BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO - OPĆINA ILIDŽA

OPĆINSKI NAČELNIK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SLUŽBA ZA PRIVREDU I TURIZAM

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA SARAJEVO CANTON - MUNICIPALITY OF ILIDŽA MUNICIPALITY MAYOR ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ECONOMIC AND TOURISM DEPARTMENT

Stanje turističke ponude općine Ilidža sa prijedlogom mjera za njen dalji razvoj sa naglaskom na razvoj kulturnog turizma

Ilidža, juli 2015.godine Nosilac izrade: Općinski načelnik Služba za privredu i turizam

Butmirska cesta br. 12, Sarajevo, BiH, tel/fax. +387 33 622-483, centrala 775-600 www.opcinailidza.ba, E-mail: privreda.turizam@opcinailidza.ba

2

Programom rada Općinskog vijeća Ilidža za 2015.godinu za period juli-septembar planirano je razmatranje materijala Stanje turističke ponude općine Ilidža sa prijedlogom mjera za njen dalji razvoj sa naglaskom na razvoj kulturnog turizma u kojem su za nosioce pripreme materijala definisane Služba za privredu i turizam, Služba za obrazovanje kulturu, sport i informisanje, Služba za inspekcijski nadzor i Služba za prostorno uređenje. U pripremi matrijala, zbog kompleksnosti i obima materije, korišteni su podaci iz dokumenata koje je već razmatralo Općinsko vijeće Ilidža i to: Strategija razvoj Općine Ilidža za period 2008-2013.godine sa akcionom planom, Strategije razvoja Općine Ilidža za period 2014-2020.godine, LEAP (Lokalni ekološki akcioni plan Općine Ilidža), Informacije o stanju i aktivnostima u oblasti rada sa mladima, sporta i kulture na području općine Ilidža u 2014.godini. Radi upotpunjavanja informacija korišteni su podaci koje su pripremale nadležne službe, kao i oni dobiveni od nadležnih institiucija (Statistički zavod FBiH, Turistička zajednica Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo), ali i drugi objavljeni u stručno-informativnim materijalima. UVOD

Općina Ilidža je geografski smještena između 43°50' sjeverne geografske širine i 18°21' istočne geografske dužine. Površina općine Ilidža iznosi 142,88 km2 na kojoj prema procjenama živi oko 75.000 stanovnika. Na današnji izgled ovog prostora uveliko su utjecali brojni vodotoci, a geoprometni položaj je veoma povoljan jer su razvijene različite putne komunikacije koje obezbjeđuju brzi protok ljudi, roba, usluga, što doprinosi boljem razvoju privrednih i drugih djelatnosti kao i adekvatnije korištenje postojećih resursa, afirmaciju kulturnog nasljeđa, turističkih resursa i dr.

Zbog povoljnog geografskog položaja, klimatskih uvjeta, obilja vode, plodnosti zemljišta i

šumskih bogatstava, Ilidža je još od predhistorijskih dana predstavljala pogodan prostor za naseljavanje i život. Prvi podaci o Ilidži potiču još iz neolita, a prema stupnju naseljenosti ona predstavlja najstarije naselje u središnjem dijelu Bosne. Najznačajnije prahistorijsko nalazište na prostoru današnje Ilidže je neolitsko naselje Butmir.

Općina Ilidža je svojim prirodnim bogatstvom, postojanjem termalnih i termomineralnih voda, izvorištem Vrelo Bosne, blizinom planinarskih masiva kao što su Igman i Bjelašnica, brojnim vodotocima i ukupnim ambijentom čiste ekološke sredine, svojevremeno privukla Rimljane koji su na prostoru izvorišta termomineralnih voda sagradili banjsko lječilište. U turskom periodu imućni stanovnici Sarajeva su na prostoru općine Ilidža gradili ljetnikovce (ishodišne objekte), gdje su značajan dio proljetnih i ljetnih mjeseci provodili u istima.

Značajan podsticaj u razvoju turizma ostvaren je u austro-ugarskom periodu. U to vrijeme

je urađen park na Ilidži, te put do Vrela Bosne, uređena su izvorišta, kao i uz spomenuti put šetališta, zasađeni su drvoredi platana i kestena. U tom periodu su izgrađeni hoteli: Austrija, Bosna, Hercegovina i Hungaria, sa svim potrebnim sadržajima za odmor i banjsko- rekreativni i zdravstveni turizam. Također, izgrađena je i uskotračna pruga, koja je spajala ovaj kompleks sa gradom Sarajevom. Odlaskom Austro-Ugarske sa ovih prostora ovaj hotelski kompleks je obogaćen izgradnjom hotela Terme.

