Brosura Sigurnost 2013 3:Layout 1 - II Gymnasium Splitgimnazija-druga-st.skole.hr/upload/gimnazija-druga-st/newsattach/436/ZA_WEB_Sigurne...Djeca, motociklis, pješaci, biciklis, starije

Školska

patrola

AUTO KLUB “SPLIT”

SPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJAODBOR ZA SIGURNOST

PODODBOR ZA SIGURNOST I KULTURU U PROMETU

SIGURNE ŠKOLSKE CESTE

PRIRUČNIK O UPORABI PROMETNIH ZNAKOVA I CESTOVNE OPREME U FUNKCIJI

POVEĆANJA SIGURNOSTICESTOVNOG PROMETA U BLIZINI ŠKOLA

Split, veljača 2014. godine

PRIRUČNIK O UPORABI PROMETNIH ZNAKOVA I CESTOVNE OPREME U FUNKCIJI POVEĆANJA SIGURNOSTICESTOVNOG PROMETA U BLIZINI ŠKOLA NA PODRUČJU SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE

Sigurne školske ceste2/48


Nakladnik:PROMETNI PROJEKTI d.o.o. Splitwww.prometni-projek�.hr

Za nakladnika:Božen Marković, ing. prom.

Glavni i odgovorni urednik:Božen Marković, ing. prom.

Recenzen�:Jozo Šitum, dipl.ing.prom.Mirela Šimunović, dipl.ing.građ.

Lektor:Ana Marković

Naklada:300 primjeraka

Grafička priprema:Tomislav Peroš

Tisak:SUTON GRAF d.o.o.Ožujska 2, 10000 ZAGREB

CIP - Katalogizacija u publikacijiS V E U Č I L I Š N A K N J I Ž N I C A U S P L I T U

UDK 656.1.05(035)656.1.05(497.5-3 Dalmacija)

SIGURNE školske ceste : priručnik o uporabiprometnih znakova i cestovne opreme u funkcijipovećanja sigurnos� cestovnog prometa u blizini škola /<glavni i odgovorni urednik Božen Marković>. - Split:Prometni projek�, 2014.

ISBN 978-953-56420-1-5

1. Marković, BoženI. Cestovni promet -- Sigurnost -- DjecaII. Cestovni promet -- Dalmacija -- Sigurnost

150611020

Sigurne školske ceste


3/48

SADRŽAJ:

1. UVOD .......................................................................................... 51.1. AKTUALNO STANJE SIGURNOSTI PROMETA .......................... 6

2. ČIMBENICI PROMETNE SIGURNOSTI ......................................... 112.1. DJECA - PJEŠACI KAO SUDIONICI U PROMETU ..................... 112.2. ODRASLE OSOBE KAO SUDIONICI U PROMETU ................... 142.3. VOZILA KAO ČIMBENICI SIGURNOSTI .................................. 15

3. PROMETNI ZNAKOVI ................................................................. 153.1. OKOMITI PROMETNI ZNAKOVI ............................................ 18

3.1.1. ZNAKOVI OPASNOSTI .................................................. 193.1.2. ZNAKOVI IZRIČITIH NAREDBI ...................................... 193.1.3. ZNAKOVI OBAVIJESTI .................................................. 203.1.4. DOPUNSKE PLOČE ....................................................... 213.1.5. PROMJENJIVI PROMETNI ZNAKOVI ............................ 22

3.2. VODORAVNI PROMETNI ZNAKOVI ....................................... 243.2.1. PJEŠAČKI PRIJELAZI ..................................................... 243.2.2. OZNAKE I NATPISI NA KOLNIKU .................................. 28

3.3. TEHNIČKE NAPRAVE ............................................................. 293.3.1. PJEŠAČKE OGRADE ...................................................... 303.3.2. ZNAKOVI I OPREMA ZA SMIRIVANJE PROMETA ........ 323.3.3. RASVJETA PROMETNICA ............................................. 363.3.4. GRAĐEVINSKI DETALJI ................................................ 37

3.4. PRIMJERI GRAĐEVINSKO – PROMETNIH RJEŠENJA ............. 38

3.4.1. RJEŠENJE – izbočine za smirivanje prometa i pješačkeograde na sabirnoj gradskoj prometnici

3.4.2. RJEŠENJE – semaforizirani pješački prijelaz na brzojgradskoj prometnici

3.4.3. RJEŠENJE – primjena vibro traka na sabirnoj gradskojprometnici

3.4.4. RJEŠENJE – primjena prometne signalizacije i opreme nakrižanju dviju županijskih cesta

4. ZAKONSKA REGULATIVA I LITERATURA ..................................... 47

5. ZAKLJUČAK ................................................................................ 48



1. UVODSigurnost sudionika u prometu predstavlja jedan od ključnih

civilizacijskih problema suvremenog društva. Gubici života, obiteljsketraume i nastale štete su izniman društveni problem. Osimindividualnih tragedija i društvo trpi velike gubitke zbog prometnihnesreća.

Uloga lokalne zajednice, �jela državne vlas� i svih stručnihorganizacija mora bi� kon�nuirana i intenzivna, jer se pitanjesigurnos� cestovnog prometa treba smatra� pitanjem nacionalnogznačaja.

Prometne nesreće imaju posebnu težinu kada se dogodistradavanje djece.

Zbog toga ovaj priručnik na sažet način obrađuje pitanjasigurnos� cestovnog prometa u području škola što se može naodgovarajući način primijeni� i na dječje vr�će. Predstavljena sukonkretna prometna rješenja, nadležne službe za pojedineprometnice, prometni znakovi i oprema u vezi s djecom kaosudionicima u prometu i određena prometna pravila. Priručnik jenamijenjen školama i drugim odgojno obrazovnim organizacijama islužbama kako bi potaknuli odgovorne za uređenje prometa daprimjenom op�malnih rješenja doprinesu poboljšanju sigurnos� djecekao sudionika u prometu.

