboljšanja, nakon čega dolazi do stabilizacije i daljnji pomaci izostaju. Stagnacija u daljnjem razvoju može se odgoditi variranjem vrste i intenziteta nadražaja, pri čemu treba usmjeriti koncentraciju na maksimalno brzu izvedbu pokreta, a ne na sam signal.

b) metoda raščlanjivanja

 - kod ove metode cilj je analitičkim pristupom osigurati olakšane uslove za reagovanje na  zadani signal.

12

Page 14: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski radc) senzorna metoda

   - temelji se na povezanosti brzine reakcije i sposobnosti sportista da razlikuje male vremenske intervale. Sportista se prvo izlaže određenim signalima na koje treba što brže reagirati, ali tako da nakon svake reakcije ima povratnu informaciju od trenera o postignutom vremenu (npr. start i sprint 5 metara). Nakon toga sportista ima zadatak sam proceniti vrijeme koje je postigao te ga usporediti sa stvarno postignutim. Na kraju sportista pokušava postići vremena koja zadaje.

5.2 Ubrzanje

Ubrzanje kao fizikalna veličina predstavlja promjenu brzine u jedinici vremena. U sportu se pod ubrzanjem podrazumijeva sposobnost dostizanja maksimalne brzine u što kraćem vremenu. Ballreich u svojim istraživanjima dolazi do zaključka da rezultat u utrci na 100 m 85 % zavisi o sposobnosti ubrzanja i maksimalnoj sprinterskoj brzini.

                                                  

5.3 Trčanje kratkih dionica

 Dužina dionice kreće se od 10 do 60 m ovisno o trajanju  ili dužini faze ubrzanja pojedinog sportiste. U godišnjem ciklusu potrebno je vršiti postupno povećanje dužine dionice sukladno mogućnostima sportiste. Trajanje faze ubrzanja zavisi o kvaliteti sprintera. Tako kvalitetniji sprinteri postižu veću maksimalnu brzinu na dužem putu pa su njihove dionice duže nego kod manje kvalitetnih sprintera. Pauze između ponavljanja trebaju osigurati potpuni oporavak, a trajanje ovisi o dužini pretrčane dionice.

Pri tom je moguće primjeniti okvirno pravilo da se za svakih 10 pretrčanih metara uzima pauza od najmanje 1 minute. Broj ponavljanja obično se kreće između 10 - 15 zavisno o sposobnosti sportiste da zadrži maksimalni intenzitet.

Ako se primjeti ili mjerenjem utvrdi da sportista ne izvodi zadatak s 100%-nim intenzitetom, potrebno je prekinuti s daljnjim ponavljanjima. U odabiru sadržaja poželjno je varirati različite uslove pod kojim se trče kratke dionice  (npr. startovi iz različitih pozicija,u olakšanim i otežanim uslovima, na različitim podlogama i signalima, itd.)  kako bi se izbjeglo stvaranje čvrstih stereotipa gibanja koja mogu spriječiti daljnji razvoj ove sposobnosti.

13

Page 15: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

5.4 Skokovi

Za razvoj ubrzanja mogu se koristiti različite vrste skokova (kratki poskoci na jednoj ili s dve noge, troskoci, peteroskoci, duže serije skokova na dionicama od 30 m, 60 m, 100 m i više, pa sve do primjene dubinskih skokova). Prema Weinecku vrijednost ove vrste treninga je u povećanju odskočne (reaktivne) snage koja ima  važnu ulogu u sposobnosti ubrzanja. Primjena dubinskih skokova zahtijeva posebnu pripremljenost sportista kako bi se izbjegle povrede do kojih može doći usljed djelovanja velike sile i ekscentričnog rada muskulature.      