Naprijed navedeni sadržaji i turističke aktivnosti koje su se odvijale na ovom prostoru

doprinijele su tome da je Ilidža poznata kao turistička destinacija u bližem i širem okruženju.

3

1. ZAKONSKA REGULATIVA

Kad govorimo o zakonodavnoj regulativi, kreiranje i razvoj u oblasti turizma temelji se primarno na primjeni odredbi Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u FBiH („Službene novine FBiH“, broj 19/96 i 28/03), Zakona o turističkoj djelatnosti („Službene novine FBiH“, broj 32/09) i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Službene novine FBiH“, broj 32/09).

Odredbama Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u FBiH definiše se

između ostalog: organizacija način rada turističkih zajednica, osnovna načela, ciljevi i finansiranje istih, nadležnosti turističkog vijeća , ovlasti Glavnog ureda, a član 25. definiše zadaće Turističke zajednice FBiH i to: 1. objedinjava sveukupnu turističku ponudu Federacije, 2. ustrojava i provodi operativno istrazivanje tržišta za potrebe promocije turizma Federacije, 3. izrađuje programe i planove promocije turističkog proizvoda vodeći računa o posebnostima svakog turistickog područja a sukladno strategiji razvoja turizma i marketinškoj strategiji turističkog proizvoda Federacije, 4. ustrojava, provodi i nadzire sve radnje promocije turističkog proizvoda Federacije sukladno osnovnim smjernicama skupštine turisticke zajednice Federacije, godišnjem programu rada i finansijskom planu turističke zajednice Federacije, 5. analizira i ocjenjuje svrhovitost i djelotvornost poduzetih promidžbenih radnji te sukladno postignutim učincima i nalazima stalnih trzišnih ispitivanja i poruka, predlaže i poduzima odgovarajuce mjere i radnje, 6. ustrojava turistički informacijski sustav Federacije sukladno sustavu Federacije i europskim standardima, 7. obavlja opću i turističku informativnu djelatnost, prikuplja i sređuje sve vrste turističkih informacija i stavlja ih na raspolaganje javnosti, 8. potiče i koordinira poticaje svih turističkih zajednica kao i svih gospodarskih te drugih subjekata u turizmu, koji djeluju neposredno i posredno na unapređenju i promidžbi turizma u Federaciji, 9. osniva turistička predstavništva i ispostave u inozemstvu, organizira i nadzire rad u njima, 10. surađuje s nacionalnim turističkim organizacijama drugih zemalja, specijaliziranim međunarodnim regionalnim turističkim organizacijama, te poduzima mjere uključivanja u različite multinacionalne i regionalne promotivne turističke projekte i programe, 11. na temelju izvješća turističkih zajednica kantona prati, analizira i ocjenjuje izvršavanje, planovima i programima utvrđenih zadaća i uloga sustava turističkih zajednica s posebnim naglaskom na svrhovitosti i urednosti trošenja sredstava i utvrđuje smjernice budućih planova i programa, 12. usklađuje interese, pruža potporu i koordinira načine izvršenja svih planskih i programskih zadataka turističkih zajednica svih razina, 13. poduzima mjere i aktivnosti za razvoj i promicanje turizma u turistički nerazvijenim dijelovima Federacije, 14. obavlja i druge poslove kojima se osigurava uspješno djelovanje sustava turističkih zajednica i provedba svih postavljenih planova, programa i zadaća.

Odredbama Zakona o turističkoj djelatnosti („Službene novine FBiH“, broj 32/09) osim nadležnosti, prava, obaveza i načina organizacije unutar djelatnosti, uslova za obavljanje i prestanak obavljanja turističke djelatnosti, između ostalog, preciziraju se pojamovi i značenje „turističke usluge“, „turističkog aranžmana“, „putničke agencije“ (vrste, uslovi za pružanje usluga i dužnosti ), kao i uslove za obavljanje poslova turističkog vodiča, pratitelja, animatora i zastupnika.

Odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Službene novine FBiH“, broj 32/09) osim

nadležnosti nadzora, uslova za osnivanja, obavljanje i prestnka obavljanja ugostiteljske djelatnosti- pružanja ugostiteljskih usluga, precizira se razvrstavanje i kategorizacija objekata, a između ostalog definiše pojam „kampovanja“.

