BOSNA I HERCEGOVINA - PRVIH STOTINU DANA ......Bosna i Hercegovina - prvih stotinu dana vlasti Centar za promociju civilnog dru{tva 7 svojih politi~kih konkurenata ili protivnika

Ekspertni tim:

prof. dr Slavo Kuki}prof. dr Ne|o Mili}evi}prof. dr Zdravko Zlokapaprof. dr Salih Fo~o

BOSNA I HERCEGOVINA - PRVIH STOTINU DANA VLASTI

BOSNIA AND HERZEGOVINA- THE FIRST HUNDRED DAYS OF RULE

Saradnici CPCD-a:

mr Dragutin Bo{kovi}Mirjana Sir}o

Bosna i Hercegovina - prvih stotinu dana vlasti

Sarajevo, 2003.


Centar za promociju civilnog dru{tva

Pripremili: prof. dr Slavo Kuki} prof. dr Ne|o Mili}evi} prof. dr Zdravko Zlokapa prof. dr Salih Fo~oSaradnici CPCD-a:mr Dragutin Bo{kovi}Mirjana Sir}oCentar za promociju civilnog dru{tva,Sarajevo, Nikole Ka{ikovi}a 7,Bosna i Hercegovina,tel./fax: 033/213-278, 442-018, 216-669,e-mail: [email protected]

Izdava~: Centar za promociju civilnog dru{tvaZa izdava~a: mr Fadil [eroRecenzenti: prof. dr Nijaz Musabegovi}

mr Fadil [eroTehni~ka priprema i dizajn korica: Semir Korora[tampa: [tamparija "Fojnica", FojnicaTira`: 500 primjerakaPrevodilac: Merima Erko~evi~Zahvaljujemo se Ambasadi Sjedinjenih Ameri~kih dràva u Sarajevu za finansiranjeprojekta Monitoring izvr{ne i zakonodavne vlasti u BiH.

Copyright © 2003 Temeljem mi{ljenja Federalnog ministarstva obrazovanja i naukeFederacije Bosne i Hercegovine broj: od . 2003. godine ova knjiga je proizvod iz~lana 18. ta~ka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga na ~iji se prometne pla}a porez na promet proizvoda.

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo342.51 (497.6) „ 2002/2003 “ (047)BOSNA I Hercegovina - prvih stotinu dana vlasti = Bosnia and Herzegovina thefirst hundred days of rule / Slavo Kuki}...[et al.] ; [prevodilac Merima Erko~evi}]. -Sarajevo : Centar za promociju civilnog dru{tva, 2003. - 109 str.; 24 cm

Tekst na bos. i engl. jeziku

ISBN 9958 - 793 - 06 - 7 1. Kuki}, SlavoCOBISS . BH - ID 12088838



SADR@AJ

Uvod..............................................................................................5

I. Stotinu dana nove vlasti - sinteza................................................. .....7

1.1. Funkcioniranje zakonodavne vlasti.......................................81.2. Stotinu dana izvr{ne vlasti...........................................................10

II. Konstituisanje i po~etni period rada zakonodavnih i izvr{nih organa Federacije BiH ......................12

2.1. Uvodne napomene........................................................................122.2. Parlamenat Federacije BiH...........................................................122.2.1. Predstavni~ki dom........................................................................122.2.2. Dom naroda..................................................................................142.3. Vlada Federacije BiH...................................................................162.4. Dodatne napomene.......................................................................18

III. Konstituisanje i po~etni period rada zakonodavnih i izvr{nih organa Republike Srpske............................19

3.1. Uvodne napomene........................................................................193.2. Narodna skup{tina Republike Srpske...........................................193.2.1. Politi~ko pregrupisavanje.............................................................193.2.2. Zasjedanja i rad Narodne skup{tine..............................................223.3. Vlada Republike Srpske...............................................................233.3.1. Konstituisanje izvr{ne vlasti.........................................................233.3.2. Oteàvaju}e okolnosti...................................................................243.3.3. Aktivnosti Vlade u pojedinim sektorima......................................263.4. Zaklju~ak......................................................................................28



IV. Konstituisanje i po~etni period rada zakonodavnih i izvr{nih organa BiH...................................................30

4.1. Parlamentarna skup{tina BiH.................................................. .. ...30 4.1.1. Predstavni~ki/Zastupni~ki dom Parlamentarne skup{tine

BiH....304.2. Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH...................................324.3. Plenarna sjednica oba doma Parlamentarne skup{tine BiH..............334.4. Vije}e ministara BiH................................................................. ...344.5. Zaklju~ak............................................................ ..........................37

PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39


Centar za promociju civilnog dru{tva 5

Uvod

Nakon oktobarskih izbora u Bosni i Hercegovini, Centar za promocijucivilnoga dru{tva iz Sarajeva formirao je ekspertnu grupu sa ciljem daizvr{i analizu provedenih izbora. Obveza koja mu je stavljena u zadatak je,prije svega, analiza predizborne kampanje politi~kih stranaka, dakako onihkoje su osigurale mjesto u jednom od dva entitetska ili, pak, u ParlamentuBiH. Razlog koncentraciji pa`nje na njih je jednostavan. One }e ~initibudu}u zakonodavnu i izvr{nu vlast, koja }e biti predmet analiti~kogpra}enja nakon konstituisanja zakonodavne i izvr{ne vlasti. S druge strane,dobijena obveza je u sebe uklju~ivala i analizu izbornih programa naosnovu kojih su te stranke dobile podr{ku glasa~a. Smisao navedene ana-lize je u tome da ona omogu}i svojevrsnu komparaciju izbornih obe}anjatokom izborne kampanje i ostvarenih rezultata tijekom vr{enja vlasti. Nakoncu, ekspertna grupa je imala zadatak utvrditi i metodologiju pra}enja

rada nove vlasti.1

Utvr|enom metodologijom predvi|eno je da analiza obuhvati zakono-davnu i izvr{nu vlast na entitetskom i dràvnom nivou nakon stotinu danarada. Dakako, bosanskohercegova~ke okolnosti onemogu}avaju nam da,barem u slu~aju prvih stotinu dana, budemo do kraja dosljedni. Razlogtome je ~injenica da vlast, zakonodavna i izvr{na, u entitetima i na razinidràve nije konstituirana u isto vrijeme. Sukladno tome, kod ve}ine njih uisto vrijeme ne istje~e ni prvih stotinu dana. Naprotiv. Vremenska razlikau konstituciji izme|u pojedinih razina zakonodavne i izvr{ne vlastiprema{uje i do {ezdeset dana. To u isto vrijeme pokazuje malu ili gotovonikakvu sinhronizaciju aktivnosti na konstituiranju zakonodavne i “preuzi-manju” izvr{ne vlasti nakon izbora u BiH.

Budu}i smo se na{li u takvoj situaciji, odlu~ili smo da prva analiza

1 Centar za promociju civilnog dru{tva objavio je ove rezultate u posebnoj publikaciji :«Izbori 2002. godine-osnov za nadgledanje vlasti»


Centar za promociju civilnog dru{tva6

obuhvati vrijeme od konstituiranja svake od razina zakonodavne i izvr{nevlasti do 24. maja 2003. godine. Opredjeljenjem za navedeni termin sepostiù istodobno dva efekta. 24. maja2 se navr{ava prvih stotinu danasvih formi manifestacije i zakonodavne i izvr{ne vlasti na razini entiteta idràve. No, kod ve}ine je rok od zacrtanih stotinu dana i zna~ajnoprema{en. Primjerice, prvih stotinu dana Narodne skup{tine RepublikeSrpske navr{eno je ~ak 08. marta, a Predstavni~kog/Zastupni~kog domaParlamenta Federacije i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tineBiH 20. marta 2003. godine. {to se ti~e Vlade Republike Srpske, prvihstotinu dana isteklo je 27. aprila 2003. godine, a Vije}a ministara BiH26.aprila 2003. godine.

S druge, pak, strane, markiranjem zajedni~kog termina, u ovom slu~aju24. maja, postiè se i ujedna~avanje vremenskoga intervala za sve budu}eanalize funkcioniranja nove vlasti. Drugim rije~ima, vremenski intervalanalize se time potpuno izjedna~ava za sve uklju~ene razine i sve tipovezakonodavne i izvr{ne vlasti.3

@elimo ista}i da u svijetu nije uobi~ajeno pra}enje rada zakonodavne,ve} samo izvr{ne vlasti, ali mi smo se opredijelili da damo osnovnezna~ajke rada i zakonodavne vlasti. Mi èlimo identificirati one institucijezakonodavne ili izvr{ne vlasti (i prezentirati javnosti rezultate njihovograda) koje predano rade na rje{avanju onih pitanja koja prevladavaju uìvotima gra|ana, njihovih bira~a koji su za njih glasali na izborima 05.10. 2003. godine. S druge strane, èlimo identificirati politi~ke elite kojeizbjegavaju, ili su nesposobne da rje{avaju klju~ne problema gra|ana ovezemlje, ali su istovremeno spremne da u zakonodavnim ili izvr{nim tije-lima uklju~uju druga pitanja u javni dnevni red, kao {to je vra}anje starimhistorijskim sporovima, politi~kom identitetu ili jednostavno optuìvanju

2 Vlada Federacije BiH konstituirana je 14. februara 2003. godine. Iz tih razloga uzetje 24. 05. 2003. godine kao relevantan datum okon~anja monitoringa i isteka 100 dana radasvih nivoa vlasti na nivou entiteta i dràve BiH.

3 Na koncu, metodologijom analiti~kog pra}enja rada nove vlasti, predvi|eno je ipra}enje rada Predsjedni{tva BiH. Iskreno àlimo {to je ova institucija u prvom izvje{tajuizostavljena. Razlog je, naizgled, banalne prirode. Institucija Predsjedni{tva nam, naime,nije bila voljna ustupiti traène informacije, a bez njih nije mogu}a ni bilo kakva ozbiljnaanaliza. Iskreno se, dakako, nadamo da je ova reakcija bila samo trenuta~na, te da }emo ubudu}nosti, {to se slu`bi Predsjedni{tva BiH ti~e, biti bolje sre}e.



svojih politi~kih konkurenata ili protivnika. Sve ovo, ako imamo pravore}i, radimo u interesu javnosti, odnosno gra|ana BiH, koji su isklju~eniiz politi~kog odlu~ivanja u BiH, za one kojima dràva ne samo da izgledave} je stvarno daleko, otu|ena i u velikoj mjeri nezainteresirana za pro-bleme njihovog svakodnevnog ìvota, ali koji jo{ uvijek vjeruju u idealedemokratije, savezni{tva i partnerstva za program bolje budu}nosti.

I. Stotinu dana nove vlasti - sinteza

Posljednji parlamentarni izbori u BiH odràni su 05.10.2002. godine.Prva polovica novembra, prema usvojenim procedurama, ozna~avala jekrajnje vrijeme za konstituiranje zakonodavne vlasti i na kantonalnoj, i naentitetskoj i dràvnoj razini. Proces njezine konstitucije se, me|utim, nijeodvijao u skladu s propisanom vremenskom procedurom. Do koncanovembra uspjela se konstituirati tek Narodna skup{tina RepublikeSrpske. Predstavni~ki dom Parlamenta BiH, ali i Predstavni~ki /Zastu-pni~ki dom Parlamenta Federacije BiH, konstituiran je u decembru 2002.godini. S domovima/vije}ima naroda i{lo je jo{ teè. Tek 17. januara ovegodine konstituiran je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, a 31.jauara i Dom naroda Parlamenta BiH. Na koncu, Vije}e naroda RepublikeSrpske konstituirano je tek tijekom aprila. Pitanje je, me|utim, moè li seono jo{ uvijek smatrati konstituiranim budu}i da su, a zbog sumnji uustavnost procedura izbora njegova predsjednika, odmah nakon nave-denog izbora najavljene i tu`be Ustavnom sudu Republike Srpske.

O zna~ajnom se ka{njenju, dakako, moè govoriti i u slu~aju konsti-tucije izvr{ne vlasti. Od triju vlada prvo je, naime, konstituirano Vije}eministara BiH, ~ije je imenovanje potvr|eno 03. januara, a primopredajadu`nosti sa starim Vije}em izvr{ena 16. januara ove godine. Dan poslije,17. januara, imenovana je i Vlada Republike Srpske. Na koncu, sredinomfebruara (14. februara 2003. godine), od strane Predstavni~kog/Zastu-pni~kog doma Parlamenta Federacije BiH, potvr|eno je imenovanje idruge entitetske vlade, Vlade Federacije BiH.



1.1. Funkcioniranje zakonodavne vlasti

Po na{em sudu, prvih stotinu dana daju osnova za kriti~ki pristupfunkcioniranju institucija zakonodavne vlasti. Pri tome mislimo, prijesvega, na predstavni~ke domove Federalnog i Dràvnog parlamenta, te naNarodnu skup{tinu Republike Srpske.

Jedna od zna~ajki koja se moè identificirati kod svih navedenih insti-tucija zakonodavne vlasti je, nema sumnje, ~injenica da je veliki brojzakona razmatran po takozvanom hitnom postupku. Podsje}amo da je,primjerice, u periodu za koji je vr{ena analiza rada, Parlamentarnaskup{tina BiH razmatrala i usvojila 18 zakona, pri ~emu je ~ak 7 od njihusvojeno po hitnom postupku. U osam slu~ajeva je, dodu{e, nakon prove-dene rasprave i glasanja o razlozima hitnosti, Predstavni~ki dom odbiodostavljene prijedloge zakona razmatrati po hitnom postupku i stavio ih jeu redovitu parlamentarnu proceduru. Ina~e, mogu}nost hitnog postupka jepredvi|ena ~lanom 105. Poslovnika o radu Predstavni~kog doma Parla-mentarne skup{tine, a on, kada je ovaj nivo zakonodavne vlasti u pitanju,zna~i isklju~ivanje takozvane komisijske faze i nemogu}nost ulaganjaamandmana na ponu|ene prijedloge zakona. Zbog te ~injenice, prilikomrasprava o dnevnom redu i usvajanja procedure po kojoj }e se razmatratineki zakonski akti, zastupnici su ~esto izraàvali negodovanje, jer im jeuskra}ena mogu}nost bilo kakvih izmjena, te su se zakoni razmatrali poprincipu «uzmi ili ostavi». Pritisci od strane OHR-a naj~e{}e su bili razlogda se ova procedura usvoji (mada je predlaga~ bilo Vije}e ministara BiH),ali su se zastupnici zbog toga osje}ali vi{e «kao servis za usvajenjezakona», a ne kao oni koji donose odluke u jednom zakonodavnom organuvlasti.

Najve}i broj zakona je po hitnom postupku usvojen u ParlamentuFederacije BiH, ~ak ~etrdeset jedan (41) od ukupno 49, koliko ih je ovajparlament u analiziranom periodu usvojio. Dodu{e, procedura hitnog pos-tupka se u ovom parlamentu u nekim detaljima razlikuje u odnosu na onukoja vrijedi u Parlamentarnoj skup{tini BiH. Istina je da hitni postupak iovdje zna~i obvezu da se na istoj sjednici zakon i razmatra i usvaja. Ali,za razliku od Parlamentarne skup{tine BiH, u kojoj se hitni postupaktemelji na principu „uzmi ili ostavi“, Poslovnik Parlamenta FederacijeBiH ne isklju~uje ni mogu}nost ulaganja amandmana na ponu|eni prijelogzakona, i to sve do okon~anja rasprave o njemu. Dakako, ni ta ~injenice ne



moè opravdati pretvaranje procedure, koja bi trebala da se primjenjujesamo u izuzetnim slu~ajevima, i to naj~e{}e zbog pritisaka OHR-a, upraksu federalnog parlamenta.

Predstavni~ke domove federalnog i dràvnog parlamenta, te Narodnuskup{tinu Republike Srpske su, u analiziranom periodu, odlikovali i drugidetalji koji zasluùju kriti~ki osvrt. U analizi je, primjerice, nagla{enoodbijanje Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH da u dnevnired jedne od svojih sjednica uvrsti usvajanje Amandmana na UstavFederacije BiH. Taj je postupak te{ko opravdati jer su ti isti amandmanibili pravni osnov za konstituiranje novih zakonodavnih i izvr{nih organavlasti, a po njima su, na koncu, verificirani mandati i zastupnika koji odbi-jaju njihovo usvajanje. S druge strane, odbijanje usvajanja navedenihamandmana te{ko da moè biti od koristi jer i namjeri da ih se mijenjamora prethoditi njihovo usvajanje u parlamentarnoj proceduri. Drugimrije~ima, usvajanje navedenih amandmana se ne}e mo}i izbje}i.

S druge strane, a to je i u analizi istaknuto, dnevni redovi sjednicaNarodne skup{tine Republike Srpske su, u pravilu, obilovali velikim bro-jem to~ki. Ta bi ~injenica kod ponekoga mogla stvoriti i iskrivljenu slikukako je posrijedi bio period velikog anga`mana, a u pitanju je istina kojaje zna~ajno druga~ija, i koja se moè svesti na logiku: puno buke – maloefekata. Ako, iz uklona zanimljivosti, ne{to i zasluùje analiti~ku pa`nju,onda su to parlamentarne rasprave o aferama u Republici Srpskoj iizvje{tajima o provedenim revizijama. Posebice je, u tom smislu, indika-tivan Izvje{taj specijalnog revizora o poslovanju Elektroprivrede RS, kojije izazvao konsternaciju u redovima opozicije, ali i zbunjenost u vlada-ju}im partijama i pitanje kako da bez velike politi~ke {tete sanirajusituaciju.

Nelogi~nosti su zabiljeène i u radu domova/vije}a naroda. Jo{ i danassu, naime, sporna neka pitanja u vezi s konstituiranjem ovih tijela zakono-davne vlasti. Istina je, prije svega, da je Vije}e naroda Republike Srpskekonstituirano tek nedavno, s tim da mu dio njegovih ~lanova, ali i parla-mentarnih politi~kih partija, osporava ~ak i to kao nespornu ~injenicu.