                                       

5.5 Trčanja s povećanim otporom

 Koriste se različiti načini pružanja otpora. Primjerice, trčanja uz brdo, primjena različitih opterećenja koje trkač vuče (npr. automobilske gume, utezi koji se vuku na posebnoj metalnoj ploči, padobrani, otpor prirodnom i vještačkom vjetru, i sl.). Kod trčanja uz brdo potrebno je primjeniti nagib terena kod kojeg nije znatnije narušena tehnika trčanja, s dionicama koje ne prelaze 40 - 50. Primena padobrana kao načina pružanja otpora ima mnoge prednosti u odnosu na druge vrste otpora, između ostalog i zbog sile otpora koja djeluju na centar težišta tela pod povoljnim uglom u odnosu na vuču različitih tereta koji klize po tlu, što manje narušava tehniku trčanja.

5.6 Trening snage

Izuzetno važnu ulogu za razvoj sposobnosti ubrzanja bilo da se radi o sprinterskim disciplinama u atletici ili o sportskim igrama, ima trening snage. Važnost maksimalne snage određene mišićne grupe za povećanje ubrzanja i brzine pokreta ovisi o veličini otpora. Što je otpor u izvođenju brzih pokreta veći, to je i naglašenija uloga maksimalne snage. Pored toga, ne treba zanemariti i jačanje svih mišićnih skupina s ciljem spriječavanja nastajanja mišićnog disbalansa. Posebnu ulogu trening snage ima pri spriječavanju nastajanja i razbijanju brzinske barijere.

5.7 Maksimalna brzina

 Najveća moguća brzina koju sportista može postići pri izvođenju pokreta s malim otporom. Za razliku od sposobnosti ubrzanja maksimalna brzina kretanja ne zavisi bitno o jakosti muskulature

14

Page 16: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski radnego prije svega o;  intramuskularnoj i intermuskularnoj koordinaciji, tipu mišićnih vlakana,  brzini provodljivosti podražaja i kvaliteti neuromuskularnih inervacijskih programa.

Prema istraživanjima Lehmana, Hollmana i Hettingera posebnu važnost za postizanje maksimalne brzine kretanja imaju neuromuskularni inervacijski programi, odnosno tzv. vremenski programi. Buersfeld i Voß ove programe definišu kao vremenski usklađen slijed neuromuskularnih impulsa koji određuju akciju mišića pri izvođenju odgovarajućeg pokreta, kao i trajanje i visinu bioelektrične aktivnosti.

Pojednostavljeno, brzina nekog pokreta zavisi o vrsti spremljenog programa u centralnom nervnom sistemu.

 

5.8 Trenažni postupci

1. Elementarni trening maksimalne brzine kretanja

Budući da vremenski programi nakon puberteta pokazuju priličnu rigidnost te ih je nakon toga jako teško ili gotovo nemoguće mjenjati, potrebno je pravovremeno krenuti s elementarnim treningom brzine. U tu svrhu moguće je koristiti takmičarske, specifične te vježbe opšteg karaktera. Osnovna logika ove vrste treninga je u stvaranju uslova za dostizanje željenih vremenskih programa pomoću menjanja uslova pod kojima se određena vježba izvodi;

2. Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja

Ako su primjenom elementarnog treninga brzine oblikovani željeni vremenski programi, potrebno ih je primjenom kompleksnog treninga uskladiti s ostalim faktorima uspjeha u određenoj sportskoj aktivnosti. Za razvoj maksimalne brzine kretanja u atletici i većini sportskih igara mogu se koristiti i sljedeći sadržaji:

Progresivna trčanja- trčanja s postupnim povećanjem brzine na dionici od 60 do 100 m pri čemu zadnjih 30 do 40 m treba izvesti maksimalnom brzinom.

Leteći sprint- sportista dobija zadatak da nakon 30-tak metara opuštenog trčanja pretrči 20 do 30 m maksimalnom brzinom

Trčanja niz brdo- primjenjuje se s ciljem povećanja frekvencije i dužine koraka, budući da sportista usljed olakšanih uslova dostiže brzine veće od onih na ravnom terenu.

Dužina staze treba iznositi do 80 m, a nagib terena treba biti oko 3 stepena. Trčanja s promjenom tempa- primjerice, 30 m maksimalnim tempom, 50 m umjerenim

tempom (ukupna deonica 200 – 300 m). Koordinacijska trčanja- podrazumijevaju primjenu vježbi iz atletske škole trčanja: niski i

visoki skip, grabeći korak, zabacivanja potkolenice, skokovi s noge na nogu itd. Prelazak iz koordinacijskih trčanja u sprint - nakon neke vježbe iz škole trčanja (npr.

niski skip) postupno preći u maksimalni sprint.