Poboljšanja prometne sigurnos� su moguća samo u �mskomokruženju i radu svih struktura društva, što je u svijetu već odavnoafirmirani oblik rada.

Op�malno i stručno korištenje prometnih znakova i cestovneopreme je uz sustavnu izobrazbu u poznavanju prometnih propisa, većod najranije dječje dobi, pokazalo je najbolje učinke u sprječavanjustradavanja u prometnim nesrećama.



5/48

1.1. AKTUALNO STANJE SIGURNOSTI PROMETAPrema podacima o stradalim osobama na prometnicama u

razdoblju od 1991. godine do danas, može se zaključi� da se uRepublici Hrvatskoj smanjuje broj prometnih nesreća kao i brojstradalih osoba u prometnim nesrećama.

Grafikon 1. Broj poginulih u Hrvatskoj od 1991. do 2012. godine

Izvor: MUP – Bilten o sigurnos� prometa 2012.(obrada: Prometni projek� d.o.o.)

Nacionalni program sigurnos� cestovnog prometa RepublikeHrvatske od 2011. do 2020. godine, kao strateški dokument, ima zaosnovni cilj značajno smanjenje stradavanja i teškog ozljeđivanja uprometu, smanjenje visokih troškova prometnih nesreća, poboljšanjezdravlja i kvalitete života uz sigurnu i održivu mobilnost.

Na hrvatskim cestama je 1979. godine bilo 1605 poginulih. To je bilastopa od 34 poginula na sto �suća stanovnika. Cilj Nacionalnog programau 2010. godini je bio 10 poginulih na sto �suća stanovnika, a pos�gnuto je9.7 poginulih. Glavni cilj novog Nacionalnog programa je smanji� brojpoginulih osoba do 2020. godine za 50 posto u odnosu na 2010. godinu.



Grafikon 2. Broj poginulih na 100 000 stanovnika prema županijama u 2012. godini


Samo u najrazvijenijim europskim zemljama, koje najviše ulažuu sigurnost cestovnog prometa, danas se ta stopa kreće oko šestpoginulih. Kad će sigurnost prometa na hrvatskim cestama dosegnu�tu razinu, ovisit će o naporu cjelokupnog društva, ulaganju u povećanjesigurnos� cestovnog prometa te osobito o razvitku prometne kulturesvih sudionika u prometu.

Jedan od kvalita�vnih ciljeva Nacionalnog programa je izradi�posebna rješenja za razvoj i provedbu poli�ke i infrastrukture koji bizaš��li sve sudionike u prometu, a osobito one najranjivije kao što supješaci, biciklis�, motociklis� i korisnici javnog prijevoza, kao i djecu,starije osobe i osobe s invaliditetom.



7/48

Grafikon 3. Prometne nesreće u Republici Hrvatskoj prema kategorijama cesta u 2012. godini


Znakovito je da se najveći broj prometnih nesreća događaunutar naselja, čak 73 %, dakle upravo na prometnicama uz koje senalaze škole.

Djeca, motociklis�, pješaci, biciklis�, starije i osobe sinvaliditetom čine najugroženiju skupinu sudionika u prometu te senjihovoj sigurnos� treba posve�� posebna pozornost.

U 2010. godini u Hrvatskoj, u svojstvu putnika, vozača ili pješaka,je smrtno stradalo desetero djece, a ozlijeđeno ih je 1327, što je oko50% manje u odnosu na 2009. godinu. Isto tako, nakon niza godina,zabilježen je 70 postotni pad broja poginule djece u svojstvu putnikau vozilima. Očito je da su rad s djecom (edukacija) i česte medijskekampanje usmjerene prema roditelji donijele rezultate.



Tablica 1. Posljedice prometnih nesreća u kojima su sudjelovala djeca staros� do 14godina u svojstvu pješaka na području Republike Hrvatske (RH) i Splitsko dalma�nskežupanije (SDŽ)

Izvor: MUP – Bilten o sigurnos� prometa 2012. (obrada: Prometni projek� d.o.o.)

Značajan je broj teže i lakše ozlijeđene djece u Splitskodalma�nskoj županiji s obzirom na broj stanovnika. Naime,stanovništvo u SDŽ predstavlja oko 11 % stanovništva u RepubliciHrvatskoj.

Ipak, u Splitsko dalma�nskoj županiji se bilježi kon�nuiranopoboljšanje stanja sigurnos� cestovnog prometa. Čak je stopasmrtnos� na 100 stanovnika vrlo blizu prosjeka razvijenih europskihzemalja (tablica 2.).



9/48

POSLJEDICE PROMETNIH NESREĆA U KOJIMA SU SUDJELOVALA DJECASTAROSTI DO 14 GODINA U SVOJSTVU PJEŠAKA

GodinaSmrtno stradala

djecaTeže ozlijeđena

djecaLakše ozlijeđena

djeca

RH SDŽ RH SDŽ RH SDŽ

2004. 13 2 165 23 434 76

2005. 6 0 162 25 458 91

2006. 13 0 148 16 486 65

2007. 8 0 135 19 424 69

2008. 5 0 122 19 416 58

2009. 7 1 101 15 357 52

2010. 5 1 95 16 325 52

2011. 5 1 87 19 290 53

2012. 4 0 77 13 250 30

Tablica 2. Poginuli sudionici u prometnim nesrećama prema broju vozila ili stanovnikana području Splitsko dalma�nske županije

Izvor: MUP – PU splitsko dalma�nska (obrada: Prometni projek� d.o.o.)

Podaci o stradavanju djece u prometnim nesrećama, unatočpozi�vnim trendovima na području prometne sigurnos�, upozoravajuda je i nadalje potrebno provodi� konkretne mjere za zaš�tu djece.Ako detaljnije analiziramo stanje prometnica oko škola, prije svega uprometno tehničkom smislu, može se utvrdi� niz nedostataka, pa jejasno da se uređenjem prometne infrastrukture, prometnih znakova,cestovne opreme i drugih prometnih površina može značajno utjeca�na bolju zaš�tu djece u prometu.