4

2. TURIZAM

Turizam, savremeni društveni i ekonomski fenomen, jedna od specifičnih ekonomskih grana koja uprkos globalnoj ekonomskoj krizi ostaje jedna od najbržih rastućih privrednih grana. Razlikuje se od drugih ekonomskih aktivnosti po složenosti svog krajnjeg “proizvoda”- usluge koja se pruža krajnjem korisniku, a turističko tržište ima značajan uticaj na ukupan ekonomski razvoj, ekologiju i očuvanje kulturne baštine. Turizam uključuje više faktora u lancu kao što transport, smještaj, ishrana, pa tek atrakcija, što mu daje kompleksnost u definisanju i unaprjeđenju “turističke industrije i turističkog proizvoda”.

Po definiciji: “Turizam predstavlja skup odnosa i pojava koji proizilaze iz putovanja i

boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i nije povezana njihova privredna djelatnost.”

Razvoj turizma je direktno ovisan od infrastrukturalnih mogućnosti (hotelsko-ugostiteljski

kapaciteti), preko turističke signalizacije, promocije turističkih resursa, podrške pratećih uslužnih servisa (GSM,Wi-Fi, PTT, banke, apoteke, mjenjačnice, javni toaleti itd.) do bezbjednosti posjetitelja i kvalitetno riješenog “saobraćaja u mirovanju”. Time je veći značaj pozicioniranja turizma u privrednom diametru, posebno zbog činjenice da prevashodno privatni sektor ulaže u turističke kapacitete. Razlog tome je najefikasnije vraćanje uloženih investicija. Svaki “vjetar u leđa” privatnom sektoru, kroz poboljšanje uslova i promociju, od nadležnih institucija predstavlja značajan sinergijski efekat u poboljšanju stanja turizma.

Turistička ponuda, predstavlja jedan dio složenog turističkog tržišta, a njegova specifičnost proizilazi iz činjenice da na određen način uključuje i ostala tržišta svih privrednih grana. Moguća podjela tržišta je na turističku ponudu u širem i užem smislu, tj. ponudu koja se odnosi samo na one djelatnosti koje sačinjavaju „turističku privredu“. Tržište se odlikuje dominacijom traženja nad ponudom, pa se ističe potreba za elastičnošću i mobilnosti turističke ponude, kao preduslova za stalno prilagođavanje zahtjevima stalno rastuće potražnje. 2.1. Stanje turizma

Općina Ilidža kontinurano sprovodi aktivnosti na poboljšanju turističke ponude i to kroz: infrastrukturalna ulaganja, izradu planske dokumentacije, poboljšanje komunalnih uslova, postavljanje turističke signalizacije i informativnih panoa na najfrekventnijim mjestima, štampanje turističko-propagandnog materijala, učestvovanja na sajamskim manifestacijama, (su)finansiranje projekata koji podržavaju razvoj turizma i zaštite okoliša. Ulaganjima privatnog sektora izvršena je rekonstrukcija i dogradnja hotela Terme, čime je upotpunjen kongresni i banjsko-rekreativni sadržaj, kao i adaptacija većine ostalih hotela u kompleksu “Hoteli Ilidža”, a u toku je završna faza rekonstrukcije i izgradnje objekata, te sportsko-rekreativnih sadržaja u auto-kampu. U junu i julu t.g. realizovane su i aktivnosti na poboljšanju ambijenta i usluge na Termalnoj rivijeri Ilidža, a koji će dodatno poboljašati turističku ponudu.

Posljednjih 15 godina započeta i završena je izgradnja niza novih hotelskih objekata: hoteli Hollywood, Radon Plaza, Rimski most, Aqua, Delminium, Imzit, Aleja, Bosna 1, Star, Braća Mujić, Banana city, Suljović, Citadela, Merona, Orijent, Odmor, Brass i hotel Elegance, kao i motel Mujanić. Po dostupnim podacima, turistički subjekti na poručju općine Ilidža raspolažu sa preko 2.000 ležajeva što čini oko 23% raspoloživog potencijala u Kantonu Sarajevo (142 smještajna objekata: 67 hotela, 9 motela, 4 pansiona, 13 hostela, 25 prenoćišta, 1 hotelsko naselje, 23 objekta za privatni smještaj i 1 auto kamp, i to ukupno čini raspoloživo 4.123 sobe i 8.847 kreveta), te preko 4.000 restoranskih mjesta, veoma značajnim kapacitetom kongresnih dvorana, svečanih salona, ljetnih bašta, odgovarajućim brojem parking mjesta, rekreativnim i sportskim sadržajima. Pojedini kompleksi raspolažu i sa zatvorenim/otvorenim bazenima, trim kabinetima, čime je obogaćena turistička ponuda i prihvat većeg broja turista na našoj općini.

