2

IN MEDIAS RESGlobalno zatopljenje, globalno upozorenje

Zemlja zove upomoć 16

ANKETAStudenti o menzama u Dubrovniku

Izbor hrane i blizina najvažniji 18

STUDENTSKA PUTOVANJADubrovački studenti u Barceloni

Španjolska avantura 20

GLAZBAČetvrti studijski album popularnoga glazbenika

Gibonni - Toleranca 23

FILMLjetna zabava uz nadolazeće filmske hitove

Vrijeme je za predah 24

ZANIMLJIVOSTIGrafiti

Vandalizam ili ulična umjetnost 26

Glazboterapija od antike do danasTko pjeva zlo ne misli 28

Izbjegavanje pesimizma i crne strane životaSmijehom protiv depresije 29

STUDENTSKA MODALjubimice ljepšeg spola

Torba otkriva žensku osobnost 30

Uvodnik 3

UNIDU VIJESTITop stipendija za top studente na sveučilištu 4Miho Obradović novi je predsjednik studentskog zbora 5Pokreće se diplomski studij pomorstvo 5

UNIDU Andro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika na Radiju UNIDU

Društvo mora svima omogućiti obrazovanje 6

AKADEMSKA ČETVRTStudenti na raftingu na Cetini 8

Terenska nastava u Međugorju 10Zbrka oko kulturnih iskaznica

Studentski aktivizam pobijedio birokraciju 22

STUDENTSKI CENTAR

Marko Potrebica, ravnatelj Studentskog centraViše poslova u sezoni 11

STUDENTI

Prvi školski brod uplovio u matičnu luku DubrovnikZaplovila “Kraljica mora” 12

Željka Opačak, autorica pobjedničkog epitafaVažna je poruka mira 13

Studentska Klapa Kaše u LisinskomPjesma Dubrovniku 14

Drugi po redu seminar studentskih radijaHear.me u Dubrovniku 15

Marin Kraljević na studentskoj razmjeni u GrazuNeprocjenjivo iskustvo 19

SADRŽAJ

SADRŽAJ SADRŽAJ

3

PunktList studenata Sveučilišta u

Dubrovniku

Glavna i odgovorna urednica:

Lucija Komaić

Zamjenice urednice:

Željka Opaćak, Nataša Kovačević

Urednik fotografije:

Vedran Jerinić

Uredništvo:

Jelena HendićJosip Vučković

Iris Rašica

Grafička urednica:

Diana Pozniak

Izdavač:

Studentski zborSveučilišta u Dubrovniku

Ćira Carića 4, 20 000 Dubrovnik

Tisak:

Slobodna Dalmacija d.d., Split

Naklada:

6 000 primjeraka

Lipanj 2010.List se dijeli besplatno.

UVODNIKUVODNIK

Proljetni broj PUNKTA ugledao je svjetlo dana.Završila su predavanja u još jednoj akademskoj

godini. S ljetom dolazi zasluženi odmor od učenja,uz rješavanje preostalih ispita. Planove Sveučilišta oizgradnji kampusa na području stare bolnice na nekosu vrijeme usporili problemi u koje je zapala tvrtkaizvođač radova. Sve je dobro dok uz poneki pad osta-ne prostora za nove uspjehe. Radovi su na koncuipak nastavljeni.

U emisiji „Rikverc“ Radija UNIDU gradonačelnikDubrovnika Andro Vlahušić predstavio je modele

kreditiranja koje Grad planira osigurati, a koji ćestudentima financijski olakšati školovanje. RavnateljStudentskog centra Marko Potrebica u PUNKTU jenajavio povećanje ponude poslova za studente usu-sret sezoni, iako je recesijska godina do sada utjecalana smanjenje od deset posto u odnosu na prošlugodinu.

Novi broj PUNKTA donosi pregled studentskihterenskih nastava koje upotpunjuju akademsku

svakodnevicu. Školske klupe i predavaonice studentiOdjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju zamijenilisu raftingom na Cetini i bolje se upoznali s autohto-nom turističkom ponudom. Studenti Odjela za komu-nikologiju testirali su komunikacijske vještine našpanjolskom jeziku u Barceloni, te posjetili redakcijuvodeće dnevne novine La Vanguardia.

Kraljica mora, prvi školski brod uplovio je u matičnuluku u Dubrovnik, a s njime su studenti Pomors-

kog odjela, u pratnji svojih nastavnika, obavili prvupraktičnu plovidbu. Studentica Željka Opačak autoricaje pobjedničkog epitafa koji je uklesan na spomen-ploči braniteljima u Mandaljeni. Student Marin Kra-ljević u PUNKTU je podijelo dojmove iz Graca u kojemboravi u okviru studentske razmjene preko ERASU-MUS programa.

Tragom studentskih tema, a u okviru ljetnogodmora, za trenutke razbibrige PUNKT donosi

pregled aktualnih filmskih premijera. Dotakli smo se iglobalnog zatopljenja, „vruće“ teme, koja je užarilaZemlju globalno i doslovno, ali ne i dovoljno. Zbogtoga slijedimo poznatu izreku aktivista, mislimoglobalno i djelujemo lokalno. Ljeto, bilo da je toplokao i obično, toplije ili čak vruće, studentima će sva-kako donijeti osvježenje uz zasluženi odmor i predahprije još jedne akademske godine, novih izazova,uspona, padova, novih saznanja. Neki od njih zasi-gurno će se i tada naći u novom broju studentskogalista PUNKT.

Uredništvo

4

UN

IDU

VIJ

ES

TI

UN

IDU

VIJ

ES

TI

Predstavnici akcije „Top stipendi-

ja za top studente 2010.“ orga-

nizirali su na Sveučilištu u Dubro-

vniku forum „S faksa na posao ili

na burzu?“ 5. svibnja 2010. u zgradi

Odjela za ekonomiju i poslovnu

ekonomiju.

Top stipendiju predstavili su prof.dr. sc. Vesna Vrtiprah, prorektorica

za studije i upravljanje kvalitetom

na Sveučilištu u Dubrovniku, Kata-rina Krile iz Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje, Miho Katičić, pro-

čelnik Upravnog odjela za društve-

ne djelatnosti Grada Dubrovnika i

Nikolina Škoc iz Erste Card Cluba

te prethodni dobitnici Top stipe-

ndija Irena Antunović i NebojšaStojčić.

Sudionici foruma raspravljali su

o tome koliko se izvrsnost stu-

denata uzima u obzir po zapošlja-

vanju netom nakon diplomiranja,

s kakvim se problemima dubrova-

čki studenti suočavaju u traženju

zaposlenja, koliko je prosjek studi-

Top stipendija za top

studente 2010. na

Sveučilištu

ranja na Sveučilištu u Dubrovniku

i koliko dugo studenti čekaju na

prvo zaposlenje.

Akciju ‘Top stipendija za top stu-

dente 2010.’ prije devet je go-

dina pokrenuo tjednik Nacional.

Ukupan ovogodišnji stipendijski

fond iznosi milijun i 200 tisuća ku-

na i rasporediti će se za 30 najboljih

Top studenata.

Sandra Buratović

Top stipendija za top

studente 2010. na

Sveučilištu

Top stipendistiIrena Antunović iNebojša Stojčić

Top stipendistiIrena Antunović iNebojša Stojčić

5

UN

IDU

VIJ

ES

TI

UN

IDU

VIJ

ES

TI

ODJEL ZA AKVAKULTURU:

· za preddiplomski studij: Maroje Burić iMiho Obradović· za diplomski studij: Ivan Ban

ODJEL ZA UMJETNOST IRESTAURACIJU:

· za preddiplomski studij: Ilija Kasić iMarko Čurković· za diplomski studij: Tajana Kera

ODJEL ZA KOMUNIKOLOGIJU:· za preddiplomski studij: Joško Gverovići Josip Vučković· za diplomske studije: Nikša Grljević

Miho Obradović novi jepredsjednik studentskog zboraN

a konstituirajućoj sjednici Stu-

dentskoga zbora Sveučilišta u

Dubrovnik izabrani su predstavnici

studenata Sveučilišta. Miho Obra-

dović, student Odjela za akvaku-

lturu, novi je predsjednik Students-

kog zbora, i na tom je mjestu zami-

jenio dosadašnju predsjednicu

Valentinu Bulić.

Zamjenica predsjednika je Marija

Sušac, studentica Odjela za

ekonomiju i poslovnu ekonomiju,

a studentski je pravobranitelj Josip

Vučković, student Odjela za komu-

nikologiju. Funkcija predstavnika

studenata diplomskih studija u

Senatu pripala je Nikši Grljeviću,

studentu Odjela za komunikologiju.

Pozdravljajući novo studentsko

rukovodstvo rektor Sveučilišta

prof. dr. sc. Mateo Milković zahva-

Studentski predstavnici ODJEL ZA EKONOMIJU

I POSLOVNU EKONOMIJU:· za preddiplomske studije: Ivana Troja-nović i Marija Sušac· za diplomske studije: Ana Ćurčija

POMORSKIODJEL:

·za preddiplomske studije: Pasko Đurovići Pero Car

ODJEL ZA ELEKTROTEHNIKU IRAČUNARSTVO:

· za preddiplomske studije: Ivo Prce· za diplomske studije: Tomislav Radić

lio je dosadašnjoj predsjednici

Studentskog zbora Valentini Bulić

i njezinim suradnicima, a novom

predsjedniku i članovima Zbora za-

želio je uspješan i djelotvoran rad,

uputio ih je na sva prava, ali i ob-

veze koje su preuzeli svojim izbo-

rom te je zamolio da se aktivno

uključe u sve aktivnosti od zajed-

ničkog interesa za napredak Sve-

učilišta u Dubrovniku.

Studentski predstavnici

Miho Obradović novi jepredsjednik studentskog zbora

Senat Sveučilišta odlučio je da

se dvogodišnji diplomski sveu-

čilišni studij “Pomorstvo” pokreće

od akademske 2010./2011. godine.

Dubrovnik je poznat po dugogodi-

šnjoj pomorskoj tradiciji, a iz njega

su izašli većinom cijenjeni i diljem

svijeta visoko rangirani pomorci.

Uz trogodišnje sveučilišne pred-

diplomske pomorske studije

Nautike, Brodostrojarstva i Pomo-

rskih tehnologija jahta i marina, oče-

kivao se i nastavak studija na višoj

Pokreće se diplomski

studij Pomorstvorazini. Svi prvostupnici koji su za-

vršili jedan od tri pomorska sveuči-

lišna studija na Sveučilištu u Dubro-

vniku, moći će se upisati, kao i stu-

denti s drugih pomorskih učilišta.

Poslijediplomski doktorski studij

“Pomorstvo” pokrenula su sva

hrvatska pomorska visoka učilišta,

pa će se studentima koji završe di-

plomski studij omogućiti i obra-

zovanje do najvišeg akademskog

stupnja.

Magdalena Džono

Pokreće se diplomski

studij Pomorstvo

6

UNIDU

ANDRO VLAHUŠIĆ, GRADONAČELNIK DUBROVNIKA NA RADIJU UNIDU

Gradonačelnik Dubrovnika

Andro Vlahušić na stude-

ntskom radiju Unidu, u emi-

siji „Rikverc“, govorio je o izgradnji

sveučilišnog kampusa, i o novim mo

delima kreditiranja studenata i rje-

šavanju njihovih aktualnih problema.

Gradnja sveučilišnog kampusa jestala zbog problema u kojima senašla tvrtka GP Dubrovnik, izvođačradova. Kada će se nastaviti gradnjai ima li dovoljno sredstava za to?

- Radi se o tome je da tvrtka otišlau stečaj, a za kampus je osigurano100 milijuna kuna, koje su na banko-vnom računu. Dio novca je potrošenu procesu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Kako je cijeli svijet urecesiji, pa tako i Hrvatska, tvrtka GPDubrovnik je u problemima, odnos-no u stečajnom postupku. Novac jeu cijelosti osiguran kod Zagrebačkebanke, nije veznan niti uz proračun,niti uz Ministarstvo, pa se s njimepokrivaju svi troškovi oko kampusa.

Na internetskim portalima kružeglasine da se gradnja studentsko-ga doma sabotira zbog privatnih iz-najmljivača i krize u turizmu.

- Vlada još nije riješila imovinsko-pravne odnose. Ja sam predložioupravo tu lokaciju za dom jer je uvlasništvu države. Budući da je Sve-učilište državno, samostalna i neza-visna institucija koju je osnovao Sa-bor, računao sam da će to biti zna-tno lakše, te da ćemo riješiti imovi-nskopravne odnose jer je za dompotrebno deset tisuća kvadrata.Toliko zemljište u Dubrovniku nije bilolako pronaći. Lokacija je jako dobrajer je desetak minuta pješačenjaudaljena od svih sveučilišnih zgrada.Objektivno gledajući, kada bi sve naplanu projekta izgradnje studentskogdoma krenulo „kako Bog zapovije-da“, a ako se osiguraju sredstva kojihnema, projekt bi bio gotov za otpriliketri do četiri godine.

U Villi Elisi ste održali predava-nje na kojem ste spomenuli paketkreditiranja studenata. Možete linam pojasniti o čemu se radi?