Ovaj priručnik predstavlja konkretnu pomoć i smjernice ouređenju prometa u području škola, gdje su istaknu� primjeri,odgovarajući prometni znakovi i oprema cesta.



POGINULI SUDIONICI PREMA BROJU STANOVNIKA I VOZILA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

NA 100 000

STANOVNIKA12.8 8.4 12.94 12.1 10.1 5.31 7.02 5.49 7.24

NA 100 000VOZILA

33.85 21.08 27.99 25.9 21.8 12.13 14.99 11.87 16.96

2. ČIMBENICI PROMETNE SIGURNOSTIOpćenito, na sigurnost prometa utječu čimbenici: čovjek, vozilo,

cesta, promet na ces� i incidentni čimbenik. Čovjek je svakakonajvažniji čimbenik sigurnos�, pa upravo zbog grešaka čovjekanajčešće dolazi do prometnih nesreća. Unatoč tome, ne smije sezanemari� ni utjecaj ostalih čimbenika, posebno kada je u pitanjusigurnost djece kao sudionika u prometu.

Postoje velike razlike u ponašanju čovjeka u različi�msituacijama u prometu, a ovise o stupnju obrazovanja, zdravstvenomstanju, temperamentu, životnoj dobi, inteligenciji, osjećajima i sl.

Na koji čimbenik i kojim sredstvima bi trebalo utjeca� u ciljusmanjivanja broja prometnih nesreća u kojim stradavaju pješaci, aposebno djeca?

Odgovor na ovo pitanje pokušat ćemo elaborira� kroz slijedećapoglavlja.

2.1. DJECA – PJEŠACI KAO SUDIONICI U PROMETUNajveći broj djece kao sudionika u prometu se može sres� na

prometnicama u blizini vr�ća i škola. Poznato je da djeca imajurela�vno slabo razvijen osjećaj za brzinu kojom im se približava vozilou odnosu na vrijeme koje im je potrebno da mogu sigurno prijeći ulicu(taj osjećaj se razvija s godinama života i znatno ovisi o iskustvu).

Pokušavajući nadomjes�� taj nedostatak, djeca čestopretrčavaju preko ceste ne obazirući se na promjene u kretanju vozilakoje su nastale na ces� u trenutku njihovog stupanja na kolnik. Osimtoga, djeca nemaju dovoljan osjećaj odgovornos� glede poš�vanjaprometnih pravila pa je čest slučaj da prelaze cestu izvan obilježenogpješačkog prijelaza i općenito na opasnim i nepreglednim mjes�ma.



11/48



Prijedlog za podizanje razine sigurnos�Znakovito je da smo zatajili kao društvo u temeljnom obliku

ljudskog djelovanja – u obitelji. Licemjerno je od djeteta traži� da seponaša primjerno u prometu, da poštuje pravila i bude oprezno, aonda to roditelji ne potkrijepe vlas��m primjerom. To je zanimljivokod vezivanja pojasa, on se djeci nameće, a roditeljima ne pada napamet koris�� ga.

Osim u obitelji, djelatnici predškolskih i školskih ustanova bitrebali više vremena provodi� u obrazovanju i odgoju djece po pitanjuprometne kulture, kako bi djecu na odgovarajući način upozorili namoguće opasnos� u prometu.

Sustavna izobrazba u poznavanju prometnih propisa, već odnajranije dječje dobi, pokazala je najbolje učinke u sprječavanjustradavanja u prometu.

Unatoč inicija�vama prometni odgoj još uvijek nije zaživio kaosamostalan predmet u školama pa djeca o prometu uče kroz nastavutehničkog odgoja ili kroz predavanja koja prometna policijapovremeno održava.

U svakom slučaju, prilikom provedbe prometnog odgoja inastave o pravilnom ponašanju u prometu, potrebno je djecu naodgovarajući način upozna� s bitnim pravilima za njihovu sigurnost uprometu. To su:

- prometni znakovi na cestama,- pravilno kretanje nogostupom ili kolnikom,- kako i gdje prelazi� cestu,- mjesta za igru djece,- prijevoz djece u vozilima,- reflek�rajuća odjeća i obuća i - opasnos� u prometu.



13/48

Osim toga, važno je ima� na umu da će velika većina te istedjece jednog dana posta� vozači motornih vozila, pa je za očekiva� dabi djeca – budući vozači, s kvalitetnim temeljima u poznavanjuprometnih propisa iz školske dobi, bili značajno sigurniji i općenitopažljiviji vozači.

Iskustva iz razvijenih zemalja koje ulažu u prometni odgoj krozosnovno školovanje i druge vidove rada s djecom, to nedvojbenopotvrđuju. Upravo te zemlje imaju najmanju stopu stradavanja uprometnim nesrećama.

Slika 1. i 2. Prak�čna i teoretska nastava učenika pe�h razreda na prometnom poligonu Auto kluba Split

Na inicija�vu Odbora za sigurnost SDŽ 2012. godine supokrenute ak�vnos� obrazovanja učenika pe�h razreda osnovnihškola iz cijele Županije na prometnom poligonu HAK-a Auto kluba Split.To podrazumijeva teoretsku nastavu iz poznavanja prometnih propisai prak�čnu nastavu upravljanja biciklom na potpuno opremljenomprometnom poligonu.

Do tada su nastavu pohađali samo učenici iz Splita i bliže okolice,a samo u 2012. godini obuhvaćeno je oko 1500 učenika pe�h razredaosnovnih škola izvan Splita.