S druge strane, nije sve nesporno ni u vezi s konstituiranjem Doma nar-oda Parlamenta Federacije BiH. Naime, Ustavom je predvi|eno da ovaj



dom ~ini po sedamnaest zastupnika iz triju konstitutivnih naroda, te njihsedam iz reda ostalih. No, stanje je u stvarnosti druga~ije. Jo{ i danas supopunjena samo dva „nacionalna kluba“, bo{nja~ki i hrvatski. U Domunaroda, me|utim, i danas, od predvi|enih sedamnaest, nedostaje ~ak osamzastupnika Srba, te jedan iz reda «ostalih». Ta ~injenica izaziva razli~itedileme. Prva se odnosi na pitanje, ima li Parlament Federacije jo{ uvijekkonstituiran Dom naroda? Zvani~ni je odgovor, dodu{e, potvrdan, madadilema i dalje ostaje. Druga je, me|utim, dilema jo{ problemati~nija. Kojaje, naime, kvalificirana ve}ina predstavnika pojedinih naroda u Domu nar-oda Parlamenta Federacije u dono{enju punova`nih odluka? Jo{ pre-ciznije, da li je za punopravno odlu~ivanje Kluba srpskih zastupnika uovom domu natpolovi~na ve}ina ona koja se dobije u odnosu na Ustavompredvi|eni broj zastupnika, ili, pak, ona u odnosu na trenutno stvarnopotoje}i broj srpskih zastupnika u ovom domu? No, iako navedene dilemetraè da ih se, a radi afirmacije principa nacionalne ravnopravnosti, {to jemogu}e prije razrije{i, u odnosu na njih iznena|uje pokazani stupanj ravn-odu{nosti i doma}ih organa, ali i predstavnika me|unarodne zajednice, timprije {to njihovo nerje{avanje, kako je i u analizi navedeno, prijetiopasno{}u da u jednom momentu blokira rad zakonodavne vlasti u ovomentitetu, ali istodobno hrabri i mnoge druge subjekte da se i sami pona{ajutako {to ne}e po{tovati jasno predvi|ene ustavne obaveze.

1.2. Stotinu dana izvr{ne vlasti

Prvih stotinu dana izvr{ne vlasti daje pravo na konstataciju da se, ufunkcioniranju dviju entitetskih i dràvne vlade, dakako, mogu identifici-rati odre|ene razlike. Kontinuitet u radu je, po svojim vanjskim manife-stacijama, najpotpunije osigurala Vlada Federacije. U prilog tome, me|uostalim, govori i podatak da su sjednice Vlade odràvane barem jednomtjedno od njezina konstituiranja, {to je, prema raspoloìvim podacima,znatno ~e{}e nego u slu~aju ostalih dviju vlada. No, iako je i ona, cijeni lise po razmatranim to~kama dnevnog reda, analizirala pitanja iz velikogbroja oblasti dru{tvenog ìvota, stje~e se dojam da su i u njezinu radudominirala pitanja koja su imala teku}u, pa i trenutnu aktuelnost. S drugestrane, izostale su ili su u drugom planu ostale aktivnosti koje bi, u datim



prilikama, morale imati prioritet. Dojam je, prije svega, da se Vlada vrlomalo bavila programskim i razvojnim pitanjima, naro~ito u oblasti ekono-mske i socijalne politike, tako da se nakon stotinu dana njenog rada i nemoè sa sigurno{}u zaklju~iti {ta }e biti njeni budu}i prioriteti i, pogotovo,koje mjere i aktivnosti ona predvi|a za prevazilaènje sada{njeg izrazitote{kog stanja u tom domenu.

Za Vladu Republike Srpske bi se, prema raspoloìvoj dokumentaciji,mogle izre}i i zna~ajno nepovoljnije ocjene. Kako je i u samoj analizi prim-ije}eno, u prvih se stotinu dana ona, generalno promatrano, pokazala kaovlada bez osobitog autoriteta, bez poleta i energije, bez novih i svjeìh ideja,kao vlada koja je stereotipna i bezvoljna. Na unutarentitetske afere je u prav-ilu reagirala obrana{ki ili }utanjem. Afere u vezi s Elektro-privredomRepublike Srpske, prislu{kivanjem koje je prakticirala Vojska RepublikeSrpske, slu~aj Dobojske banke i jo{ neki pokazuju da je, i kada je poku{alada zauzme aktivniju poziciju, to ~inila nevje{to i bez namjere da poduzimamjere koje vode trajnom ozdravljenju. Takva filozofija, pasivan pristuppitanjima mafije i organiziranog kriminala, posebice u situaciji kada se timpitanjima u Srbiji nakon ubistva premijera |in|i}a pristupa krajnjeradikalno, rezultira time da Republika Srpska ~esto biva optuèna da pred-stavlja «igrali{te za kriminalce na svim nivoima». Na koncu, velika manaove vlade jeste {to ne zra~i optimizmom i {to ne {iri u javnosti uvjerenje dase problemi mogu prevazi}i.

Pozitivne ocjene se, {to se prvih stotinu dana ti~e, ne mogu izre}i ni zaVije}e ministara BiH. Komparacija dnevnih redova Vije}a s predizbornimprogramima upu}uje na zaklju~ak da se u njemu nisu osobito naprezali kakobi ispo{tivali Programska na~ela data u izbornoj kampanji. Naprotiv, sjednicesu bile vi{e okrenute formalno proceduralnim i drugim pitanjima, koja nisuizraz ekspozea predsjedavaju}eg Vije}a prilikom povjeravanja mandata odstrane Predsjedni{tva i Parlamentarne skup{tine BiH. S druge strane, u prilognavedenoj ocjeni govori i podatak da Vije}e ministara jo{ uvijek nije usvojiloni Poslovnik o svome radu, a niti Program rada. U njegovu je radu malo ini-cijativa i svjeìne, koji su neophodni za vladu koja se predstavlja reform-skom. Naprotiv, stereotipnost je odlika koja bitno optere}uje i ovo tijelo.



II. Konstituisanje i po~etni period rada zakonodavnih i izvr{nih organa Federacije BiH

2.1. Uvodne napomene

Proces konstituisanja organa zakonodavne i izvr{ne vlasti u FederacijiBosne i Hercegovine na podlozi izbornih rezultata iz oktobra 2002. godinetrajao je izrazito dugo. U stvari, on jo{ nije ni okon~an, jer jo{ neki od ovihorgana nisu formirani (bilo djelimi~no, bilo u cjelini).4 Takvo stanje,svakako, nema uop{te opravdanja, a njegove {tetne posljedice suvi{estruke. Zakonodavna vlast vi{e mjeseci nije uop{te postojala, a izvr{nuvlast su vr{ili (u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu jo{ vr{e) organistarog personalnog sastava, koji su, objektivno, u ovom periodu morali bitibez kreacije i, u najboljem slu~aju, mogli samo izvr{avati teku}e poslove,stalno o~ekuju}i prestanak svog mandata.

Razloge za pretjerano odugovla~enje konstituisanja ovih organa vlastitreba prvenstveno traìti u nedovoljnoj opredijeljenosti parlamentarnihstranaka u odnosu na to s kim }e i}i u koalicioni partnerski odnos priformiranju organa izvr{ne vlasti, ~emu su doprinosili i neki predstavnicime|unarodne zajednice. Ovi su, naime, nakon dosta pasivnog pona{anja upredizbornom periodu, poku{ali da uti~u na formiranje i personalni (ustvari, partijski) sastav nove vlasti, ali su naknadno od toga odustali (s tim{to je i zbog toga izgubljeno dosta vremena).

2.2. Parlamenat Federacije BiH

2.2.1. Predstavni~ki dom

Predstavni~ki dom Parlamenta Federacije BiH konstituisan jepo~etkom decembra 2002. godine. S obzirom na to koliko je trajao ukupanproces kostituisanja zakonodavnih i izvr{nih organa u Bosni i

4 Klub Srba u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ima 8 delegata, umjestoustavnim amandmanima utvr|ene kvote od 17 delegata za sve klubove konstitutivnih nar-oda.

Vlada Hercegova~ko-neretvanskog kantona jo{ uvijek nije formirana.



Hercegovini, moglo bi se zaklju~iti da je konstituisanje ovog organaizvr{eno u relativno prihvatljivom vremenskom intervalu nakon odrànihizbora. No, ovdje treba imati u vidu da je i u ovom slu~aju znatnoprekora~en Ustavom predvi|eni rok, po{to je u njemu izri~ito odre|eno da}e ovaj organ biti ‘’prvi put sazvan najkasnije dvadeset dana nakonobjavljivanja izbora’’ (~lan IV. A. 1. 5. Ustava Federacije BiH).

Ukupne efekte ~ina konstituisanja i dosada{njeg rada ovog zakono-davnog organa treba sagledavati i u svjetlu ~injenice da, prema UstavuFedracije Bosne i Hercegovine, sve odluke Parlamenta Federacije BiH‘’zahtijevaju potvrdu oba doma, osim za poslovnike i deklaracije kojedomovi samostalno donose’’ (~lan IV. A. 4. 17. Ustava Federacije BiH).Po{to sve do sada nije rije{en problem sastava, pa samim tim ni rada Domanaroda Parlamenta Fedracije BiH, to je direkto limitiralo, pa donekle iblokiralo, rad samog Predstavni~kog doma.

Pored odluka o svom organizacionom i personalnom sastavu,Predstavni~ki dom je na svojoj vanrednoj sjednici, odrànoj 24. januara2003. godine, izabrao predsjednika i dva potpredsjednika FederacijeBosne i Hercegovine, a na svojoj tre}oj sjednici (odràna 14. februara2003. godine) potvrdio imenovanje Vlade Federacije Bosne iHercegovine.

Na svojoj drugoj sjednici, odrànoj 21. januara 2003. godine, ovajdom je usvojio izmjene i dopune Poslovnika o svom radu, ~ime su stvo-rene proceduralne pretpostavke za vr{enje svoje nadle`nosti.

Za ~etvrtu sjednicu Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiHbilo je predloèno i usvajanje Amandmana na Ustav Federacije Bosne iHercegovine, koje je ina~e u toku 2002. godine proglasio visoki predsta-vnik. Poslanici u ovom domu iz reda HDZ, SDA i BOS-a bili su protivtoga, zbog ~ega ovaj prijedlog nije ni uvr{ten u dnevni red sjednice.Njihovo obrazloènje je bilo da ‘’Amandmane ne treba razmatrati ni pri-hvatiti u Parlamentu Federacije BiH dok isti mehanizmi za{tite vitalnihnacionalnih interesa ne budu osigurani i u drugom bh. entitetu’’. Poslanicikoji pripadaju Stranci za Bosnu i Hercegovinu i Socijaldemokratskoj par-tiji bili su suprotnog mi{ljenja, smatraju}i da je ‘’usvajanje ovih amand-



mana preduslov za dalje pobolj{anje Ustava Bosne i Hercegovine’’. Zaistaje te{ko na}i opravdanje za odbijanje da se ovi amandmani usvoje, sobzirom da oni vaè ve} godinu dana i da }e vaìti sve dok ih, u neizmije-njenom tekstu, ne usvoje nadle`ni zakonodavni organi vlasti, te {to suupravo oni bili pravni osnov za konstituisanje novih zakonodavnih iizvr{nih organa (o ~emu su odluke donijeli isti ovi zastupnici koji ih nakontoga nisu htjeli usvojiti). Zna~i, oni su prihvatili ove amandmane kad jetrebalo odlu~ivati o pitanjima verifikacije svojih mandata i donositi odlukeiz nadle`nosti ovih organa, ali istovremeno odbijaju da ih usvoje upredvi|enoj parlamentarnoj proceduri.

Peta sjednica Predstavni~kog doma odràna je 24. aprila ove godine, nakojoj je, po hitnom postupku, usvojeno vi{e od 20 zakona, odnosno njiho-vih izmjena i dopuna, koje je ranije proglasio visoki predstavnik, odnosnokoje je inicirala tzv. «Buldoèr komisija», sa ciljem unapre|enja eko-noskih reformi i stvaranja povoljnog poslovnog okruènja.

2.2.2. Dom naroda

Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Dom narodaParlamenta Federacije BiH sastoji se od po 17 delegata is sastava svakogkonstitutivnog naroda i 7 delegata iz reda ‘’ostalih’’.

Prilikom konstituisanja ovog organa, utvr|eno je da je u ovaj domizabran Ustavom predvi|eni broj delegata iz sastava bo{nja~kog ihrvatskog naroda, te samo 9 delegata iz sastava srpskog naroda i 6 dele-gata iz sastava ‘’ostalih’’. Broj nedostaju}ih delegata je posljedicaustavnog zahtjeva da delegate Doma naroda biraju kantonalne skup{tine‘’iz reda svojih delegata’’ (~lan IV. A. 2. 8(1) Ustava Federacije BiH), jerih, naprosto, u njihovom postoje}em sastavu nema u dovoljnom broju.

Konstituiraju}a sjednica Doma naroda odràna je 17. januara 2003.godine. S obzirom da je Ustavom predvi|eno da se ovaj organ ‘’sazivaprvi put najkasnije dvadeset dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnihorgana’’ (~lan IV. A. 2. 10. Ustava Federacije BiH), do prekora~enja ovog



roka je najvjerovatnije do{lo zbog navedenog problema u samom brojuizabranih delegata u ovaj dom.

Ve} na prvoj sjednici Doma naroda formirana je Komisija za iznalaènjerje{enja za popunu Kluba delegata iz reda srpskog naroda, a na njegovojtre}oj sjednici je usvojen zaklju~ak da je to mogu}e samo promjenom UstavaFederacije Bosne i Hercegovine. Me|utim, po{to Parlamenat Federacije BiHjo{ nije usvojio Amandmane XXVII – LIV na Ustav Federacije Bosne iHercegovine (me|u kojima je i navedena ustavna odredba o na~inu izboradelegata u ovaj dom), a visoki predstavnik odbija da izvr{i promjenu u odnos-nom Amandmanu – broj XXXIV (koji je on, ina~e, proglasio), Dom narodaje i dalje ostao nepopunjen, tj. u sastavu koji nije u skladu sa Ustavom.

Navedeno stanje sastava Doma naroda Federacije BiH je stvorilo nizproblema i samo po sebi proizvodi {tetne posljedice. U pitanju je izrazitovaàn novi ustavni kvalitet u nacionalnom sastavu zakonodavne vlasti,koji bi trebalo da doprinosi afirmaciji principa ravnopravnosti u cijelojBosni i Hercegovini. Umjesto da se, upravo iz tog razloga, tome poklonimaksimalna pa`nja, na djelu je vidljiva ravnodu{nost i doma}ih organa ipredstavnika me|unarodne zajednice. Oni jedni drugima adresirajurje{avanje ovog problema, a on i dalje ostaje nerije{en, sa opasno{}u nesamo da blokira rad zakonodavne vlasti u ovom entitetu nego i da hrabrimnoge druge dru{tvene subjekte da se i oni sami pona{aju tako {to ne}epo{tovati jasno predvi|ene ustavne obaveze.

Sam rad Doma naroda je zna~ajno optere}en navedenim problemom unjegovom personalnom sastavu. On je, istina, u izvje{tajnom perioduodrào vi{e sjednica, na kojima je usvojen ve}i broj odluka, uklju~uju}i isamo dono{enje zakona. Pored izbora svojih organa i radnih tijela, kao irazmatranja Nacrta poslovnika o svom radu, Dom naroda je odlu~io i oizboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne iHercegovine, te usvojio vi{e zakonskih prijedloga, koje je, tako|e, po hit-nom postupku, usvojio Predstavni~ki dom, a koje je u toku pro{le godineproglasio visoki predstavnik. No, u situaciji kada u ovom domu klub dele-gata iz sastava jednog naroda ukupno broji manje od polovine broja koji jepredvi|en Ustavom, postaje upitna sama pravna valjanost njegovihodluka.



2.3. Vlada Federacije BiH5

Vladu Federacije BiH, imenovanu od strane predsjednika Federacije,uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, potvrdio je Predstavni~kidom Parlamenta Federacije BiH na svojoj tre}oj sjednici odrànoj 14.februara 2003. godine.

Vlada je svoju prvu sjednicu odràla istog dana kada je potvr|enonjeno imenovanje. Nakon toga, u pravilu, sjednice ovog organa su odrà-vane bar jednom sedmi~no. Broj ta~aka dnevnog reda na svakoj sjedniciVlade bio je veliki (kretao se od 17 do preko 30). Iz toga se moè izvestizaklju~ak da je postojao puni kontinuitet u njenom radu, te da je njenoangaòvanje bilo vrlo obimno.

Iz utvr|enih ta~aka dnevnog reda za sjednice Vlade proizlazi da surazmatrana pitanja iz velikog broja oblasti dru{tvenog ìvota, s tim {to sesti~e dojam da su dominirala ona koja su imala teku}u, pa i trenutnuaktuelnost. Istina, u pravilu, na svakoj sjednici Vlade je razmatrano i vi{ezakonskih projekata, me|u kojima neki imaju i poseban dru{tveni zna~aj.To se, na samom po~etku rada Vlade, odnosilo na Zakon o Vladi i Zakono ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, te na Poslovnik oradu Vlade, kako bi se stvorile potrebne pravne pretpostavke za njenuspje{an rad.

Vlada je, tako|e, na samom po~etku svog rada razmotrila i Amandmanena Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koje je 2002. godine proglasiovisoki predstavnik, predloìv{i Parlamentu Federacije BiH njihovo usva-janje. Pri tome se, o~ito, imala u vidu ~injenica da je njihovo usvajanje u

5 Centar za promociju civilnog dru{tva obavijestio je dopisom Vladu Federacije BiHda je angaòvan na realizaciji ovog projekta, pa da su mu radi toga potrebne odgovaraju}einformacije o sazivu sjednica Vlade i o materijalima koji se na njima razmatraju ({to semoè postizati bilo uvidom u te materijale, bilo prisustvom predstavnika Centra sjedni-cama Vlade – prema njenom opredjeljenju). Pozivom na Poslovnik o radu Vlade FederacijeBiH, sekretar Vlade je, dopisom od 11. marta ove godine, obavijestio Centar da nisu umogu}nosti udovoljiti navedenom zahtjevu. Sama ova ~injenica je ograni~avaju}i faktor zapotpuniju i sigurniju analizu o radu Vlade.



odgovaraju}oj parlamentarnoj proceduri potrebno uraditi {to prije, da bi senakon toga izvr{ile odre|ene promjene u samom Ustavu Federacije BiH, sciljem da se Dom naroda popuni potrebnim brojem delegata i na taj na~inosigura Ustavom predvi|eni sastav ovog zakonodavnog organa. No, ovajprijedlog nije prihva}en ve} u Predstavni~kom domu, pa - nakon takvogishoda u ovom organu - nije ni razmatran u Domu naroda.