Društvo mora svima omo

- U cijeloj Hrvatskoj, pa tako i uDubrovniku, ima premalo visokoob-razovanih osoba. Jedna mala zemljakao što je Hrvatska, koja čini jedanposto ukupnog stanovništva i Dub-rovnik, koji čini jedan posto toga hrva-tskog stanovništva, ne mogu si pri-uštiti da izgube niti jednog čovjeka,nijedno dijete, niti jednu mladu osobukoja bi se htjela obrazovati ili učiti, ada joj to društvo ne omogući. Zbogtoga i mi u Gradu pokrećemo neko-liko novih projekata. Krenuli smo odjednoga poznatog europskog mod-ela, koji se provodi kod nas u Va-raždinskoj županiji. Želimo potaknutimlade ljude s područja Grada da sami

sebi stvore obvezu za studiranje, dauzmu kredit tako da ne moraju ovi-siti o roditeljima. Želimo svima kojistudraju izvan Grada, primarno uZagrebu, osigurati kredite nagodišnjoj razini od oko 30 tisuća kunaili mjesečno otprilike dvije i pol tisućekuna. Posebna pogodnost je to štoće Grad Dubrovnik svakome onomekoji položi godinu u cijelosti oprostitikamate. Uzmemo li u obzir da pro-sječno studiranje traje oko pet god-ina, to bi bilo oko 150 tisuća kuna.Želimo plaćati i troškove za srpanj ikolovoz kako bi studenti u jesenskomroku mogli položiti preostale ispite,tako da ne moraju raditi preko ljeta i

Društvo mora svima omoStudentski dom možda za tri

godine • Školovanje bez roditeljske pomoći

uz program kreditiranja

UNIDU

7

riskirati gubitak godine. Kredit se ot-

plaćuje tek onda kada se zaposli, što

može učiniti bilo gdje u svijetu. Ne

mora se vratiti u Dubrovniku, a za

otplatu bi se uzimalo tek 20 posto

od plaće. To je nešto što bi Hrvatska

trebala ponuditi svakome svome

mladom čovjek jer besplatno ško-

lovanje je iluzija. Ovaj bi model omo-

gućio školovanje i bez financijske

potpore obitelji.

U model kreditiranja nisu uklju-čeni studenti rođeni izvan Dubro-vnika. Je li razlog isključenosti ne-dostatak novca u gradskom prora-čunu ili regionalistička politika?Činjenica je da je prosjek koji trebazadovoljiti tek 2,0., što diskriminirastudente koji nisu s područja Grada,a imaju prosjek i od 5,0.

- Primarni razlog je što proračun

Grada Dubrovnika pune stanovnici

koji u njemu žive i zbog toga se kreće

a omogućiti obrazovanje

s dubrovačkim studentima. Među-

tim, cijenim da će biti relativno malo

zainteresiranih, jer smo vidjeli da u

Gradu interes postoji samo ukoliko

nešto poklonite. Nakon što vidimo

interes prve skupine, voljni smo

otvoriti još 10 do 15 stipendija za stu-

dente izvan Dubrovnika. Vidjet ćemo

trebaju li odraditi dio posla u Dub-

rovniku ili ne, no smatram da to nije

nužno. Svaki mladi građanin Repu-

blike Hrvatske koji pođe stvarati vani,

dobitak je za zajednicu.

Jednom prilikom ste rekli da inte-lektualna industrija u Dubrovnikuu proteklih 20 godina nije dovoljnorazvijena. Što ste pritom točnomislili?

- Dubrovnik može počivati jedino

na razvijanju intelektualnog kapitala,

jer cijena rada i proizvodnje roba

neusporediva je s cijenom na intele-

ktualnom tržištu.

Mogu li studenti Sveučilišta uDubrovniku uskoro opet očekivatiVaš posjet i predavanje?

Naravno da mogu. Samo ne želim

doći i održati predavanje na kojem

neće biti veći broj pitanja nego što

je studenata.

Petar Dukić

a omogućiti obrazovanjeProjekt financiranja

visokog školstvaGradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić i članica uprave Zagrebačke banke

Daniela Roguljić Novak potpisali su 31. svibnja Sporazum o poslovnoj suradnji,

te predstavili projekt financiranja visokog obrazovanja. Svim sadašnjim i

budućim studentima preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija u

Hrvatskoj i inozemstvu s prebivalištem na području Dubrovnika omogućit će se

najpovoljnije kredite čiju će kamatnu stopu u potpunosti subvencionirati Grad

Dubrovnik za vrijeme studiranja.

Po završetku školovanja Grad Dubrovnik subvencionirat će kamatnu stopu za

osobe koje su tijekom školovanja postigle izvrsne rezultate, deficitarna zvanja

i osobe slabijeg imovnog stanja. Studentima su dostupni krediti za plaćanje

školarine u maksimalnom iznosu od 20 tisuća eura, ovisno o iznosu školarine

konkretnog sveučilišta, te krediti za plaćanje troškova života koji se isplaćuju

mjesečno u iznosima od 70 do 700 eura.

Grad Dubrovnik bit će jamac, odnosno sudužnik svim osobama koje iz

opravdanih razloga to ne mogu sami osigurati. Ovakav model financiranja

obrazovanja pruža jednake šanse svim mladim ljudima, neovisno o trenutnom

imovnom stanju njihovih obitelji.

Projekt financiranjavisokog školstva

Petar Dukić i

Andro Vlahušić

Petar Dukić i

Andro Vlahušić

8

AKAD

EMSK

A Č

ETVR

T

Studenti Odjela za ekonomiju i poslovnu ekono-miju, u pratnji više asistentice dr. sc. Ivane Pavlić

i asistentice Ane Portolan, univ. spec. oec., u okvirukolegija „Ekonomika turizma“, „Turizam, razvoj i turi-stička politika“, bili su na raftingu na Cetini. Svake segodine radi znanstvenoga usavršavanja provodi te-renska nastava kako bi se bolje upoznala autohtonaturistička ponuda na temelju selektivnih turističkih oblika.

Zbog iznimnog zanimanja studenata za avanturisti-čki turizam, a radi boljega upoznavanja s mogu-

ćnostima njegova razvoja te formiranjem potražnje

Studenti na rafti

Rafting kako avanturizamAvanturistički turizam je vrsta turizma koja se odvija u

prirodnom okruženju. Avanturisti očekuju iskustvo susretas različitim razinama rizika, uzbuđenje i osobno testiranje.Rafting je jedna od vrsta avanturističkog turizma, a odnosise na spuštanje po, manje ili više, divljim rijekama ugumenom plovilu koje se naziva raft. Uz to što je sport irekreacija, rafting je i pokret za očuvanje rijeka i prirode.Taj oblik turizma prepoznali su turisti koji spadaju vrhueuropske i svjetske elite, a prezasićeni su skupim hotelima,izobiljem, otmjenošću, konferencijama, poslovnimvečerama, prigodnim zabavama i slično. Avanturističkiturizam i u Hrvatskoj i svijetu bilježi porast.

Studenti na raftiza spomenutim selektivnim oblicima turizma kao štosu poslovanje, daljnji razvojni planovi, državni poticaji,studenti su proveli jedan dan na raftingu na Cetini.Uz to, svrha terenske nastave je upoznavanje stude-nata s načinom valorizacije izvornih prirodnih ljepotai razvijanja turizma na načelima održivoga razvoja.

Start raftinga, koji je trajao nešto manje od tri sata,nalazi se 18 km uzvodno od Omiša u mjestu Pe-

nšićima, gdje su studenti, u ambijentu starih dalma-tinskih kuća, dobili potrebnu opremu te se opskrbilikacigama, sigurnosnim prslucima i neoprenskim odi-jelima. Zatim su sa svojim vodičima, skiperima, krenulido rijeke, gdje je započela nezaboravna avantura.Nakon ulaska u raftove iskusni su skiperi, na mirnijemdijelu rijeke, upoznali studente s mogućim opasno-stima. U prvom dijelu rijeke, gdje su lagani brzaci,skiperi su ih obučavali kako će svladati pojedine pre-preke, a u drugom dijelu, u kojemu se izmjenjuju pre-krasni brzaci i visoki kanjon, studenti su mogli iskušatiskokove u rijeku, „toplu“ svega 12ÚC. U zadnjemdijelu rijeke, prije dolaska do izletišta Radmanovemlinice, prolazi se kroz visoki kanjon „Tisne stine“,gdje je bio sniman film „Winnetou“.

AKAD

EMSK

A Č

ETVR

T

9

aftingu na Cetini

Krajina bogate povijestiCetina je i područje od velike povijesne i arheološke

vrijednosti. Na njenim padinama pravo je blago arheološkihnalazišta. Sjekire iz kamenoga doba, štitovi rimskih legio-nara, osobne stvari srednjovjekovnih težaka - sve to i mnogoviše pronalaze arheolozi u kršu i cetinskome mulju. Sve suto potvrde proteklom vremenu i o važnosti koju je za ljudeovoga kraja imala ova rijeka, još od prapovijesnog doba.Neolitski nalazi oružja, oruđa i uporabnih predmeta najstarijisu dokazi života u dolini rijeke Cetine. Poslije su tu svoj tragostavili ilirski Dalmati, Rimljani i, naposljetku Hrvati, kojise ovdje nastanjuju u 7. stoljeću. Po rijeci Cetini nazvano jei čitavo područje smješteno između planina Dinare,Kamešnice i Svilaje uz njen gornji tok - Cetinskom krajinom.

aftingu na Cetini

Kristalno čista Cetina, s čudesnim vodopadima, du-

bokim kanjonima, pitomim prašumama, skrovitim

pećinama, riječnim otocima, od kojih je najpoznatiji

„Otok ljubavi“, blagim brzacima i bajkovitim starim mli-

nicama oduševila je studente koji su proživjeli pravu

avanturu. Rafting je za studente Odjela za ekonomiju i

poslovnu ekonomiju bio iznimno edukativan pa su se

puni pozitivne energije i s nezaboravnim iskustvom,

vratili nastavku studija.

Terensku nastavu studenata Odjela za ekonomiju i

poslovnu ekonomiju u Međugorje i na Cetinu fina-

ncirao je Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku, pa je

ovo i prigoda za zahvalnost bivšoj predsjednici Valentini

Bulić i sadašnjemu predsjedniku Mihu Obradoviću.

Sandra Buratović

10

AKAD

EMSK

A Č

ETVR

T Terenska nastava

u Međugorju

Studenti Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, u pratnji

viših asistentica dr. sc. Ivane Pavlić, dr. sc. Doris Peručić i

asistentice Ane Portolan, univ. spec. oec., a u okviru kolegija

„Ekonomika turizma“, „Turizam, razvoj i turistička politika“ i

„Ponašanje potrošača“, posjetili su Međugorje.

Studenti su tako saznali mnoge pojedinosti o župi Međugorje

i o procesu naseljavanja i razvoju mjesta, a osobito je bilo

zanimljivo čuti kako se sagradila crkva sv. Jakova. Zbog lošeg

vremena nisu se popeli na Brdo Ukazanja, ali su s izrazitom

pozornošću slušali priču o šestero ljudi kojima se Gospa ukazala,

i kojima se i danas ukazuje, šaljući im poruke mira.

Uz to, posjetili su Herceg – etno selo Međugorje, hotelsko-

turistički kompleks koji je sagrađen prije nešto više od

godine dana. Etno selo, uz gastronomiju, nudi i organizaciju semi-

nara, kongresa i team-buildinga, a u tu svrhu izgrađeni su kon-

gresna dvorana i amfiteatar kao centar kulturnih zbivanja. Kom-

pleks čine i kapelica, vinarija i vinograd s autohtonim sortama

žilavke i blatine, te staje s domaćim životinjama i igralište za

djecu. Projekt etno sela upotpunit će se izgradnjom sportsko-

rekreacijskoga centra.

U okviru terenske nastave studenti su posjetili sirotište

„Majčino selo“, ustanovu za predškolski odgoj i socijalnu

skrb djece i mladeži, koja djeluje od 1993. godine, nastalu iz

potrebe da se prihvate djeca koja su izgubila dom i roditeljsku

skrb. „Majčino selo“ sagradili su i održavaju hodočasnici i dob-

ročinitelji iz cijeloga svijeta. Također, obišli su i komunu „Ce-

nacolo“, osnovanu 1983. godine u Italiji. Danas u svijetu ima oko

60 takvih kuća u kojima se pomaže ovisnicima da nađu svjetlo u

tami. Smatra se da je za izlječenje potrebno od tri do pet godina,

a trenutačno se u muškoj kući nalazi 80 osoba, dok ih je u ženskoj

oko 40.

Sve je dirnula priča dvojice mladića o njihovu životnom putu,

o načinu kako su iz svijeta ovisnosti prešli u svijet vjere i

zajedništva. To je bilo osobito poučno za studente koji slušaju

kolegij “Ponašanje potrošača“ jer im je upravo jedna od tema

predavanja način kako se formiraju osobnosti. Studenti su iskazali

oduševljenje organiziranom terenskom nastavom, i posebno su

istaknuli neposrednu uspješnost njezinoga edukativnog posti-

gnuća, nadopunjenoga i moralno i duhovno.