2.2. ODRASLE OSOBE KAO SUDIONICI U PROMETUDa li ste, kao odrasla osoba, ikada bili u prilici zateći grupu djece

koja nestrpljivo čeka na pješačkom prijelazu trenutak za siguranprijelaz preko ceste? Vjerojatno ste se u takvoj situaciji našli u ulozivozača ili pješaka? Da li su vas te prometne situacije potakle narazmišljanje o opasnos�ma i pomoći djeci?

Ako jesu, možete se smatra� općenito i prometno kulturnomosobom. Za pretpostavi� je da svaka odrasla osoba, pa makar i bezpoloženog vozačkog ispita neke kategorije, poznaje osnovneprometnog „bon–ton“-a, po kojem bi u opisanim situacijama trebalapomoći djeci da sigurno prijeđu cestu, bilo da to obave uz upozorenje,savjet, pružanje ruke ili zaustavljajući svoje vozilo ispred obilježenogpješačkog prijelaza.

Prijedlog za podizanje razine sigurnos�

Poš�vanje odredbi Zakona o sigurnos� prometa na cestama(članak 38.) kojim je propisano da je vozač dužan obra�� pažnju napješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.

Kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač moraupravlja� vozilom s osobi�m oprezom i vozi� takvom brzinom da, uslučaju potrebe, može pravodobno zaustavi� vozilo ispred pješačkogprijelaza.

Na dijelu ceste po kojem se kreću djeca, osobe s invaliditetom,starije i nemoćne osobe ili su postavljeni prometni znakovi osudjelovanju �h osoba u prometu, vozač je dužan vozi� s osobi�moprezom, takvom brzinom da vozilo može pravodobno zaustavi� uslučaju potrebe.

2.3. VOZILA KAO ČIMBENICI SIGURNOSTIIako su motorna vozila bitan čimbenik sigurnos� prometa, njima

se nećemo posebno bavi�. Među�m, svakako je potrebno istaknu� tehničku ispravnost

vozila kao elementarni preduvjet za sudjelovanje u prometu, što bitnoutječe na sigurnost prometa općenito, pa tako i na sigurnost djece uprometu. Duljina zaustavnog puta pri forsiranom kočenju ovisi oispravnos� vozila, a sama ispravnost o čitavom nizu tehničkih detalja.

Samo vrijeme reagiranja vozača na opasnost se može smanji�ako u vozilu imate dovoljno tekućine za pranje stakla, odnosno čistovjetrobransko staklo.

3. PROMETNI ZNAKOVIKako bi lakše odredili provođenje prometno tehničkih mjera na

prometnicama u poslovima izgradnje i održavanja, nadležnost iodgovornost pojedinih pravnih osoba za određene ceste, potrebno jeistaknu� podjelu prometnica.

Cestovna mreža u Republici Hrvatskoj razvrstava se Odlukomministra nadležnog za poslove prometa na razvrstane i nerazvrstaneceste.

Razvrstane ceste su zapravo javne ceste sukladno Zakonu ocestama odnosno ceste koje svatko može slobodno koristiti nanačin i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugimpropisima, a dijele se na:

- autoceste, - državne ceste,- županijske ceste i - lokalne ceste.



15/48

Nerazvrstane ceste su one ceste koje se koriste za prometvozilima, koje svatko može slobodno koris�� na način i pod uvje�maodređenim Zakonom o cestama i drugim propisima, a koje nisurazvrstane kao javne ceste.

Na području Splitsko – dalma�nske županije posloveupravljanja, građenja, rekonstrukcije i održavanja cesta obavljajuslijedeće pravne osobe, odnosno jedinice lokalne samouprave:

1) Auto ceste:„Hrvatske auto ceste – održavanje i naplata cestarine“ d.o.o.Tehnička jedinica Split – Dugopoljewww.hac-onc.hr

2) Državne ceste:„Hrvatske ceste“ d.o.o. - Ispostava SplitRuđera Boškovića 22, Splitwww.hrvatske-ceste.hr

3) Županijske i lokalne ceste:Županijska uprava za ceste SplitRuđera Boškovića 22, Splitwww.zuc-split.hr

4) Nerazvrstane ceste:gradovi i općine

Mjere tehničko – prometnog uređenja prometa koje direktnoutječu na sigurnost i protočnost cestovnog prometa, koje provodespomenute pravne osobe, očituju se kroz stanje okomite i vodoravnesignalizacije i opreme cesta, svjetlosne signalizacije te tehničkih uvjetau građevinskom smislu (nogostupi, ograde, barijere, duljinepreglednos� i sl.).



Prometna signalizacija na cestama se najčešće dijeli na okomituili ver�kalnu, vodoravnu ili horizontalnu i svjetlosnu signalizaciju.Propisana je Zakonom o sigurnos� prometa na cestama i Pravilnikomo prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (u nastavkusu uz znakove navedene i oznake iz Pravilnika).

Prometnice se moraju obilježava� propisanim prometnimznakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnos�,ograničenja, zabrane i obveze kojih se moraju pridržava�, a daju se ipotrebne obavijes� za siguran i nesmetan prometni tok.

Znakovima se moraju obilježi� i opasnos� privremenogkaraktera, osobito one koje nastaju zbog iznenadnog oštećenja ceste,te privremena ograničenja i privremene zabrane, a � se znakovimoraju ukloni� čim prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni.

Sudionici u prometu su obvezni pridržava� se odredbiprometnih znakova. Prometni znakovi se postavljaju i održavaju takoda ih sudionici u prometu mogu na vrijeme i lako uoči� danju i noću,te pravovremeno postupi� prema njihovom značenju.

Potrebno ih je ukloni�, dopuni� ili zamijeni� ako njihovoznačenje ne odgovara izmijenjenim uvje�ma na ces� ili zahtjevimasigurnos� odnosno ako su oštećeni ili uništeni.

Signalizacija, oprema i prometni znakovi na cestama sepostavljaju isključivo na temelju prometnog projekta (elaborata).