5

Tokom 2014.godine najveći turistički promet u Kantonu Sarajevo ostvaren je na općini

Ilidža i to: 129.582 ili 42,1% dolazaka i 242.293 ili 40,5% noćenja. Ilidža, bez obzira na veći broj smještajnih kapaciteta, prednjači i u iskorištenosti soba sa 59,4%, kao i iskorištenosti kreveta sa 31,7%. Po Izvještaju o turističkim kretanjima u Kantonu Sarajevo u 2014.godini, koji je izradio Odjel za statistiku TZ KS, turistički promet je zabilježio rast broja dolazaka turista za 2,1% i iznosio je 308.907 turista iz 137 država svijeta, kao i rast ostvarenog broja noćenja za 0,7% koji je iznosio 599.533 noćenja. U strukturi ukupnih dolazaka turista u Kanton Sarajevo 84% dolazaka ostvarili su strani turisti, čija je zastupljenost u noćenjima 85,8%. Prosječna dužina boravka turista je 1,9 dana, dok strani turisti u prosjeku ostaju 2-3 dana.

Našu zemlju 2014. godine posjetilo je 845.000 turista, a FBiH 575.566 što je za 0,3% manje u odnosu na 2013.godinu i direktna posljedica smanjenog broja turista u vrijeme proljetnih poplava i vanrednog stanja. Pored takvih pokazatelja, Centralna banka BiH objavila je podatak da je u 2014.godini prihod ostvaren u oblasti turizma povećan za 17%, u odnosu na 2013.godinu.

Brojčani pokazatelji u 2015. godini, na kantonalnom nivou, za period januar-juni bilježe

porast dolazaka za 17,2% i ostvarenih noćenja za 15,2% u odnosu na isti period prošle godine, sa 163.130 registrovanih dolazaka i 310.545 ostvarena noćenja. Tako je FBiH u maju t.g., posjetilo 86.784 turista što je 35,5,% više u odnosu na isti period predhodne godine, a samo u Kantonu Sarajevo registrovano je 44.755 dolazaka i 83.566 noćenja.

Posjeta pape Franje Sarajevu (06.06. t.g.) imala je, između ostalog, visoko pozitivan uticaj na sve aspekte turističke promocije i cjelokupan turistički promet u Kantonu Sarajevo. Dolazak cca 50.000 turista u relativno kratkom periodu uzrokovao je maksimalnu popunjenost smještajnih kapaciteta, povećan promet u turističkoj, ugostiteljskoj, trgovačkoj i zanatskoj djelatnosti, pa je samim time i očekivati pozitivan pomak u statističkim pokazateljima i na godišnjoj osnovi.

Podaci Turističke zajednice Kantona Sarajevo i Statističkog zavoda FBiH nedvosmisleno

prikazuju činjenice i brojčane pokazatelje u oblasti turizma, čime potvrđuju mogućnosti za razvoj i poboljšanje “turističke industrije i turističkog proizvoda”, ali i realne limite razvoja masovnog turizma u pravom smislu te riječi. Nedostatak „velikih tour operatora“ koji dovode turiste direktno u BiH, nepovezanost aerodroma gradskim prevozom i visoka cijena aerodromskih taksa, predstavljaju primarne, ali ne i jedine, otežavajuće faktore u razvoju turizma na području našeg kantona. 2.3. Oblici turizma

Kompleksnost turističkog proizvoda i širinu turističke ponude možemo najbolje shvatiti kroz analitička razvrstavanja u oblasti turizma. Recimo, u zavisnosti od trajanja boravka dijele se na boravišni, vikend i izletnički, dok su specifični oblici turizma (turistički motiv), koji nastaju kao suprotnost masovnom turizmu (more/planina), a orjentisani su na manje segmente i definišu turističku potražnju (vjerski, lovni, kulturni...). Kada govorimo o Ilidži kao turističkoj destinaciji, pet specifičnih oblika turizma dominira:

• Banjsko-zdravstveni turizam Banjsko-zdravstveni turizam predstavlja oblik boravišnog turizma za osobe sa

onesposobljenjima i zdravstvenim problemima, a najvećim dijelom je vezan za hotelske komplekse koji raspolažu termomineralnim vodama i odgovarajućim sadržajem za ovu namjenu, te zauzima značajno mjesto u ukupnoj turističkoj potražnji. Značaj banjsko-zdravstvenom turizmu daju termalne i termomineralne vode koje su odlične u liječenju bolesnika sa upalnim, degenerativnim i reumatskim oboljenjima, bolestima perifernog nervnog sistema, kod problema sa cirkulacijom kao i kod hroničnih i ginekoloških oboljenja, endokrinih poremećaja i sl. U proteklom periodu primjetan je porast domaćih i stranih gostiju, koji zbog poboljšanja zdravstvenog stanja borave na Ilidži.