Sandra Buratović

Terenska nastava

u Međugorju

AKAD

EMSK

A Č

ETVR

T

11

MARKO POTREBICA, RAVNATELJ STUDENTSKOG CENTRAS

TU

DEN

TS

KI C

EN

TA

R

Završila je nastava u još jednoj akademskoj godini, a studenti

se u četiri ljetna mjeseca mogu posvetiti sezonskim pos-

lovima. Ravnatelj Studenstkog Centra Marko Potrebica poziva

zainteresirane da pretraže ponuđene poslove, kojih je sve više

ususret sezoni, te pronađu posao po vlastitoj mjeri. Kako bi se

olakšalo posredovanje u zapošljavanju, nedavno je unaprijeđena

i internetska stranica Studentskog centra, čime je studentima

omogućen internetski pristup ponudi poslova i smještaja, te

pregled vlastitih studentskih ugovora ako su već radili preko

Studentskog centra.

Jeste li zadovoljni ovogodišnjom ponudom poslova u odnosuprema prošlogodišnjoj?

- Na temelju dosadašnjih analiza može se zapaziti da je u prva

četiri mjeseca ove godine deset posto lošija ponuda u odnosu na

godinu prije. Ipak, ovih se dana povećava, budući da su poslodavci

skloniji tražiti zaposlenike u sezonskom razdoblju.

Nude li se studentima poslovi u okviru njihove profesije ili suuglavnom vezani za turizam?

- Studenti turizma imaju veliku sreću jer je većina poslova

upravo u njihovoj struci. Moram reći da su vrlo rijetke ponude za

poslove u drugim područjima, osobito u području medija.

Jeste li do sada imali oglase poslodavaca koji su tražili za-poslenike za rad u lokalnim medijima?

- Nažalost, ne. Bilo je nekoliko oglasa, no oni nisu bili izravno

vezani za medijsku profesiju, nego su bili više za neke pomoćne

poslove u medijima.

Štiti li Studentski centar studente od preniskih plaća izlouporaba?

- Studentski Centar ima cjenik studentskih radnih satnica za

različite poslove tako da poslodavci mogu uvijek platiti više

nego što stoji u cjeniku, ali nikada manje. Naravno da postoje

primjeri u kojima studenti pristaju na manju plaću iz osobnih

razloga pa na ugovoru piše jedna satnica, a u stvarnosti je druga.

Kolike su prosječne satnice studenata?- Najčešća satnica je 20 kn, no neke znaju ići i do 18 kn.

Naravno, sve to ovisi o vrsti posla koji se obavlja. Studenti inače

biraju poslove, poput čuvara, cateringa i slično, a studentice

uglavnom prihvaćaju posao hostese.

Koliko je za studente korisna nova internetska stranicaStudentskog centra?

- Ona je upravo i zamišljena da bude od velike koristi studenti-

ma, da jednostavnim pristupom internetu imaju pregled ponudi

poslova, smještaja i svojih dosadašnjih ugovora. Stoga nam je

najbitnije stalno je ažurirati kako bi naši studenti imali što svježije

informacije. Ako bi podaci bili zastarjeli, ovakva bi stranica

izgubila svoju svrhu.

Kolika su studenti zainteresirani za rad preko Studentskog centra?- Prema našim podatcima u ovoj je godini su radila ukupno

422 studenta, ali očekujemo porast u sljedećem vremenu jer je

studentima jako teško raditi i studirati u isto vrijeme, pa će

sigurno po završetku semestra imati više vremena za posao.

Samo prošle godine radilo je ukupno 1714 studenata.

Tanja Džido

Više poslova u sezoniViše poslova u sezoni

STU

DEN

TS

KI C

EN

TA

R

12

STUDENTI

PRVI ŠKOLSKI BROD UPLOVIO U MATIČNU LUKU DUBROVNIK

Podizanjem zastave sv Vlaha, uz himnu dubrovačkog parca 7

travnja, završena je svečanost uplovljavanja školskog broda

„Kraljica mora“ u matičnu luku Dubrovnik. „Nakon 102 godine

dobili smo prvi hrvatski školski brod“, tom prilikom kazao je

državni tajnik za more Mario Babić. Vrijednost broda je oko 37

milijuna kuna, kapacitet mu je 28 učenika ili studenata, 4 pro-

fesora te 7 članova posade. Naručilo ga je Ministarstvo mora,

prometa i infrastrukture, a idejni projekt izradio je Brodarski institut

iz Zagreba. Brod je građen u velolučkom brodogradilištu Mont-

montaža - Greben, a kumovala mu je i dala ime premijerka Jadranka

Kosor. Tijekom prvog uplovljenja “Kraljice mora” u svoju luku upisa

- Dubrovnik, studenti Pomorskog odjela, u pratnji svojih nastavnika,

obavili su prvu praktičnu plovidbu ovim novim školskim brodom.

Brod je predan pomorcima na praktičnu obuku, budućim ča-

snicima trgovačke i ratne mornarice, koji se školuju na faku-

ltetima i školama, a u skladu sa zahtjevima Međunarodne kon-

vencije o standardima izobrazbe pomoraca. Dug je 35 m, preko

vodene linije 28 m plus baštun, oplata je od čelika, a ima dva

jedra visoka 36 metara i

ukupno 11 jarbola. Dva

su pogonska motora, koja

mu daju brzinu od 11 milja

na sat, dok sa punim

jedrima plovi 6-7 milja na

sat - pojasnio je prvi ča-

snik palube na brodu

Marin Mustać.

-Kabine su osmišljene za troje učenika ili studenta, svaka kabina

ima svoj sanitarni čvor, blagaonica može služiti i kao učionica, a

strojarnica je tako pregledna da se može vidjeti ono što je

najosnovnije za pogon broda. Brod bi po dalmatinskim gradovima

boravio ovisno o broju učenika i studenata po pomorskim ško-

lama i fakultetima. - kazao je ravnatelj Pomorsko-tehničke škole

Tomislav Vitković. Studenti Pomorskog odjela, u pratnji svojih

nastavnika, obavili su prvu praktičnu plovidbu ovim novim

školskim brodom.

Dobro more novom školskom brodu poželjeli su državni tajnik

za more kapetan Mario Babić, župan dubrovačko-neretvanski

Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić,

prorektorica za nastavu Sveučilišta u Dubrovniku Vesna Vrtiprah

i ravnatelj Pomorsko-tehničke škole Tomislav Vitković. Zapo-

vjedniku broda kapetanu Krešimiru Bosancu uručili su i prigodne

darove - voštanu karaku Tončija Jonjića, kip Svetog Vlaha kipara

Iva Biočine, brončani odljev grba Grada Dubrovnika, zastavu

Svetog Vlaha i kristalni grb Dubrovačko - neretvanske županije.

Katarina Lučić

Zaplovila“Kraljicamora”

Zaplovila“Kraljicamora”

STUDENTI

13

ŽELJKA OPAČAK, AUTORICA POBJEDNIČKOG EPITAFASTUDENTI

Studentica treće godine Medija i kulturedruštva Željka Opačak pobjednica je

natječaja za najbolje rješenje natpisa naspomen-ploči na Spomen-obilježju u Man-daljeni u Župi dubrovačkoj. Od 55 pristig-lih prijedloga na anonimnom natječajuPovjerenstvo je izabralo natpis „I dok menema, Hrvatskoj sam odan. Ja tebi sanjammir, ti živi moj san.“ Studentica iz Vrgorca,više je od deset godina radila na RadijuBiokovo prije nego što je odlučila studiratina dubrovačkom Sveučilištu. Za pobjedni-čki epitaf nagrađena je novčano u iznosu

Važna je poruka miraod pet tisuća kuna.

Kako ste se odlučili prijaviti na na-tječaj?

- U okviru radionice Pisanje za tjednike ičasopise, koju je vodio profesor ĐorđeObradović, kao dio domaće zadaće trebalismo se prijaviti na natječaj. Pisanje apeladio je nastavnoga programa iz toga kolegija,pa je profesor Obradović smatrao da bismo,kao studenti koji se obrazuju u tom području,mogli postići zapažene rezultate. Smatramda je ova nagrada podjednako priznanjenjegovoj upornosti i strpljivosti kao što je imojemu studentskom radu.

Što vas je inspiriralo za pobjedničkestihove?

Čim nam je profesor Obradović rekao očemu je riječ, osjetila sam što ću napisati.Natječaj je imao neke predispozicije kojeje trebalo zadovoljiti, broj riječi koji se nijesmio premašiti, trebala se spomenuti iHrvatska država, tako da sam na krajumisao preoblikovala u stihove. Mnogi sume znali upitati kako se osjećam što ćebaš moji stihovi biti uklesani na spomenik,ali tu nisam važna ja. Od onoga što piše,mislim da je važnija poruka mira, tko god

da je napisao.

Na samom ste kraju preddiplomskogastudija za koji ste se odlučili nakondogogodišnje karijere na radiju. Koliko jestudij zadovoljio vaša očekivanja?

- Uz praktični rad za koje je ovaj studijizvrsna priprema, bilo da se radi o radiju,televiziji, novinama ili odnosima s javnošću,za daljnji napredak i uspjeh u životu obrazo-vanje je ključno. Studirajući Medije obo-gatila sam se novim znanjima i vještinama,i vrijedilo je truda. Ako ni zbog čega drugog,onda zbog vrhunskih profesora i mladih ljudikoje sam upoznala. Veselim se našemuzajedničkom uspjehu i susretu u nekimdrugim, profesionalnim sferama života.

Kako namjeravate potrošiti novčanunagradu za pobjednički epitaf?

- Blagoslovljena sam dobrim prijateljimakoji su u meni probudili ljubav premaputovanjima. Nije važno jesu li to obližnjamjesta ili egzotične destinacije; divno jeputovati, upoznavati nove ljude, kulture,krajeve. Prije nego sam primila vijest o na-gradi, u srcu sam se poželjela vratiti najedno mjesto, zato je ovaj lijepi novčanipoklon već spreman za novo putovanje.

Važna je poruka mira

Željka Opaček inačelnik OpćineŽupa dubrovača

Silvio Nardelli

Željka Opaček inačelnik OpćineŽupa dubrovača

Silvio Nardelli

STUDENTI

14

STUDENTI

Studentska Klapa Kaše nastupila je na Drugom susretumješovitih klapa u Zagrebu 21. svibnja u Koncertnoj dvorani

Vatroslava Lisinskog. Mnogobrojnu publiku posebno su odu-ševili izvedbom pjesme „Pjesma Dubrovniku“, koju je napisaovoditelj klape Vicko Dragojević, te napjevom „Mare moja, mojuzorje“ u obradi Dinka Fioa.

Susret u Zagrebu bio je u čast Fioi koji gaji vrlo lijepe uspo-mene na Dubrovnik u kojem je završio školu, a gdje je neko

vrijeme živio i radio. Susret je organizirala klapa „Prvi kominSnježanin“, a gostovale su klape „Kaše“ iz Dubrovnika, „SedamKaštela“ iz Kaštela, „Gajetu“ iz Zagreba, „Sveti Florijan“ iz Žrno-vnice i „Pročulić“ iz Smokvice.

Klapa „Kaše“ osnovana je krajem 2006. sa željom održavanjadubrovačke tradicije pjevanja. Bez velikoga prethodnog

iskustva, uporan i konstantan rad rezultirao je današnjimuspjesima. Osim redovitih nastupa na Sveučilištu u Dubrovniku,nastupili su i u Blatu na Korčuli na 29. Festivalu klapa Dubrova-čko-neretvanske županije kao i na festivalu klapa „Opet odipjesma živi“ u Slanom. Članovi Klape Kaše su Nera Kosjerina,Matej Trpin, Antonio Memunić, Alen Roki, Matko Saltarić, AnteTolja, Hrvoje Čikato, Vicko Dragojević i Tomislav Grković.Magdalena Džono

STUDENTSKA KLAPA KAŠE U LISINSKOM

PjesmaDubrovnikuPjesma

Dubrovniku

DRUGI PO REDU SEMINAR STUDENTSKIH RADIJA

Dubrovački sveučilišni radio UNIDU bio je domaćin drugogpo redu seminara studentskih radija u Hrvatskoj pod nazi-

vom Hear.me, održanog na Sveučilištu u Dubrovniku, 7. i 8.svibnja. Uz domaćine, sudjelovali su studenti s Radio Studenta,

HEAR.ME u DuHEAR.ME u Du

STUDENTI

15

H RADIJA

E u DubrovnikuRadija ETFOS i Radija Stop FM. Suradnja grupa studenata iz

Zagreba, Osijeka, Splita i Dubrovnika, povezanih u Studentsku

radijsku mrežu, nastavljena je uz podršku Sveučilišta u Dubro-

vniku, Studentskog zbora i Studentskog centra Dubrovnik.