17/48

3.1. OKOMITI PROMETNI ZNAKOVI

Postavljaju se najčešće na metalne nosače uz kolnik, okomito uodnosu na površinu ceste.

Zakon o sigurnos� prometa na cestama je prometne znakovedefinirao kao: znakove opasnos�, znakove izriči�h naredbi, znakoveobavijes� i znakove obavijes� za vođenje prometa s dopunskompločom koja je sastavni dio prometnog znaka i koja pobliže određujenjegovo značenje ili bez nje, promjenjive prometne znakove, prometnasvjetla i svjetlosne oznake te oznake na kolniku i drugim površinama.

Veličina prometnih znakova je određena kategorijomprometnice, što znači da su veći znakovi na prometnicama višeg redagdje su dozvoljene veće brzine kretanja vozila. Zbog bolje uočljivos� semogu postavi� na kontrastne ploče bijele boje.

Kako su mjesta u blizini škola među opasnijima za djecu kaosudionike u prometu, u ovom priručniku se naglašava način upotrebeprometne signalizacije i opreme u blizini škola. Nadalje je prikazanpregled prometne signalizacije i opreme koja se najčešće koris� ublizini dječjih vr�ća, škola, igrališta i drugih sportskih objekata gdje jeznačajan broj djece u blizini cesta.





19/48

3.1.1. ZNAKOVI 3.1.2. ZNAKOVI OPASNOSTI IZRIČITIH NAREDBI

A01Opća

opasnost

A23Nailazak

na prometna

svjetla

A32Pješaci na ces�

A33Obilježen pješačkiprijelaz

A34Djeca

na ces�

B21Zabrana prometa

za pješake

B31Ograničenje

brzine(stvarna

vrijednost prema potrebi)

B39Zabrana

zaustavljanja iparkiranja

vozila

3.1.3. ZNAKOVI OBAVIJESTI



C02Obilježen pješački prijelaz

C04Djeca

na ces�

C10Izbočina na ces�

C21Zona

u kojoj jeograničena

brzina

C23Pješačka

zona

C25Područje smirenog prometa

C31Školska patrola

C44Stajalište autobusa

Bez oznake

Ovi znakovi dimenzija

90 × 60 cm često se mogu

vidje� na našimprometnicama i

preporuča se njihovo

korištenje



21/48

Slika 3. Okomi� prometni znak C02– „obilježeni pješački prijelaz“s treptavim svjetlima za bolje uočavanje i solarnim napajanjem

3.1.4. DOPUNSKE PLOČE

E07Pobliže

objašnjenje znaka (tekst prema situaciji)

E44Oznaka mjesta

izbočina za smirivanje prometa(uz A34, B31, C04)



3.1.5. PROMJENJIVI PROMETNI ZNAKOVI

Slika 4. i 5. Promjenjivi prometni znakovi na cestama

Treba istaći prednos� promjenljivih prometnih znakova koji sepostavljaju kada to zah�jevaju posebni sigurnosni razlozi, najčešće nacestama više razine služnos�. Njima se može učinkovito i brzoupravlja� iz centra za nadzor prometa i tako kvalitetno riješi�poteškoće nastale u odvijanju prometa.

Promjenljivi prometni znakovi prema izvedbi mogu bi�kon�nuirani i nekon�nuirani.

Kon�nuirani su znakovi oni znakovi koji su izgledom jednakistalnim prometnim znakovima, a jedina je razlika da uporabomelektromehaničkih sredstava mogu prikaziva� različite poruke.

Nekon�nuirani znakovi su oni znakovi kod kojih je mogućainverzija boja i pojednostavljen prikaz simbola u odnosu na stalneprometne znakove. Ti znakovi oblikuju poruke uporabom pojedinačnihelemenata koji mogu bi� u jednome od dva stanja (ili više), čime moguoblikova� različite poruke na istoj prednjoj površini znaka, a mogu seizves� u tehnologiji:



23/48

1) op�čkih vlakana (fiber – op�cs),2) svjetlosnih polja, dodanih na obične znakove,3) svjetlećih dioda (LED)i4) tekućih kristala (LCD).

Uporaba svjetlosnih – promjenivih prometnih znakova imaznačajan utjecaj na vozače. Tome doprinosi činjenica da is� nisu čestapojava na našim prometnicama, pa ih vozači snažnije percipiraju i boljepoštuju.

Razvojem novih tehnologija i raširenom uporabom ovi znakovipostaju standardan dio opreme cesta uz vrlo povoljne troškovenabavke i postavljanja.

Slika 6. i 7. Kombinacija promjenjivog prometnog znaka C02–„obilježen pješačkiprijelaz“ i znaka B31–„ograničenje brzine na 50 km/h“ na konzolnom nosaču iznadpješačkog prijelaza kod OŠ u Cis� Velikoj koji se naizmjenično uključuju

3.2. VODORAVNI PROMETNI ZNAKOVIVodoravni prometni znakovi podrazumijevaju oznake na

kolniku, a one se dijele na:

1) uzdužne oznake,2) poprečne oznake i3) ostale oznake na kolniku i predme�ma uz rub kolnika.

Pravilno izrađena i sustavno održavana vodoravna signalizacijaosnova je za sigurno odvijanje prometa. Oznake na kolniku seucrtavaju, lijepe, ugrađuju ili u�skuju u kolnički zastor i ne smijupovećava� sklizavost kolnika

Govoreći o sigurnos� djece u prometu, zasigurno se is�čenekoliko vodoravnih oznaka, kao nezaobilaznih elemenata opremanjaprometnica.

3.2.1. PJEŠAČKI PRIJELAZIOpćenito, pješački prijelazi se obilježavaju na prometnicama na

mjes�ma gdje se očekuje prometno opterećenje od najmanje 300pješaka/sat, najmanje 400 vozila/sat te u slučajevima gdje to iziskujudrugi razlozi sigurnos�.

