Brodovi Za Prijevoz Sirove Nafte

  • View
    300

  • Download
    11

Embed Size (px)

Text of Brodovi Za Prijevoz Sirove Nafte

  • 7/22/2019 Brodovi Za Prijevoz Sirove Nafte

    1/35

    Capt. Goran Belamari, MEng., Master Mariner Brodovi za pri jevoz sir ove nafte

    BRODOVI ZA PRIJEVOZ SIROVE NAFTE

    Pripremio: Kap. Goran Belamari, mag.ing., Master Mariner

    Split, veljaa 2012.

  • 7/22/2019 Brodovi Za Prijevoz Sirove Nafte

    2/35

  • 7/22/2019 Brodovi Za Prijevoz Sirove Nafte

    3/35

    Capt. Goran Belamari, MEng., Master Mariner Brodovi za pri jevoz sir ove nafte

    3

    8. Pranje tankova sirovom naftom (Crude Oil Washing) .................................................................. 24

    Prilozi: ............................................................................................................................................... 26

    Literatura: .......................................................................................................................................... 35

  • 7/22/2019 Brodovi Za Prijevoz Sirove Nafte

    4/35

    Capt. Goran Belamari, MEng., Master Mariner Brodovi za pri jevoz sir ove nafte

    4

    1. Uvod

    Za postojanje raznih vrsta mineralnih ulja poznato je jo od davnina. Postoje pretpostavke dase nafta koristila jo prije 4 stoljea na podruju dananjeg Iraka za grijanje i osvjetljenje.

    Suvremena povijest nafte pa tako i brodova za prijevoz nafte povezana je s prvim

    pronalaskom nafte u Pennsylvaniji (SAD) i prvim buenjima. Znaajan za razvoj naftne industrijebio je pronalazak dotad najveeg izvora nafte u svijetu u Texasu (SAD).

    Od toga vremena naftna industrija postaje jedna od znaajnijih grana gospodarstva te iniosnovu gospodarskog razvoja ne samo zemalja izvoznica nego i cijelog svijeta.

    Vrlo bitnu ulogu u svemu tome ima brod za prijevoz sirove nafte, odnosno tanker1.

    Poveanjem naftnog trita rasla je i veliina tankera tako da su postali najvei i najzastupljenijisvjetski trgovaki brodovi. Najvea njihova prednost i razlog takvog njihovog razvoja je i cijena

    prijevoza koja je znatno nia od ostalih naina.

    U prvom djelu ovog rada bit e govora openito o tankerima, o njihovom razvoju,konstrukcijskim karakteristikama, te o radnjama i postupcima koje su znaajne za siguran ukrcaj,iskrcaj te prijevoz.

    Drugi dio je posveen najveem tankeru u floti Tankerske plovidbe iz Zadra M/T ALAN-u,njegovim konstrukcijskim karakteristikama, opremi, sustavima koje sadri, te o ostalim radnjama zanjegovu eksploataciju.

    1Definicije tankera:

    - SOLAS, glava I, pravilo 2(h): Tanker je teretni brod graen ili preureen za prijevoz tekuih tereta zapaljiveprirode u rasutom stanju.

    - STCW, glava I, pravilo 1(q): Tanker za prijevoz ulja je brod graen ili koritenza prijevoz sirove nafte i njenihderivata u rasutom stanju.

    - MARPOL, Prilog I, pravilo 1(4): Tanker za prijevoz ulja je brod graen ili preureen prvenstveno za prijevozulja u rasutom stanju u svojim teretnim prostorima i ukljuuje brodove za kombiniraniprijevoz ulja i suhihrasutih tereta, te bilo koji kemijski tanker kako je definiran u Prilogu II ove Konvencije kada kao teret ili dio

    tereta prevozi ulje u rasutom stanju.