Na seminaru je šira javnost upoznata s raznim temama oko

fukcioniranja studentskih radija, a predstavljeni su i studiji

sudionika seminara. Tijekom dvodnevnog skupa, održano je niz

radionica na kojima su prisustvovali svi koji su se željeli okušati

u izradi radijskih jinglova i internetskih sadržaja te pisanja vijesti

za radio. Mr.sc. Zdravko Kedžo, održao je uvodno predavanje o

medijskoj regulativi, na samom otvaranju skupa te najavio

mogućnost skorog dobivanja koncesije za emitiranje programa

Radija UNIDU na užem području grada.

U studenom prošle godine, studenti s Radija Stop FM, u Splitu

su premijerno okupili predstavnike studentskih radija s

Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, s Odjela za komuniko-

logiju iz Dubrovnika te Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje iz Splita, a na ovogodišnjem seminaru pridružili su

im se i studenti s Elektrotehničkog fakulteta iz Osijeka, koji su

ove godine pokrenuli studentski radio ETFOS.

Studenti su tijekom dvodnevnog druženja razmijenili postojeća

i stekli nova iskustva, od novinarskog do tehničkog

ostvarivanja programa na studentskim radijskim postajama. Svi

su sudionici gostovali u programu Radija UNIDU te time, za

uspomenu, i tonski zabilježili najzanimljivije trenutke. Suradnja

se nastavlja u Studentskoj radijskoj mreži, a idući seminar

Hear.me najavljen je za mjesec studeni u Zagrebu.

Alen Roki

E u Dubrovniku

16

Zemlja zov

Globalno zatopljenje nastaje s porastom udjela stakle-ničkih plinova koji zadržavaju toplinu na zemlji, uz-

rokovanih najvećim dijelom izgaranjem fosilnih goriva. Beznjih bi Zemlja bila hladan planet bez uvjeta za življenje.

Dvije trećine Sunčevih zraka planet upija, a jednu re-flektira natrag prema svemiru. Najbolje je mogu re-

flektirati bijele površine, snijeg i led. Na Antartici se 2002.ledeni greben Larsen B, površine približno jednake površiniLuksemburga, raspao za samo nekoliko tjedana.

Stanovnici Aljaske, Inuiti su potkraj 2004. od Međuameričkog odbora za ljudska prava zatražili reakciju

zbog štete koju je njihovoj kulturi nanijelo globalno zatopljenje.Uz prorjeđivanje životinjskih vrsta koje su im tradicionalniizvori prehrane, tamo je već sad više od 15 kuća nestalo umoru, a planira se premještanje cijeloga grada.

Prema podacima agencije Ujedinjenih naroda za pomoćizbjeglicama, UNHCR, u svijetu je 2002. godine bilo 24

milijuna okolišnih migranata, a ove godine predviđa sedvostruko veća brojka. Nakon 2050. pretpostavlja se da bi700 milijuna ljudi moralo emigrirati zbog narušavanjaokoliša.

Znanstvenici ističu tri moguće situacije koje bi učinilevelik preokret u svjetskoj klimi i izazvale strašne pos-

ljedice, usporavanje ili nestanak Golfske struje, nestanakamazonskih prašuma, te oslobađanje plinskih hidrata smorskoga dna

Sve su češće ekstremne klimatske promjene poput ura-gana. Tako je uragan Mitch 1998. opustošio Karibe us-

mrtivši 10 tisuća ljudi, dok je tri milijuna učinio beskućni-cima.

IN M

ED

IAS

RES

IN M

ED

IAS

RES

GLOBALNO ZATOPLJENJE, GLOBALNO UPOZORENJE

Problem čitavog čovječanstva, koje živi na planetu Zemljiglobalno je zatopljenje, a sve očitije klimatske promjenekao posljedica, pokazuju kako ono u velikoj mjeri ne živi

u skladu s prirodom, već uporno, drsko i pogubno djeluje protivnje, uzevši pritom prevelikoga maha. Čovjek se našao u desetljeću

kada je više nego ikada prije svjestan problema koji je već de-

setljećima unazad tinjao i rasplamsavao se. Svijet se od polovi-

ce 19. stoljeća u mnogočemu promijenio. Razvoj industrije i de-

mografska eksplozija doveli su i do ekoloških problema. Znatno

povećanje stakleničkih plinova, prvenstveno ugljikova dioksida,

uzrokuje onečišćenje i globalno zatopljenje.

Ne poduzme li se išta, temperatura bi se mogla do kraja stoljeća

povisiti za čak 6,4 posto, prema prognozama stručnjaka. To bi

moglo dovesti do klimatskih promjena koje bi poremetile čitav

ekosustav. Neke od posljedica bile bi topljenje ledenjaka i dizanje

razine mora, čime bi otočne države i područja poput Floride i Maldiva

potpuno nestali, zatim ekstremni događaji kao što su oluje ili valovi

vrućina bili bi sve učestaliji, a širile bi se pustinje. Time bi se

ugrozio uzgoj poljoprivrednih vrsta, što bi u konačnici dovelo i do

nestašice hrane. Usred svih navedenih okolnosti čovjeku bi prijetile

velike migracije, a ni brojne biljne i životinjske vrste ne bi mogle

opstati. Najgore je što bi zatopljenje tada bilo sve brže. Možda je

pisanje u kondicionalu o posljedicama već sada zakašnjelo.

Zakoni pogoduju suprotnim interesima

Upozorenja svjetskih stručnjaka i znanstvenika sve su češća,

a raste i dio osviještene javnosti. Tomu je pridonijela Konferencija

u Kopenhagenu i ono što joj je prethodilo i što je uslijedilo nakon

nje. Prije samog početka, priznati dnevni list „Guardian” pozvao

je još 50 poznatih novina širom svijeta da mu se pridruže u

objavljivanju identičnog uvodnika posvećenog prijekoj potrebi

održavanja Konferencije i donošenja pravno obvezujućih odluka

koje su presudne za spas Zemlje. Time se željelo na agendu

postaviti ovaj problem ne bi li osvijestili javnost, a vodeće politi-

čare prisililo da donesu konačna rješenja, a ne tek politikantstvom

zasićene rasprave.

JESTE LI ZNALI?

O klimatskim promjenama sve su glasniji znanstvenici i

aktivisti • Konferencija u Kopenhagenu kao potpuni promašaj • Političari

svijeta nedostatno reagiraju te štite interese moći

Zemlja zov

17

zove upomoćUsprkos svim upozorenjima, nemoguće je ne primijetiti tro-

most međunarodnog političkog aparata kada je potrebno pro-mptno donijeti odluke koje će, dugoročno gledano, imati za ciljspas čovječanstva, ali bi kratkoročno mogle oslabiti svjetskogospodarstvo i financijski sektor. Prema nepisanom zakonu, alii zdravorazumskoj logici, neprofitabilne i samim time, za dio ja-vnosti, nepopularne odluke se ne donose. Uznemirujućim či-njenicama znanstvenici upozoravaju javnost, barem onu osvij-eštenu, koja prosvjedima pokazuje nezadovoljstvo, zabrinutost inužnost donošenja hitnoga rješenja. S druge strane, krug politi-čara ili ne vidi, ili ne čuje, ili ne govori ono što misli.

Najveći onečišćivači ignoriraju odgovornostProtokol iz Kyota na Konferenciji iz 1997. obvezuje sudionike na

postupno smanjenje emisije stakleničkih plinova u sljedećih desetgodina, za jedan do osam posto. Iako je Protokol stupio na snagu2005., još ga uvijek nisu ratificirale SAD, Australija, Monako iLihtenštajn. Gledajući pojedinačno, pomak je vidljiv, međutimProtokol je više puta kritiziran kao nepravedan i neučinkovit.Postavlja se logično pitanje imaju li odredbe smisla ako sporazumnije ratificirao SAD koje su među najvećim onečišćivačimaatmosfere. S obzirom na to da Protokol istječe 2012., u prosincuprošle godine održana je dvotjedna Konferecija u Kopenhagenu sciljem da se donese pravno obvezujući sporazum o očuvanju klime.Obilježila su je velika očekivanja, početna nada, masovni prosvjediaktivista i potpuni neuspjeh jer nikakav sporazum nije donesen.

Bio je to susret predstavnika različitih skupina društva oku-pljenih oko jednoga zajedničkog problema - spasiti svijet. Zna-nstvenici su iznosili uznemirujuće činjenice i predviđanja, ape-lirajući na čovječanstvu i svjetsko političkom vodstvo da hitnodonesu promjene u odnosu prema okolišu, što zahtijeva angažmanpojedinca, ali i države. Zagovaraju i okretanje zelenoj ekonomiji,proizvodnji koja uključuje očuvanje okoliša, što je potpun zaokretu karakteru gospodarstva kakvoga danas poznajemo. Zajedničkije nazivnik A New Green Deal, ili najjednostavnije rečeno ulaganjeu zelenu ekonomiju koja bi izvukla svijet iz gospodarske,financijske i ekološke krize u kojoj se nalazi.

Aktivisti kao manjina osviještenihNa spoznajama znanstvenika profilirala se skupina aktivista

za zaštitu okoliša. Ogorčeni, nestrpljivi, zabrinuti i osviještenioformili su snažnu skupinu za pritisak sviše od 100 tisuća pros-vjednika. Zapamćena će ostati i agresija policije i privođenjeaktivista samo zato jer su uživali svoje legitimno pravo izra-žavanja mišljenja i svojevrsnog demokratskog participiranja isudjelovanja u odlučivanju.

Uz znanstvenike i aktiviste, za rješenje problema potrebni su onikoji donose odluke - svjetski politički vrh. Siromašne države okrivljujubogate ili razvijene za današnje stanje, posebice one koje će prveosjetiti klimatske promjene. Zemlje u razvoju ne žele olako prihvatitizaokret jer bi time i njihov gospodarski rast stagnirao. Bogate države

Na svjetskoj i europskoj razini u posljednjih 50 godinasklopljeno je više od 20 međunarodnih sporazuma o zaštitiokoliša. Međutim, tijekom devedesetih vapaj opravdanouznemirenih stručnjaka i osviještene javnosti sve je glasnijiu nastojanjima da kapitalističku manjinu udruženu smoćnicima iz različitih političkih krugova zaustave u go-milanju bogatstva na uštrb prirode i opstanka u budućnosti.(Tim Flannery: „Gospodari vremena, povijest i utjecaj kli-matskih promjena na budućnost”)

pak, „moralnu” odgovornost osjećaju samo prema industrijskimlobijima, čiji su interesi u suprotnosti s očuvanjem prirode.

Čini se da jedan zajednički interes nije bio dovoljno jak da premostimnoštvo različitih pojedinačnih interesa, gospodarskih, političkihi nacionalnih. Niti jedan pravno obvezujući sporazum nije donesenpa se može konstatirati gorka istina da je Konferencija u Kopen-hagenu bila potpun neuspjeh. Čovjek je svjestan neobičnih i uče-stalih vremenskih pojava koje pokazuju da se nešto u prirodi mijenja.Šalje li to Zemlja prosvjednu notu ili poziv upomoć? Istovremenopredviđanja stručnjaka i Konferencija u Kopenhagenu, koja jepokazala da donošenje sporazuma za spas klime još uvijek nijemoguće, ne ostavljaju previše prostora za optimizam.

Franica Radić

zove upomoć

18

STUDENTI O MENZAMA U DUBROVNIKUANKETA

ANKETA

Izbor hrane iblizina najvažniji

„Marija Drobac, studentica na Odjelu zakomunikologiju:U „Rivi“ mi najviše odgovara izvrstanizbor hrane i atmosfera, zato tamonajviše i idem. Ponekad pođem i u„Bokar“ jer je blizu fakulteta.“

Marija Bradvicastudentica na Odjeluza ekonomiju iposlovnu ekonmiju:„Najviše idem u„Bokar“ jer imanajbolju hranu, vrloje uredno i čisto, a iblizu je fakulteta. U„Rivu“ idem ponekadsamo radiatmosfere.“

Florian Matić, ACMT:„Najbolji je „Bokar“ jernudi velik izbor hrane,dobiju se veće porcije ibolji izbor priloga.„Riva“ nije baš čista, a„Maestoso“ jepredaleko“.

Anketirala: Andrijana Đođo

Snimio: Vedran Jerinić

Antonio Dujmović, student na Odjelu zaprimijenjeno računarstvo:„Zadovoljan sam menzama „Bokar“ i „Riva“, a„Maestoso“ mi je predaleko i ima malen izborhrane. „Bokar“ ima odličan izbor hrane zaručak, dok „Riva“ nudi bolje večere iatmosfera je domaća.“

Izbor hrane iblizina najvažniji

19

STUDENTI

STUDENTI

MARIN KRALJEVIĆ NA STUDENTSKOJ RAZMJENI U GRAZU

Student treće godine Menadžmenta na Odjela za ekonomiju i

poslovnu ekonomiju Marin Kraljević, preko Erasmus progra-ma za mobilnost studenata u ljetnom semestru akademske

godine 2009/2010., boravi u Austriji na Sveučilištu Karl FranzensUniversität Graz.

Kako ste se odlučili za studiranje u inozemstvu putem Erasmusprograma?