Vlada Federacije BiH je razmatrala i vi{e zakona iz oblasti krivi~nogprava, zakone koje je ranije proglasio visoki predstavnik, te program tzv.«Buldoèr komisije» o zakonima koji treba da pospje{e sprovo|enjeekonomskih reformi i stvaranje povoljnog poslovnog okruènja,predloìv{i Parlamentu Federacije da ih sve usvoji. Ovdje treba navesti irazmatranje informacije o potrebi dono{enja tzv. seta zakona iz oblastiokoli{a (o za{titi okoli{a, prirode, zraka, voda i postupanja s otpadom).

Me|utim, na osnovu sagledavanja cjeline pitanja koja je Vlada razma-trala u ovom periodu, moè se zaklju~iti da su izostale ili u drugom planuostale upravo one njene aktivnosti koje bi, u datim prilikama u kojima sebh. dru{tvo nalazi, morale imati veliki prioritet. Naime, ima razloga zaocjenu da se Vlada vrlo malo bavila programskim i razvojnim pitanjima,naro~ito u oblasti ekonomske i socijalne politike, tako da se nakon stotinudana njenog rada i ne moè sa sigurno{}u zaklju~iti {ta }e biti njeni budu}iprioriteti i, pogotovo, koje mjere i aktivnosti ona predvi|a zaprevazilaènje sada{njeg izrazito te{kog stanja u tom domenu.

Pri razmatranju aktivnosti i efekata rada Vlade Federacije Bosne iHercegovine u ovom periodu, nu`no je imati u vidu ~injenicu da su prob-lemi u radu federalne zakonodavne vlasti, proistekli iz nepostojanja Domanaroda u delegatskom sastavu koji predvi|a Ustav, neminovno i objek-tivno morali imati nepovoljan utjecaj na njen rad. Pri tome treba navesti daje Vlada zaista insistirala u Parlamentu da ovaj zakonodavni organ predu-zme mjere koje bi dovele do prevazilaènja takvog stanja, tj. da usvojiustavne amandmane, ali njeni prijedlozi nisu bili prihva}eni.



2.4. Dodatne napomene

1. Za razmatranje funkcionisanja federalnih vlasti u ovom periodunu`no je uzeti u obzir i ~injenicu da je pri raspodjeli {est klju~nih funkcijau strukturi federalne vlasti odstupljeno od izri~itog ustavnog zahtjeva, {tomoè imati {ire {tetne posljedice.6 Konkretno, i pored izri~itog ustavnogodre|enja da se najvi{e dvije od tih funkcija mogu popuniti iz reda jednogkonstitutivnog naroda ili iz reda ‘’ostalih’’, do sada su na pet tih funkcijaimenovani njihovi nosioci, i to 3 Bo{njaka, 1 Hrvat i 1 Srbin.

2. S obzirom na postojanje i odvojene i zajedni~ke nadle`nosti kantonai federalnih vlasti, vr{enje vlasti na nivou kantona zna~ajno uti~e i navr{enje vlasti na nivou Federacije. U tom smislu treba ukazati na bar dvakrupna problema u vr{enju vlasti od strane kantona, koji sa svoje stranedjeluju {tetno i na vr{enje vlasti na drugim nivoima njene organizacije.Radi se o sljede}em:

a) Od deset kantona u Federaciji BiH, samo su dva kantona(Zapadnohercegova~ki kanton i Unsko-sanski kanton) izvr{iliusagla{avanje svojih ustava sa ustavnim amandmanima na UstavFederacije Bosne i Hercegovine, koji su doneseni u aprilu pro{legodine. Ovo usagla{avanje je trebalo uraditi do polovine januara2003. godine. To je, osim povrede izri~ite ustavne obaveze, dovelo ido problema u konstituisanju njihove izvr{ne vlasti, uklju~uju}i i~injenicu da je ve} vi{e od godinu dana ostalo pravno potpunonerije{eno pitanje: koji kantonalni organ preuzima nadle`nostifunkcije predsjednika kantona, koja je navedenim amandmanimaukinuta.

b) Kantonalne vlade su formirane sa izrazitim (i nedopustivim)zaka{njenjem, s tim {to u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu to jo{nije ura|eno (sa dosta neizvjesnosti kad }e to biti).

6 Ovdje je u pitanju sljede}ih {est entitetskih funkcija: predsjednik Vlade; predsjednikNarodne skup{tine Republike Srpske/predsjedavaju}i Zastupni~kog doma;predsjedavaju}iDoma naroda/predsjedavaju}i Vije}a naroda; predsjednik Vrhovnog suda; predsjednikUstavnog suda i federalni tuìlac/republi~ki javni tuìlac. (Amandman 49 Ustava FBiH,odnosno 76. Ustava RS)



III. Konstituisanje i po~etni period rada zakonodavnih i izvr{nih organa Republike Srpske

3.1. Uvodne napomene

Izbori su u oktobru 2002. god. u RS odràni pod izrazitom presijompredstavnika me|unarodne zajednice, a implementacija izbornih rezultatatako|e. Me|unarodna zajednica se zalagala za pobjedu demokratskih,gra|anski orijentisanih, nenacionalisti~kih partija – a na izborima se desiloupravo obratno. Po{to nijedna partija, ipak, nije osvojila dovoljan brojmandata u Narodnoj skup{tini da sama formira Vladu, me|unarodnazajednica je lobirala za koaliciju nenacionalisti~kih partija – a desilo seupravo obratno.

Prethodne godine Narodna skup{tina je usvojila Amandmane na UstavRS, kojima je on uskla|en sa odlukama Ustavnog suda BiH (tzv. odlukamao konstitutivnosti naroda). Amandmanima su izmijenjene mnoge odredbeUstava, ali ono {to je ovdje bitno jeste da je modificirana struktura najvi{ihorgana i preciziran njihov sastav. Zbog brojnih kriterija koje treba zado-voljiti, zbog brojnih interesa i grupa uklju~enih u proces formiranja vlasti,njeno je postizborno konstituisanje teklo vrlo sporo i bilo je izrazitomu~no. Neki najvi{i organi - Ustavni sud, na primjer - ve} mjesecima sene popunjavaju novim ~lanovima, pa ~itava dràvna struktura radi sdrasti~no smanjenim kapacitetom i minornim rezultatima.

3.2. Narodna skup{tina Republike Srpske

3.2.1. Politi~ko pregrupisavanje

Narodnu skup{tinu Republike Srpske sa~injavaju 83 poslanika, {tozna~i da su za natpolovi~nu ve}inu – a po ~lanu 75. Ustava RS «Narodnaskup{tina odlu~uje ve}inom glasova svih narodnih poslanika» - potrebna42 glasa. Na postdejtonskim izborima 96., 98. i 2000. god. sigurna i stabi-lna ve}ina nije se mogla osigurati samo u okviru jedne partije. Naime,politi~ka scena Republike Srpske je veoma pluralna i sklona podjelama –



na izbore u ovoj maloj zemlji s bira~kim tijelom od jedva 850.000 glasa~aizlazi i po 50 partija; s druge strane i bira~ko tijelo je sklono da se dijeli,pa mnoge minorne partije ipak opstaju na minimalnom broju glasova.

Tako je bilo i na izborima koji su odràni 5. oktobra 2002. godine. URepublici Srpskoj se za izbore za Narodnu skup{tinu registrovalo 48partija i sve su one dobile podr{ku bar jednog, makar i najmanjeg dijela od434.000 glasa~a, koliko ih je iza{lo na izbore. Kada je 19. oktobra Izbo-rna komisija BiH objavila rezultate izbora, ispostavilo se da je u Narodnuskup{tinu RS u{lo ~ak 15 stranaka.

Veliki broj stranaka u predstavni~kom tijelu jedne dràve ne smatra sedobrim – na {arolikoj i ponekad dubokim razlikama podijeljenoj scenite{ko je uspostaviti politi~ko jedinstvo i voditi konzistentnu politiku.Razmirice izme|u koalicionih partnera su ~este, a to destabilizuje ~itavuzemlju; raskidanje politi~kih saveza i uspostavljanje novih tro{i snagupoliti~kih aktera koji se vi{e bave me|usobnim obra~unima nego dràvnimproblemima.

Me|utim, Bosna i Hercegovina je, kao i Republika Srpska unutar nje,specifi~an slu~aj na koji se op{ta pravila politi~ke utakmice malo teèprimjenjuju. Sam Izborni zakon BiH pogoduje politi~kim podjelama.Zakonodavac je usvojio takva izborna rje{enja koja podsti~u partije namnoènje i koja doprinose pluralizaciji politi~ke scene. To se najo~itijevidi na osnovu osobite primjene raspodjele kompenzacionih mandata – nataj su na~in u Narodnu skup{tinu RS uvedene i partije zanemarivogpoliti~kog uticaja i s minimalnom podr{kom bira~a.

Svrha ovako pode{enog izbornog mehanizma jeste u tome da seonemogu}i jednoj partiji da sama sakupi parlamentarnu ve}inu, daobezbijedi podr{ku svojoj vladi i da sigurno i neometano dominirapoliti~kom i ekonomskom scenom. Drugim rije~ima, namjera je bilasvjesno oslabiti uticaj velikih i mo}nih partija, natjerati ih da sara|uju sadrugim strankama i da se u~e traganju za kompromisom.

Konstelacija uspostavljena poslije 5. oktobra je bila takva da su dvijestranke s najve}im brojem osvojenih mandata mogle same formirati parla-mentarnu ve}inu (SDS – 26 i SNSD – 19). Sljede}a minimalna kombi-



nacija podrazumijeva u~e{}e bar ~etiri partije, {to zna~i da bi dominantnapartija morala da se odrekne dobrog dijela ministarskih mjesta na koja jera~unala i da ih ustupi manjim partijama ~iju parlamentarnu podr{kudobija. Bilo bi, prema tome, logi~no i racionalno da dvije partije snajve}im brojem mandata prevazi|u me|usobne razlike i stupe u koaliciju.Me|utim, po svemu sude}i, do ozbiljnih pregovora izme|u ove dvijestranke uop{te nije do{lo – toliko su velike razlike me|u njima i toliko jevelika surevnjivost njihovih vo|a.

Lider SNSD-a, po snazi druge parlamentarne stranke, odbio jeponu|enu koaliciju sa SDS-om, pravdaju}i to razlozima na~elne i koncep-cijske prirode. Ili je na ovo odbijanje bio naveden od strane me|unarodnezajednice, koja je otvoreno lobirala da se u Republici Srpskoj izvr{na vlastformira bez najve}e i najja~e srpske stranke? Srpska demokratska stranka,naime, i pored izvjesnih internih prilago|avanja (odrekla se svog father

foundera Radovana Karadì}a i prihvatila demokratske reforme u BiH iRS), kod predstavnika me|unarodne zajednice uìva ugled nacionalisti~kei kriminalu sklone partije koja jo{ uvijek ìvi na kapitalu etni~ke mr`nje.Ali svaka kombinacija koja je isklju~ivala SDS morala je da uklju~i PDP,pa je ova partija postala presudna za politi~ku klackalicu u BiH. Ta partijadesnog centra je za kratko vrijeme stekla mnogo simpatizera, ali ih isto takobrzo gubi. Njen lider - koji je prethodni dvogodi{nji mandat proveo kaopremijer RS i koji je, iako u koaliciji sa SDS-om, uìvao nesumnjivupodr{ku me|unarodne zajednice – prenebregao je sugestije svojihme|unarodnih mentora i odlu~io se za nastavak koalicione saradnje saSDS-om, po{to je prethodno osigurao svoj izbor na mjesto ministra vanj-skih poslova BiH. Ova partija i njen lider, li~no, nesumnjivo su najboljeiskoristili politi~ku konstelaciju u Republici Srpskoj, iako su se znaciopadanja njihovog ugleda pojavili jo{ prije izbora.

SNSD je dao sve od sebe da stvori parlamentarnu ve}inu bez SDS-a;njegov «Program za razvoj i promjene» dobio je podr{ku velikog brojamalih partija koje su u{le u parlament. Ipak, klju~ politi~ke situacije jedrào PDP, a ne SNSD. Kada su vidjele da PDP-ove simpatije idu na drugustranu, neke od malih partija su, trude}i se da koliko-toliko iskoristesituaciju, podràle uspje{niju politi~ku osovinu.



SDS je tako|e dao sve od sebe da putem izvr{ne vlasti efektuira mo}koju je dobio na izborima. U uslovima kada mu najuticajniji me|unarodnifaktori nisu bili naklonjeni i dok su ga potresale unutra{nje borbe zaraspodjelu poloàja, SDS je bio primoran da ~ini goleme ustupke; poinstinktu samoodrànja, on je postupio kao gu{ter koji u ustima neprija-telja ostavi svoj rep da bi spasio glavu i tijelo.

PDP je sticajem okolnosti bio u situaciji da trguje i odlu~io se zaponudu koja mu je donijela politi~ki uticaj nesrazmjeran broju mandatakojima je raspolagao. PDP je, naime, od svog koalicionog partneraiskam~io mjesto premijera i skoro sve najva`nije ministarske resore(finansija, unutra{njih poslova, poljoprivrede, zdravlja i saobra}aja). SDAje tako|e racionalno procijenila zna~aj svojih {est mandata i vrlo uspje{noih politi~ki kapitalizirala putem tri veoma zna~ajna ministarska resora(pravde, gra|evinarstva i ekonomskih odnosa) i potencijalnim uticajem najo{ dva resora pokrivena nestrana~kim Bo{njacima. Neke druge manjestranke koje su podràle SDS nisu ni traìle ni dobile ministarske portfelje,ve} su svoju lojalnost naplatile direktorskim mjestima u dobro stoje}imdràvnim preduze}ima.

3.2.2. Zasjedanja i rad Narodne skup{tine

Tokom prvih stotinu dana Narodna skup{tina je odràla tri redovne i triposebne sjednice (dnevne redove ovih sjednica vidi u prilogu). Iako sudnevni redovi bili obimni i daju naslutiti da iza njih stoji dinami~naaktivnost, realan utisak je druga~iji: mnogo rije~i, mnogo sva|e, velikabuka – minorni rezultati.

Prva redovna sjednica NS je bila konstitutivna. Sve~anom dijelusjednice slijedio je radni dio na kojem su izabrana radna tijela Skup{tine,komisije i odbori kao i delegati u Dom naroda Parlamentarne skup{tineBiH.

Druga redovna sjednica je bila posve}ena izboru predsjednika i ~lanovaVlade RS.

Tre}a redovna sjednica je bila prva, u pravom smislu rije~i, radna.Najvi{e pa`nje poslanika – a i javnosti, koja ima mogu}nost da putem TV



uìvo prati rad Parlamenta – privukli su izvje{taji Glavne slu`be za revi-ziju javnog sektora, koji su (izvje{taji) ukazali na brojne nepravilnosti uraspolaganju sredstvima u dràvnim organima i preduze}ima.

Prve dvije posebne sjednice bile su posve}ene budètskim pitanjima(izvr{enje budèta u 2002. god., rebalans budèta i usvajanje budèta za2003. god.), a na tre}oj je Skup{tina raspravljala o Izvje{taju specijalnogrevizora o poslovanju ERS u prethodnoj godini. Izvje{taj je bio porazan iizazvao je pravu konsternaciju u redovima opozicije, a znatnu zbunjenostme|u poslanicima iz vladaju}ih partija: prvi su htjeli da politi~ki kapitali-ziraju ovo ne~uveno zbivanje, a drugi su traìli na~in kako da naj-bezbolnije i bez velike politi~ke {tete saniraju situaciju.

3.3. Vlada Republike Srpske

3.3.1.Konstituisanje izvr{ne vlasti

Dolazak do Vlade Republike Srpske bio je mu~an. PredsjednikRepublike je mandat za sastav Vlade povjerio predstavniku PDP-a, koji jepotro{io mnogo vremena da bi na{ao odgovaraju}e kandidate. SastavVlade se morao uskladiti s ustavnim amandmanom koji odre|uje daumjesto ranijih 20 vlada ima 16 ministarstava, da predsjednik i potpred-sjednici Vlade ne mogu biti iz istog naroda, da su 8 ministara Srbi, 5Bo{njaci i 3 Hrvati. Iako je ~etiri ministra preuzeo iz prethodnog saziva,mandatar je o~igledno imao velikih problema da sastavi listu kandidata.Unutarstrana~ka borba za portfelje u srpskim strankama je bila èstoka,toliko èstoka da su na listu dospijevala i imena ljudi za koje }e jedanme|unarodni zvani~nik, zanemaruju}i diplomatsku etikeciju, javno izja-viti da su to «ljudi koji predstavljaju kriminal i vra}anje na stanje nasilja ipodizanja tenzija».

Nesumnjivo je da je sam premijer najmanje uticao na to koga }e dobitiza ministra – da je bilo tako ne bi preuzeo sva ~etiri ministra iz prethodnogsaziva. Pri izboru ministara presudne su bile odluke politi~kih partija, aone se nisu rukovodile njihovim stru~nim znanjem, organizacionimsposobnostima niti moralnim vrijednostima kandidata.



Vlada je, ipak, imenovana u onom sastavu koji je predloìo mandatar,unato~ tome {to je bilo o~igledno da takav njen sastav nije garancija brzogprovo|enja reformi i nadokna|ivanja onoga {to su prethodne vlade propu-stile da u~ine. Ali to je mo`da i bila svrha imenovanja ove vlade; ona je,kako prilikom primopredaje du`nosti re~e prethodni premijer, «vladakontinuiteta». Kancelarija visokog predstavnika je svim kandidatimatako|e dala zeleno svjetlo - ~ak i onome kojem }e uskoro sugerisatiostavku.

3.3.2. Oteàvaju}e okolnosti

Ve} je prvih stotinu dana pokazalo da ova vlada ima ugra|ene nekekarakteristike koje nisu prolazne «dje~ije bolesti», ve} njena tipi~na itrajna obilje`ja. Prvo od njih je odsustvo bilo kakvog autoriteta. Ova vladanije uspjela da se nametne ni snagom svoje hijerarhijske pozicije nisvojim aktivizmom; nije uspjela da svojim poletom i energijom, kojihtako|e nema, da nov poticaj posustalim reformama; ona nema novih i

svjeìh ideja, ali ni dovoljno ma{te da starim idejama udahne nov {arm iprivla~nost. Ukratko, u vrijeme koje traì poletne, inventivne i odlu~neljude – Republika Srpska je dobila stereotipnu i bezvoljnu vladu.