15

Page 17: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad Kratki sprintevi iz niskog starta (do 60 m)- predstavljaju trenažno sredstvo za

kombinirani razvoj brzine reakcije, ubrzanja i maksimalne brzine. Pri primjeni ovakvih opterećenja s ciljem kompleksnog djelovanja na razvoj brzine kao kondicijske sposobnosti, preporučuje se trening planirati uz kontrastne metode koje podrazumijevaju stalno variranje kako sadržaja i ciljeva, tako i intenziteta vježbanja unutar jedne serije ili trenažne jedinice.

5.9 Brzinska izdržljivost

Brzinska izdržljivost je sposobnost sportiste da što duže zadrži postignutu maksimalnu brzinu.  Ona je takođe sposobnost sportiste da nakon dostizanja faze maksimalne brzine (maksimalna ciklička brzina) djeluje protiv njenog opadanja, odnosno da održi veliku brzinu kontrakcije pri ponovljenim acikličkim pokretima.

Trening…

Osnovni cilj treninga brzinske izdržljivosti je primjenom odgovarajućih metoda i sadržaja odgoditi inhibicijske procese koji nastaju usljed umora na razini CNS-a i povećanja koncentracije laktata te povećati fosfagene i glikolitičke energetske depoe.

Generalno…

Pri odabiru veličine opterećenja za navedene sadržaje važno je izbeći narušavanje specifične tehnike. Dužina pauze mora osigurati dovoljan oporavak da se sljedeće opterećenje može izvesti s istim intenzitetom opterećenja te stoga zavisi i o jačini opterećenja i sposobnosti oporavka pojedinog sportista.

Kada su u pitanju sportske igre, trening brzinske izdržljivosti, prema Weinecku ima negativan uticaj na sportsku formu. Uzroci navedenom nalaze se u činjenici da se treningom brzinske izdržljivosti opterećuju nespecifični metabolički procesi (anaerobni glikolitički) što ide na štetu sposobnosti ubrzanja (fosfageni metabolički procesi). Pored toga, ovakva vrsta treninga dovodi do znatnog umora na razini CNS-a što onemogućava tehničko-taktički trening u istom danu, dok dva laktatna treninga sedmično uz ostale treninge mogu dovesti sportistu u stanje pretreniranosti.

16

Page 18: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

6 ČINIOCI BITNI ZA BRZINU

6.1 Izdržljivost

Izdržljivost je kondiciona sposobnost organizma da rad određenog intenziteta (trenažna ili takmičarskaopterećenja) održava što duže vrijeme bez smanjenja efikasnosti. S obzirom da je izdržljivost sposobnost što dužeg obavljanja rada određenog intenziteta, a da je za rad potrebna energija, proizlazi da su energetski kapaciteti (odnosno funkcionalne sposobnosti) čovjeka glavne determinante izdržljivosti.

6.2 Eksplozivna snaga

Eksplozivna snaga najčešće je definisana kao sposobnost ulaganja maksimalne energije u jednom pokretu za što kraće vrijeme. Ovaj faktor se ispoljava u svim pokretima u kojima cijelo tijelo, ili njegovi djelovi ili opterećenje (sprava), produžavaju svoje kretanje usled dobivenog impulsa, odnosno početnog ubrzanja.

Eksplozivna snaga sa fiziološkog aspekta ovisi prvenstveno o:

intenzitetu impulzacije kore velikog mozga, propustljivosti motoričkih sinapsi, brzini transmisije impulsa od centra do periferije

efektora broju aktivnih motoričkih jedinica biohemijskom stanju mišića.