- Odluka o studiranju u inozemstvu pala je, skoro pa slučajno, iakosam relativno dugo razmišljao poći ili ne. Vaganje dobrih i lošihstrana samo mi je stvorilo još veću konfuziju, pa sam rekao sebi -idem. Bitno je spomenuti da su mi uvelike pomogla iskustva kolegakoji su proveli semestar u inozemstvu prošle akademske godine.

Zašto baš Graz?- Pitanje koje svi pitaju. Ne znam, ali dobro sam izabrao, što je

najvažnije.Kakvi su vaši prvi dojmovi o Sveučilištu Karl Franzens Universität

Graz?- Prvi su se dojmovi kasnije potvrdili ispravnima, a o svemu

mogu govoriti u “superlativim”. Uvijek imamo sliku kako bi neštotrebalo izgledati. Ako ste ikada zamišljali kako bi trebalo izgledatisavršeno sveučilište, trebate vidjeti Uni Graz.

Je li se bilo teško prilagoditi?- Iako sam očekivao suprotno, prilagodba je prošla savršeno. Na

Sveučilištu, ali i u Grazu kao gradu, skoro sve je podređeno stude-ntima. Na početku semestra tu je sva sila interkulturalnih skupova,upoznavanja sa Sveučilištem, registracija i slična događanja koja zazadatak imaju upravo što bezbolniju prilagodbu.

Jeste li smješteni u kampusu ili u privatnom smještaju?Živim u stanu zajedno s kolegicom, što je svakako bolja opcija od

smještaja u domu. Iako sam imao priliku posjetiti skoro sve domoveu Grazu, i moram reći da ih ima od prosječnih do apsolutno savršenih.Uglavnom, za domove se može reći da vrijedi ona „Koliko para,toliko muzike”.

Razlikuje li se njihov nastavni program od onoga na Odjelu zaekonomiju i poslovnu ekonomiju ili su slični?

Ekonomija je ekonomija. U tom smislu nema smisla govoriti oznatnim razlikama. Možda bi bolje pitanje bilo kako se provodi nastavniprogram? E tu bih već imao o čemu pričati. Pozitivno, naravno.

Koje su konkretne razlike u provedbi programa?- Provedba nastavnoga programa maksimalno je tehnološki

podržana, što znači on-line raspored sa svim “live” obavijestimaputem e-maila i sms poruka. Važno je i infrastruktura, zgrade,pomagala, ali taj je aspekt poprilično dobar i na našem Sveučilištu.

Neprocjenjivo iskustvo

Postoje studentske udruge koje apsolutno dopunjuju samo Sve-učilište u njegovu radu, kako nastavnom, tako i izvannastavnom.

Postoji li nešto što biste posebno istaknuli kao nedostatak upogledu Erasmus Programa i sveučilišta Karl Franzens UniversitätGraz ?

Ne postoji apsolutno ništa! Uni Graz je provođenje Erasmusa, kaoi drugih programa mobilnosti doveo, usuđujem se reći, do savrše-nstva. Međunarodna suradnja im je jako bitna i zaista su učinili sveda se osjećam kao ravnopravan dio njihove akademske zajednice.

Kakav je Graz kao studentski grad u pogledu sadržaja? Kakav jenoćni život i zabava?

Graz s oko 50 tisuća studenata možemo nazvati pravim studentskimgradom. A u skladu s tom činjenicom, ponuda sadržaja je bogata iraznovrsna. Možete birati od kazališta i opere, šetnji parkom, kaveuz rijeku, pa sve do noćnih izlazaka u diskoteke, kojih ovdje nemanjka. A što se tiče noćnoga života i zabave, samo samo ću opetponoviti - 50 tisuća studenata!

Biste li htjeli upisati diplomski studij odnosno magisterij negdjeu inozemstvu?

- Nakon ovoga iskustva, svakako. Ali, to nije jednostavno kakoizgleda. Puno je prepreka za samostalno upisivanje magisterija.Ukoliko imate podršku matičnog Sveučilišta ili se prijavljujete naneki program mobilnosti, stvari su puno jednostavnije i lakše.

Trenutno ste u Austriji. Gledajući iz te perspektive, vrijedi li i zaVas ona popularna izreka „kod kuće je najbolje”?

- Ova popularna izreka spada u sferu stereotipa, kojih u Hrvatskoj,nažalost ima na pretek. Studiranje u inozemstvu razbija stereotipe iotvara nove vidike. Tako da ova izreka definitivno pada u vodu.

Nedostaje li Vam Dubrovnik, obitelj i prijatelji?Volim Dubrovnik, ali ruku na srce, ne nedostaje mi. Barem ne za

sada. Obitelj mi nedostaje, ali to je u granicama normalnog. A što seprijatelja tiče, upoznao sam hrpu novih ljudi, stvorio nova prijateljstva,ali stari prijatelji su stari prijatelji.

Što planirate u budućnosti nakon što završite obrazovanje i misliteli da Vam je u tom smislu ovo bilo korisno iskustvo?

- Oženiti se. Šalu na stranu, ovo iskustvo je neprocjenjivo u pravomsmislu te riječi. Mnogo je osobina i vještina kojima ovakvo što možepomoći da postanu bolje. Od usavršavanja jezika, shvaćanja različitosti,upoznavanja novih kultura, preko stjecanja novih znanja, pa sve doostvarivanja prijateljstava. Znači, apsolutno korisno i primjenjivo.

Neprocjenjivo iskustvo

Marin KraljevićMarin Kraljević

20

STU

DEN

TS

KA

PU

TO

VA

NJA

DUBROVAČKI STUDENTI U BARCELONIS

TU

DEN

TS

KA

PU

TO

VA

NJA Praktična nastava španjolskog

jezika • Grad u kojega se

posjetitelj poželi vratiti

Dubrovački studenti naSveučilištu u Barceloni

Dubrovački studenti naSveučilištu u Barceloni

Posjet redakciji dnevne novine La VanguardiaPosjet redakciji dnevne novine La VanguardiaJoško Gverović i Vinko Pešice nautakmici klubova Barcelona i Xerez

Joško Gverović i Vinko Pešice nautakmici klubova Barcelona i Xerez

Kada se nešto dovoljno želi, tada se cijeli svijet uroti da se to iostvari. Da je to stvarno istina uvjerili su se studenti kolegija

„Španjolski jezik“ Odjela za komunikologiju. Na jednom odpredavanja poželjeli su posjetiti Španjolsku kako bi upoznali kulturui običaje te okušali komunikacijske sposobnosti na stranome jeziku.Ideja je rođena. Naizgled puko maštanje, kroz vlastitu organizacijupostalo je stvarnost. Usprkos erupciji vulkana na Islandu koji jeobustavio zračni promet nad Europom, studenti su s profesoricomDanielom Falkoni Mjehović boravili u Barceloni od 20. do 25.travnja. Svakodnevnom komunikacijom na španjolskom jeziku,kao i posjetima Sveučilištu u Barceloni i medijskoj kući La Vangu-

ardia, uspješno su spojili ugodno s korisnim.Već na prvi pogled mediteranska metropola i glavni grad

pokrajine Katalonije oduševljava impresivnom arhitekturom. Zanajljepše građevine Barcelone zaslužan je poznati arhitekt Anto-nio Gaudí. Grad je to koji nikada ne spava. Do ranih jutarnjih satizvuk glazbe i miris hrane iz brojnih restorana, klubova, ili tako-zvanih „tapas barova“, tipičan su pokazatelj španjoskoga stilaživota. Narod je to koji živi „kasno“, a najbolji je pokazateljčinjenica kako se radna mjesta i trgovine ne otvaraju prije devetili deset sati ujutro.

Gaudijeva remek djelaMeđu najvećim turističkim atrakcijama Barcelone su veli-

čanstvena arhitektonska i dizajnerska djela katalonskoga arhite-kta Antonia Gaudía. Diljem svijeta poznat je po svojem osebujnomi orginalnom stilu. Inspiraciju je pronalazio u prirodi, a od ranihpočetaka dizajnirao je drugačije od svojih suvremenika. Zaobljenekamene strukture, savijene željezne konstrukcije, mozaici odkomadića razlomljenih raznobojnih pločica, prepoznatljiv je Ga-udijev stil. Dubrovački studenti posjetili su najpoznatije

ŠpanjolsŠpanjols

građevine, katedralu Sagrada Família, Park Guell, te kuće Casa

Batllo i Casa Milá (La Perdera).

Katedrala Sagrada Família zasigurno je najveće remek djelokatalonskoga kreativnog genija. Gradnja je započeta davne 1882.,a neće biti gotova u skoroj budućnosti, s obzirom da je odzamišljenih 18 tornjeva prema Gaudijevu nacrtu, do danasizgrađeno njih tek osam. Građevina Casa Batlló, tipični je primjerGaudíjeve arhitekture, a stanovnici Barcelone nazivaju jeManzana de la discordia (jabuka nesklada). Mnoštvo nepravilnihoblika, fasada prekrivena mozaicima od polomljenih keramičkihpločica, krov koji podsjeća na leđa zmaja - u tom čitavomneskladu odišu nevjerojatnim skladom. U blizini je i Casa Mila,koja se doima kao da i nema ravnih, pravih linija. Obline i krivinezidova sagrađene su od prirodnoga kamena, dok je krov prekrivenbijelim pločicama, ovalan i valovit, a izgleda kao nakupina snijega.

Na glavnom ulazu Parku Guell koji se nalazi na brdašcu El

Carmel, nalazi se višebojna mozaična fontana u obliku zmaja,dok je središnji dio golema terasa, okružena najdužom klupom uobliku morske zmije, anatomski projektiranom po jednom odradnika, u koju su također utisnuti Gaudijevi mozaici. Iz parka sepruža pogled na Barcelonu, vidno najveću i prepoznatljivugrađevinu katedralu Sagradu Familia i brdo Montjuic u daljini. Zapotpuni panoramski doživljaj Barcelone, studenti su se žičarom

popeli na Montjuic, odakle se pruža pogled na luku. Slavni arhitektkoji je zadužio Barcelonu, život je završio tragično. Nakon što gaje pregazio tramvaj, zbog lošeg izgleda, prašnjavoga radnogodijela i praznih džepova, taksisti su ga odbili voziti u bolnicu.Nitko nije prepoznao najslavnijega arhitekta Barcelone, a umroje nakon dva dana u bolnici za siromašne.

Posjet medijskoj kući La VanguardiaTerenska nastava studenata Odjela za komunikologiju u

prelijepoj Barceloni uključila je posjet lokalnom Sveučilištu,Universidad de Barcelona, i medijskoj kući La Vanguardia. Odjel

21

Casa Mila - djelo katalonskogdizajnera Antonia Gaudíá

Casa Mila - djelo katalonskogdizajnera Antonia Gaudíá

Park GuellPark Guell

Gaudíevoremek djelokatedralaSagradaFamília

olska avanturaolska avantura

audio-vizualnih komunikacija Sveučilišta u Barceloni namijenjenje studentima koji se žele obrazovati u struci medija, te uakademskom programu pohađaju slične kolegije kao i studentiMedija i kulure društva. Pročelnica Odjela za audio–vizualnekomunikacije dr. sc. Elisabet Costa održala je predavanje okonceptu njihovog studija, nakon čega je odgovarala namnogobrojna pitanja dubrovačkih studenata koji su time pokazaliznanje i vještinu komunikacije na španjolskom jeziku.

Dnevna novina La Vanguardia jedna je od najuglednijih inajstarijih u Španjolskoj. Od osnutka 1881. u vlasništvu je obiteljiGodó, a danas ima 200 zaposlenika i nakladu od 240 tisućaprimjeraka dnevno. Glavni urednik odjela produkcije Albert Molins

Renter govorio je dubrovačkim studentima o povijesti La

Vanguardije, te razgovarao o problemima s kojima se susrećudanašnji mediji, posebno dnevne novine koje se diljem svijetasuočajavu s padom naklade i utjecajem interneta i razvoja novihmedija. Prema riječima Molinsa Retnera, studenti novinarstvakoji poznaju španjolski jezik, mogli bi se zaposliti i u La Vanguardiji,

u kojoj praksu nerijetko stječu i studenti iz stranih zemalja, pa jepozvao dubrovačke studente da im se pridruže ukoliko buduzainteresirani.

Studentima Odjela za komunikologiju tijekom boravka uBarceloni i posjetima brojnim kulturno - povijesnim znamenito-stima, komunikacija na španjolskom jeziku bila je svakodnevna

praksa. Posjetili su i Španjolsko selo, Pueblo Espańol, koje jeizgrađeno kao paviljon za svjetsku izložbu EXPO 1929., u okvirukojega je 117 građevina koje predstavljaju tipičnu arhitekturu izraznih djelova Španjolske. Uz svakodnevne šetnje glavnomulicom La Ramblom, gdje se nalazi poznata tržnica La Boquería,studenti su se upoznali s kulturom i običajima, a imali su prilikui uživati u tradicionalnim španjolskim jelima u nekima od brojnihrestorana.

Jedna od najvećih turističkih atrakcija Barcelone, glazbeno –scenski spektakl na magičnoj fontani na trgu Plaza de Espańa,posebno je oduševio i iznenadio dubrovačke studente. Impresivansu utisak ostavili golemi vodoskoci koji se izmjenjuju praćenisvjetlosnim efektima i glazbom, a naročito kad se na iznenađenjeDubrovčana začula pjesma „Lejla“ Harija Mata Harija.