Istina je da Vladi nisu naruku i{le unutra{nje i vanjske okolnosti. Naneke od njih ona nije mogla da uti~e, ali je mogla brè na njih da reagujei da im se vje{tije prilago|ava. Od ustoli~enja Vlade, nicale su unutra{njeafere na koje ona nije znala da reaguje nikako osim odbrana{ki ili }utan-jem. ~ak i kada je poku{ala da zauzme aktivniju poziciju, ~inila je tonevje{to i bez namjere da preduzima mjere koje vode trajnom ozdravlj-enju.

Tipi~an je primjer s revizijom EP RS; Vlada je poslije poraznogizvje{taja stranog revizora i tek po{to je visoki predstavnik smijenioglavne krivce za lo{e stanje, smogla snage da se i sama umije{a –smijenila je Upravni i Nadzorni odbor ovog preduze}a i imenovalavr{ioca du`nosti generalnog direktora; v.d. je dao ostavku poslijepet dana (a da uop{te nije preuzeo du`nost), a njegovog nasljednikaje poslije mjesec dana rada visoki predstavnik optuìo za potpununeefikasnost jer «novac iz EP i dalje nestaje».Sasvim neprimjereno je Vlada postupila kada je SFOR objelodanio



aferu s prislu{kivanjem koje je obavljala Vojska RS: prislu{kivanjaje bilo, ali mi za njega nismo znali (i to nas opravdava)!? U aferi s Dobojskom bankom premijer je izvrdavao i pravio senevje{t ~ak i kada su novine objavile izjavu visokog predstavnika da«raspolaè informacijom da je ministar finansija odlu~io podnijetiostavku», {to je bio otvoren poziv da se ta mjera i preduzme.Istovremeno, premijer izjavljuje da ostavku nije dobio i da ne znaho}e li je ministar podnijeti?! Sasvim neumjesno, premijer izjavljujeda u ovom trenutku «to nije toliko ni bitno», ve} je va`no da seokon~a proces privatizacije Dobojske banke!?

Najbliè okruènje je Vladu posve iznenadilo: Srbija se iz temeljauzdrmala zbog ubistva svog premijera, ali Vlada RS nije na vrijemeosjetila dubinu katarze koja je zahvatila susjednu dràvu, niti je poku{alada se i sama podvrgne njenom iscjeljuju}em proìmanju. I dok je Srbijapobirala pohvale (i nov~anu pomo}) od Evrope i svijeta zbog svogradikalnog politi~kog zahvata u bolesno dràvno tkivo – Republika Srpskaje, opet zbog pasivnosti svoje vlade, optuèna da predstavlja «igrali{te zakriminalce na svim nivoima».

U ovom slu~aju Vlada je pokazala ne samo da nema namjeru da sei sama upusti u borbu protiv organizovanog kriminala ve} i potpununesposobnost preduzimanja sinhronizovane akcije. O ~emu se radi?Poslije ukidanja vanrednog stanja u Srbiji bilo je logi~no u RS pre-duzeti posebne mjere za{tite od navale tamo{njih kriminalaca iosumnji~enika. To je u~injeno tek na inicijativu visokog predsta-vnika, koji je na sastanku sa zvani~nicima zaduènim za sigurnost uBiH naredio preduzimanje niza operativnih mjera uskla|enih sade{avanjima u Srbiji. Sve su to konkretne mjere za koje bi senormalno o~ekivalo da ih nadle`ni organi preduzmu po slu`benojdu`nosti, a rokovi za njihovu realizaciju su «odmah» i «u roku od 24sata». To govori da je visoki predstavnik, osim zakonodavnefunkcije, u svoje ruke preuzeo i dnevno upravljanje dràvnim opera-tivnim poslovima – toliko su inertne bh. i entitetske vlade i drugeinstitucije.

Vlada ima jo{ jednu oteàvaju}u okolnost: ona nije iznutra homogena.Ve} na po~etku njenog rada do{lo je do trzavica zbog preduzimanja nekih



mjera koje pojedinim partijama nisu odgovarale i one su poku{ale da ihsprije~e posredstvom svojih ministara. To je Vladu dovelo skoro do rasula;jedinstvo je odràno zahvaljuju}i krupnim interesima koji se grupi{u okoVlade i kojima je stalo da se ova koalicija odrì. Najvi{i organi SDS-a iPDP-a su u nekoliko navrata odràvali zajedni~ke sastanke u nastojanju dase problemi prevazi|u i da se o~uva bar prividno jedinstvo. Me|utim, ovarovita situacija vrlo negativno se odraàva na rad Vlade, koja sve teèodràva unutra{nju homogenost.

3.3.3. Aktivnosti Vlade u pojedinim sektorima

Iako je spisak zakona na kojima je Vlada radila impozantan, rezultatinjenog rada nisu tako zna~ajni. Ono {to je bitno jeste to da ova vlada cilj-eve svoje politike ne realizuje putem zakonskih prijedloga upu}enihNarodnoj skup{tini. Zapravo je ~ak i broj zakona koje je ona sama kreiralaminoran: rad na najzna~ajnijim zakonima (iz krivi~ne i obligacioneoblasti) zapo~eo je jo{ prije nekoliko godina i sada je u zavr{noj fazi; nekezakone je nametnuo visoki predstavnik pa oni kroz entitetsku proceduruprolaze samo pro forma; najve}i broj zakona je definitivno uobli~ila tzv.«Buldoèr komisija» i samo ih je proslijedila entitetskim vladama nadoradu, {to nije u svakom slu~aju izvr{eno najbolje.

Izvanredan napor «Buldoèr komisije» da za 150 dana provede 50reformi je za svaku pohvalu. Istini za volju, «Komisija» se uglavnomprihvatila manjih i lak{ih zakonskih modifikacija koje se mogu reali-zovati po skra}enoj zakonskoj proceduri. Njeni prijedlozi su formuli-sani vrlo precizno, ~ak je naveden i ~lan zakona koji treba promijen-iti, pa je na Vladi bilo samo da prona|e odgovaraju}a pravna rje{enjai stavi ih umjesto lo{ih postoje}ih. Umjesto da postupi tako, Vlada unekim slu~ajevima svojim intervencijama ~ini upravo obratno imijenja samu svrhu reformskog pristupa. Najo~itiji je primjer saZakonom o privrednoj komori: izmjene tog zakona, sa~injene u duhuprijedloga «Buldoèr komisije», Vlada upu}uje u proceduru usvajanjapo hitnom postupku iako je zadnjim ~lanom predvidjela da on stupana snagu tek od 2004. god. ~ak i ako zanemarimo ~injenicu {to }eUred visokog predstavnika primijetiti ovo podmetanje klipova podto~kove «Buldoèra», postavlja se pitanje za{to Vlada usporavareforme zbog ~ijeg je brzog provo|enja izabrana.



Ekonomska situacija u RS je ve} godinama veoma te{ka i stalno sepogor{ava. Ali ~ini se da nijedna vlada do sada nije preuzela vlast s manjeideja o tome {ta ho}e i {ta moè da uradi. Zbog toga ne ~udi {to je prvihsto dana Vlada vi{e refleksno odgovarala na poticaje izvana nego {to jesama kreirala i provodila ekonomsku politiku – ona je jednostavno nijeimala. Uostalom, ve} godinama Svjetska banka i MMF nemaju potrebu da«name}u» bilo kakva rje{enja – moglo bi se re}i da su vlade (pa i ovasada{nja) bile sretne {to su od ovih organizacija dobijale politiku koju sumogle da slijede. Nije bez zna~aja ni to {to u ovakvoj situaciji Vlada nesnosi ama ba{ nikakvu odogovornost za posljedice ekonomskih ipoliti~kih mjera. Njena je «patriotska du`nost» da se malo buni kada jojmjere budu saop{tene, a potom da radi na njihovoj realizaciji. Ovaj ritualje tako uigran da bi vjerovatno i predstavnici me|unarodne zajednice biliiznena|eni kada bi sa srpske strane izostao protest i odbijanje onoga {tome|unarodni zvani~nici predlaù. Posljednji primjer je uvo|enje PDV,koji je premijer u po~etku odbijao kao preuranjen, a danas ga propagira.{to se ekonomske politike ti~e, premijer smatra da je Vlada ispunila svojusvrhu time {to nije donosila {tetne odluke!

Vlada ni~im nije doprinijela da se ublaì nesno{ljivo stanje u soci-jalnom sektoru, ~ija je osnovna karakteristika da preko 40% doma}instavaima prihode do 300 KM mjese~no, {to ih svrstava ispod linije apsolutnogsiroma{tva. Primanja stanovni{tva su u opadanju, vrijednost potro{a~kekorpe raste (u RS je ve} potrebno dati 1,25 prosje~nih plata za potro{a~kukorpu),broj nezaposlenih je u porastu, {trajkovi su sve ~e{}i, a o~ekuje sedalje pogor{anje ekonomske situacije: zbog nagovije{tenih ste~ajevastru~njaci su najavili da }e tokom ove godine bez posla ostati jo{ 50.000radnika, a nova radna mjesta nisu u izgledu.

Istini za volju, sve su ovo dugoro~ni trendovi ve} davno dijagnostici-rani u Republici Srpskoj; ali nove vlade se biraju upravo zato da preokrenunegativne razvojne trendove. Ova vlada nije ni nagovijestila neku smi-slenu politiku izlaska iz krize ili bar - s obzirom da }e ova zemlja jo{ dugobiti u krizi - neku prihvatljivu politiku upravljanja krizom. Posljedica togajeste sve ja~i osje}aj defetizma i ~ak potpune izgubljenosti kod ve}inestanovnika. Velika mana ove vlade jeste {to ne zra~i optimizmom i {to ne{iri u javnosti uvjerenje da se problemi mogu prevazi}i ma kako veliki bili.Vlada ni na jednom podru~ju nema ofanzivnu politiku i agresivan nastup.



Vlada je dosta izgubila zbog zanemarivanja javnosti. Okrenuta organi-zaciji i upravi, ona je skoro posve izgubila kontakt sa gra|anima.Zanemarila je medije; dràvni mediji su zauzvrat zaboravili na nju, anezavisni mediji joj nisu dali ni priliku da pokaè {ta (ne)moè. Rijetkipoku{aji da se pridobije javnost bili su tako trapavi da su Vladi nanijelivi{e {tete nego koristi.

(Vrhunac politi~kog neukusa bilo je linearno pove}anje penzija za5KM; to je ~ak djelovalo uvredljivo i, osim {to je prouzrokovalotalas javnih protesta, definitivno je posvjedo~ilo da bi Vlada uplaniranju svojih mjera vi{e morala da se oslanja na uslugepoliti~kih analiti~ara).

3.4. Zaklju~ak

Te{ko je objektivno ocijeniti postupke glavnih «igra~a» na politi~kojsceni Republike Srpske. Nesumnjivo je, me|utim, da najja~i me|u njima– me|unarodna zajednica personalizirana u visokom predstavniku idrugim me|unarodnim zvani~nicima - nije uspio da nametne svoj uticaj iprovede svoju volju zbog pretjeranog samopouzdanja, zbog ubije|enostida su i drugi svjesni njegove mo}i i da }e se svi pona{ati po{tuju}i o~itiodnos snaga. Ispostavilo se da niko drugi od politi~kih aktera nije slijediokriterije politi~ke racionalnosti, ve} da su se svi povodili za vlastitiminteresima i postupali rukovo|eni vlastitim procjenama. Bez efekta suostala upozorenja da me|unarodnoj zajednici ne}e biti po volji nacionali-sti~ka vlada, da }e do}i do smanjenja stranih ulaganja jer vlast nacionali-sti~kih partija ne ulijeva povjerenje investitorima itd. O~ito je da SDS, nakoji su se ova upozorenja odnosila, nije ove signale shvatio ozbiljno, ili jeprocijenio da se isplati opet uvu}i Republiku Srpsku u me|unarodnu izo-laciju da bi realizovao svoje «pravo plijena». Ni PDP ove signale nije uzeozdravo za gotovo; kadrovsko osipanje, opadanje ugleda i uticaja ovepartije bili su tako rapidni da joj je ostanak na vlasti bio nu`no potreban daodrì lojalnost svojih kadrova; koalicija s robusnim i nezgodnimpartnerom kao {to je SNSD (koji je u pregovorima oko eventualne koali-cije vrlo netakti~no nagovijestio reviziju privatizacije banaka) nijenagovje{tavala da bi to bio prijatan i dugovje~an politi~ki brak. To je nakraju dalo rezultat koji me|unarodnoj zajednici nije po volji; ona,



me|utim, nije znala kako da manevrima malih igra~a efikasno suprotstavisvoju robusnu, ali oprezno i trapavo upotrebljavanu snagu.

Iako je izvr{na vlast u Republici Srpskoj formirana protiv èljame|unarodne zajednice, ona ju je ipak priznala. To svakako ne zna~i i daju je prihvatila; u pore|enju s prethodnim premijerom, koji je uìvaome|unarodnu podr{ku i zahvaljuju}i tome ~esto boravio u vanjskim posje-tama, ovaj premijer i ova vlada su u izolaciji. Ali to je u dobroj mjerisamoizolacija koja je posljedica njihovog politi~kog autizma. Istina, nisuizostale ni posljedice na koje su me|unarodni zvani~nici upozoravali: zaprva tri mjeseca 2003. god. strana ulaganja u Republiku Srpsku iznosila susamo 4,23 miliona KM. Zbog toga bi se moglo desiti da me|unarodnazajednica navede Vladu da sama odstupi jer nije u stanju da provedereforme koje je premijer obe}ao u svom ekspozeu, a koje podrazumijevajuveliku stranu pomo} i ulaganja. Na taj bi na~in me|unarodna zajednicastvari dovela na svoje mjesto bez primjene otvorenog pritiska.

Prvih stotinu dana nove vlasti niko nije iskoristio u punom kapacitetu:vlast se pona{a leèrno kao da joj je ~etvorogodi{nji mandat zagarantovani kao da ne postoji kategorija prijevremenih izbora; opozicija iskazujevolju i polet, ali nedovoljno invencije i jedinstva da iznudi prijevremeneizbore; predstavnici me|unarodne zajednice obavljaju posao umjestolegalno izabranih organa, pa bi im novi izbori i novi ljudi uzeli previ{evremena. Sve sluti da }e vrijeme koje slijedi veoma li~iti na prvih stotinudana.

Ukratko, vlast je u RS obuzeta sama sobom i okrenuta je sebi – intro-vertna je i ksenofobi~na; jo{ nije istinski prihvatila princip da su sva trinaroda u RS konstitutivna i jednakopravna i prije je spremna rizikovatisam politi~ki projekat «Republika Srpska» nego u tom entitetu podijelitivlast ravnopravno s druga dva naroda. U tome je zdu{no podràvajupredstavnici drugih naroda koji se otvoreno zalaù za ukidanje RepublikeSrpske – da li tako odràvaju predizborna obe}anja ili su u pitanju suptilnepoliti~ke igre koalicionih partnera, ostaje da se vidi. Treba re}i daovakvom razvoju politi~kih tendencija u dobroj mjeri doprinosi nesnala-ènje predstavnika me|unarodne zajednice, koji su neodlu~ni u presudnimsituacijama i ~esto ponavljaju iste gre{ke. Ovdje, jednostavno, svi sporou~e.



IV. Konstituisanje i po~etni period rada zakonodavnih i izvr{nih organa BiH

4.1. Parlamentarna skup{tina BiH

4.1.1. Predstavni~ki/Zastupni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH

Predstavni~ki dom Parlamenta BiH konstituisan je 09. decembra 2002.godine.

Predstavni~ki dom ~ine 42 poslanika iz Federacije BiH i 14 izRepublike Srpske.

Strana~ka zastupljenost je slijede}a: iz Federacije 9 je poslanika izSDA, 5 iz HDZ, 5 iz Stranke za BiH, 4 iz SDP, po jedan poslanik izStranke penzionera/umirovljenika, iz Ekonomskog bloka HDU-za bolji-tak, Demokratske narodne zajednice BiH, BOS-a, NHI.

Iz Republike Srpske 5 iz SDS, 3 iz Saveza nezavisnih socijal-demokrata, 2 iz Partije demokratskog progresa, 1 iz SDA, 1 iz Socijali-sti~ke partije RS, 1 iz Stranke za BiH, 1 iz Srpske radikalne stranke.

U posmatranom periodu Predstavni~ki dom je odrào 12 sjednica.Uvidom u dnevne redove sjednica Predstavni~kog doma, vidljivo je da sudvije sjednice posve}ene konstituisanju i izboru ~elnika Doma i njegovihradnih tijela. Na prvoj sjednici, poslije davanja Sve~ane izjave, sjednicaDoma je prekinuta zbog neprisustvovanja odnosno napu{tanja sjednice odstrane poslanika iz Republike Srpske. Kao razlog je naveden protest zbognametanja Zakona o Vije}u ministara od strane visokog predstavnika zaBiH.

Na tre}oj sjednici Predstavni~kog doma BiH usvojen je budèt institu-cija BiH i me|unarodnih obaveza BiH za 2003. godinu sa Zakonom oizvr{enju. Za ovu sjednicu bi se moglo re}i da je bila efikasna ifunkcionalna. Konstituisanjem i usvajanjem budèta stvoreni su osnovnipreduvjeti za legitimni rad institucija BiH i Parlamentarne skup{tine BiH.



Na ~etvrtoj sjednici Parlamentarne skup{tine u~estvovao je i visokipredstavnik za BiH i predo~io inicijativu za promjenu stanja i okruènja zabrì ekonomski razvoj, nazvanu simboli~ki “Buldo`der komisija i inicija-

tive”. Na toj sjednici je ukazano na nu`nost brzih reformi i aktivan odnos,kao i na konstruktivni pristup svih politi~kih subjekata i parlamentarnihpredstavnika. Ozbiljnost upozorenja i zahtjev na preduzimanju reformi odstrane visokog predstavnika za BiH dobrim dijelom je uticao na aktivnostposlanika i rad samog Doma.

Analiti~ki podaci nam ukazuju da je Predstavni~ki dom intenzivnoradio. Naime, na 12 odrànih sjednica na dnevnom redu se na{lo 107 ta~kikoje su razmatrane. Veliki broj njih je vi{e puta bio na dnevnom redu: odprihvatanja inicijative, pokretanja postupka do kona~nog usagla{avanja idono{enja. To se naro~ito odnosi na izmjenu i dopunu: Zakona o dràvlj-anstvu, Vije}u ministara, ministarstvima i drugim organima.

