Bosanski jezik je junoslavenski standardni jezik zasnovan na štokavskom narjeju koji koriste uglavnom Bošnjaci, ali i znaajan broj ostalih osoba bosanskohercegovakog porijekla.
Dobar dan
Bosanski je slubeni jezik u Bosni i Hercegovini, uz srpski i hrvatski, u Crnoj Gori jedan
od slubenih, a regionalni, odnosno priznati manjinski jezik u Srbiji (Sandak), Sjevernoj
Makedoniji i na Kosovu.
jezik?
Bosanski jezik
Pisma bosanskog jezika su latinica i irilica, mada se irilica sve slabije koristi. Historijska pisma su bosanica i arebica.
Nauka koja se bavi bosanskim jezikom naziva se bosnistika.
Pisma i nauka
Koristi stanovništvo u zapadnoj, srednjoj i junoj Bosni (Travnik, Bugojno, Zenica, Livno) i na sjeveru Hercegovine. Ovaj dijalekt unutar štokavskog narjeja koriste Bošnjaci i
Hrvati.
Koriste stanovnici širokog pojasa od Sarajeva na jugu do Tuzle na sjeveru, sa centrima u Sarajevu, Kladnju, Brezi, Srebreniku,
Tuzli, Zavidoviima, Olovu, Visokom, Fojnici, Kaknju. Ovaj dijalekt unutar štokavskog narjeja koriste Bošnjaci i Hrvati.
Koriste Bošnjaci u podruju srednje i istone Hercegovine (apljina, Stolac, Nevesinje), istonoj Bosni (Gorade, Višegrad, Rogatica), te u
veem dijelu Crne Gore i dijelu Srbije (Nikši, Pljevlja, Prijepolje), kao i stanovnici veih gradova (ukljuujui i one protjerane iz gradova
kao Tesli, Prijedor, Banja Luka, Doboj, Zvornik, Vlasenica). Ovaj dijalekt unutar štokavskog narjeja koriste Bošnjaci, Srbi, Crnogorci i Hrvati.
Istonohercegovacki dijalekt
Koriste stanovnici istoka Crne Gore i jugozapada Srbije (Podgorica, Bijelo Polje, Novi Pazar). Ovaj dijalekt unutar štokavskog narjeja koriste Bošnjaci, Crnogorci i Srbi.
Zetsko-junosandaki dijalekt
Bosanski jezik
Sistemi dijalekata
srednjovjekovne Bosne izmeu ostalog i u
jednom posebnom vidu originalnog stvaralaštva
na stecima. To je takozvana kamena
knjievnost
Bosanski jezik
Druga faza bila je u tursko doba, kada je bošnjaka pisana tradicija u
toku etiri vijeka osmanlijske vladavine imala svoja tri vida: prvi je pisana aktivnost na narodnom jeziku,
drugi je pravac stvaralaštvo na turskom, arapskom i perzijskom
jeziku, a trei je alhamijado literatura, knjievna tvorevina na
narodnom jeziku i arapskom pismu.
Trea faza je u doba austrougarske, kada naziv bosanski jezik postaje i slubeni
naziv za jezik u Bosni i Hercegovini. Godine 1890. izašla je Gramatika
bosanskoga jezika Frane Vuletia za srednje škole. Ova gramatika bila je u upotrebi do 1911. godine. U to vrijeme
svoj materinji jezik nazivaju bosanskim i autori razliitih udbenika Ibrahim
Edhem Berbi, Sejfo Proho, Ibro Salih Puška, Demaludin auševi, Arif Sarajlija i drugi. Ovaj naziv je u
upotrebi do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini.
Bosanski jezik
etvrta faza razvoja bosanskoga knjievnog jezika nastaje u jugoslovensko
doba, kada je stasala nova generacija pisaca kao što su Hamza Humo, Hasan
Kiki, Zijo Dizdarevi, Ahmet Muradbegovic, Alija Nametak, Enver olakovi, Skender Kulenovi i njegov
roman "Ponornica", Mak Dizdar i njegova poezija - "Kameni spava" koju smo
promovisali u Bosanskoj biblioteci, Meša Selimovi sa romanima "Derviš i smrt" i "Tvrava", amil Sijari, Dervi Suši i
mnogi drugi.
bosanskoga knjievnog jezika. Uoi samog rata 1991. Devad Jahi objavljuje knjigu "Jezik
bosanskih Muslimana", a Senahid Halilovi "Bosanski
jezik".