Studijsko putovanje neki od studenata po izboru su upotpuniliposjetima jednom od najvećih akvarija na Mediteranu, zoološkomvrtu, te nogometnoj utakmici između kubova Barcelona i Xerezna stadionu Camp Nou, na koji su istrčali Thierry Henry, LionelMessi, Carlos Puyol, Zlatan Ibrahimović i ostale nogometnezvijezde.

San o putovanju u Barcelonu se ostvario. Španjolska je zemljau koju se posjetitelj poželi vratiti, pa su studenti na odlasku većrazmišljali i sanjali o budućoj destinaciji koju će posjetiti i takodoživjeti još jednu nezaboravnu avanturu.

22

STUDENTI

ZBRKA OKO KULTURNIH ISKAZNICASTUDENTI

Početkom akademske godine, studenti

prvih godina preddiplomskih studija

Sveučilišta u Dubrovniku nisu ostva-

rili pravo na kulturne iskaznice, kao što je

to bilo do sada. U ovoj akademskoj godini

to je bilo omogućeno samo studentima

Američkog koledža. Pokrenuta je akcija

potpisivanja peticije s kojom se krenulo u

potragu za ogovorima u gradsku upravu.

Nitko od odgovornih iz Grada Dubrovnika,

kako sami kažu, sve do tog trenutka nije

bio upoznat s problemom.

Nakon intervjua s gradonačelnikom An-

drom Vlahušićem, koji je javno na Radiju

UNIDU u emisiji „Rikverc“ pozvao studente

kako bi riješili problem, Nezavisna student-

ska inicijativa krenula je s akcijom potpisi-

vanja peticije koju je potpisalo 160 stude-

nata. Odlučili su se obratiti mjerodavnim ins-

titucijama za izdavanje kulturnih iskaznica.

Kartice nikad nisu ukinute

U e-mailu koji je poslan bivšem pročelni-

ku za kulturu, a sadašnjem pročelniku za

obrazovanje Mihu Katičiću navodi se prob-

lem neizdavanja iskaznica i neostvarivanja

prava na kulturne kartice. Odgovor koji je

pročelnik poslao 15. travnja, glasio je:

„Zahvaljujem na Vašoj inicijativi i peticiji,

no moram Vas obavijestiti da kulturne

iskaznice nikad i nisu bile ukinute“. U isto

vrijeme na Sveučilištu su tvrdili kako

ove godine nema novčanih

sredstava za taj oblik

pov last ica

studenata prve i treće godine?“, poklopio

slušalicu. Dan kasnije, isprika glavnog tajnika

Sveučilišta stigla je s objašnjenjem zbrke koja

je nastala. Galov je studentima predložila da

donesu popis imena s peticije kako bi ga

proslijedila djelatnicima na blagajni kina koji

će studentima prve godine uz predočenje x-

ice omogućiti besplatan ulazak u kino.

Zahtjev je navodno poslan

Iz Ivušićeva ureda je 1. prosinca 2009.,

poslan dopis tajnicama svih Odjela u

kojemu stoji: “Izvještavamo Vas da smo

poslali zahtjev Upravnom odjelu za društ-

vene djelatnosti“, u kojemu se traži odo-

brenje za tiskanje kulturnih kartica u ovoj

akademskoj godini. No, u Upravnom odjelu

za kulturu tvrde da taj dopis nikada nisu

vidjeli. Kao mogući rok podjele iskaznica

navodio se davni siječanj ove godine.

Profesori na Sveučilištu također nisu

upoznati sa situacijom koju pročelnik Odjela

za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Ivo Ban,

komentira kao „sramotu koju je uvjetovala

centralistička politika na Sveučilištu te

kruti oblik poslovanja i komuniciranja“.

Zaključkom Grada Dubrovnika iz 2006.

kulturne su se kartice trebale izdati studenti-

ma i u ovoj akademskoj godini. Problem je

oko kulturnih iskaznica nastao zbog nespo-

razuma i nemara institucija. Nitko od odgo-

vornih nije ni uočio da problem postoji dok

se studenti nisu organizirali i potražili svoja

prava. Valja napomenuti kako su studenti

u ovoj akademskoj godini uredno plaćali

kino, kazališne i ostale ulaznice ne koristeći

se svojim pravom na besplatan ulaz u

kulturne ustanove.

Kulturne iskaznice uručene su im nakon

dugotrajne borbe s institucijama, tek na sa-

mom završetku akademske godine, krajem

mjeseca travnja. Ovo je svijetli primjer

dobre organiziranosti i aktivnosti studenata,

a istovremeno pokazatelj neefikasnosti ne-

kih državnih služba i čelnih ljudi u uglednim

institucijama. Studenti - birokracija 1:0.

Petar Dukić

Studentski aktivizam

pobijedio birokraciju

studentima. Nešto tu ne štima, pomislili

su oni kojima je nanesena šteta i sami su

krenuli u traženje odgovora.

Pročelnica Upravnog odjela za kulturu

Ana Hilje Čagalj napisala je dopis u kojemu

navodi da „grad Dubrovnik nije bio upoznat

s problemom neizdavanja studentskih ku-

lturnih iskaznica tim više što se studenti

redovito koriste uslugama ustanova u

kulturi uz predočenje studentske iskaznice

i tzv. x-ice. Upravnom odjelu za kulturu

Grada Dubrovnika od Sveučilišta nikad nije

upućen dopis kojim se traži odobrenje za

nastavak izdavanja iskaznica“ i da “bez

obzira na dopis, zaključak Grada Dubrovnika

iz 2006., kojim je uvedena studentska

kulturna iskaznica, nikad nije stavljen izvan

snage što znači da još uvijek vrijedi“.

Ravnateljica Kinematografa Dubrovnik

Đive Galov tvrdi kako studenti redovito

posjećuju kino i da nisu upoznati s proble-

mom kulturnih iskaznica u kojemu su se

našli studenti prvih godina preddiplomskih

studija. Ravnateljica Galov telefonski je

kontaktirala glavnog taj-

nika Rektorata Sveuči-

lišta u Dubrovniku Da-

libora Ivušića i on je

na njen upit: “U čemu

je razlika između

Studentski aktivizam

pobijedio birokracijuSamostalno potražili odgovor od odgovornih

institucija • Pokrenuta akcijapotpisivanja peticije

23

ČETVRTI STUDIJSKI ALBUM POPULARNOGA GLAZBENIKAGLAZBA

„Neki su tupani tada govorili kako Giboneće uspjeti.“ Tako je pjevala Daleka obalau popularnoj pjesmi „Osamdesete“. A Giboje itekako uspio.

Zlatan Stipišić Gibonni zasigurno je jedanod najcjenjenijih hrvatskih glazbenika i teks-topisaca. Čak i ako netko ne prati njegovuglazbu, teško je zaobići njegove brojne hitovepoput „Ovo mi je škola“ ili „Libar“. Nakonsedam studijskih albuma, od kojih su zadnjatri Gibonniju osigurala 23 prestižne glazbenenagrade Porin, daljnji će uspjeh donijeti noviuradak „Toleranca“ koji je u prodaji od 4.ožujka, pod palicom diskografske kuće Dal-las Records.

Svaki novi album Gibonni radi sporo, alikvalitetno tako da kritiku i publiku ne izne-nađuju četiri godine pauze od hvaljenog i sosam Porina nagrađenog albuma „Unca fi-bre“. Jedanaest novih pjesama je snimao uSplitu, Zagrebu, Adelaidu i Kairu, dok je zadnjepromjene napravio sa stalnim producentomNikšom Bratošom u studiju legendarnogPetera Gabriela, vodećeg pjevača grupe Gen-esis. Uz Bratoša, produkciju nekih pjesamasu preuzeli Dejan Orešković, Marijan Brkić,Ante Gelo i Miro Vidović.

Vješti stihovi iinstrumentalna kvaliteta

Prvi singl „Žeđam“, objavljen 4. prosinca2009. predstavio je Gibonnijev moderniji zvukšto je opet korak naprijed u njegovu glazbe-nom stvaranju.

„Toleranca“ je ujedno i prva pjesma naalbumu, a sadržava zanimljivu mješavinuhrvatskoga, engleskoga i španjolskog je-zika koja je odlično uklopljena zahvaljujućibrojnim gostima od kojih su neki već sura-đivali s Gibonnijem. Maya Azucena je poz-nata po suradnji u pjesmi „Anđeo u tebi“,dok je Damir Urban uživo otpjevao s Gi-bonnijem „Posoljeni zrak i razlivena tinta“

Gibonni - Tolerancana Acoustic/Electric turneji. Ricardo Luque,bivši pjevač grupe Cubismo zajedno je sGibonnijem obradio pjesmu „Tempera“.Novi suradnici su Haidy Bahgat i poznatiamerički reper Masta Ace, veliki Emine-mov uzor.

Pjesma uz snažnu kolaboraciju, ima i sna-žne stihove koje nose poruku kako je tolera-ncija najbolje rješenje. Pjesma ima pozitivnistav tako da bi mogla savršeno pristati uzbilo koju dobrotvornu kampanju.

„Zamoli me (Možda ti je ispod časti)“balada je o kraju veze između dvoje ljudi.No, kod Gibonnija je već poznato da njegovebalade nisu jednostavne tužaljke koje semogu čuti na hrvatskoj estradi, pa se radio dubljim stihovima koji tjeraju na razmi-šljanje. Pjesma je instrumentalno lagana,popraćena bubnjevima, mandolinama, aku-stičnom i bas gitarom, a lijepo se uklapajuprateći vokali sestara Husar koje su sura-đivale s Gibonnijem na pjesmi „Šuti umukni“.

Možda jedna od ponajboljih pjesama naalbumu je „Vesla na vodi“. Iako počinje laga-nim ritmom bas gitare i bubnja, postepenose pojačava nakon prvog refrena što dajepravi pop/rock prizvuk, dok je kraj pjesmepopraćen zvukovima piano klavira. „Malavesla“ je zapravo nastavak na raniju pjesmu.Instrumentalno je vrlo jednostavna jer samoviolina svirana prstima prati Gibonnijevvokal.

Vesele ljubavne pjesmeza promjenu

„Slavim ove dane što si tu“ optimističnaje ljubavna pjesma u vokalnom i instrumenta-lnom smislu što daje osvježenje albumu.Pjesma podsjeća na hit „Oprosti“ jer istoima onu dobru formulu a capella zbora imješavinu gitara, violina i mandolina.

„Vrata do nas“ je, kao i prethodna, optimi-stična ljubavna pjesma o poštenju i ljubavi uvezi. U refrenu sudjeluju brojni prateći vokališto je već dobro poznat trik koji funkcionira.

Rokerska pjesma „Opet si Bogu drag“ vra-ća Gibonnija u davno vrijeme kada je stvaraosvoja prva tri albuma. Podsjeća na pjesmegrupe The Police što je on i sam priznao uintervjuu za Otvoreni radio.

Nakon tako žešće stvari, slijedi vrlo inti-mna pjesma „Vrata moje sestre“, koja jejaka u stihovima, ali je instrumentalno vrlo

Gibonni o toleranciji:

Kako da ljudi naučei da im pod kožu uđe.Kada se ljubi domaće,

da se ne mrzi tuđe.

Spot za prvi singl „Žeđam“ također jeneobičan i drukčiji od prijašnjih Gibo-nnijevih spotova. Rađen je gotovo šestmjeseci jer je riječ o kvalitetnoj anima-ciji. Autori su Zdenko Bašić i ManuelŠumberac, a cijela priča zasnovana jena njihovu animiranom filmu „Guliver“.

lagana i jednostavna jer je nježno popraćenagitarama, klavijaturom, bubnjem, pianoklavirom i harmonikom, podsjeća na aran-žman pjesme „Tija bi te zaboravit“ s pret-hodnog albuma. Stihovi pjesme govore odjetinjstvu koje je proveo sa svojom ses-trom što vjerojatno pjesmu čini njegovimnajintimnijim njegovim uratkom i moždatakođer najboljim na albumu.

„Čemu se nadaš srce moje“, pjesma upop/rock stilu, govori o odnosima u vezi, kadase ne treba očekivati da će uvijek ruže cvasti.Gost je ponovno Maya Azucena, koja uspje-šno upotpunjuje pjesmu.

Album završava instrumentalnom pjes-mom pod nazivom Toleranca (Drugo čitanje).Završetak albuma je sasvim logičan jerpjesma počinje s klavirom u ritmu prve pje-sme, dok se u sredini čuje harmonika. Jedandio ima jazz prizvuk koji daje osvježenje, alinimalo ne iznenađuje jer je cijenjeni MatijaDedić zaslužan za aranžman. Taj instrumen-tal od dvije i pol minute daje izvrstan krajcjelokupnom albumu.

Isplatilo se čekati četiri godine. Jedanaestpjesama, od kojih su dvije instrumentalne,može se na prvi pogled činiti kao malo mate-rijala nakon tolike pauze. No, Gibonniju nikadmije bila bitna kvantiteta nego kvaliteta.