Ono {to je mo`da novina u odnosu na prethodni saziv jeste razmatranjeposlani~kih inicijativa i pitanja. Ta ta~ka je na svim sjednicama bila prvaili druga ta~ka dnevnog reda; dakle, po zna~enju, veoma va`na u raduDoma. 65 poslanika je postavilo 109 poslani~kih pitanja. Tu se zapravovidi da su poslanici mnogo aktivniji od Vije}a ministara. Poslani~kimpitanjima pokrenute su mnogobrojne inicijative, dati prijedlozi i smjerniceVije}u ministara i raznim drugim institucijama kako bi se stanje mijenjaloili normativno uredilo. Poslani~ka pitanja i inicijative nisu samo dolazileod opozicionih stranaka ve} i od stranaka koje ~ine parlamentarnu ve}inu.Poslani~ka pitanja su bila iz razli~itih oblasti i kretala su se od pokretanjainicijative za razmatranje izmjena Izbornog zakona do zahtjeva za dosta-vljanje programa rada Vije}a ministara za ~etverogodi{nji period rada.

Predstavni~ki dom je razmatrao 32 zakonska projekta u razli~itimformama. Najve}i broj je bio pokretanje inicijative za izradu zakona kodVije}a ministara. Klju~nih nekoliko zakona, kao {to je Zakon o Vije}uministara, nametnuo je visoki predstavnik za BiH, zbog nepostojanjapoliti~ke saglasnosti o karakteru i nadle`nostima institucija BiH.



Dom je donio i 5 odluka kojim je izvr{io odre|ena imenovanja ili, pak,povjerio mandate poslanika shodno Poslovniku o radu.

U 8 ta~aka dnevnog reda doneseni su zaklju~ci kojim su utvr|ene mjerei zadaci nadle`nih organa na njihovoj realizaciji. Predstavni~ki dom jerazmatrao i prihvatio 19 izvje{taja nadle`nih organa i institucija o stanjuu razli~itim oblastima. Te informacije su bitna sadrìna dnevnih redovasjednica Doma, gdje su date mnogobrojne sugestije i prijedlozi zapromjenu ili pobolj{avanje stanja.

U promatranom periodu Dom je u vi{e navrata davao saglasnost naratifikaciju ili prihva}anje razli~itih sporazuma i ugovora kojim se ure|ujuodnosi finansijske prirode izme|u BiH i me|unarodnih finansijskih insti-tucija. Predstavni~ki dom je ratifikovao i prihvatio 21 sporazum.

Dom je razmatrao i 2 informacije jedna se odnosila na bezbjednosnostanje u zemlji a druga na ispunjavanje uvjeta za pridruìvanje BiH evro-pskim integracijama. Predstavni~ki dom je donio i devet rje{enja iz kadro-vske problematike koji je izvr{io izbor Predstavnika u razna doma}a ime|unarodna tijela i institucije.

4.2. Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH

Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH konstituisan je 31.01. 2003godine.

U analizom obuhva}enom periodu Dom je odrào {est sjednica nakojima su se razmatrale 43 ta~ke dnevnog reda.

Prva sjednica je bila posve}ena konstituisanju i izboru rukovodstva iradnih tijela Doma. Prilikom ocjene rada Doma treba imati u vidu njegoveustavne nadle`nosti koje su reducirane na pitanja od interesa za svekonstitutivne narode u BiH. Od ukupnog broja razmatranih pitanja na pri-jedloge zakona i davanje saglasnosti odnosilo se 17 slu~ajeva. Svi prije-dlozi zakona prethodno su razmatrani na sjednicama Predstavni~kog domaa zatim na sjednicama Doma naroda.



Dom naroda je ratifikovao i 5 me|udràvnih ugovora ili dao svojusaglasnost na njihovu ratifikaciju. Interesantno je da je o ve}ini pitanjakoje je Dom razmatrao predlaga~ bilo Predsjedni{tvo BiH. Predsjedni{tvoBiH je predloìlo da Parlament ratifikuje “Ugovor o otvorenom nebu”,finansijski izvje{taj Centralne banke BiH za 2001. godinu, Sporazum osaradnji BiH sa Gr~kom, Bugarskom, zatim ratifikaciju Konvencije obezbjednosti osoblja UN i pridruènog osoblja, ratifikaciju Konvencije osuzbijanju teroristi~kih bomba{kih napada, koju je usvojila Generalnaskup{tina UN 15. decembra 1997. godine, ratifikaciju Ugovora izme|uvlada balkanskih zemalja o ekonomskoj i nau~no-tehni~koj saradnji uoblasti poljoprivrede.

Dom naroda je donio i 3 odluke iz svoje nadle`nosti, koje su bile vi{epersonalne prirode i one se mogu svrstati u kadrovsku problematiku, 3zaklju~ka povodom inicijative «Buldo`der komisije», kao i bezbjednosnesituacije u zemlji, ratifikovao je 16 me|udràvnih sporazuma ili konve-ncija, kojima su preuzete obaveze zemlje za njihovo po{tivanje i primjenuu praksi.

U okviru svoje nadle`nosti, Dom je prihvatio i 3 izvje{taja iz razli~itihoblasti koji su se odnosili na pitanja sposobnosti BiH za integracijskeevropske procese, do prometa naoruànja i mjera koje su poduzete odstrane Vije}a ministara i donio 9 rje{enja kojima je imenovao svojepredstavnike u razna radna tijela Skup{tine, do predstavljanja interesaovog doma u drugim institucijama.

4.3. Plenarna sjednica oba doma Parlamentarne skup{tine BiH

Interesantno je ista}i da je odràna i jedna zajedni~ka sjednica obadoma Parlamentarne skup{tine.

Na dnevnom redu je bio Izvje{taj o dostignutom stepenu ispunjavanjauslova u postupku pridruìvanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, saIzvje{tajem Evropske komisije o Procesu stabilizacije i pridruìvanja zaBosnu i Hercegovinu za 2003. godinu.



Na sjednici su usvojeni zaklju~ci o daljim aktivnostima organa i institu-cija BiH kako bi se preuzete obaveze {to efikasnije ispunile.

4.4. Vije}e ministara BiH

Vije}e ministara je konstituisano tek 31. januara 2003. godine. SastavVije}a izraàva politi~ku koaliciju koja ~ini parlamentarnu ve}inu. Tave}ina formalno nije utemeljena pisanim me|ustrana~kim aktom ili princi-pima na kojima funkcionira koalicija. Ve}ina je postignuta na osnovupretpostavljenih sli~nosti stranaka po politi~kom opredjeljenju. Koalicijaili skup{tinska ve}ina nagovje{tava se iz ishoda glasanja, mada i ona nije

prilikom samog konstituisanja Vije}a do kraja ispo{tovana.7

Politi~ka reprezentacija, na osnovu personalnog sastava Vije}a, izgledaovako: SDA, SDS, HDZ, PDP, SBiH, Stranke penzionera/umirovljenika,

Ako imamo u vidu da su izbori odràni petog oktobra 2002. godine,onda se da primijetiti da je proces konstituisanja i sastavljanja Vije}atrajao skoro puna ~etiri mjeseca, ili vi{e od sto deset dana. U tom perioduizgubljeno je puno vremena za konstituciju i preduzimanje mjera iznadle`nosti dràve. Iz tog vremenski praznog prostora u kome jefunkcionirala Vlada u tehni~kom mandatu ostalo je dosta poslova koji susa~ekali Vije}e u novom sazivu. To je bitno odredilo dnevne redovesjednica i pitanja koja su ~ekala da se aktueliziraju.

Iz dnevnih redova odrànih sjednica Vije}a vidljivo je da se ministrinisu prakti~no pridràvali programskih na~ela svojih stranaka datih uizbornoj kampanji, ve} su sjednice bile vi{e usmjerene formalno proce-duralnim pitanjima, kao i pitanjima koja su u nadle`nosti Vije}a, ali kojanisu izraz Ekspozea predsjedavaju}eg Vije}a prilikom povjeravanjamandata od strane Predsjedni{tva i Parlamentarne skup{tine BiH.

U periodu od sto dana Vije}e ministara je odràlo deset redovnih sjednica.

Prva sjednica je bila konsultativna i nije imala puni legalitet (zbogneprisustvovanja dovoljnog broja ministara iz reda jednog naroda). Na

7 Prilikom glasanja za sastav Vije}a tri poslanika iz Stranke za BiH su bila protiv.



njoj su obavljene konsultacije o Nacrtu zakona o ministarstvima i drugimtijelima uprave BiH i Direkcije za evropske integracije.

Osim redovnih sjednica, u pomenutom vremenu odràna je jedna hitnasjednica, na kojoj je razmatran izvje{taj Delegacije Evropske komisije ostabilizaciji i pridruìvanju Bosne i Hercegovine za 2003. godinu, kao i oaktivnosti u vezi sa studijom ocjene spremnosti.

Vije}e je zatraìlo sazivanje hitne sjednice Parlamentarne skup{tine saistom ta~kom dnevnog reda i sa prijedlogom zaklju~aka odnosno mjerakoje je potrebno preduzeti da bi se u predvi|enom roku realiziralepreuzete obaveze.

Osim redovnih i pomenute hitne sjednice, odràna je i jednaneformalna, ali veoma zna~ajna sjednica, koja je rezultirala Izjavom. Unjenom radu u~estvovali su pojedini ~lanovi Vije}a sa predsjednikom na~elu, kao i visoki predstavnik za BiH, a posve}ena je intenziviranjureformi zapo~etih jo{ u periodu prije stupanja na du`nost Vije}a u novomsazivu. U Izjavi su posebno nagla{ene obaveze preuzete pod nazivom“Posao i pravda”, zatim obaveze koje slijede iz “Studije izvodljivosti” aodnose se na priklju~enje evropskim integracijama, zatim “Izgradnja vla-davine prava”, provo|enje reformi u oblasti odbrane, kako bi BiH do krajajanuara 2004. bila spremna za ~lanstvo u Partnerstvu za mir. Na krajuIzjave, koja je, reklo bi se, programskog karaktera, iskazana je opredijelj-enost za saradnju i partnerstvo sa me|unarodnom zajednicom, kako bi seostvarile reforme koje su preuzete prilikom izborne kampanje.

Na odrànim sjednicama Vije}e je imalo veliki broj ta~aka dnevnogreda. U prosjeku su, po sjednici, bile 23 ta~ke dnevnog reda.

Struktura je slijede}a:

� osam prijedloga, nacrta i prednacrta zakona,� prijedloga sporazuma ili, pak, njihovih prednacrta, izmjena i dopuna,

kao i njihovo prihvatanje ili odre|ivanje uvjeta za potpisivanje,� devet ugovora, odnosno nacrta ili davanje saglasnosti za njihovu ratifi-

kaciju,� ~etrdeset devet prijedloga odluka koje su u nadle`nosti Vije}a,� tri pravilnika o radu odre|enih organa ili slu`bi Vije}a, i� razmatranje 24 informacije i prihvatanje 12 izvje{taja raznih organa i

slu`bi.



Zna~ajno vrijeme je posve}eno i kadrovskoj problematici. Vije}e je u15 navrata davalo saglasnost na odre|ena kadrovska rje{enja: od sagla-snosti za diplomatsko-vojna zastupni{tva u zemlji do imenovanja raznihpredstavni~kih grupa u razli~itim institucijama u zemlji i tijelimaEvropske unije.

U sklopu svoje nadle`nosti, Vije}e je izvr{ilo 10 imenovanja odre|enihosoba: od direktora Direkcije za evropske integracije do rukovodnihkadrova u ministarstvima ili samom Vije}u.

Na dnevnom redu deset sjednica na{lo se i 5 inicijativa razli~itesadrìne kojim je Vije}e pokretalo odre|ena pitanja i intenziviralo njihovorje{avanje. Najvi{e se inicijativa odnosilo na zakazivanje sjednice iprihvatanje mjera “Buldo`der komisije”, kao i na na~in popune upra-`njenog mjesta nakon ostavke predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BIH.

U navedenom periodu Vije}e je razmatralo u 4 slu~aja inicijative,stavove ili zaklju~ke Predsjedni{tva BiH. U 8 ta~aka dnevnog reda razma-trani su zaklju~ci i inicijative Parlamentarne skup{tine.

U 23 ta~ke dnevnog reda razmatrana su poslani~ka pitanja i prihvataniodgovori koji su povratno upu}ivani skup{tinskim domovima.

Interesantno je da je Vije}e razmatralo na 5 sjednica Poslovnik o svomradu i da su postojale zna~ajne i politi~ke i organizaciono-funkcionalnerazlike pa on, ni nakon toliko rasprava, jo{ uvijek nije usvojen. OsimPoslovnika o radu, Vije}e je razmatralo u okviru 7 ta~aka programe radaministarstava i drugih institucija koje su odgovorne Vije}u.

Osim navedenog, Vije}e se bavilo u 2 navrata i saglasnostima koje suse odnosile na procese deminiranja i aktivnosti vezane za transformacijubezbjednosnih snaga. Na 2 sjednice raspravljano je o prijemu u dràvlj-anstvo BiH.

Uvidom u ta~ke dnevnog reda sjednica Vije}a kao i u zapisnike, vidi seda Vije}e jo{ nije usvojilo Program rada. U okviru prve sjednice Vije}adostavljen je svim ministrima Ekspoze predsjedavaju}eg Vije}a ministaraBiH, koji je podnesen i odobren na sedmoj sjednici Predstavni~kog doma



Parlamentarne skup{tine BiH. Me|utim, Ekspoze je politi~ka platforma iorijentacija i nije supstitucija za Program rada Vije}a.

Nakon uvida u rad Vije}a da se primijetiti da je malo svjeìne i inicija-tiva koje bi nagovje{tavale promjenu sada{njeg veoma te{kogekonomskog i socijalnog stanja ili preduzimanje reformskih zahvata zapromjenu uvjeta i smanjenja siroma{tva u BiH. Vije}e je, po dnevnomredu, vi{e stereotipno, manje dinami~no, sa nejasnim i nejezgrovitim efe-ktima i akcijama. Ako tome dodamo nejasnu i mogli bismo re}i neefikasnusaradnju ili nepostojanje dovoljne politi~ke spremnosti za zajedni~ki rad ikoordinaciju sa entitetskim vladama, onda prethodna konstatacija dobijave}i zna~aj. Tu ocjenu najbolje potvr|uje pitanje bezbjednosne politikekoju je zatraìla Parlamentarna skup{tina. Informacija o bezbjednosnomstanju, prezentirana od strane Vije}a ministara, bila je nepotpuna, bezelementarnih podataka i ocjena za tako zna~ajno pitanje. Sli~ne nezado-voljavaju}e ocjene istakla je i Parlamentarna skup{tina BiH.

4.5. Zaklju~ak

Na kraju bi se moglo konstatirati da postoji raskorak izme|u radaVije}a i prijedloga zakona koje je ono pripremilo i onih zakona koje jerazmatrala Parlamentarna skup{tina BiH. To ukazuje na ~injenicu da jedosta zakonskih projekata bilo pripremljeno i dato u proceduru od straneprethodnog saziva, {to je dalo jednu veliku dinamiku radu skup{tinskihdomova.

Me|utim, malo je ili skoro nikako pitanja i strategije koja bi bilareformskog karaktera u legislativnom smislu ja~ine BiH i njenih institucijau mnogobrojnim dru{tvenim oblastima koje su u nadle`nosti dràve BiH.Tu konstataciju najbolje potvr|uje ~injenica da jo{ uvijek nije usvojenProgram rada Vije}a ministara, kao temeljni akt iz kojeg se moè vidjetikakva je stvarna reformska politika i koji su joj dometi.



Skra}enice

NS RS Narodna skup{tina Republike SrpskeOHR Ured visokog predstavnika (me|unarodne zajednice u BiH)SDS Srpska demokratska strankaSNSD Savez nezavisnih socijaldemokrataPDP Partija demokratskog progresaSDA Stranka demokratske akcijeDS Demokratska strankaDPS Demokratski patriotski savezSNP Srpski narodni pokret SRSRS Srpska radikalna stranka RSSPRS Socijalisti~ka partija RSSBiH Stranka za BiHSDPBiH Socijaldemokratska partija BiHDNS Demokratski narodni savezNHI Nova hrvatska inicijativaDNZ Demokratska narodna zajednica



PRILOZI

PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

DNEVNI REDOVI SJEDNICA PREDSTAVNI^KOG/ZASTUPNI^KOG DOMA PARLAMENTA FBiH

Prva sjednica (10.12.2002.)1. Prijedlog prora~una FBiH za 2003.godinu-hitni postupak2. Prijedlog zakona o izvr{enju Prora~una FBiH za 2003. godinu – hitni

postupak

Druga sjednica (21.01.2003.)1. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Zastupni~kog

doma Parlamenta FBiH-Predlaga~ Klub zastupnika Strankedemokratske akcije

2. Izbori i imenovanja:a) Izbor predsjedavaju}eg Predstavni~kog/Zastupni~kog doma

Parlamenta FBiHb) Imenovanje sekretara Predstavni~kog/Zastupni~kog doma

Parlamenta FBiHc) Izbor predsjednika i dva dopredsjenika Federacije BiH, id) Izbor radnih tijela Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH.