• Obrazovni turizam Predstavlja oblik boravišnog turizma kako za mlade iz BiH koji znanje stiču u srednjoškolskim i

visokoškolskim ustanovama, tako i za inostrane studente koji tokom akademske/školske godine borave na Ilidži, čime doprinose boravišnom turizmu. Izgradnjom tri univerziteta (IUS, Obrazovne

6

institiucije Bosna-SEMA i SSST) na cca 500.000m2 sa pratećim infrastrukturalnim sadržajima, Ilidža opravdava dobiveni epitet „studentskog grada“.

• Kongresni turizam

Izgradnjom dodatnih kapaciteta i kongresnog prostora sa pratećim mogućnostima, te adaptacijom postojećih, postignut je „kvalitet više“ koji se u ponudi pruža u ovom obliku turizma. Ilidža kao kongresni centar je prepoznata i valorizovana kroz niz dešavanja u bliskoj prošlosti od kongresa, foruma, konferencija do seminara, treninga i panel diskusija. Ilidža je u 2015. godini bila domaćin niza susreta (2.dan 6.Sarajevo biznis foruma, Treći kongres farmaceuta BiH, Treći kongres inžinjera medicinske radiologije sa međunarodnim učešćem, Monitoring i evalvuacija službenika za mlade itd.), a neki su već najavljeni za 2016.godinu (XVI Međunarodni kongres reumatologa).

• Sportski turizam Turistička ponuda posjetiteljima u okviru hotelskih sadržaja (bazeni zatvorenog tipa, sportska sala, kuglana, fitness i SPA centri) upotpunjena i obogaćena je širokom lepezom sportsko-rekreativnih površina na području općine Ilidža koja daje mogućnost zadovoljavanja potrebe za aktivnošću i kretanjem:sportske dvorane/sale, bazeni, nogometni tereni, hipodrom, univerzalne plohe i tenis centar. Mnogobrojni vanjski prirodni tereni (staze za trčanje, biciklizam i brdski biciklizam) i adrenalin park „Z&J“ (Osjek-Hendekuša) sveobuhvatno stvaraju predpostavke za aktivan odmor i rekreaciju kako na dnevnoj tako i višednevnoj osnovi.

Općina Ilidža je kontinuirano, niz godina, baza i mjesto okupljanja reprezentativnih selekcija BiH u košarci, nogometu i rukometu, kao i reprezentativnih selekcija i timova iz drugih zemalja koje predstavljaju zančajan udio i faktor u ostvarenju ukupnog broja noćenja, te direktno učestvuju u prodaji turističkog proizvoda. Bitno je napomenuti da se transportna povezanost Ilidže, blizina aerodroma, smještajnih kapaciteta sa uslovnošću sportsko-rekreativnih sadržaja za obavljanje trenažno-takmičarskog procesa predstavlja značajnu prednost i kvalitet više u turističkoj ponudi, te predstavlja „magnet“ za organizatore i posjetitelje. Tako, strukovni savezi koji apliciraju kod krovnih organizacija, za domaćinstvo velikih višednevnih međunarodnih takmičenja uvijek ističu ove pogodnosti koje su najčešće prevaga u dodjeljivanju organizacija (EP B divizije u košarci za U16, U18, U20 i SP za U20 u rukometu). Ilidža je mjesto održavanja i najčešće pokrovitelj ili sponzor prepoznatljivih sportskih priredbi međunarodnog karaktera (karate, kick box, judo, skijanje, košarka, taekwondo, fudbal/nogomet) u organizaciju klubova/saveza koji su na dnevnoj i dvodnevnoj bazi, ali ne manje značajni. Sve spomenuto potvrđuje da sportski turizam, kao specifičan oblik turizma, ima značajan udio u turističkoj ponudi Ilidže.

• Tranzitni turizam

Vjerojatno najčešći i najmasovniji oblik turizma, za posjetitelje izvan Kantona Sarajevo, koji

kulminira u vrijeme vikenda, praznika i godišnjih odmora. U zavisnosti od trajanja boravka predstavlja vrstu izletničkog i/ili vikend turizama. Tranzitni turizam prvenstveno je baziran na kulturno-historijskom i prirodnom naslijeđu Ilidže koje je zbog svoje raznovrsnosti i bogatstva klasificirano u evidenciji spomenika Kantona Sarajevo unutar skupina: arheološki lokaliteti (prahistorijski, antički i srednjovjekovni), graditeljsko naslijeđe turskog i austrougarskog perioda, spomen-obilježja NOR-a i novije istorije, te spomenici prirode. Značajan udio u ovom obliku ima rekreativni turizam kroz aktivnosti u prirodi: hodanje, trčanje, vožnja bicikla, lov, ribolov, korištenje vodenih potencijala (bazena) i vožnja fijakerom, te pogodnosti šopinga i bogata gastro ponuda, koji obzirom na trajanje predstavljaju prvenstveno izletnički i/ili vikend turizam.