Dosta je o prošlosti...šta je sa sadašnjim bosanskim jezikom?
Iz prethodne razvojne faze standardni bosanski jezik naslijedio je mnoga rješenja pri kojima se ostaje i od 1991. nadalje. Kad je rije o odabiru idioma kojim e se javno govoriti i pisati, izbor je pao na štokavštinu
istonohercegovakog tipa, još u XIX stoljeu. Standardna novoštokavština u BiH - što prirodno, samostalno, što zahvaljujui uplivu normiraca - u hodu je prihvaala ponešto iz ovdje preovladavajue zapadnoštokavske
dijalekatske osnovice te iz gradskih sredina. Tim putem bosanski standardni jezik nastavlja, u toliko prije što to istodobno znai i jae vezivanje za tradiciju i autohtone jezike vrijednosti. Meutim, u standardnome bosanskom
jeziku dugo e se još boriti za prevlast pojedine zapadnoštokavske i istonoštokavske crte, te e norma bosanskoga jezika zadugo biti obiljeena dvostrukostima i višestrukostima.
Današnji jezik
Pisma
U bosanskome jeziku danas se koriste dva pisma - latinica i irilica.. Ovo je pitanje završeno; oba su pisma ravnopravna i potrebno ih je
usvojiti u prvim godinama osnovne škole - oba treba da uivaju potpunu slobodu upotrebe. Dakle, iza nas je prva faza razvoja
bosanskoga standardnog jezika, faza grafizacije (usvajanje sistema pisanja i uspostavljanje ortografskih pravila); sada uporedo teku druga i trea faza, tj. standardizacija (proces u kome jedan jezik
postaje široko prihvaen u cijeloj zajednici kao naddijalektalna forma) i modernizacija (proces u kome jezik postaje jednak ostalim
razvijenim jezicima), pri emu je standardizacija u vidnom zaostajanju.
Bosanski jezik
Modernizacija jezika podrazumijeva ekspanziju leksikona, naješe posuivanjem iz drugih jezika; razvoj novih stilova i dr. U praksi je esto odnos spram posudbenica emocionalan; jezika politika moe biti puristika, tj. usmjerena na tzv. "išenje" jezika od tuica i zamjenjivanje posudbenica novim kovanicama. Ovo dobro funkcionira ukoliko kovanice postanu opeprihvaene; pokušaji "išenja" jezika, meutim, mogu i propasti (ukoliko su pozajmljenice ve u redovnoj upotrebi). Mi nemamo naroita razloga za naglašeni purizam.
BYE!
Posudbenice
Ovdje nas najprije zanima odnos prema najbliem: prema hrvatskom i srpskom jeziku u BiH i openito prema hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku. Iskljuivo štetu donosilo nam je politiziranje jezike problematike (osobito nestruno) u vremenu koje je obiljeeno standardnom novoštokavštinom i uope nerijetko ispoljavanje negativnog odnosa prema bosanskom jeziku. Slinosti s drugima takoer nam ne trebaju smetati.
Opelingvistika je zakonitost da su jezici sliniji što je guša mrea u komunikaciji; tako u nas istodobno djeluju komunikacija - ka nivelaciji, I simbolika funkcija, koja ponekad zna biti prenaglašena - ka divergenciji. Pojmom kontrastivna samoidentifikacija oznaava se osjeaj lanova jedne nacije da su ujedinjeni i da se identificiraju sa drugima koji govore isti jezik, a stoje u kontrastu, razdvojeni su od onih koji ga ne govore.
JE SUIS JOLIE
Odnos prema drugom, drugaijem
Bosanski, hrvatski i srpski dijele temeljnu gramatiku (morfologiju i sintaksu), dok stepen slaganja u ostalim granama, od fonetike do stilistike i leksika varira – od veih podudaranja do dosta izraenih razlika. Za
bitnost jezika nije toliko vaan stepen razlika ili slinosti standardnih jezika kao sistema: svaki je standardni jezik otvoreni sistem karakteristine strukture i zakonitosti meu povezanim disciplinama
sistema, pa je to i presudna injenica za utvrivanje opstojnosti jezika.
Bosanski jezik