Navedene vrijednos� često nisu zadovoljene, pa se označavanjeobilježenog pješačkog prijelaza obavlja zbog razloga sigurnos� uzpoš�vanje potreba građana, pješačkih prometnih tokova i zakonskeregula�ve.

Širina pješačkog prijelaza može bi� najmanje 3.0 metra do 8.0metara, a utvrđuje se prema širini prometnice i gustoći pješačkog toka.





25/48

Napomena: za brzine kretanja vozila veće od 60 km/h,minimalna širina pješačkog prijelaza iznosi 4.0 metra; za pješačkiprotok veći od 3.000 p/sat vrši se posebno dimenzioniranje širineprijelaza

Tablica 3: Dimenzije obilježenih pješačkih prijelaza

Obilježavanje pješačkog prijelaza u blizini škole izvodi se premaoznaci na kolniku H55:

Dodatni detalji kao i primjeri opremanja i označavanja pješačkihprijelaza su prikazani na slijedećim slikama.

DIMENZIONIRANJE ŠIRINA PJEŠAČKIH PRIJELAZA

za kolnik s 2 prometna traka 3.0 metra

za kolnik s 3 i 4 prometna traka 4.0 metra

za kolnik s 5 prometnih trakova od 5.0 – 8.0 metara

Napomena: za brzine kretanja vozila veće od 60 km/h, minimalna širina pješačkogprijelaza iznosi 4,0 metra; za pješaki protok veći od 3.000 p/sat vrši se posebnodimenzioniranje širine prijelaza.

Slika 8. Pješački prijelaz s ugrađenim bljeskalicama u kolniku i većim dimenzijamaobostrano postavljenih prometnih znakova C02 - „obilježeni pješački prijelaz“

Slika 9. Pješački prijelaz s crvenim asfaltom kao upozorenjem na prilazu bilježenompješačkom prijelazu





27/48

Slika 10. Pješački prijelaz s ugrađenim bljeskalicama u asfaltu, svjetlećim prometnimznakovima C02 – „obilježen pješački prijelaz“ i bljeskalicama iznad prometnih znakovau Splitu, Ulica Domovinskog rata

Slika 11. Pješački prijelaz s crvenom podlogom i prometnim znakomH46 – „djeca na ces�“ kao oznakom na kolniku

Slika 12. Pješački prijelaz sa žutom podlogom i obostrano postavljenim prometnimznakovima C02 – obilježen pješački prijelaz i op�čkim bijelim crtama upozorenja nakolniku

3.2.2. OZNAKE I NATPISI NA KOLNIKUSlijedeće oznake i natpisi na kolniku su uobičajeni u primjeni u

blizini predškolskih i školskih ustanova:



H42Natpis škola – izvodi se

bijelom bojom na habajućem asfaltnom slojuili od posebnih PVC materijala s

retroreflek�vnim svojstvima

H46Znak „Djeca na ces�“ – izvodi se posebnimbojama na habajućem asfaltnom sloju ili od

PVC materijala s retroreflek�vnim svojstvima



29/48

Slika 13. Oznaka na kolnikuH45 – „ograničenje brzine“

H45Znak „Ograničenje brzine“ –

izvodi se posebnim bojama na habajućemasfaltnom sloju ili od PVC materijala s

retroreflek�vnim svojstvima

H47Znak „Zona smirenog prometa“ – izvodi seposebnim bojama na habajućem asfaltnom

sloju ili od PVC materijala s retroreflek�vnim svojstvima

Slika 14. Oznaka na kolniku H45 – „ograničenje brzine“ izvedenakao umjetna izbočina za smirivanje prometa

3.3. TEHNIČKE NAPRAVEMada bi se po pitanju uporabe mogućih tehničkih naprava za

povećanje sigurnos� prometa moglo elaborira� bezbroj rješenja, mićemo se u ovoj studiji osvrnu� na najčešće primjenjivana rješenja.

Slika 15.-16. Ograde za zaš�tu pješaka i usmjeravanja prometa pješaka na obilježenepješačke prijelaze (visina ograde je 1.10 m) s istaknu�m pješačkim prijelazima pomoćupodloge žute boje

3.3.1. PJEŠAČKE OGRADESukladno Članku 95. Pravilnika o prometnoj opremi I signalizaciji

na cestama, pješačke ograde namijenjene su osiguranju pješaka odpada s površine koju moraju ili smiju koris�� za kretanje.

Pješačke ograde se smiju upotrebljava� i za vođenje(kanaliziranje) pješaka na području raskrižja, prolaza za pješake,nathodnika i sl.





31/48

Na prethodnim slikama je prikazan detalj izvedbe pješačkeograde te mjesto ugradnje. Ista ograda ima funkciju sprječavanja„istrčavanja“ djece na kolnik te onemogućavanja parkiranja vozila napješačkom prijelazu.

Umjetne izbočine su konveksnog profila, a uzdignute plohetrapeznog profila, koje se moraju razlikova� od kolne površine cestepo materijalu i boji tako da su dobro vidljive danju i noću.

3.3.2. SIGNALIZACIJA I OPREMA ZA SMIRIVANJE PROMETASignalizacijom i opremom za smirivanje prometa utječe se na

usporavanje brzine kretanja vozila na dopuštenu brzinu.

Signalizacija i oprema za smirivanje prometa sastoji se od:– op�čkih bijelih crta upozorenja;– traka za zvučno upozoravanje;– vibracijskih traka;– umjetnih izbočina,– uzdignu�h ploha na kolniku.

Op�čke bijele crte upozorenja izvode se s pomoću sredstava zaizvođenje oznaka na kolniku, a zvučne ili vibracijske trakehrapavljenjem kolničkog zastora glodanjem ili nanošenjem tankihreljefnih slojeva na kolnik.