Kada govorimo o kulturnom turizmu, on se sada najčešće pojavljuje kao „turistički motiv-atrakcija“ i razlog posjete na dnevnoj ili češće na poludnevnoj varijanti tranzitnog turizma, pa je veoma kompleksno stvaranje pretpostavki za razvoj isljučivo ovog oblika u boravišnom smislu i zadržavanja turista duži vremenski period. Kultura kao kompleksna društvena pojava obuhvata oblast duhovnog i materijalnog stvaralaštva i igra važnu ulogu u odgoju i obrazovanju, očuvanju kulturne tradicije i vrijednosti društva, te bitno utiče na nadgradnju ličnosti i stvara pretpostavke za razvoj pozitivnih karakternih osobina i psihički zdrave ličnosti.

Manifestacije koje se direktno vezuju za ovaj oblik turizma su niz sadržaja koji se dešavaju tokom godine u multimedijalnoj sali na Ilidži i/ili ljetnoj pozornici, kroz aktivnosti KUD-ova, njihovih

7

folklornih i dramskih sekcija, te održavanje Festivala narodne muzike Ilidža. Posebno mjesto zauzimaju aktivnosti na obilježavanju značajnih događaja iz odbrambenog rata 92-95, što je prevashodno i u najvećoj mjeri lokalnog karaktera.

Među začajnim lokalitetima, po kojima je Ilidža prepoznatljiva, izdvajaju se: Neolitsko

naselje Butmir, Rimske iskopine Aquae S ..., Rimski most; Spomnički kompleks „Tunel D-B“ (tunel spasa), Spomen soba 104. VMB, Vrelo Bosne, Velika aleja, Veliki park i Termalna rivijera.

Po podacima TZ Kantona Sarajevo od navedenih lokaliteta, dvije destinacije na području općine Ilidža se izdvajaju po atraktivnosti i interesovanju turista. i to:

• VRELO BOSNE sa Velikom alejom kojim upravlja JU „Zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo“. Spomenik prirode "Vrelo Bosne" obuhvata površinu od 603 ha. granice obuhvata definirane su članom 3. Zakonom o proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne", (Sl.novine KS broj 16/06). U skladu sa stupnjem zaštite, u okviru granica Spomenika prirode, utvrđene su dvije zaštićene zone: nukleus i puffer. Prva zaštićena zona (nukleus) obuhvata izvorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od 54,5ha. U najznačajnije vrijednosti ove zone spadaju Vrela Bosne i rijeka Bosne od izvora do infiltracionog kanala, parkovski prostori, te značajan stepen raznolikosti flore i faune. U centralnom dijelu prve zaštićene zone postavljen je dječiji park sa pratećim mobilijarom, edukativna staza kao i sprave za rekreaciju posjetitelja. Druga zaštićena zona obuhvata prostor slivnog područja izvora u podnožju Igmana u površini od 548,50 ha. Ovu zonu odlikuje velika hidrološka raznolikost tu se nalaze: vrelo Stojčevac, vrela Borin I i II, rijeka Bosna (od inflitracionog kanala do Plandišta), podzemne termalne i termomineralne vode Ilidže, podzemne hladne vode Sarajevskog polja; parkovski prostori uključujući Veliku aleju, te parkovske prostore oko Banje Ilidža i Stojčevca; javni objekti i objekti stanovanja od kulturno-historijskog značaja uključujući: arheološko nalazište i nekropole u selu Vrutci, Rimski most na Plandištu, austro-ugarske Vile u Velikoj aleji i hotele u Ilidži, zgradu Šumarske škole, kao i značajan stepen raznolikosti flore i faune. Posebnu prepoznatljivost ovom dijelu daju fijakeri, za koje su izgrađena moderna stajališta sa pratećom infrastrukturom, a planiran je i video nadzor istih. Podaci javne ustanove govore da je Vrelo Bosne u 2014.godini posjetilo 139.000 posjetilaca (bez lokalnog stanovništva i djece do šest godina koji ne plaćaju ulaz), a samo u maju 2015. godine 31.500 posjetilaca, što govori u prilog navedenoj atraktivnosti.