  • 7/22/2019 Brodovi Za Prijevoz Sirove Nafte

    5/35

    Capt. Goran Belamari, MEng., Master Mariner Brodovi za pri jevoz sir ove nafte

    5

    2. Brodovi za prijevoz sirove nafte

    2.1. Povijesni razvoj brodova za prijevoz sirove nafte

    U prolosti se tekui teret na brodovima prevozio u amforama kako su to inili stari Kinezi,Egipani, Grci i Rimljani. Kasnije su Norveani, Nizozemci i Englezi tekue terete na brodovima

    prevozili u bavama. Iako se za sirovu naftu znalo ve pet tisuljea, njezina industrijskaeksploatacija pa tako i razvoj brodova za prijevoz sirove nafte zapoinje tek u drugoj polovici

    prolog stoljea (1859.godine), kada je u Pennsylvaniji (SAD) izvreno prvo dubinsko buenje.

    Ve 1861. godine zabiljeen je prvi prijevoz tereta amerike nafte u drvenim bavama prekoAtlantika do Londona jedrenjakom Elisabeth Watts. Putovanje je trajalo 45 dana ali se bave nisu

    pokazale dobrim rjeenjem za transport, te je stoga trebalo nai neko drugo rjeenje.

    Brod Charles 1869. godine je bio opremljen metalnim tankovima koji su bili zatieni

    drvom. Meutim i tu su postojali veliki nedostatci. Naime etvrtasti metalni spremnici zatienidrvom stvarali su veliki tzv. izgubljeni prostor. Osim toga, nakon iskrcaja na fte u luci odredita,spremnici su se iskrcavali jer se nije isplatilo vraati ih prazne u luku polazita. Eksport nafte naglo

    je rastao i samo za pet slijedeih godina postignut je promet od 7 milijuna galona godinje.

    U gradnji specijalnih brodova trebalo je rijeiti vie problema: diletaciju tereta kod promjenetemperature, nepropusnost prikljuaka i isputanje plinova. Najozbiljniji problem je bio i ostaoistjecanje nafte, stvaranje zapaljivih plinova i opasnost od eksplozije i poara. Takoer jeneracionalno bilo to su brodovi plovili u jednom smjeru u balastu.

    Bilo je dvadesetak godina lutanja u traenju naina kako izgraditi prvi tanker i konano,1886. Godine izgraen je prvi brod namijenjen iskljuivo prijevozu tekueg tereta, Gluckauf (sl.1.),

    ijom su izgradnjom rijeeni mnogi tehniki problemi i date smjernice za gradnju tankera kakvi idanas plove. Nafta se krcala u brodski trup podijeljen u 8 tankova popreno postavljenih prekocijele irine broda. Brod je pokretao parni stapni stroj.

    Sl.1. Gluckauf jedan od prvih tankera,Izvor: C. Babtist, Tanker Handbook for deck Officers, Glasgow, 1993.

    U eksploataciji ovog broda posebno je postignue bila brzina manipulacije teretom. Teret se

    mogao iskrcati za samo nekoliko sati, umjesto za nekoliko dana koliko je trebalo za pretovar istekoliine nafte iz drvenih bavi ili metalnih spremnika.

  • 7/22/2019 Brodovi Za Prijevoz Sirove Nafte

    6/35

    Capt. Goran Belamari, MEng., Master Mariner Brodovi za pri jevoz sir ove nafte

    6

    U Velikoj Britaniji, tada industrijski najrazvijenijoj zemlji svijeta, osnivaju se

    petrolejske kompanije koje uvoze sirovu naftu iz SAD i Crnog mora.

    Izumom motora s unutranjim sagorijevanjem krajem prolog stoljea i njegovomsve irom upotrebom od poetka ovog stoljea, a zbog niza prednosti tekuih goriva prema krutimgorivima, dolazi do sve vee potranje za sirovom naftom, odnosno njezinim derivatima, a time i za

    tankerskom tonaom. Krajem dvadesetih godina svjetska proizvodnja nafte desetostruko je vea uodnosu na svjetsku proizvodnju nafte u 1900. godini. U godini pred sam poetak Drugog svjetskograta najvei potroai sirove nafte su SAD i Europa. SAD uglavnom zadovoljavaju svoje potrebe izvlastitih izvora, dok Europa zbog neznatne vlastite proizvodnje uvozi preko 30 milijuna tona nafte

    godinje.