Vanredna sjednica (24.01.2003.)1. Verifikacija mandata2. Izbor predsjednika i dva dopredsjednika Federacije BiH

Tre}a sjednica (14.02.2003.)1. Potvr|ivanje imenovanja Vlade Federacije BiH2. Odluka o razrje{enju zastupnika

êtvrta sjednica (25.03. i 23.04.2003.)1. Prijedlog Zakona o Federalnom tuìla{tvu-hitni postupak2. Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o postupku upisa pravnih osoba u



sudski registar-hitni postupak3. Prijedlog Zakona o unutra{njim poslovima Federacije BiH-hitni

postupak4. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom

sudskom i tuìla~kom vije}u u Federaciji BiH- hitni postupak5. Prijedlog Zakona o imunitetu u Federaciji BiH- hitni postupak6. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama

Federacije BiH-hitni postupak7. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za

banklarstvo Federacije BiH-hitni postupak8. Prijedlog Zakona o trezoru Federacije BiH- hitni postupak9. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi

Federacije BiH-hitni postupak10. Prijedlog Zakona o federalnim ministrastvima i drugim tijelima fede-

ralne uprave-hitni postupak11. Prijedlog Zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH-hitni postu-

pak12. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centru za

edukaciju sudija i tuìlaca u Federaciji BiH-hitni postupak13. Prijedlog Zakona o prestanku vaènja Zakona o osiguranju depozita

Federacije BiH- hitni postupak14. Prijedlog Zakona o za{titi od klevete Federacije BiH-hitni postupak15. Prijedlog Zakona i izmjenama i dopunama Krivi~nog zakona

Federacije BiH-hitni postupak16. Prijedlog Buèta FederacijeBiH za 2003. godinu- hitni postupak17. Prijedelog Zakona o izvr{enju Budèta Federacije BiH za 2003.

godinu- hitni postupak18. Prijedlog Zakona o dràvnoj slu`bi-hitni postupak19. Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o {umama-hitni postupak-pre-

dlaga~ Ivan Maduni}20. Izbori i imenovanja

Peta sjednica (23. i 24. 04. i 13.05.2003. )1. Prijedlog Zakona o ste~ajnom postupku –hitni postupak2. Prijedlog Zakona o likvidacionom postupku-hitni postupak3. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o advukaturi-

hitni postupak4. Prijedlog zakona i izmjenama i dopunama Zakona o advokaturi-hitni postupak



5. Prijedlog zakona o amandmanima i dopunama Zakona o postupkuupisa pravnih osoba u sudski registar-hitni postupak

6. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o vlasni~ko-pravnimodnosima-hitni postupak

7. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obligacionim odnosima-hitni postupak

8. Prijedlog zakona o izmjanama i dopunama Zakona o bibliote~kojdjelatnosti- hitni postupak

9. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednimdru{tvima- hitni postupak

10. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjenici –hitnipostupak

11. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunma Zakona o platnimtransakcijama- hitni postupak

12. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama-hitnipostupak

13. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odbrani FBiH-hitni postupak

14. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o {umama-hitnipostupak

15. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o turisti~kim zajednicama iunapre|enju turizma- hitni postupak

16. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turisti~ko-ugostiteljskoj djelatnosti-hitni postupak

17. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radu-hitni postupak18. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim

komorama-hitni postupak19. Pijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu- hitni

postupak20. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvr{nom postupku-hitni

postupak21. Prijedlog zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima

FBiH- hitni postupak22. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prestanku pri-

mjene Zakona o napu{tenimstanovima23. Prijedlog zakona o Fondu za za{titu okoli{a FBiH-hitni postupak24. Prijedlog zakona o za{titi okoli{a25. Prijedlog zakona o za{titi prirode



26. Prijedlog zakona o za{titi zraka27. Prijedlog zakona o za{titi voda28. Prijedlog zakona o upravljanju otpadom29. Davanje saglasnosti na Statut Federalnog zavoda za penzijsko i

invalidsko osiguranje30. Prijedlog Odluke o odobravanju Projektnog sporazuma izme|u FBiH

i Me|unarodne asocijacije (IDA) za projekat tehni~ke pomo}i u pro-cesu privatizacije-PTAC

31. Deklaracija o kupovini doma}ih proizvoda-predlaga~ Damir Mu{i}

DNEVNI REDOVI SJEDNICADOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

Prva sjednica (22.01.2003.)1. Imenovanje Komisije Doma naroda Parlamenta Federacije BiH za

iznalaènje rje{enja za popunu Kluba delegata iz reda Srpskognaroda,

2. Izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH,3. Imenovanje sekretara Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Druga sjednica (27.01.2003.)1. Izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i

Hercegovine

Tre}a sjednica (27.02.2003.)1. Prijedlog Odluke o razrje{enju delegata u Domu naroda Parlamenta

Federacije BiH2. Prijedlog Odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i

~lanova radnih tijela Doma naroda Parlamenta Federacije BiH3. Nacrt Poslovnika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH4. Izvje{taj Komisije Doma naroda za iznalaènje rje{enja za popunu Kluba

delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.



êtvrta sjednica (28.03.2003.)1. Delegatska pitanja2. Verifikacija mandata delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije

BiH3. Prijedlog zakona o federalnom tuìla{tvu-hitni postupak4. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o postupku upisa pravnih lica u

sudski registar-hitni postupak5. Prijedlog zakona o unutra{njim poslovima Federacije BiH-hitni

postupak6. Prijdlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom

sudskom i tuìl~kom vije}u u Federaciji BiH-hitni postupak7. Prijedlog zakona o imunitetu Federacije BiH- hitni postupak8. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama

Federacije BiH- hitni postupak9. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za

bankarstvo Federacije BiH-hitni postupak10. Prijedlog zakona o Trezoru u Federaciji BiH- hitni postupak11. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi

Federacije BiH- hitni postupak12. Prijedlog zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima fede-

ralne uprave-hitni postupak13. Prijedlog zakona o zemlji{nim knjigama Federacije BiH-hitni postu-

pak14. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centru za

edukaciju sudija i tuìlaca u Federaciji BiH- hitni postupak15. Prijedlog zakona o prestanku vaènja Zakona o osiguranju depozita

Federacije BiH-hitni postupak16. Prijedlog zakona o za{titi od klevete Federacije BiH-hitni postupak17. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivi~nog zakona

Federacije BiH-hitni postupak18. Prijedlog Budèta Federacije BiH za 2003. godinu-hitni postupak19. Prijedlog zakona o izvr{enju Budèta Federacije BiH za 2003.

godinu-hitni postupak



PREGLED AKATAKOJE JE RAZMATRALA VLADA FEDERACIJE BiH

U PRVIH STOTINU DANA RADA8

Vlada Federacije BiH u periodu od 14.02.2003. godine do14.05.2003.godine odràla je 13 sjednica i razmatrala sljede}e akte:

NACRTI ZAKONA

1. Nacrt zakona o federalnom tuìla{tvu2. Nacrt zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar3. Nacrt zakona o unutra{njim poslovima FBiH4. Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i

tuìla~kom vije}u FBiH5. Nacrt zakona o imunitetu Federacije BiH6. Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama

Federacije BiH7. Nacrt zakona o trezoru u Federaciji BiH8. Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi FBiH9. Nacrt zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima fede-

ralne uprave10. Nacrt zakona o zemlji{nim knjigama FBiH11. Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centru za

edukaciju sudija i tuìlaca u FBiH12. Nacrt zakona o prestanku vaènja Zakona o osiguranju depozita

FBiH13. Nacrt zakona o za{titi od klevete FBiH14. Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

8 Pregled smo napravili na osnovu dnevnih redova sjednica Vlade, jer nismo imali uvid

u zapinike. Centar za promociju civilnog dru{tva obavijestio je dopisom Vladu FederacijeBiH da je angaòvan na realizaciji ovog projekta, pa da su mu u tom cilju potrebne odgo-varaju}e informacije o sazivu sjednica Vlade i o materijalima koji se na njima razmatraju({to se moè postizati bilo uvidom u te materijale, bilo prisustvom predstavnika Centrasjednicama Vlade – prema njenom opredjeljenju). Pozivom na Poslovnik o radu VladeFederacije BiH, sekretar Vlade je, dopisom od 11. marta ove godine, obavijestio Centar danisu u mogu}nosti udovoljiti navedenom zahtjevu.



15. Nacrt zakona o izvr{enju Budèta Federacije BiH za 2003. godinu16. Nacrt zakona o ministarskim i vladinim imenovanjima FBiH17. Nacrt zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH18. Nacrt zakona o ste~ajnom postupku19. Nacrt zakona o likvidacionom postupku20. Nacrt zakona o prestanku vaènja Zakona o Sudu za ljudska prava

Federacije BiH21. Nacrt krivi~nog zakona Federacije BiH22. Nacrt zakona o krivi~nom postupku u Federaciji BiH23. Nacrt zakona o za{titi svjedoka u Federaciji BiH24. Nacrt zakona o vrstama i procentima fizi~kih onesposobljenosti-

verifikacija teksta koji je u parlamentarnoj proceduri25. Nacrt zakona o vije}u uposlenika- verifikacija teksta koji je u parla-

mentarnoj proceduri26. Nacrt zakona o finansiranju èljezni~ke infrastrukture i sufinansi-

ranju putni~kog i kombinovanog saobra}aja27. Nacrt zakona o inspekciji rada28. Nacrt zakona o parni~nom postupku

_______________________________________________________

UKUPNO 28

PRIJEDLOZI ZAKONA

1. Prijedlog zakona o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobra odprirodnih i drugih nesre}a-verificiranje Prijedloga zakona koji je uparlamentarnoj proceduri

2. Prijedlog zakona o finansiranju èljezni~ke infrastrukture i sufinansi-ranju putni~kog i kombinovanog saobra}aja- verificiranje Prijedlogazakona koji je u parlamentarnoj proceduri

___________________________________________________

UKUPNO 2

Pored navedenih zakona Vlada Federacije BiH razmatrala je 44Informacije, 64 Prijedloga odluka,23 Izvje{taja , te brojna druga pitanja.



DNEVNI REDOVI SJEDNICANARODNE SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE

Prva sjednica (28.11.2002. god.)1. Konstituisanje radnog predsjedni{tva2. Izbor Mandatno-imunitetske komisije3. Razmatranje izvje{taja Mandatno-imunitetske komisije i verifikacija

mandata narodnim poslanicima4. Polaganje sve~ane zakletve narodnih poslanika5. Izbor predsjednika i dvojice potpredsjednika Narodne skup{tine

Republike Srpske6. Imenovanje generalnog sekretara i zamjenika generalnog sekretara

Narodne skup{tine Republike Srpske7. Izbor Komisije za izbor i imenovanje8. Polaganje sve~ane zakletve predsjednika i podpredsjednika Republike

Srpske9. Izbor preostalih radnih tijela10. Izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne

skup{tine Bosne i Hercegovine11. Pokretanje inicijative za izbor delegata u Vije}u naroda Republike

Srpske

Druga sjednica (17. i 22.1.2003. god.)1. Ekspoze kandidata za predsjednika Vlade RS sa prijedlogom ~lanova

Vlade2. Izbor

a) predsjednika Vladeb) ~lanova Vlade RS

3. Polaganje sve~ane zakletve predsjednika i ~lanova Vlade RS4. Izbor i imenovanja

Tre}a sjednica (25. i 26. 02. i 4., 5. i 12. 2003. god.)1. Poslani~ka pitanja i odgovori – «Aktuelni ~as»2. Prijedlog Programa rada Narodne skup{tine RS za period februar

2003 –februar 2004. godine



3. Prijedlog dokumenta «Bezbjednosna politika Bosne i Hercergovine»4. Informacija o bezbjednosti povratnika i lica nesrpske nacionalnosti i

aktivnosti Ministarstva unutra{njih poslova RS5. Prijedlog zakona o Radio-televiziji RS (po hitnom postupku)6. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektri~noj

energiji (po hitnom postupku – prijedlog poslanika Slobodana Prtila)7. Nacrt zakona o zdravstvenim komorama RS (predloìo poslanik

Slavko Dunji})8. Nacrt zakona o protivgradnoj za{titi9. Nacrt zakona o poljoprivrednom zemlji{tu10. Prijedlog odluke o rang-listi razvijenosti op{tina u 2003. godini11. Nacrt me|uentitetskog akcionog plana za{tite ìvotne sredine u BiH

(NEAP BiH)12. Prijedlog Akcionog plana RS za prestrukturiranje i privatizaciju

elektroenergetskog sistema u BiH13. Izvje{taj Glavne slu`be za reviziju14. Prijedlog Deklaracije o Odluci Visokog predstavnika za BiH o

uspostavi Komisije za indirektnu poresku politiku (prijedlog Klubaposlanika: PDP, DPS, DS, PS)

15. Izbor i imenovanja 16. Izvje{taj mandatno-imunitetske komisije

Prva posebna sjednica (29.11 i 2.12.2002. god.)1. Rasprava o izv{enju Budèta RS za 2002. godinu

a) Izvje{taj o izvr{enju Budèta RS za 2002. godinub) Rebalans Budèta RS za 2002. godinu

2. Nacrt Budèta RS za 2003. godinu3. Nacrt Zakona o izvr{enju Budèta RS za 2003. godine

Druga posebna sjednica (9.12.2002. god.)1. Prijedlog Budèta RS za 2003. godinu2. Prijedlog Zakona o izvr{enju budèta RS za 2003. godinu3. Izbor i imenovanja

Tre}a posebna sjednica (13.3.2003. god.)1. Informacija o stanju u Elektroprivredi RS nakon Izvje{taja speci-



jalnog revizora i smjene rukovodstva od strane Visokog predstavnika2. Razmatranje Prijedloga zaklju~ka Vlade RS radi zaklju~ivanja Aneksa

ugovora o prodaji dràvnog kapitala preduze}a «Bira~» Zvornik iizmjena i dopuna Sporazuma u cilju okon~anja privatizacije i pokre-tanje proizvodnje i davanje mi{ljenja Narodne skup{tine RS

3. Izbor i imenovanja

PREGLED AKATAKOJE JE RAZMATRALA VLADA REPUBLIKE SRPSKE

U PRVIH STOTINU DANA

Vlada Republike Srpske je u periodu od 23.1.2003. godine do23.4.2003. godine odràla 12 redovnih i 3 vanredne sjednice, kao i 3 radno– kosultativna sastanka. U ovom periodu doneseni su sljede}i akti:

I NACRTI ZAKONA

1. Nacrt zakona o zadrugama2. Nacrt zakona o protivgradnoj za{titi3. Nacrt zakona o poljoprivrednom zemlji{tu4. Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj za{titi5. Nacrt zakona o za{titi svjedoka u krivi~nom postupku6. Nacrt Krivi~nog zakonika Republike Srpske7. Nacrt zakona o krivi~nom postupku8. Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odràvanju stambe-

nih zgrada9. Nacrt zakona o deviznom poslovanju10. Nacrt zakona o izvr{nom postupku11. Nacrt zakona o parni~nom postupku12. Nacrt zakona o ugostiteljstvu13. Nacrt zakona o turizmu14. Nacrt zakona o privatizaciji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i

garaà15. Nacrt zakona o unutra{njim poslovima

UKUPNO: 15



II PRIJEDLOZI ZAKONA

16. Prijedlog zakona o bankama Republike Srpske17. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za

bankarstvo Republike Srpske18. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o ste~ajnom postupku19. Prijedlog zakona o protivgradnoj za{titi20. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budètskom

sistemu Republike Srpske21. Prijedlog zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima

Republike Srpske22. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preduze}ima23. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji

dràvnog kapitala u preduze}ima24. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zanatsko-predu-

zetni~koj djelatnosti25. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednoj

komori26. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji javnog

sektora Republike Srpske27. Prijedlog zakona o premijeru i katastru nepokretnosti28. Prijedlog zakona o dopunama Zakona o osnovnim svojinsko –

pravnim odnosima29. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obligacionim

odnosima30. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upisu u sudski

registar31. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradu32. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bibliote~koj

djelatnosti33. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnoj za{titi34. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj

slu`bi u upravi Republike Srpske35. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom

osiguranju

UKUPNO: 20



III UREDBE I DRUGI AKTI

36. Uredba o stavljanju van snage Uredbe o minimalnim, tehni~kim ikvalifikacionim uslovima za obavljanje {pediterske djelatnosti iposlova

37. Uredba o stavljanju van snage Uredbe o na~inu prijema naftnihderivata

38. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o na~elima za unutra{njuorganizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u upravi Republike Srpske

39. Uredba o kategorijama dràvnih slu`benika40. Uredba o izmjeni Uredbe o regulisanju visine naknade za vanredne

prevoze na putevima Republike Srpske41. Uredba o stavljanju van snage Uredbe o uslovima zaduìvanja i izda-

vanja garancija gradova, op{tina i institucija javnog sektora zafinansiranje investicionih projekata

42. Prijedlog odluke o kriterijumima za ocjenu razvijenosti op{tina uRepublici Srpskoj

43. Prijedlog odluke o prihvatanju zaduènja po Projektu razvoja malekomercijalne poljoprivrede (Small Scale Commercial AgricultureDevelopment Project) od Svjetske banke – Me|unarodne asocijacijeza razvoj (SSCADP WB/IDA 3742 BOS)

44. Program rada Vlade Repulike Srpske za 2003. godinu45. Program rada ministarstva rada, i bora~ko – invalidske za{tite potpu-

nog stambenog zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnihinvalida Republike Srpske

46. Program rada rje{avanja problema raseljenih lica, povratnika i izbje-glica za 2003. godinu

47. Prijedlog me|uentitetskog akcionog plana za{tite ìvotne sredine uBiH (NEAP BiH)

48. Prijedlog osnova ekonomske politike za 2003. godinu49. Nacrt programa statisti~kih istraìvanja Republi~kog zavoda za stati-

stiku za 2003. godinu i Prijedlog odluke davanju saglasnosti na Nacrtprograma

50. Prijedlog energetskog bilansa Republike Srpske za 2003. godinu

Pored navedenih akata Vlada je donijela i 68 odluka, 77 rje{enja,razmatrala 66 informacija i izvje{taja, usvojila 49 zaklju~aka i donijela 80kadrovskih rje{enja.



PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE

DNEVNI REDOVI SJEDNICA PREDSTAVNI^KOG DOMAPARLAMENTARNE SKUP[TINE BiH

Prva sjednica (03. i 09. decembra 2002.)1. Konstituisanje doma;2. Davanje sve~ane izjave.

Druga sjednica (09.decembra 2002.)1. Izbor ~lanova komisija Doma

a) Ustavno-pravne komisijeb) Komisije za finansije i budèt

Tre}a sjednica ( 11. decembra 2002.)1. Prijedlog prora~una institucija BiH i me|unarodnih obaveza BiH za

2003.godinu2. Prijedlog zakona o izvr{enju Prora~una institucija BiH i me|unaro-

dnih obveza BiH za 2003.godinu.

êtvrta sjednica (17. decembra 2002.)1. Usvajanje zapisnika sa Konstituiraju}e i druge sjednice2. Obra}anje Visokog predstavnika za BiH;3. Izbor ~lanova stalnih komisija Predstavni~kog doma;4. Zahtjev Vije}u ministara za razmatranje prijedloga zakona o izmje-

nama Zakona o dràvljanstvu BiH, po ~lanu 105. Poslovnika;5. Zahtjev Vije}u ministara za razmatranje prijedloga zakona o nadzoru

kvaliteta odre|enih proizvoda pri uvozu i izvozu po ~lanu 104.Poslovnika.

Peta sjednica (23. decembra 2002.)1. Potvr|ivanje imenovanja predsjedavaju}eg Vije}a ministara Bosne i

Hercegovine;2. Zahtjev Vije}a ministara Bosne i Hercegovine za razmatranje

Prijedloga zakona o uvozu i izvozu oru`ja i vojne opreme, po ~lanu105. Poslovnika Doma;



3. Zahtjev poslanika Borislava Paravca, [efika Dàferovi}a i Bari{eôlaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o dràvljanstvu Bosne i Hercegovine, po ~lanu 105. PoslovnikaPredstavni~kog doma;

4. Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o dvojnom dràvljanstvuizme|u Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije.