• SPOMENIČKI KOMPLEKS „TUNEL D-B“ kojim od 2012. godine upravlja Fond Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i obilježja žrtava genocida-Fond memorijala. Veliki procenat stranih turista koji prvi put dođu u Sarajevo veoma su zainteresovani da obiđu „tunel spasa“ sa očuvanim dijelom i eksponatima koji čuvaju uspomenu na hrabrost i borbu za opstanak stanovnika Sarajeva u odbrani BiH. U toku obilježavanja Dana Općine Ilidža, već treću godinu, organizuje se posjeta učenika devetih razreda osnovnih škola Ilidže, tokom dana „otvorenih vrata“. Podacima dobivenim iz Fonda memorijala u 2014. godini spomenički kompleks je pojetilo cca 90.000 turista, a u maju 2015.godine je ostvareno 3.000 posjeta više u odnosu na maj 2014.godine. Očekivano povećanje broja posjetitelja na godišnjem nivo je 5-10%, a zbog velike zainteresovanosti od maja t.g. uvedena je autobuska linija na relaciji Vijećnica-Tunel (polasci ispred Vijećnice 10,00h i 14,00h). Skupština Kantona Sarajevo je 27.5.2015.godine donijela Odluku o stavljanju dobra baštine Spomenički kompleks „Tunel D-B“ pod zaštitu („Službene novine KS“, broj 21/15) i proglasila ga dobrom baštine II kategorije.

3. KULTURNO - HISTORIJSKO I PRIRODNO NASLIJEĐE

Aktivnosti Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo kao nadležne službe zaštite za područje Kantona Sarajevo, obuhvataju redovne poslove

8

evidentiranja i ažuriranja podataka o kulturno-historijskoj i prirodnoj baštini,valorizaciju spomenika sa utvrđivanjem njegovih svojstava, izradu separata zaštite u oblasti prostornog planiranja, nadzor pri izvođenju radova na spomenicima-dobrima baštine, izradu projekata, elaborata i studija iz oblasti kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, izdavanje saglasnosti i stručnih mišljenja sa smjernicama vezanim za rekonstrukciju i sanaciju objekata graditeljskog naslijeđa, prikupljanje dokumentacione i arhivske građe, popularizaciju kulturne baštine. 3.1. Nacionalni spomenici

Do 2015. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav (4) Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav (1) Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluke o proglašenju nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine za sljedeća dobra sa područja općine Ilidža:

1. Historijsko područje - ostaci predromaničke crkve i srednjevjekovno groblje Crkvina kod sela Vrutci ("Službeni glasnik BiH", broj 14/05);

2. Arheološko područje - Rimske iskopine na Ilidži kod Sarajeva("Službeni glasnik BiH", br.36/05);

3. Prirodno-graditeljska cjelina-Most u Plandištu (Rimski most, Most preko rijeke Bosne u Plandištu) ("Službeni glasnik BiH", broj 18/06);

4. Historijska građevina - Katolička crkva Uznesenja Marijina na Stupu ("Sl.glasnik BiH", broj 90/06);

5. Graditeljska cjelina – pravoslavna crkva Sv. Save u Blažuju zajedno sa grobljem ("Službeni glasnik BiH", broj 99/06);

6. Arheološko područje – prahistorijsko naselje u Butmiru ("Službeni glasnik BiH", broj 82/07); 7. Historijska građevina -Stara željeznička stanica Ilidža (“Službeni glasnik BiH”, broj 88/07); 8. Historijska građevina poznata kao Zildžića kuća („Službeni glasnik BiH“, broj 43/08); 9. Mezarje Velika drveta (Stari nišani) na Stupu, grobljanska cjelina 10. Graditeljska cjelina Spomenik borcima NOR-a (spomen-kosturnica) u Velikom parku na

Ilidži („Službeni glasnik BiH“, broj 6/14); 11. Graditeljska cjelina-Grupa spomenika posvećenih Igmanskom maršu u Sarajevu,

općine Trnovo, Hadžići, Ilidža, Novi Grad i Vogošća Spomenici s područja općine Ilidža uključeni u cjelinu su: Spomen ploča Gubavac i Spomenik na Vrelu Bosne. Prema odredbama Zakona o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika

uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Sl.novine Federacije BiH”, broj 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07), nacionalni spomenici uživaju najviši stepen zaštite u Federaciji BiH. Za implementaciju odluka Komisije nadležni su federalni organi vlasti, a prije svega Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo prostornog uređenja (nepokretna dobra) i Federalna uprava za inspekcijske poslove.