Novim albumom je pokazao jednu novuvrstu kvalitete. Možda ne u svojim stihovi-ma, s obzirom na to kako je u tom područjuvrhunski majstor. Upravo što se stihova tiče,album se čini optimističnijim, a stoga iboljim od prethodnog, „Unca fibre“. Svakapjesma nosi neku novu priču zbog čega sekvaliteta cjelokupnog albuma može čutitek nakon višestrukog preslušavanja.Pomak u kvaliteti pokazuje se prvenstvenou instrumentalnom izričaju i boljoj produ-kciji za što je zasigurno uvelike zaslužanNikša Bratoš.

Zbog „Tolerance“ može se pretpostavitida će Gibonni još jednom zavladati naPorinu.

GLAZBA

24

FILM

NADOLAZEĆI HOLIVUDSKI FILMSKI HITOVIFILM

Učenje i mučenje bliži se kraju. Školarcise vesele praznicima kada će zabora-

viti na jedinice i petice, dok se studentinadaju uspješno položenim kolokvijima.

Upravo je to vrijeme za pravu filmskuzabavu.

Redatelji dobro znaju da su sljedeća trimjeseca najbolja za masni novčani

dobitak. Ljetno razdoblje je pun pogodakza filmske nastavke u kojima njihovi junaciupadaju u slične nezgode. Nije bitno, glavnoje zabaviti se. Još uvijek su blockbusteriučinkovita formula koja očarava publiku,pa tako ni 2010. godina nije iznimka.

Superheroji,lopovi,vampiri ivukodlaci

U svjetska kina dolazi željno očekivanidrugi nastavak „Iron Man“ redatelja JonFavreaua. Prvi nastavak o superherojumilijarderu Tony Starku postigao je velikiuspjeh 2008. godine, a moglo bi se reći daje upravo taj filmski serijal glavnomglumcu Robert Downey Junioru donionovu slavu i tako poboljšao karijeru. UloguStarkove poslovne partnerice Pepper Pottstakođer će ponoviti Gwyneth Paltrow, aSamuel L. Jackson naći će se u ulozi dire-

ktora agencije S.H.I.E.L.D., Nick Furya. Odnove glumačke ekipe treba spomenutiMickey Rourka i Scarlett Johansson kojiutjelovljuju negativce; Rourke je ruski zna-nstvenik Ivan Vanko, poznatiji kao Whip-lash, a Johansson je ruska špijunka Nata-sha Romanoff, to jest Black Widow. Uulozi poručnika James Rhodesa ovaj ćeput umjesto Terrence Howarda zaigratiDon Cheadle koji je najpoznatiji po glavnojulozi u filmu „Hotel Rwanda.“ U kakvim ćese problemima Stark naći, može se otkritiod 29. travnja u hrvatskim kinima. Rad natrećem nastavku već je počeo, a u kinodvorane stiže 2012. godine.

Nova obrada filma „Robin Hood“ reda-telja Ridley Scotta stiže u kina od 13.

svibnja. Od 1908. godine kada je priča olopovu bogatih po prvi put prikazana nafilmu bilo je brojnih verzija, od parodije docrtića. U novom filmu Hooda utjelovljujeRussell Crowe, uloga gospe Marian je pri-pala Cate Blanchett dok šerifa Nottingha-ma glumi Matthew Macfadyen, najpozna-tiji po ulozi gospodina Darcya u filmu „Pride& Prejudice“ iz 2005. godine. Osnovnaradnja je ista, no sudeći prema isječcima,film obiluje akcijskim scenama koje ćeprivući brojnu publiku.

Obožavatelji serijala knjiga „Twilight“Stephenie Meyer, ali i filma vjerojatno

već broje dane do 1. srpnja za kada je zaka-zano prikazivanje trećeg filmskoga nasta-vka, „Eclipse“, pod palicom novog redate-lja Davida Sladea. Glavna junakinja BellaSwan koju glumi Kirsten Stewart naći ćese u novim ljubavnim jadima kada shvatida osjeća nešto prema najboljem prijateljuvukodlaku Jacobu, iako je zaručena zavampira Edwarda. Kao da to nije dostatanproblem za tinejdžerku, i dalje je proganja

Ljetni films

vampirica Victoria željna osvete. Gluma-čka je postava ostala ista. Osim Stewart,glavne uloge također imaju i Robert Patti-nson te Taylor Lautner. Jedina izmjenakoja smeta zagriženim obožavateljima jeglumica Bryce Dallas Howard koja zamje-njuje Rachelle Rafevre u ulozi Victorije.Howard je inače poznata po glavnoj ulozi ufilmu „The Village“ iz 2004. godine. Na za-dnjem nastavku serijala, „Breaking Dawn“se već radi punom parom, a prikazivanje seočekuje u 2011. godini.

Animirani ikompjutorskijunaci

Djecu i odrasle će od 20. svibnja početvrti put nasmijavati animirani zeleni ogrShrek te njegovi komični prijatelji Donkeyi Puss in Boots. Ovaj se put Shrek nađe ualternativnom svijetu u kojem on ne pos-toji, a ogri su lovina. Donkey je intelektu-alac, Puss in Boots je debeli lijenčina, dok

Russell Crowe i Ridley Scott peti putFilmom „Robin Hood“, Crowe i Scott obilježavaju petu zajedničku suradnju. Prvi

put su radili na filmu „Gladiator“ iz 2000. godine, a nakon toga slijede filmovi „AGood Year“ iz 2006. godine, „American Gangster“ iz 2007. godine i „Body of Lies“iz 2008. godine.

Ljetni films

25

je Shrekova žena Fiona, koja je i sama ogr,

voditeljica lovačke grupe na ogr stvorenja.

Glasove voljenih likova ponovno posuđuju

Mike Myers, Eddie Murphy, Cameron Diaz,Antonio Banderas te Justin Timberlake.

Potvrđeno je kako je riječ o zadnjem nasta-

vku priče o Shreku, no 2011. godine se

očekuje animirani film „Puss in Boots“.

Još jedna animirana poslastica je dugo

očekivani treći nastavak „Toy Story“

serijala. Prvi film je nastao 1995. godine,

nakon čega je 1999. uslijedio i drugi nas-

tavak. I u novom filmu se prate zgode i

nezgode igračke kauboja Woodya i sve-

mirskog komandosa Buzz Lightyeara.

Njihov vlasnik Andy odluči zadržati samo

Buzza prije odlaska na koledž tako da sve

ostale igračke ostanu na tavanu. Nekom

nezgodom, oni završe u vrtiću gdje se

sprijatelje s drugim igračkama. Glumac

Tim Allen ponovno posuđuje glas Buzzu, a

Tom Hanks, Woodyu. Film u hrvatska

mski predah

kina stiže 8. srpnja.

Ako adaptacije stripova i knjiga nižu

uspjehe, zašto ne pokušati i s kompj-

uterskom igricom? To je vjerojatno pomi-

slio redatelj Mike Newell kada je odlučio

popularnu igricu iz 2003. godine „Prince of

Persia: The Sands of Time“ prebaciti na film.

Glavni junaci priče su perzijski princ Dastan

i princeza Tamina koji uz pomoć bodeža za

kontroliranje vremena pokušavaju ispraviti

pogrešku kojom su se stanovnici pretvorili

u krvoločne demone. Uloga Dastana je pri-

pala Jake Gyllenhaalu, najpoznatijem po

sporednoj ulozi u filmu „Brookebank Moun-

tain“ iz 2006. godine. Taminu glumi GemmaArterton koja je do sada igrala samo spo-

redne uloge, dok ulogu glavnog antagonista

Nizama glumi slavni Ben Kingsley. Film u

kina stiže od 10. lipnja.

Ostali filmovi koje treba spomenuti su

drugi filmski nastavak „Sex and the

City“ (od 3. lipnja), romantična komedija

„Killers“ (od 4. lipnja u Americi), obrada

filma „Karate Kid“ iz 1984. godine, (od 11.

lipnja u Americi), akcijska komedija „Kni-

ght and Day“ (od 25. lipnja u Americi) i

akcijski triler „Salt“ (od 23. srpnja u Am-

erici)

Podrijetlo imena DastanRiječ dastan na perzijskom znači priča ili bajka. Obično dastan sadržava vrline

i tradicije generacija ljudi i bogat je kulturnom poviješću. Dastan se vrti okopojedinca koji štiti svoje pleme ili narod od napadača. Taj glavni lik primjer jekako se treba ponašati.

Umetci„Toy Story 3“ je bio planiran već 2004. i 2005. godine kada su se kompanije Pixar

i Disney gotovo raskinule suradnju zbog kreativne različitosti. Tada se glavna radnjaodvijala oko Buzza koji je prebačen do kompanije u Tajvanu kako bi mu se popraviokvar, no ostale igračke shvate da kompanija samo zamjenjuje stare igračke novimapa zato odluče spasiti svoga prijatelja. Međutim, kada su Disney i Pixar riješiliprobleme, scenarij je odbačen.

S filmom „Eclipse“, Bryce Dallas Howard peti je put uskočila kao zamjena za većpodijeljenu ulogu. Zamijenila je Kirsten Dunst u filmu „The Village“, Nicole Kidman

u filmu „Manderlay“, Lindsay Lohan u filmu „The Loss of a Teardrop Diamond“ iClaire Danes u filmu „Terminator Salvation“.

U „Karate Kid“, glavnu ulogu imaju sla-

vni Jackie Chan i Jaden Smith, sin

popularnog glumca Will Smitha, koji je za-

pažen u glavnoj ulozi filma „The Pursuit of

Happyness“ iz 2006. godine. Film „Killers“

predvode popularni glumci Katherine Heigli Ashton Kutcher, u “Knight and Day“ po-

novno surađuju Cameron Diaz i Tom Cru-ise, dok se Agelina Jolie našla u ulozi CIA

agentice u filmu „Salt“.

Kao i uvijek, ljeto je popunjeno filmskim

junacima koji će puniti kino blagajne i

uveseljavati vjernu publiku. Bili oni zelena

čudovišta, igračke, špijuni ili vukodlaci, nije

bitno. Važno je da priča ima sretan kraj koji

ostavlja onaj dobar osjećaj zadovoljstva.

mski predah

26

ZANIMLJIVOSTI

ZANIMLJIVOSTI

Bili oni oblik moderne umjetnosti ili odraz patološkog pona-

šanja, grafiti su svakako neizostavan dio urbanog života. Iako

se njihovi početci vežu uz mračna predgrađa New Yorka i uz ozna-

čavanje teritorija bandi koje su ‘’vladale’’ na tim područjima, danas

se sve češće mogu čuti teorije o tome kako su grafiti samo jedan od

oblika suvremene urbane kulture, bili napravljeni kredom, ugljenom,

sprejem ili bojom. Od najjednostavnijih, takozvanih tagova, odnosno

Neizostavan dio urbanog života • Gotovo svi posvećeni Hajduku i Torcidi

potpisa, grafiti su se razvili do najsloženijih dvodimenzionalnih i

trodimenzionalnih crteža, koji na neki način obogaćuju prostor življenja

dajući pritom poseban karakter ulicama ili čitavim gradovima.

Bez obzira na to što tko mislio o njima, gotovo svakodnevno i

na dubrovačkim zidovima osvane novi grafit. Neki građani ih

promatraju s oduševljenjem i u njima vide prava umjetnička djela,

dok ih drugi smatraju običnim vandalizmom, a crtače problematičnim

huliganima koji uništavaju pročelja gradskih zgrada i na taj način

LapadLapadBabin KukBabin KukPločePloče

GRAFITI - vand

ili ulična umje

GRAFITI - vand

ili ulična umje

27

- Najbolji čovjekov prijatelj je drugi čovjek kojigleda svoja posla .- Fizičari, cijepajte drva, a ne atome!- I žaba, kad gleda mrava, gleda ga iz ptičjeperspektive.- Žena mi je pobjegla s najboljim prijateljem.Doduše, još ga nisam upoznao...- Računa ON, računa ONA. ONO je pogreška uračunu...- Pokvario mi se pješčani sat. Ide tri zrnca unatrag..- Ljubav je slijepa, zato se zaljubljeni toliko pipaju.- Tko jede, ne boji se gladi.- Uvijek me uhvate dok pišem po zi...- Umri mlad i budi lijep leš.- Mijenjam dva kanarinca za jednu dobru ševu.- Neki piju od radosti, neki od tuge, a neki odjutra.- Držite pištolje u frižideru. Za hladno vam oružjene treba dozvola.- Ako vidiš nekog da se odmara, pomozi mu.- Tko rano rani, zijeva cijeli dan- Suprotnosti se prvo privlače, pa onda svlače.- Tko pod drugim jamu kopa, fizički je radnik.- Ako muž ženi otvara vrata auta, ili mu je noviauto ili mu je nova žena.- Tko se zadnji smije, kasno shvaća vic

Smiješni grafiti

narušavaju ljepotu Grada. Istovremeno crtači smatraju da svojim

grafitima oživljavaju sivilo beživotnih, i često išaranih, betonskih

zidova.