[esta sjednica (03. januara 2003.)1. Zapisnik sa 3. i 4. sjednice Predstavni~kog doma;2. Poslani~ka pitanja i odgovori;3. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o

Prijedlogu zakona o uvozu i izvozu oru`ja i vojne opreme;4. Zahtjev vije}a ministara za razmatranje Prijedloga krivi~nog zakona

Bosne i Hercegovine po ~lanu 104. Poslovnika;5. Zahtjev Vije}a ministara za razmatranje Prijedloga zakona o

krivi~nom postupku po ~lanu 104. Poslovnika;6. Zahtjev Vije}a ministara za razmatranje Prijedloga zakona o za{titi

svjedoka pod prijetnjom i ugroènih svjedoka, po ~lanu 104.Poslovnika;

7. Prijedlog zaklju~ka o utvr|ivanju kriterija za profesionalizacijuposlanika;

8. Prijedlog zaklju~ka o nastavljanju parlamentarne procedure po prije-dlozima zakona i drugih akata iz prethodnog saziva;

9. Prijedlog zaklju~ka o osudi zlo~ina u Kostajnici i ostalih zlo~ina inapada na povratnike;

10. Prijedlog rezolucije poslanika Zlatka Lagumdìje;11. Davanje saglasnosti za ratifikaciju:a) Me|unarodne konvencije o suzbijanju finansiranja terorizma,b) Ugovora o slobodnoj trgovini izme|u Bosne i Hercegovine i

Republike Turske,c) Ugovora o slobodnoj trgovini izme|u Bosne i Hercegovine i

Republike Makedonije,d) Sporazuma o unapre|enju i recipro~noj za{titi investicija izme|u

Bosne i Hercegovine i [panije,e) Sporazuma o unapre|enju i za{titi investicija izme|u Bosne i

Hercegovine i ê{ke Republike.



Sedma sjednica (13. januar 2003.)1. Izvje{taj o radu Vije}a ministara Bosne i Hercegovine za 2002.

godinu;2. Potvr|ivanje imenovanja zamjenika predsjedavaju}eg Vije}a mini-

stara, ministra i zamjenika ministra u Vije}u ministara Bosne iHercegovine;

3. Poslani~ka pitanja i odgovori;4. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o

zahtjevu Vije}a ministara za razmatranje Prijedloga krivi~nogzakona Bosne i Hercegovine po ~lanu 104. Poslovnika;

5. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti ozahtjevu Vije}a ministara za razmatranje Prijedloga zakona okrivi~nom postupku po ~lanu 104. Poslovnika;

6. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti ozahtjevu Vije}a ministara za razmatranje Prijedloga zakona o za{titisvjedoka pod prijetnjom i ugroènih svjedoka po ~lanu 104.Poslovnika;

7. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti oPrijedlogu zaklju~ka o nastavljanju parlamentarne procedure poprijedlozima zakona i drugih akata iz prethodnog saziva;

8. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti oRezoluciji poslanika Zlatka Lagumdìje, podnesenoj na 6. sjedniciPredstavni~kog doma;

9. Imenovanje ~lanova Predstavni~kog doma u Parlamentarnu delega-ciju BiH pri Vije}u Evrope,

10. Prijedlog Odluke o utvr|ivanju {tamparskih poslova od dràvnoginteresa;

11. Davanje saglasnosti za ratifikaciju:a. Sporazuma izme|u Bosne i Hercegovine i Republike Portugal o

uzajamnom unapre|enju i za{titi investicija,b. Protokola o suzbijanju nezakonitih djela protiv sigurnosti stalnih

platformi smje{tenih u epikontinentalnom pojasu,c. Konvencije o suzbijanju nezakonitih djela protiv sigurnosti

pomorske plovidbe;12. Rasprava o obrascu li~nih podataka.



Osma sjednica (04. februara 2003.)1. Usvajanje zapisnika sa 5., 6. i 7. sjednice Doma;2. Potvr|ivanje imenovanja ministra pravde i zamjenika ministra

pravde u Vije}u ministara Bosne i Hercegovine;3. Poslani~ka pitanja i odgovori;4. Zahtjev Vije}a ministara za razmatranje Prijedloga zakona o mini-

starstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine – po~lanu 105. Poslovnika Predstavni~kog doma;

5. Zahtjev poslanika Muhameda Moranjki}a za razmatranje Prijedlogazakona o izmjeni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine – po ~lanu104. Poslovnika Predstavni~kog doma;

6. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti oamandmanima I-VI poslanika Seada Avdi}a na Prijedlog zakona o Agenciji za rad izapo{ljavanje BiH (drugo ~itanje);

7. Prijedlog zakona o izvr{nom postupku pred Sudom Bosne iHercegovine (prvo ~itanje);

8. Prijedlog zakona o nadzoru kvaliteta odre|enih proizvoda pri uvozui izvozu (prvo ~itanje);

9. Prijedlog odluke o imenovanju ~lanova Dràvne regulatornekomisije za elektri~nu energiju (DERK);

10. Izvje{taj o radu Komisije za razmatranje statusa lica naturalizovanihu periodu 6. 4. 1992. godine do stupanja na snagu Ustava Bosne iHercegovine;

11. Informacija o zaduènosti Bosne i Hercegovine na dan 30. 6. 2002.godine;

12. Finalni Izvje{taj Bosne i Hercegovine o stanju odrìvog razvoja zaSvjetski samit o odrìvom razvoju;

13. Izvje{taj Istra`ne komisije o sprovedenoj parlamentarnoj istrazi uvezi sa pronalaskom nelegalno uskladi{tenog oru`ja u Mostaru;

14. Izvje{taj Komisije za ljudska prava, imigraciju, izbjeglice i azil oposjetama jednom broju kazneno-popravnih ustanova;

15. Imenovanje ~lanova u zajedni~ku komisiju oba doma radi postizanjasporazuma o jedinsvenom tekstu Zakona o odlikovanjima Bosne iHercegovine;

16. Prijedlog zaklju~ka o formiranju privremene komisije za pripremuPrijedloga odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika



Predstavni~kog doma;17. Davanje saglasnosti za ratifikaciju:

a) Kreditnog sporazuma izme|u Kraljevine [panije i Bosne iHercegovine (finansiranje rekonstrukcije sistema vodosnabdijevanjaza op{tinu Prnjavor);

b) Kreditnog sporazuma izme|u Kraljevine [panije i Bosne iHercegovine (finansiranje rekonstrukcije sistema vodosnabdijevanjaza op{tinu Olovo);

c) Kreditnog sporazuma izme|u Kraljevine [panije i Bosne iHercegovine (finansiranje rekonstrukcije sistema vodosnabdijevanjaza op{tinu @ep~e);

d) Sporazuma izme|u Bosne i Hercegovine i Ujedinjenog kraljevstvaVelike Britanije i Sjeverne Irske o unapre|enju i za{titi investicija;

e) Ugovora izme|u Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske oizmjeni Ugovora izme|u Vlade Republike Bosne i Hercegovine iVlade Republike Hrvatske o poticanju i uzajamnoj za{titi ulaganja.

18. Izbor ~lanova komisije Doma – umjesto gospodina Bari{e ôlaka i19. Prijedlog odluke o utvr|ivanju prestanka poslani~kog mandata

gospodinu Niki Lozan~i}u.

Deveta sjednica (04.03.2003.)1. Sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini

Deseta sjednica (05.03.2003.)1. Zapisnik sa 8. sjednice Predstavni~kog doma2. Poslani~ka pitanja i odgovori;3. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o

prijedlogu zakona o ravnopravnosti i jednakosti polova u BiH(Zakon u drugom ~itanju)

4. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti oPrijedlogu zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu (Zakon uprvom ~itanju)

5. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti oPrijedlogu zakona o izvr{nom postupku pred Sudom Bosne iHercegovine (Zakon u prvom ~itanju)



6. Zahtjev poslanika [efika Dàferovi}a, Borislava Paravca i MartinaRaguà za usvajanje Zakona o izmjeni Zakona o dràvljanstvu BiHpo ~lanu 105.

7. Prijedlog zakona o nadzoru kvaliteta odre|enih proizvoda pri uvozui izvozu (drugo ~itanje)

8. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama izBiH i raseljenim licima u BiH (prvo ~itanje)

9. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prenosu, regulatoru i ope-ratoru sistema elektri~ne energije u Bosni Hercegovini (prvo ~itanje)

10. Prijedlog zakona o Matici iseljenika Bosne i Hercegovine (prvo~itanje)

11. Izbor ~lanova delegacije Parlamentarne skup{tine BiH u :

a) Parlamentarnu skup{tinu Vije}a Evrope,b) Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnjuc) Centralno-evropsku inicijativud) Interparlamentarnu uniju

12. Izbor ~lanova komisija Doma-umjesto Nike Lozan~i}a

a) Ustavno-pravne komisijeb) Administrativne komisije

13. Imenovanje ~lana u Privremenu komisiju za pripremu Prijedlogaodluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Predstavni~kog doma(umjesto gospodina Nikole [piri}a);

14. Prijedlog odluke o postupku izbora ~etri ~lana Upravnog odboraJavnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine

15. Prestanak poslani~kog mandata Izetu @igi}u:

a) Prijedlog odluke o utvr|ivanju prestanka poslani~kog mandatab) Izbor ~lana Administrativne komisije umjesto Izeta @igi}a

16. Davanje saglasnosti za ratifikaciju:

a) Ugovora izme|u vlada balkanskih zemalja o ekonomskoj i nau~no-tehni~koj saradnji u oblasti poljoprivrede

b) Trgovinskog sporazuma izme|u Bosne i Hercegovine i Vlade



Republike Indonezijec) Sporazuma o petogodi{njem programu razvoja saradnje 2002.-2006.

izme|u Vlade Republike Gr~ke i Vije}a ministara Bosne iHercegovine

d) Konvencije o obiljeàvanju plasti~nih eksploziva s ciljem otkrivanjae) Konvencije o bezbjednosti osoblja Ujedinjenih nacija i pridruènog

osobljaf) Me|unarodne konvencije o suzbijanju teroristi~kih bomba{kih

napada.

Jedanaesta sjednica (09. aprila 2003)1. Zapisnici s 9. i 10. sjednice Predstavni~kog doma;2. Poslani~ka pitanja i odgovori;3. Popuna upra`njenog mjesta ~lana Predsjedni{tva BiH iz reda srpskog

naroda;4. Izvje{taj o ispunjavanju postprijemnih obaveza Bosne i Hercegovine

kao ~lanice Vije}a Evrope;5. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o

Izvje{taju o radu Komisije za razmatranje statusa lica naturalizo-vanih u periodu 06. 04. 1992. godine do stupanja na snagu UstavaBiH;

6. Izvje{taj Komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti oPrijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prenosu, regulatoru ioperatoru sistema elektri~ne energije (Zakon u prvom ~itanju),

7. Prijedlog zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu (drugo~itanje),

8. Prijedlog zakona o izvr{nom postupku pred Sudom Bosne iHercegovine (drugo ~itanje),

9. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama izBosne i Hercegovine i raseljenim licima u BiH (drugo ~itanje),

10. Prijedlog zakona o Matici iseljenika Bosne i Hercegovine (drugo~itanje),

11. Prijedlog zakona o ispitivanju, ìgosanju i obiljeàvanju ru~nogvatrenog oru`ja i municije (prvo ~itanje),

12. Prijedlog zakona o za{titi zdravlja bilja (prvo ~itanje),13. Izbor tri ~lana u Zajedni~ku komisiju oba doma radi postizanja

sporazuma o jedinsvenom tekstu Zakona o ravnopravnosti i jedna-kosti polova u BiH,



14. Izvje{taj o finansijskom poslovanju JP NIO Slu`beni list BiH, pogodi{njem obra~unu za 2002. godinu;

15. Prijedlog Kluba poslanika SNSD i poslanika Tihomira Gligori}a iMirka Blagojevi}a za glasanje o nepovjerenju Vije}u ministara Bosnei Hercegovine,

16. Informacija o raspisanim tenderima za izradu prostorne osnove zauspostavljanje informacionih sistema za potrebe deminiranja u Bosni iHercegovini;

17. Prijedlog zaklju~aka o formiranju Zajedni~ke komisije oba doma zaevropske integracije;

18. Imenovanje ~lanova Predstavni~kog doma u Zajedni~ku komisiju obadoma za evropske integracije;


a) Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save,b) Protokola 12. uz Konvenciju o za{titi ljudskih prava i osnovnih slo-

boda,c) Protokola 13. Evropske konvencije o za{titi ljudskih prava i osnovnih

sloboda, koji se odnose na ukidanje smrtne kazne u svim okolnostima.

Dvanaesta sjednica (22. aprila 2003.)1. Prijedlog odluke o utvr|ivanju prestanka poslani~kog mandata

Borislavu Paravcu;2. Izbor prvog zamjenika predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma;3. Poslani~ka pitanja i odgovori;4. Izvje{taj zajedni~ke komisije oba doma o postizanju sporazuma o

jedinstvenom tekstu Zakona o ravnopravnosti i jednakosti polova uBiH,

5. Zahtjev poslanika Nikole Kragulja, Nikole [piri}a i Milorada@ivkovi}a za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunamaIzbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku (~lan 105.Poslovnika);

6. Zahtjev Vije}a ministara za razmatranje Prijedloga zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o dràvljanstvu Bosne i Hercegovine po hit-nom postupku (~lan 105. Poslovnika);

7. Zahtjev poslanika Seade Palavri} za razmatranje Prijedloga zakona oizmjenama i dopunama Zakona o dràvljanstvu BiH po hitnom postu-pku (~lan 105. Poslovnika);



8. Zahtjev Vije}a ministara za razmatranje prijedloga zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja uBosni i Hercegovini (~lan 105. Poslovnika);

9. Zahtjev Vije}a ministara BiH za razmatranje prijedloga zakona oizmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama u BiH pohitnom postupku (~lan 105. Poslovnika);

10. Zahtjev Vije}a ministara za razmatranje Prijedloga zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o me|unarodnom i me|uentitetskomdrumskom prijevozu (~lan 105. Poslovnika);

11. Zahtjev Predsjedni{tva BiH za razmatranje Prijedloga zakona oizmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj Banci po hitnom pos-tupku (~lan 105. Poslovnika);

12. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prenosu, regulatoru i opera-toru sistema elektri~ne energije (drugo ~itanja);

13. Prijedlog zakona o ispitivanju, ìgosanju i obiljeàvanju ru~nogvatrenog oru`ja i municije (drugo ~itanje);

14. Prijedlog zakona o za{titi zdravlja bilja (drugo ~itanje);15. Prijedlog op{teg zakona o zadrugama (prvo ~itanje);16. Prijedlog zakona o radu i zapo{ljavanju Bosne i Hercegovine (prvo

~itanje) – predlaga~ poslanik Sead Avdi};17. Prijedlog zakona o izmjeni Izbornog zakona BiH (prvo ~itanje) –

predlaga~ poslanik Muhamed Moranjki};18. Izvje{taj Ureda za reviziju finansijskog poslovanja za 2001. godinu:

a. Parlamentarne skup{tine BiH,b. Ureda za civilnu avijaciju BiH,c. Predsjedni{tva BiH,d. Arhiva BiH,e. Ministartsva za trezor institucija BiH,f. Ustavnog suda BiH,g. Instituta za akreditiranje BiH,h. Ministartsva za ljudska prava i izbjeglice,i. Ureda za veterinarstvo BiH,j. Ministartsva civilnih poslova i komunikacija,k. Agencije za unapre|enje stranih investicija BiH,l. Ministartsva vanjskih poslova,m. Agencije za statistiku BiH,n. Ministartsva za evropske integracije,



o. Regulatorne agencije za komunikacije,p. Instituta za standarde i mjeriteljstvo BiH,q. Ministartsva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa,r. Dràvne grani~ne slu`be BiH,s. Vije}a ministara BiH,t. Slu`be za zajedni~ke poslove institucija BiH.

19. Finansijski izvje{taj Centralne banke Bosne i Hercegovine za 2002.godinu;

20. Izvje{taj o poslovanju Ureda za reviziju finansijskog poslovanjainstitucija Bosne i Hercegovine za 2002. godinu;

21. Verifikacija zaklju~aka sa 1. plenarne sjednice Predstavni~kog domai Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH odràne 10. aprila2003. godine;


a) Ugovora o otvorenom nebu,b) Dopune Montrealskog protokola o materijama koje o{te}uju ozonski

omota~, London 29. juna 1990. godine,c) Izmjene Montrealskog protokola o materijama koje o{te}uju ozonski

omota~, Kopenhagen 25. novembar 1992. godine,d) Izmjene Montrealskog protokola usvojene na devetom sastanku

stranaka, Montreal 17. septembar 1997. godine.