Ukoliko se odlukom proglašava pokretno dobro, za njeno provođenje nadležno je

Federalno ministarstvo kulture i sporta, u skladu sa zakonom kojim se reguliše nadležnost federalnih organa uprave.

Shodno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i odredbama navedenog zakona, nadležni organi FBiH, kantona, gradske i općinske službe, te sva druga pravna i fizička lica dužna su da se suzdrže od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu ili rehabilitaciju. 3.2. Nedovoljno iskorišteni-„sporni“ lokaliteti na području općine Ilidža

• Stara željezničak stanica Ilidža Služba za zaštitu graditeljskog naslijeđa Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo u toku 2002. godine je završila Glavni projekat sanacije, rekonstrukcije i restauracije stare željezničke stanice na Ilidži, čiji je naručilac bio Kanton Sarajevo, a koji nikada nije implementiran.

9

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2007.godine donijela Odluku kojom se stara željezničak stanica Ilidža proglašava nacionalnim spomenikom, a kojom se Vlada FBiH zadužuje da osigura pravne, naučne, tehničke, administratvne mjere zaštite, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika („Službeni glasnik BiH“ broj 88/07), a 2012.godine donijela je zaključak o uvrštavanju historijske građevine-Stare željezničke stanice na Ilidži na Listu ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine.

Prilikom redovnog nadzora inspektori Službe za inspekcijski nadzor Općine Ilidža ustanovili su da ruševno stanje objekta Stare željezničke stanice na Ilidži, vlasništvo Željeznica Federacije BiH, predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi zbog urušavanja i obrušavanja građevine, pa se svake godine, kontinuirano, svim nadležnim organima upućuju dopisi kojima se traži hitno reagovanje.

• Stojčevac Stručna služba Zavoda je, u sklopu svojih redovnih aktivnosti evidentiranja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, izvršila evidenciju integralnog naslijeđa na prostoru nekadašnjeg rezidencijalnog kompleksa Stojčevac. Tokom 2014. godine završen je istraživački dio posla. Istraživanje se odnosilo na prikupljanje različite vrste dokumentacije izvora koji bi mogli poslužiti u procesu valorizacije pomenutog prostora.

JU „Zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo“ u par navrata je izvršila čišćenje lokaliteta i trenutno vode aktivnosti na iznalaženju kvalitetnih rješenja.

4. PRIJEDLOG MJERA

Kada govorimo o aktivnostima koje kontinuirano sprovodi Općina Ilidža kroz strateške dokumente, pored planiranja i infrastrukturalnih i komunalnih ulaganja, podrške manifestacijama i aktivnostima koje utiču na kvalitet ponude u oblasti turizma i promociji Ilidže, u 2015.godini sporvedeno je niz aktivnosti: štampanje turističko-propagandnog materijala (brošure na bosanskom i engleskom jeziku, setovi razglednica i turistička karta), postavljanje turističke signalizacije, učestvovanje na sajmskoj manifestaciji „Dani turizma Sarajevo 2015“, realizacija Javnog poziv za izbor najljepšeg dvorišta i balkona sa cvijetnim aranžmanom, kao i podrška projekatu „Potencijali održivog razvoja turizma u BiH“ u organizacija Internacionalne lige humanista. U cilju poboljšanja stanja u oblasti turizma, predlažemo sljedeće mjere:

- daljnja ulaganja u infrastrukturu, poboljšanje pratećih uslužnih servisa posjetiteljima, njihovu bezbjednost prilikom boravka, ali i promociju turističkih resursa Ilidže;

- prezentacija “turističkog proizvoda i mogućnosti” kroz učešća na sajamskim manifestacijama;

- izdvajanje finansijskih sredstava za realizaciju projekata vezanih za rekonstrukciju, restauraciju ili konzervaciju objekata kulturno-historijskog naslijeđa koji bi se implementirali preko nadležne službe zaštite Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo i federalnih organa iz svoje nadležnosti;

- Podržati inicijativu za donošenje novog Zakona o turističkim zajednicama i promociji turizma na nivou Federacije BiH, a vezano za Presudu Ustavnog suda Federacije BiH od 3. jula 2014. godine kojom je utvrđeno da Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u F BiH nije saglasan Ustavu Federacije BiH; Ovu inicijativu i ranije je upućivao Savez općina i gradova Federacije BiH koji je imao svoje predstavnike u radnoj grupi za izradu zakona;

- Podržati inicijativu za donošenje Zakona u turizmu Kantona Sarajevo.