Većina se slaže da upravo mjesto gdje je grafit nacrtan, kao i

njegova tematika, određuju može li se on uvrstiti u umjetničko

ili vandalističko djelo. Dubrovački grafiti uistinu su većinom napra-

vljeni na betonskim zidovima koji su prije ‘’zjapili’’ prazni i nikako

nisu bili „ugodni oku“ . Ukoliko se bolje pogledaju , svi grafiti koji su

u posljednje vrijeme nastali na dubrovačkim ulicama, nije teško

shvatiti da su gotovo svi posvećeni Hajduku i Torcidi.

Kao u samim početcima, kada su crtači grafitima obilježavali

svoj teritorij, tako su i dubrovački crtači jasno dali doznanja da u

njihovom gradu prevladavaju simpatizeri splitskog Hajduka. Osim

označavanja pripadnosti teritoriju ili voljenom klubu, u razvijenim

zapadnim gradovima sve češće se crtaju grafiti s provokativnim

političkim porukama te na taj način mladi glasno progovaraju o svom

nezadovoljstvu političkom vlašću ili funkcioniranjem društva u cijelosti.

Možda Dubrovnik nije dovoljno velik grad, ili hrvatsko društvo

još nije dovoljno razvijeno, no u Gradu ima još puno išaranih

betonskih zidova koji bi mnogo ljepše izgledali da se na njima nacrtaju

grafiti, a još bi korisnije bilo da se njima prenese nezadovoljstvo

načinom života, ili ekonomskom situacijom u kojoj se Hrvatska

našla. Nažalost, puno je rupa koje proces demokratizacije ostavi u

tranzicijskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, a mladi su jedini koji

imaju snage ispravljati te nepravilnosti. Budući da mnogi grafite

uvrštavaju u oblik komunikacije i način pokazivanja socijalnih

problema, možda bi oni mogli postati prvi korak upravo u njihovu

rješavanju.

Petra Ljubičić

www.infobarrel.com

tim-shooting-graffiti

Mokošica

LapadLapad

Mokošica

dalizam

jetnost

dalizam

jetnost

28

ZANIMLJIVOSTI

GLAZBOTERAPIJA OD ANTIKE DO DANASZANIMLJIVOSTI

Glazba je hrana ljubavi, rekao je davno

William Shakespeare. Emocionalna

nit koja povezuje ljude u mnogim situa-

cijama i gotovo da ne postoji čovjek koji u

njoj ne uživa. Ona je neizostavni dio svakoga

ljudskog života. Omiljena glazba i već

otprije poznati zvuci unutar ljudskoga uma,

ono su što mnoge ljude povezuje s doga-

đajima iz prošlosti, te im omogućuje da

ponovno dožive već proživljene osjećaje iz

određenoga životnog razdoblja.

Terapeutski učinakGlazboterapija ili terapija glazbom kao

Tko pjeva zlo ne mislimedicinski termin označava proces u

kojem terapeut upotrebom organiziranih

zvukova i glazbe koji razvijaju međusobnu

povezanost između pacijenta i terapeuta,

poboljšava i osnažuje fizičko, mentalno,

socijalno i emocionalno zdravlje. Ovakav

način liječenja pokazao se kao veoma hu-

man i učinkovit pa se u 17. stoljeću došlo

do zaključka kako glazba i ples izvrsno po-

mažu kod melankolije i očaja, dok je 2006.

godine dokazan povoljan utjecaj glazbene

terapije kod šizofreničara.

Terapija pogoduje svim dobnim skupi-

nama, a olakšava mnoge medicinske sm-

etnje, fizičke hendikepe, poremećaj komu-

nikacije, starenje, zlostavljanje i bilo koji

oblik psihofizičke anomalije. Koristi se i za

poboljšavanje učenja te za smanjenje

stresa kojega u današnje vrijeme ima više

nego ikada.

Glazbom donaprednije države

Prvi koji su prepoznali njezin utjecaj na

jedinku bili su stari Grci. U to vrijeme, osim

što je bila prisutna na vjenčanjima, pog-

rebima, vjerskim obredima i dočecima

ratnika, glazba je bila važan čimbenik u

odgoju. Mladi su obvezno morali učiti o

glazbi te pjevati i svirati određeni instru-

ment. To potvrđuje i rečenica velikoga

Platona “što je u državi bolja glazba, bolja

će biti i država.” Smatrali su kako ona uve-

like utječe na čovjekov moral i karakter, a

isto tako su vjerovali kako je posljedica

slušanja glazbe naprednija država.

Grcima glazba nije predstavljala isklju

čivo zabavu, već su joj pridavali izu-

zetno veliku etičku vrijednost. Aristotel je

u svome djelu „Politika“ opisao na koji

način glazba utječe na volju čovjeka. On

smatra kako je glazba ona koja ocrtava

strasti nastale glazbom, pa zaključuje kako

slušanjem određene glazbe čovjeka mogu

obuzeti takve strasti.

Brojni učitelji i izvođači nakon II. svje

tskog rata bili su redovni zaposlenici

pojedinih bolnica širom SAD-a, a s ciljem

pomaganja ljudima. Blagotvoran utjecaj

glazbe u čovjeku budi motivaciju, kreati-

vnost, osjećaj pripadnosti što pridonosi

opuštenijem ponašanju. Poboljšava se

vještina govora, odlučivanja i neverbalne

komunikacije, a jača poticaj za iskaziva-

njem osjećaja.

Svatko glazbu doživljava na drugačiji i

individualan način, te ona čuči u dubini

najintimnijega „ja“ svakoga bića. Kao svo-

jevrsna kemijska supstanca ili čarobni

napitak „muti“ razum, povezuje i daruje

emotivno ushićenje. Zašto i kako? Nije ni

važno.

Iris Rašica

Tko pjeva zlo ne misli

29

Dah svježine i

dobrog raspoloženjaI u Hrvatskoj se provodi terapija smijehom. Nasmiješeni

terapijski klaunovi jednom mjesečno posjećuju Kliniku zainternu medicinu KBC-a Rijeka i bolesnike uveseljavajujednosatnim programom animacije. Šalom, pjesmom irazgovorom s pacijentima razbijaju monotoniju bolničkesvakodnevice unoseći dah svježine, radosti, smijeha idobrog raspoloženja. U programu sudjeluje i medicinskoosoblje.Učinci ove terapije su veoma zadovoljavajući.

Glasno smijanje za opuštanje U Indiji se okupljaju osobe čiji je glavni zadatak glasno

smijanje svakog jutra, petnaest do dvadeset minuta. Tamodjeluje 400 klubova za smijeh. Sve te osobe koje sudjelujuu glasnom smijanju u njemu vide dobro opuštanje, punjenjeemocionalnih baterija i pripremanje za naporan rad koji ihočekuje tijekom dana. Pravi osmijeh izlazi iz duše, srca icijelog ljudskog bića.

KLUBOVI LJUBITELJA SMIJEHA

ZANIMLJIVOSTI

IZBJEGAVANJE PESIMIZMA I CRNE STRANE ŽIVOTAZANIMLJIVOSTI

Kad bi se pokušalo izmjeriti koliko se učestalo ljudi

smiju, bio bi to težak zadatak. Ljudi se svakodn-

evno nalaze u različitim situacijama koje ih mogu, ali i

ne moraju poticati na smijanje. Osmijeh povoljno dje-

luje na ljudsko zdravlje pa je smijanje itekako poželjno.

Bitno je njegovati dobro raspoloženje, šalu i humor jer

upravo oni, prema mišljenju liječnika, zauzimaju visoko

mjesto u terapijskim sredstvima.

Za vrijeme krize ili neraspoloženja koje uništava

veselje i vedrinu treba brzo reagirati, a najbolji je

način pronalazak vesele, komične i smiješne strane

pojave ili događaja. Tri lijeka protiv patnje i boli su

osmijeh, šala i humor. Osmijeh je zdrav, potiče me-

ntalno smirenje, opuštanje mišića, dublje disanje, po-

boljšava cirkulaciju i doprinosi većoj aktivosti meta-

bolizma. Uzrujanost i loši odnosi ugrožavaju radnu

disciplinu, ali ukoliko osmijeh stvara toplo i ugodno

Smijehom protiv

depresije

ozračje na poslu, fakultetu ili bilo kojem životnom

okruženju do izražaja dolazi njegov psihološki učinak.

Osobe koje izbjegavaju pesimizam i gledanje crne

strane života te u svemu traže ono što će ih razve-

seliti, nasmijati i oraspoložiti, mogu se smatrati sretni-

ma. Ali, ponekad se ljudi nalaze u veoma teškim si-

tuacijama i doživljavaju tragedije kada ih nije lako na-

smijati jer se unaprijed zna da osmijeh nije poželjan.

Tada je najprikladnija potpora, staloženost, suosje-

ćanje i topla riječ koje će ublažiti bol.

Depresija je bolest osjećaja i poremećaj u raspo-

loženju čije su karakterisitke različiti stupnjevi

tuge, razočarenja, osamljenosti, sumnje u samoga se-

be i krivnje. Ti osjećaji mogu biti vrlo intenzivni i trajati

duže vremensko razdoblje. Svakodnevne aktivnosti mo-

gu biti veoma otežane, ali se usprkos tome pojedinac

još uvijek može „nositi“ s njima. Najbolji lijek za depresiju

je smijeh. Zdravlje je prioritet svakog čovjeka, a osmijeh

je jedan od važnih „sudionika“ njegova očuvanja.

Smijehom protiv

depresijeŠala i humor zauzimaju visoko mjesto u terapijskim sredstvima •

Uzrujanost i loši odnosi ugrožavaju radnu disciplinu • Tražiti vesele i

smiješne strane događaja, recept je za sreću, ali i zdravlje

Šala i humor zauzimaju visoko mjesto u terapijskim sredstvima •

Uzrujanost i loši odnosi ugrožavaju radnu disciplinu • Tražiti vesele i

smiješne strane događaja, recept je za sreću, ali i zdravlje

30

STU

DEN

TS

KA

MO

DA

Ljubimice ljepšeg spola su svakako torbe i tou posljednje vrijeme naročito velikih oblika. Bezobzira što su u trendu, u velike torbe uvijek svestane pa svaka žena ima barem jednu takvu.Kako odabrati pravu torbu za pravu prigodu pitanjeje s kojim se susreće većina pripadnica ženskogspola. Za one koji žele biti u središtu pozornosti poželjnoje odabrati torbu u primjetnoj boji. S obzirom da su veselei žive boje prikladne za ljeto, slijedite trend i zablistajte ubijeloj odjeći s šarenom torbom i izmamite poglede. Ovommodnom kraljicom kreirate stil, sportski, casual, urbaniili „šminkerski“. Ni jedna djevojka ne može zamisliti životbez torbe koja je nezamjenjivi modni dodatak. Osim togatorbe otkrivaju žensku osobnost. Slijedi nekoliko primjera.

Velika torbaPrednost velikih torbi jer u njih može stati apsolutno

sve. Ne možete zamisliti što se sve može naći u ogromnoj

ženskoj torbi. Velika torba nudi i malu dozu stresa jer je

često teško pronaći određene sitnice.

Sportska torbaSportska torba odlika je praktične osobe. Torbe malih

dimenzija koje se nose oko struka, godinama su hit u linijama

poznatih svjetskih brendova.Obratite pozornost da vam

sportska torba savršeno pristaje oko struka i da nije natrpana

nepotrebnim stvarima.

Torba živih boja i uzorakaTorbe sa životinjskim uzorkom odaju

otmjenost. Djevojke često znaju pretje-

rati s bojama tako da kod ovakvih

torbi valja biti oprezan. Ako je

vaša odjeća jednobojna, ša-

rena torba će se jako dobro

uklopiti i predstavlja sigu-

ran izbor. Ukoliko na sebi

imate nekoliko nijansi ra-

zličitih boja,

STU

DEN

TS

KA

MO

DA

LJUBIMICE LJEPŠEG SPOLA

Torba otkriva ženskuTorba otkriva žensku

31

radije odaberite diskretniju torbu koja će savršeno pristajati uz

takvu odjevnu kombinaciju.

Platnena torba s natpisom ili slikom

Ovakve torbe najčešće su napravljene od pamuka ili

lana. One su jeftine, praktične i nose ih djevojke koje

su socijalno osviještene i imaju čvrste stavove. U

kombinaciji sa različitim bedževima, ovakve torbe

postaju zanimljivije jer nose i određenu poruku.

Brendirana torba

Brendirane torbe napravljene su od najfinijih

materijala, no to ne znači da uvijek i uz sve

savršeno pristaju.

Retro torba

Retro stil opet se vraća u modu. Uglavnom su to

torbe nametljivih uzoraka i jakih boja. Pri odabiru

ovakvog modnog dodatka također valja biti oprezan.

Djevojke koje preferiraju ovakve torbe umjetnički su

tipovi koji vole ležernost i opuštenost.

izvor: www. zagrljaj-ljepote.tv

Pripremila: Jelena Hendić

Snimio: Vedran Jerinić

nsku osobnostnsku osobnost

www.scdu.hrwww.scdu.hr