Uzdignute plohe i umjetne izbočine mogu se postavlja� samona cestama u naselju (stambenim četvr�ma) kojima se prilazi zonamau kojima je nužno usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnos�prometa, a na temelju prometnog projekta i analize opravdanos�, uzprethodnu suglasnos� po Zakonu o cestama.



33/48

Uporaba umjetnih izbočina i uzdignu�h ploha nije dopuštenana cestama kojima se češće kreću vozila Hitne pomoći (prilazibolnicama).

Ako se postavljaju u nizu međusobna udaljenost izbočina možeiznosi� od 20 do 60 m ovisno o situaciji.

Slika 17.-18. Umjetne izbočine od gume ili plas�čne mase

Naprave za smirivanje prometa – umjetne izbočine obilježavajuse prema oznakama H63 i H64:

H63 H64

Uzdignute plohe su građevinski izvedene površine za prisilnosmanjivanje brzine. Izvode se pojedinačno ili u nizu obično na mjes�magdje se pojedinačno ili u nizu većinom nalazi obilježeni pješački prijelaz.

Visina plohe je 7 do 12 cm. Nagib prilaznih rampi iznosi između1:10 do 1:20, a dužina prilaznih rampi ovisi o visini plohe i minimalnoje dužine od jednog metra.



Slika 19. Uzdignute plohe za smanjenje brzine s obilježenim pješačkim prijelazom iogradama za usmjeravanje i zaš�tu pješaka

Slika 20. Uzdignute plohe za smanjenje brzine s obilježenim pješačkim prijelazom iobojenim prilaznim rampama od drugačijeg materijala



35/48

3.3.3. RASVJETA PROMETNICAIspravna i svrhovito postavljena javna rasvjeta zasigurno je

važan čimbenik po pitanju sigurnos� pješačkog prometa. Ovdjenavodimo ukratko neke važnije odredbe za postavljanje javne rasvjete;ovo poglavlje detaljno je opisano kroz „Hrvatske norme i standarde“.

U slučaju da na raskrižju ili priključku u nivou postoje (ili suprojektom predviđeni) pješački i/ili biciklis�čki prijelazi, potrebno jeizvrši� rasvjetu is�h.Rasvjeta mora ispunjava� sljedeće uvjete:

- Osvjetljenje kolnika ≥ 2 cd/m2- Osvjetljenje raskrižja ili priključka 3 - 5 cd/m2- Osvjetljenje pješačkog (ili biciklis�čkog) prijelaza ≥ 5 cd/m2

Stupovi javne rasvjete postavljaju se na međusobnoj udaljenos�koja iznosi 3-4 visine stupa.

3.3.4. GRAĐEVINSKI DETALJIGrađevinska rješenja na prometnicama u blizini osnovnih i

srednjih škola također utječu na sigurnost prometa. U starijim urbanimsredinama, najčešće je gotovo nemoguće pos�ći op�malne prometno– građevinske uvjete kao što su: duljina preglednos�, širina nogostupa,sprječavanje parkiranja vozila u zoni preglednos�, visine rubnjaka i sl.

No, pri modernizaciji postojećih stanja ipak treba vodi� računada se zadovolji, što je više moguće, navedenih kriterija.

Pod pojmom preglednos� misli se na tzv. „zaustavnupreglednost“ koja je jednaka dužini zaustavnog puta. Ona mora bi�osigurana na svim dijelovima ceste u horizontalnom i ver�kalnomsmislu za oba smjera vožnje.

Vrijednos� „zaustavne preglednos�“ (Pz) u ovisnos� od računskebrzine (Vr), dane su u slijedećoj tablici, a važeće su za uzdužni nagib s = 0%.



Zadovoljavanje ovih vrijednos� u praksi često znači uklanjanjestabala i raslinja visine veće od 50 cm, uklanjanje vozila parkiranih nanogostup (najčešće se rješava postavljanjem ograda, stupića ilibetonskih polukugli) i sl.

Nogostup predstavlja prometnu površinu namijenjenupješacima i izvodi se uz kolnik odnosno uz prometni trak i nadvišenimje rubnjakom i zaš�tnom širinom odvojen od �h površina. Rubnjak jestandardne visine h = 12 cm do max. h = 20 cm.

Zaš�tna širina ovisi od najveće dopuštene brzine vozila, kakoslijedi:

Vrač > 70 km/sat Zš > 125 cmVrač = 50 – 70 km/sat Zš > 100 cmVrač < 50 km/sat Zš > 75 cm.

Najmanja širina prometnog traka za jednog pješaka iznosi Ph =80 cm. Prometni profil za dva pješaka je 160 cm ukoliko je nogostupfizički odvojen zelenom površinom od prometnih trakova.

Ukoliko se nogostup izvodi neposredno uz prometni trak cestei fizički je od nje odvojena rubnjakom, širina za dva pješaka iznosiPh+Zš = 235 cm a iznimno za jednog pješaka 155 cm.



37/48

Vr (km/h) 30 40 50 60 70 80 90

Pz (m) 25 35 50 70 90(80)

120(100)

150(120)

Mješovi� poprečni profil prometnice prikazan je na slijedećemcrtežu:

3.4. PRIMJERI GRAĐEVINSKO PROMETNIH RJEŠENJA

Iako svaka pojedina lokacija, na kojoj postoji veća koncentracijapješačkog prometa, a posebice djece u blizini predškolskih i školskihustanova, zahtjeva zaseban projektno – anali�čki pristup, krozslijedeće primjere ćemo pokuša� prikaza� moguća rješenja te na tajnačin ukaza� na moguće nedostatke na pojedinim lokacijama.