DNEVNI REDOVI SJEDNICADOMA NARODA PARLAMENTARNE SKUP[TINE BOSNE I

HERCEGOVINE

Prva sjednica (31. januar 2003.)1. Osnivanje klubova naroda;2. Izbor predsjedavaju}eg Doma naroda, prvog zamjenika predsjeda-

vaju}eg Doma naroda i drugog zamjenika predsjedavaju}eg Domanaroda;

3. Izbor ~lanova komisija Doma naroda.



Druga sjednica (13. februar 2003.)1. Delegatska pitanja;2. Zapisnik sa konstituiraju}e sjednice Doma naroda Parlamentarne

skup{tine BiH;3. Zamjena ~lanova komisija Doma naroda;4. Prijedlog zakona o ministartsvima i drugim organima uprave Bosne i

Hercegovine – predlaga~ Vije}e ministara, ~lan 100.;5. Prijedlog zakona o uvozu i izvozu oru`ja i vojne opreme – predlaga~

Vije}e ministara, ~lan 100.;6. Zakon o izmjeni Zakona o dràvljanstvu BiH – Visoki predstavnik;7. Zakon o nadzoru kvaliteta odr|enih proizvoda pri uvozu i izvozu –

predlaga~ Vije}e ministara, ~lan 99.;

Tre}a sjednica (25. februar 2003.)1. Odgovori na delegatska pitanja i delegatska pitanja;2. Zapisnik 2. sjednice Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH;3. Izbor ~lanova delegata Parlamentarne skup{tine BiH iz Doma naroda

u Parlamentarnu skup{tinu Vije}a Evrope;4. Prijedlog odluke o postupku izbora ~lanova Upravnog odbora Javnog

radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine;5. Budèt institucija BiH i me|unarodnih obaveza za 2003. godinu –

predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;6. Zakon o izvr{enju Budèta institucija BiH i me|unarodnih obaveza

za 2003. godinu – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;7. Prijedlog za formiranje i imenovanje privremene komisije za

pripremu Prijedloga odluke o izmjenama i dopunama PoslovnikaDoma naroda;

8. Izvje{taj o radu Vije}a ministara Bosne i Hercegovine za 2002.godinu;

9. Prijedlog odluke o imenovanju ~lanova Dràvne regulatornekomisije za elektri~nu energiju (DERK);

10. ugovor odvojnom dràvljanstvu izme|u BiH i Savezne RepublikeJugoslavije – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

11. Me|unarodna konvencija o suzbijanju finansiranja terorizma, usvo-jena od Generalne skup{tine UN-a 9. decembra 1999. godine –predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

12. Ugovor o slobodnoj trgovini izme|u BiH i Republike Turske –predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;



13. Ugovor o slobodnoj trgovini izme|u BiH i Republike Makedonije –predlaga~ Predsjedni{tvo BiH,

14. Sporazum o unapre|enju i recipro~noj za{titi investicija izme|u BiHi Kraljevine [panije – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

15. Sporazum o unapre|enju i za{titi investicija izme|u BiH i ê{keRepublike – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

16. Sporazum izme|u BiH i Republike Portugal o uzjamnomunapre|enju i za{titi investicija – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

17. Protokol o suzbijanju nezakonitih djela protiv sigurnosti stalnihplatformi smje{tenih u epikontinentalnom pojasu, Rim, 10. marta1988. godine – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

18. Konvencija o suzbijanju nezakonitih djela protiv sigurnostipomorske plovidbe, Rim, 10. marta 1988. godine – predlaga~Predsjedni{tvo BiH;

19. Kreditni sporazum izme|u Kraljevine [panije i Bosne i Hercegovine(finansiranje rekonstrukcije sistema vodosabdijevanja za op}inuPrnjavor) – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

20. Kreditni sporazum izme|u Kraljevine {panije i Bosne i Hercegovine(finansiranje rekonstrukcije sistema vodosnabdijevanja za op}inuOlovo) – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

21. Kreditni sporazum izme|u Kraljevine [panije i Bosne i Hercegovine(finasiranje rekonstrukcije sistema vodosnabdijevanja za op}inu@ep~e) – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

22. Prijedlog zaklju~aka o nastavljanju parlamentarne procedure poprijedlozima zakona i drugih materijala iz prethodnog saziva.

êtvrta sjednica (1. april 2003.)1. Odgovori na delegtaska pitanja i delegatska pitanja;2. Zapisnik 3. sjednice Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH;3. Izbor ~lanova delegata Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH u:a) Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju,b) Centralnoevropsku inicijativu,c) Interparlamentarnu uniju.4. Imenovanje ~lanova za Zajedni~ku komisiju oba doma Parlamentarne

skup{tine BiH za postizanje sporazuma o istovjetnom tekstu Zakonao odlikovanjima BiH;

5. Imenovanje ~lanova za Zajedni~ku komisiju oba doma Parlamentarneskup{tine BiH za postizanje sporazuma o istovjetnom tekstu Zakona oravnopravnosti i jednakosti spolova u BiH;



6. Zaklju~ak o povla~enju iz parlamentarne procedure Zakona o pra-vima etni~kih i nacionalnih zajednica i manjina u Bosni iHercegovini;

7. Prijedlog zakona o za{titi prava nacionalnih manjina – predlaga~Predstavni~ki dom (~lan 100.);

8. Ratifikacija Ugovora izme|u BiH i republike Hrvtaske o izmjeniUgovora izme|u BiH i Vlade Republike Hrvatske o poticanju iuzajamnoj za{titi ulaganja – predlaga~ Predjedni{tvo BiH;

9. Ratifikacija Me|unarodne konvencije o za{titi bilja (novi prera|enitekst koji je odobrila FAO konferencija na svojoj 29. sjednici –novembar 1997. godine) – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

10. Ratifikacija ugovora izme|u vlada balkanskih zemalja o ekonomskoji nau~no-tehni~koj saradnji u oblasti poljoprivrede – predlaga~Predsjedni{tvo BiH;

11. Ratifikacija Konvencije o sigurnosti osoblja Ujedinjenih naroda ipridruènog osoblja, usvojena od Generalne skup{tine UN-a 9.decembra 1994. godine – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

12. Ratifikacija trgovinskog sporazuma izme|u Bosne i Hercegovine iVlade Republike Indonezije – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

13. Ratifikacija Me|unarodne konvencije o sizbijanju teroristi~kihbomba{kih napada, usvojena od Generalne skup{tine UN-a 15.decembra 1997. godine – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

14. Ratifikacija Sporazuma o petogodi{njem programu razvojne saradnje2002. – 2006. izme|u Vlade republike Gr~ke i Vije}a ministaraBosne i Hercegovine – predlaga~ Predsjedni{tvo BiH;

15. Ratifikacija Konvencije o obiljeàvanju plasti~nih eksploziva sciljem otkrivanja, Montreal. 1. mart 1991. godine – predlaga~Predsjedni{tvo BiH;

16. Finalni izvje{taj Bosne i Hercegovine o stanju odrìvog razvoja zaSvjetski samit o odrìvom razvoju – verzije u ~etiri jezika – Vije}eministara;

Peta sjednica (10. april 2003.)1. Potvr|ivanje imenovanja ~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine;2. Prijedlog zaklju~ka o formiranju Zajedni~ke komisije oba doma za

Evropske integracije;3. Teku}a pitanja;



[esta sjednica (23. april 2003.)1. Izaslani~ki odgovori i izaslani~ka pitanja;2. Usvajanje zapisnika sa 4. i 5. sjednice Doma naroda;3. Osnivanje privremene komisije za izradu izmjena i dopuna

Poslovnika Doma naroda;4. Zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o dràvljanstvu Bosne i Hercegovine, po ~lanku 100.Poslovnika Doma naroda – predlagatelj Vije}e ministara;

5. Zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunamaZakona o me|unarodnom i me|uentotetskom drumskom prevozu, po~lanku 100. Poslovnika Doma naroda – predlagatelj Vije}e ministara;

6. Zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunamaZakona o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini, po~lanku 100. Poslovnika Doma naroda – predlagatelj Vije}e ministara;

7. Zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunamaZakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, po ~lanku 100.Poslovnika Doma naroda – predlagatelj Vije}e ministara;

8. Prijedlog zakona o Agenciji za rad i zapo{ljavanje BiH – predlagateljVije}e ministara BiH, drugo ~itanje;

9. Prijedlog zakona o izvr{nom postupku pred sudom BiH – predlagateljVije}e ministara BiH, drugo ~itanje;

10. Prijedlog zakona o ispitivanju, ìgosanju i obiljeàvanju ru~nogvatrenog oru`ja i municije – predlagatelj Vije}e ministara BiH, prvo~itanje;

11. Prijedlog zakona o za{titi zdravlja bilja – predlagatelj Vije}e ministaraBiH, prvo ~itanje;

12. Prijedlog zakona o nadzoru kvaliteta odre|enih proizvoda pri uvozu iizvozu – predlagatelj Vije}e ministara BiH, prvo ~itanje;

13. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o izbjeglicama izBiH i raseljenim osobama u BiH – predlagatelj Vije}e ministara BiH,prvo ~itanje;

14. Ratificiranje protokala 13. Evropske konvencije o za{titi ljudskihprava i osnovnih sloboda koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne usvim okolnostima – predlagatelj Predsjedni{tvo BiH;

15. Ratificiranje protokola 12. uz Konvenciju o za{titi ljudskih prava iosnovnih sloboda – predlagatelj Predsjedni{tvo BiH;



16. Stepen ispunjavanja obveza koje Bosna i Hercegovina ima premaVije}u Europe i drugim me|unarodnim institucijama u 2003. godini: -lista postprijemnih obveza BiH sa pregledom aktivnosti;

17. Verifikacija zaklju~aka sa 1. plenarne sjednice Zastupni~kog doma iDoma naroda Parlamentarne skup{tine BiH odràne 10. aprila 2003.godine.

PREGLED AKATAKOJE JE RAZMATRALO VIJE]E MINISTARA

BOSNE I HERCEGOVINEU PRVIH STOTINU DANA

Vije}e ministara Bosne i Hercegovine je u priodu od 16.01.2003.godine do 26.04.2003. godine odràlo 10 sjednica.U ovom periodu done-seni su sljede}i akti:

I PRIJEDLOZI ZAKONA

1. Prijedlog zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH2. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o me|unarodnom

i me|uentitetskom cestovnom prijevozu;3. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o politici direktnih

stranih ulaganja;4. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dràvljanstvu

BiH;5. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim

zonama u BiH;6. Prijedlog okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u

BiH;7. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pe~atu institucija BiH.

Ukupno: 7

Pored navedenih Prijedloga zakona Vije}e ministara Bosne iHercegovine donijelo je 45 Odluka, 18 Prijedloga odluka, 19 Prijedlogasporazuma i ugovora, 11 Prijedloga osnova za vo|enje pregovora izaklju~ivanja Sporazuma, 11 Inicijativa, izvje{taja i potvrda namjera, 16informacija.



ODLUKE VISOKOG PREDSTAVNIKA ZA BiH (saziv PS BiH 2000.-2002.-2006.)

1. Odluka o progla{enju Zakona o administrativnim taksama i Tarifaadministrativnih taksi- 30.07.1999.

2. Odluka o progla{enju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama BiH-12.12.2000.

3. Odluka o progla{enju Zakona o Ombudsmenu za ljudska prava BiH

4. Odluka o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH-18.04.2002.(Sl.glasnik BiH br.9/02- 03.05.2002. u cilju uskla|ivanja saamandmanima na entitetske ustave a u vezi sa konstitutivno{}u nar-oda-izmjena ~l.1.14)

5. Odluka o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH-18.04.2002.(Sl.glasnik BiH br.9/02.- 03.05.2002. u cilju uskla|ivanja saamandmanima na entitetske ustave a u vezi sa konstitutivno{}u nar-oda)

6. Odluka o imenovanju sudija i osnivanju Suda BiH od 8.5.02.-(objavljeno u Sl.glasnik BiH br.10/02 )

7. Odluka o progla{enju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona odràvnoj slu`bi u institucijama BiH od 13.03.03.(Sl.glasnik BiHbr.8/03) (osnovni zakon od 23.05.02. -Sl.glasnik BiH br.12/02 )

8. Odluka o progla{enju Zakona o sukobu interesa u institucijama vlastiBiH- 23.05.02. (Sl.glasnik BiH br.13 /02 od 15.06.02.)

9. Odluka o progla{enju Zakona o pravnoj pomo}i i slu`benoj saradnji ukrivi~nim stvarima izme|u Federacije BiH,RS i Br~ko Distrikta BiH-20.05.02. (Sl.glasnik BiH br.13 /02 od 15.06.02.)

10. Odluka o progla{enju Zakona o osnovama javnog radio-televizijskogsistema i o Javnom radio-televizijskom servisu BiH-23.05.02(Sl.glasnik BiH br.13 /02 od 15.06.02.)



11. Odluka o progla{enju Zakona o Radio-televiziji Federacije BiH(Sl.glasnik BiH br.13 /02 od 15.06.02.)

12. Odluka o progla{enju Zakona o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}uBiH -pre~i{}en test- stupio na snagu 11.12.02., Sl.glasnik BiH 35/02)Prva odluka donesena -23.05.02. (i na nivou entiteta), (Sl.glasnik BiHbr.15/02 od 02.07.02.-

13. Odluka o progla{enju Zakona o izmjenama i dopunama Okvirnogzakona o privatizaciji preduze}a i banaka u BiH-11.05.2000.

14. Odluka o progla{enju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona opopunjavanju upra`njenog mjesta ~lana Predsjedni{tva BiH-07.08.2000.

15. Odluka o imenovanju prvog rukovodioca Agencije za dràvnu slu`bu/imenovan Jakob Finci/–23.05.02. (Sl.glasnik BiH br.12/02 od6.06.02.)

16. Odluka o amandmanima na Ustav Federacije BiH(Sl.glasnik BiH br.13/02 od 15.06.02.)

17. Odluka o amandmanima na Ustav republike Srpske(Sl.glasnik BiHbr.13 /02 od 15.06.02.)

18. Odluka o progla{enju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona oli~noj karti dràvljana BiH- 28.06.2002. (Sl.glasnik BiH br.16/02 od11.07.02.)

19. Odluka o progla{enju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona ocentralnoj evidenciji i razmjeni podataka od 28.06.2002.(Sl.glasnik BiH br.16/02 od 11.07.02.)

20. Odluka o progla{enju Zakona o Radio-televiziji Republike Srpske(Sl.glasnik BiH br.19/02 od 25.07.02.)

21. Odluka o postupku likvidacije koji }e se primjeniti pri prestanku radaJavnog preduze}a Radio-televizije Republike Srpske (Sl.glasnik BiH



br.19/02 od 25.07.02.)22. Odluka o progla{enju Zakona o Tuìla{tvu BiH od 06.08.02.

(Sl.glasnik BiH br.24/02)

23. Odluka o progla{enju Zakona o imunitetu BiH od 06.10.02.(Sl.glasnik BiH br. 32/02 od 07.11.2002.)-Ovim zakonom prestaovaìti zakon PS BiH iz Sl.glasnika br.1/97 i 3/99.

24. Odluka o progla{enju Zakona o statistici BiH od 21.10.02.(Sl.glasnik BiH br. 34/02 od 22.11.02.)

25. Odluka o progla{enju Zakona o komunikacijama BiH od 21.10.02.(Sl.glasnik BiH br. 33/02 od 12.11.02.)-Ovim zakonom presatje vaìtizakon o telekomunikacijama PS BiH iz Sl.glasnika BiH br. 10/99

28. Odluka o progla{enju Zakona o registraciji pravnih lica koje osnivajuinstitucije BiH od 21.10.02. (Sl.glasnik BiH br. 33/02 od 12.11.02.)

29. Odluka o progla{enju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona otelekomunikacijama Republike Srpske od 21.10.02. (Sl.glasnik BiHbr. 33/02 od 12.11.02.)

30. Odluka kojom se utvr|uje pravo vlasni{tva i pravo kori{tenjaodre|enih zgrada i zemlji{ta u kompleksu «Ramiz Sal~in» (biv{i«Viktor Bubanj»)u Sarajevu od 16.10.02. (Sl.glasnik BiH br.33/02 os12.11.02.)

31. Odluka o progla{enju Odluke o izmjenama i dopunama strukturerashoda Regulatorne agencije za komunikacije od 02.12.02.(Sl.glasnik BiH br. 38 od 18.12.02.)

32. Odluka o imenovanju direktora i zamjenika direktora Agencije zainformacije i za{titu BiH od 06.10.02. (Sl.glasnik BiH br. 32/02 od07.11.02.)

33. Odluka o progla{enju Zakona o Vije}u ministara BiH od02.12.02.(Sl.glasnik BiH br.38/02)



34. Odluka o progla{enju Zakona o Budètu FBiH za 2003. od 17.12.02.35. Odluka o progla{enju Zakona o izvr{enju Budèta FBiH za 2003. od

17.12.02.

36. Odluka o progla{enju Zakona o izmjeni Zakona o dràvljanstvu BiHod 30.12.02.(Ovaj zakon usvojen u PS BiH)

37. Odluka o progla{enju Krivi~nog zakona BiH od 24.01.03. (Sl.glasnikBiH br.3/03)

39. Odluka o progla{enju Zakona o krivi~nom postupku BiH od 24.01.03.(Sl.glasnik BiH br.3/03)

40. Odluka o progla{enju Zakona o za{titi svjedoka pod prijetnjom iugroènih svjedoka u BiH od 24.01.03. (Sl.glasnik BiH br.3/03)

42. Odluka o progla{enju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona oTuìla{tvu BiH od 24.01.03. (Sl.glasnik BiH br. 3/03)

43. Odluka o progla{enju Izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH od06.08.02.(Sl.glasnik BiH br. 24/02) –/osnovni zakon u Sl.glasnikuBiH br.29/00/

42. Odluka o progla{enju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona oSudu BiH od 24.01.03. (Sl.glasnik BiH br. 3/03)

43. Odluka o progla{enju Zakona o sudskoj policiji BiH od 24.01.03.(Sl.glasnik BiH br.3/03)

44. Odluka o uspostavljanju Komisije za indirektnu poresku politiku nanivou BiH (sprovo|enje reformi jedinstvene carine i PDV-a) od12.02.03. (Sl.glasnik BiH br.4/03)

45. Odluka o progla{enju Izmjena i dopuna Pravilnika o cijeni obrazacali~nih dokumenata od 22.02.2003. gdo. (Sl.glasnik BiH br. 5/03)



46. Odluke od 02.04.03. o:

- - Ukidanju Vrhovnog savjeta odbrane RS- - izmjenama entitetskih ustava (izbacivanje atributa dràvnosti u

entit.ustavima)- - izmjene Zakona o vojsci RS i FBiH- - formiranje Komsije za predlaganje mjera radi reorganizacije vojske

i uklju~enja u «Partnerstvo za mir» (OSCE-pripremanje ustavnih i zakonskih izmjena radi ja~anja uloge dràve nad vojskama)

47. Odluka o progla{enju Zakona o dodatnim izmjenama i dopunamaZakona o Centralnoj banci BiH od 07.03.03. (Sl.glasnik BiH br. 8/03)

48. Odluka o imenovanju me|unarodnog sudije i tuìoca u Sud BiH iTuìla{tvo BiH od 19.03.03. (Sl.glasnik BiH br. 9/03)

49. Odluka o progla{enju Zakona o ministarskim imenovanjima, imenova-njima Savjeta ministara i drugim imenovanjima BiH (Sl.glasnik BiHbr.3/03)

50. Odluka o imenovanju novog ~lana Visokog sudskog i tuìla~kogsavjeta BiH –Marinko Jur~evi} od 07.04.03. (Sl.glasnik BiH br.12/03)

Documents

BOSNA I HERCEGOVINA - PRVIH STOTINU DANA ......Bosna i Hercegovina - prvih stotinu dana vlasti Centar za promociju civilnog dru{tva 7 svojih politi~kih konkurenata ili protivnika