Podjednako ovisi o:

biomehaničkim karakteristikama kretanja (dužini poluga, amplitudama kretanja) stepenu napetosti pojedinih mišićnih grupa međusobnog djelovanja tih grupa

Veličina eksplozivne snage je određena mogućnostima sumarnog naprezanja velikog broja mišićnih grupa koje sudjeluju u pokretu, uslovima potpune među mišićne i unutar mišićne koordinacije i najpovoljnijeg odnosa komponenata brzine i snage. Volumen opterećenja kojim se najefikasnije transformira faktor eksplozivne snage mora se bazirati na komponentama sile i brzine, pri čemu se vježbe izvode u serijama maksimalnom brzinom ili frekvencijama pokreta. Intenzitet opterećenja je maksimalan i submaksimalan, odnosno na onom nivou koji omogućava

17

Page 19: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski radznačajne transformacijske efekte, jer jedino akcentiranom komponentom intenziteta (sile i brzine) u okviru izvedbe određenog trenažnog zadatka možemo razviti eksplozivnu snagu. Skočnost je nesumnjivo jedna od ključnih biomotoričkih sposobnosti u monostrukturnim, polistrukturnim i kompleksnim sportovima.

6.3 Opšta fizička priprema

Opšta fizička priprema (osnovne kineziološke transformacije) je primjenjena kineziološka disciplina koja proučava one procese vježbanja (kineziološke transformacijske procese = trenažne procese) pomoću kojih se na najučinkovitiji način mogu razvijati i održavati na dosegnutoj razini funkcionalna (sposobnosti), motorička (snaga, brzina, fleksibilnost...) i primjenjiva morfološka obilježja (telesna građa, mišićna masa...) ljudskih bića, to nezavisno o dobi, polu i prethodno stečenog znanja.

Trenažni proces započinje početnim ili inicijalnim stanjem. Stanje bilo koje ljudske osobe opisano je nizom sposobnosti, osobina i motoričkim znanjem. Cilj je trenažnih jedinica da nas provedu iz jednog stanja u drugo odnosno da nas provedu od inicijalnog stanja do tranzitivnog i na kraju finalnog stanja.

Osnovne kineziološke transformacije najviše interesira kako ćemo najefikasnije aktivirati funkcionalne, motoričke sposobnosti i antropometrijske ili morfološke osobine. Zadatak pripremnog perioda je upravo da se razvijaju nabrojane karakteristike te ih poboljšati na najbolji mogući način. Ako intenzivno razvijamo funkcionalne sposobnosti mjenjaće se i druge osobine jer su sve osobine povezane.

Trenažni proces uveliko zavisi o sposobnostima (kognitivne, funkcionalne, motoričke), osobinama(morfološke, konativne, socijalne, zdravstveni status) i o motoričkim znanjima (opšta motorička znanja, te-ta znanja i konvencionalna motorička znanja, radno-manipulativna motorička znanja, biotička motorička znanja). Sposobnosti i osobine su urođene i određuju antropološki status (stanje ljudskog bića), one su nasledne ili genetičke.

18

Page 20: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

7 ZAKLJUČAK

Neki autori mišljenja su da se brzina sportiste ne može poboljšati no zalihe za poboljšanje  brzine postoje. Da bi se poboljšala maksimalna brzina potrebno je puno rada. Upravo je u tehnici trčanja velika zaliha i poboljšanjem tehnike poboljšaćemo i brzinu. Pod tehnikom trčanja mislimo na biomehaniku pokreta, pravilnu mehaniku trčanja, dužinu koraka i frekvenciju, pravilan položaj kukova ramena i nogu. Unapređenje mišićnog, vezivnog tkiva, fleksibilnosti i proprioceptivni podražaji sastavni su dijelovi osnovnog kondicionalnog treninga te imaju važan učinak u prevenciji od povreda. Spoj rada u teretani i rada na parketu pokazali su se kao dobar model treninga integrativne pripreme.

19

Page 21: Brzina u Kosarci - Seminarski

Brzina u košarci Seminarski rad

8 LITERATURA

1. Trunić, N.. Trening mladih košarkaša različitih uzrasnih kategorija. Beograd: Visoka škola za sport: DTA., 2007.

2. Milanović, D., Teorija treninga: priručnik za praćenje nastave i pripremanje ispita. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005.

3. www.sport-forma.com

20