    Svjetska tankerska tonaa tada ve broji oko 17 milijuna tona nosivosti. Vlasniciveeg dijela tankerske tonae su petrolejske kompanije, a manji dio pripada slobodnim

    brodovlasnicima. Slino e biti i u budunosti tankerskog brodarstva.

    U poslijeratnom razdoblju proizvodnja i potronja nafte biljei ogroman porast, tenastaju najvei brodovi ikada. Naime prikraju drugog svjetskog rata najvei tanker je imao 23000DWT, a 1965. godine sagraen je ameriki tanker Manhatan od 107.000 dwt.

    Sredinom ezdesetih godina ukupan svjetski prekomorski promet nafte iznosi oko850 milijuna tona godinje, a ukupna tankerska tonaa broji oko 100 milijuna dwt. Najvei svjetskiizvoznici nafte su Perzijski zaljev (sa Bliskim istokom), koji u ukupnom prekomorskom prometu

    nafte sudjeluju sa oko 65%, zatim sjeverna i zapadna Afrika te Karipsko podruje. Najvei uvoznicinafte su Japan i SAD, industrijski najrazvijenija podruja svijeta.

    Najvei dio golemog prometa tekueg goriva koncentriran je na samo etiri glavnerelacije i to Srednji istok - Europa, Srednji istok - Japan, sjeverna i zapadna Afrika - Europa te

    Karipsko podruje - SAD. Poinju se graditi super tankeri, tzv. VLCC jer su na relaciji Perzijskizaljev - Europa plovidbom oko Rta rentabilniji nego manji tankeri, do 60.000 dwt na istoj relaciji

    plovidbom kroz Suez (gdje je gaz ogranien na 38 stopa).

    Godina 1967. jedna je od kljunih u razvoju tankerskog brodarstva. Naime, u ratu izmeuEgipta i Izraela zatvoren je Sueski kanal, te je zatrpan mnotvom potopljenih brodova. Pomorski putizmeu najveih izvoznika i najveih uvoznika nafte time je osjetno produljen. Naime zatvaranjemkanala produilo se putovanje od npr. Rotterdama do Perzijskog zaljeva za 70%. Dolazi do velike

    potranje tankerskog prostora. Svjetske knjige narudbi brodova prepune su tankera, uglavnomVLCC2 i ULCC3. Kreacija i gradnja tih brodova bili su mogui zahvaljujui revolucionarnojtehnologiji japanskih brodograditelja, to se posebno oitovalo u kvaliteti elika, obradi limova itehnici zavarivanja. Prosjena godinja stopa rasta tankerske tonae kree se oko 17%. Zahvaljujuistalnoj potranjibrodskog prostora, trite lako apsorbira svu tankersku tonau.

    Tankersko trite kulminira 1973. godine, postiu se astronomske vozarine. Perzijskizaljev prepun je supertankera4(jedan od najveih tankera toga vremena bio je Globtik Tokyo, (sl.2.) ukupne nosivosti 483.644 dwt duine preko svega 360 m te gaza 28 m), te se tako tankerskatonaa razvila do nesluenih razmjera i ve broji oko 220 milijuna dwt, a prekomorski promet nafteiznosi oko 1350 milijuna tona godinje.

    2Very Large Crude Carrier (od 200.000 do 300.000 dwt)

    3

    Ultra Large Crude Carrier (od 300.000 vie i dwt)4Jedan od najveih tankera toga vremena bio je Globtik Tokyo, ukupne nosivosti 483.644 dwt, duine preko svega 360

    m, gaza 28 m.

  • 7/22/2019 Brodovi Za Prijevoz Sirove Nafte

    7/35

    Capt. Goran Belamari, MEng., Master Mariner Brodovi za pri jevoz sir ove nafte

    7

    Sl. 2 Globtik Tokyo,Izvor: Dr. R. Solly, Supertankers, Anatomy and Operation, London, 2001.

    Otvaranjem Sueskog k