Slika 21. Suženje kolnika najednoj strani, oblikovanovodoravnom prometnom

signalizacijom i prometnomopremom u obliku stupova, kao

mjera za smanjenje brzinekretanja vozila



Slika 22. Obostrano suženje kolnika, oblikovano vodoravnom prometnomsignalizacijom i prometnom opremom u obliku stupića, kao mjera zasmanjenje brzine kretanja vozila

Slika 23. Prometni otok na sredini kolnika kao mjera za zaš�tu pješaka ismanjenje brzine kretanja vozila



39/48

Slika 24. Vodoravna devijacija na kolniku u području smirenog prometa -gdje se ne smije vozi� brže od brzine hoda pješaka jer je dječja igrasvugdje dopuštena, označenog oznakom C25 na kolniku

Slika 25. Uzastopne vodoravne devijacije s hor�kulturom na početkuprometnice u kojoj se smiruje promet



Slike 26. - 30. Malo kružno raskrižje kao mjera za smirivanje prometa, izvedenou Splitu kod OŠ Ravne Njive od montažnih elemenata uz odgovarajuće okomite ivodoravne prometne znakove



41/48

Slika 31. i 32. Mini kružna raskrižja su rela�vno je�ina i učinkovita mjera za smirivanjeprometa, lako se mogu uklopi� u prostorne mogućnos� postojećih raskrižja u urbanimsredinama, velika vozila mogu prelazi� preko uzdignutog središnjeg otoka, u praviluimaju veću propusnu moć i znatno veći stupanj prometne sigurnos� svih sudionika uprometu u odnosu na raskrižja koja nisu opremljena semaforima



Slika 33. Obostranosuženje kolnika naulazu u naselje,pogodno za blizinuškola, izvedenopomoću montažnihelemenata i prometnihznakova, učinkovitoutječe na smanjenjebrzine kretanja vozila

Slika 34. Prometnaoprema i znakovi za

smanjenje brzine kretanjavozila na prometnim

površinama kod škola



43/48

3.4.1. RJEŠENJE – izbočine za smirivanje prometa i pješačke ograde nasabirnoj gradskoj prometnici



3.4.2. RJEŠENJE – semaforizirani pješački prijelaz na brzoj gradskoj prometnici



45/48

3.4.3. RJEŠENJE – primjena vibro traka na sabirnoj gradskoj prometnici



3.4.4. RJEŠENJE – primjena prometne signalizacije i opreme na križanju dviju županijskih cesta



47/48

4. ZAKONSKA REGULATIVA I LITERATURAPri izradi ove studije korištena je slijedeća zakonska i stručna

literatura:

- Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13 i 54/13 )- Zakon o sigurnos� prometa na cestama (NN 67/08, 74/11 i 80/13)- Pravilnik o osnovnim uvje�ma kojima javne ceste izvan naselja i

njihovi elemen� moraju udovoljava� s gledišta sigurnos� prometa(NN 110/01)

- Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama(NN 33/05)

- Pravilnik o sadržaju, namjeni i razini razrade prometnog elaborataza ceste (NN 140/13)

- Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 57/2007)- Pravilnik o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske

ceste i lokalne ceste (NN 17/10)- Projek�ranje cesta. Prostorno vođenje trase. HRN U.C4.140, 1990.- Nacionalni program sigurnos� cestovnog prometa Republike

Hrvatske 2011. – 2020. godina (NN 59/11)- Bilten o sigurnos� cestovnog prometa 2012., MUP RH- Opći tehnički uvje� za radove na cestama 2001. godina- Slike prometnih rješenja Službe za sigurnost cestovnog prometa

PU splitsko dalma�nske



5. ZAKLJUČAK

Kao što je uvodno izraženo, ovom studijom se nastojalo ukaza�na trenutačno stanje po pitanju sigurnos� djece u ulozi pješaka ucestovnom prometu te da� osnovne smjernice s ciljem preven�vnogdjelovanja glede smanjenja broja smrtno stradalih i ozlijeđenih.

Sadržaj studije je usmjeren fizičkim i pravnim osobama koje sasvojih položaja i radnih mjesta (ravnatelji škola, nastavnici, djelatniciMUP-a, djelatnici nadležnih uprava za cesta i dužnosnici lokalnihsamouprava, građevinsko – prometni projektan�, roditelji i svi ostali)mogu utjeca� na pokretanje i provođenje radnji u smislu povećanjasigurnos� djece, ali i svih ostalih sudionika u prometu.

Djelujući brižno i eduka�vno prema svojoj djeci, gradimomoderno europsko društvo sretnih ljudi.

Autor

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURESlužba inspekcije cesta i prometa u SplituPrilaz braće Kaliterna 10, Splite-pošta: [email protected]

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJAOdbor za sigurnost – Pododbor za sigurnosti i kulturu u prometu Domovinskog rata 2, Splite-pošta: [email protected]

PU SPLITSKO-DALMATINSKASLUŽBA ZA SIGURNOST CESTOVNOG PROMETATrg hrvatske bratske zajednice 9, Splite-pošta: splitsko-dalmatinska@policija.hrwww.splitsko-dalmatinska.policija.hr ili www.mup.hr

HRVATSKE CESTE d.o.o.Ruđera Boškovića 22, Splitwww.hrvatske-ceste.hr

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE SPLITRuđera Boškovića 22, Splitwww.zuc-split.hr

GRAD SPLITUpravni odjel za komunalno gospodarstvo i redarstvoObala kneza Branimira 17, Splitwww.split.hr

AUTO KLUB “SPLIT”Park mladeži b.b., Splite-pošta: [email protected]

AMAC-FSC / UDRUGA PROMETNIH INŽENJERAOgranak Split / Park mladeži b.b., Splite-pošta: [email protected]/amac-fsc

Stručne organizacije i upravna tijela od značaja za uređenje cestovnog prometa:

AUTO KLUB “SPLIT”

Školska

patrola

Documents

Brosura Sigurnost 2013 3:Layout 1 - II Gymnasium Splitgimnazija-druga-st.skole.hr/upload/gimnazija-druga-st/newsattach/436/ZA_WEB_Sigurne...Djeca, motociklis, pješaci, biciklis, starije