9
BORBA PROTIV BOLESTI I ŠTETNIKA BEZ PRIMJENE KEMIJSKIH SREDSTAVA Borba protiv bolesti i štetnika bez primjene kemijskih sredstava podrazumijeva korištenje različitih metoda u borbi protiv istih. U slijedećim brojevima biti će opisano koje su to mjere, polazeći od agrotehničkih mjera pa sve do korištenja prirodnih neprijatelja protiv štetnih insekata i bolesti. Uzgajati kulturnu biljku i dobiti zadovoljavajući urod i financijski rezultat zahtjeva izvršenje svih agrotehzničkih mjera. Zaštita biljaka od napada korova, štetnika i parazita uzročnika bolesti vrlo je važna želi li se ostvariti gore navedeno. Iako je primjena kemijskih sredstava u najvećoj mjeri prisustna u spriječavanju napada i gotovo je neizbježna u poljoprivrednoj prozvodnji, ipak postoje i druge metode kojim se taj cilj može postići. To se naročito odnosi za ekološku prozvodnju gdje je i zabranjena uporaba kemijskih i drugih sredstava (Pravilnik o ekološkoj proizvodnji o uzgoju bilja i u proizvodnji biljnik proizvoda, članak 41, NN/12/01) Prve korake u zaštiti biljaka čine već selekcioner i oplemenjivači prilikom stvaranja sorti i hibrida. Selekcijom otpornih kultivara određenih kultura već u početku se stvaraju uvjeti da kulturna biljaka izbjegne napad određenog uzročnika ili da ga smanji na najmanju moguću mjeru. Biljke mogu odbijati ili manje privlačiti štetnike, a najčešći oblik otpornosti biljaka je tolerancija kojom usprkos pojavi štetnika nastaju manje štete nego na drugim biljkam. Primjerice, biljke koje imaju list prekriven većim u gušćim borjem dlačica, otporne su na napad sitnijih insekata, na topronijim hibridima kukuruza veća je smrtnost kukuruznog moljca, a deblja stabljika manje se lomi i time su štete od kukuruznog moljca manje. Otpornost biljke može nastati i kada se pojava najosjetljivijeg razvojnog stadija biljke ne poklapa s pojavom štetnika ili bolesti. Takvi svi opisani otporni kultivari nastaju prirodnom selekcijom, primjerice korijen američke vinove loze prirodno je otporan na napad filoksere, ali list nije, dok europska vinova loza ima osjetljiv korijen, a otporan list. Cijepljenjem europske vinove loze na podlogu američke, dobila se otpornost korijena na napad filoksere.

BORBA PROTIV BOLESTI

  • Upload
    mrak1

  • View
    14

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

zaštita bilja od bolesti

Citation preview

BORBA PROTIV BOLESTI I TETNIKA

BORBA PROTIV BOLESTI I TETNIKABEZ PRIMJENE KEMIJSKIH SREDSTAVA

Borba protiv bolesti i tetnika bez primjene kemijskih sredstava podrazumijeva koritenje razliitih metoda u borbi protiv istih. U slijedeim brojevima biti e opisano koje su to mjere, polazei od agrotehnikih mjera pa sve do koritenja prirodnih neprijatelja protiv tetnih insekata i bolesti.

Uzgajati kulturnu biljku i dobiti zadovoljavajui urod i financijski rezultat zahtjeva izvrenje svih agrotehznikih mjera. Zatita biljaka od napada korova, tetnika i parazita uzronika bolesti vrlo je vana eli li se ostvariti gore navedeno. Iako je primjena kemijskih sredstava u najveoj mjeri prisustna u sprijeavanju napada i gotovo je neizbjena u poljoprivrednoj prozvodnji, ipak postoje i druge metode kojim se taj cilj moe postii. To se naroito odnosi za ekoloku prozvodnju gdje je i zabranjena uporaba kemijskih i drugih sredstava (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji o uzgoju bilja i u proizvodnji biljnik proizvoda, lanak 41, NN/12/01)

Prve korake u zatiti biljaka ine ve selekcioner i oplemenjivai prilikom stvaranja sorti i hibrida. Selekcijom otpornih kultivara odreenih kultura ve u poetku se stvaraju uvjeti da kulturna biljaka izbjegne napad odreenog uzronika ili da ga smanji na najmanju moguu mjeru. Biljke mogu odbijati ili manje privlaiti tetnike, a najei oblik otpornosti biljaka je tolerancija kojom usprkos pojavi tetnika nastaju manje tete nego na drugim biljkam. Primjerice, biljke koje imaju list prekriven veim u guim borjem dlaica, otporne su na napad sitnijih insekata, na topronijim hibridima kukuruza vea je smrtnost kukuruznog moljca, a deblja stabljika manje se lomi i time su tete od kukuruznog moljca manje. Otpornost biljke moe nastati i kada se pojava najosjetljivijeg razvojnog stadija biljke ne poklapa s pojavom tetnika ili bolesti. Takvi svi opisani otporni kultivari nastaju prirodnom selekcijom, primjerice korijen amerike vinove loze prirodno je otporan na napad filoksere, ali list nije, dok europska vinova loza ima osjetljiv korijen, a otporan list. Cijepljenjem europske vinove loze na podlogu amerike, dobila se otpornost korijena na napad filoksere.

Otporni kultivari veinom nastaju klasinom selekcijom stvaranjem kultivara npr. suncokreta otpornog na suncokretovog moljca,; kultivari penice otporni na itnog balca koji imaju vie dlaica na listu ili npr. sorta itarka ija je kutikula deblja i gorka te ju itni balac manje napada pogotovo ako se posije u prvim rokovima, te mnogi drugi primjeri. Isto tako stvoreni su i odreeni kultivari eerne repe otporne na Cercosporu beticolu, jabuka na krastavost i dr.

Postoji jo jedna metoda, o kojoj se u posljednje vrijeme dosta pie i govori, a to je koritenje genetski preinaenih biljaka, a nastala je u Americi. Oigledni primjer takve metode stvaranje genetski preinaenih biljaka kukuruza koje u svojim organima proizvode toksine bakterije Bacillus thuringiensis (B.t.) kojim je kukuruz otporan na napad kukuruznog moljca. Na taj nain kukuruz nije potrebno tretirai insekticvidma. Mnogi sjetvu katvim B.t. biljaka smatraju biolokom metodom suzbijanja tetnika, ali TO NIJE TONO. Koritenje genetski modificiranih organizama ili genetski modificiranih biljaka u ekolokoj poljoprivredi zabranjeno je (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji o uzgoju bilja i u proizvodnji biljnik proizvoda, lanak 104, NN/12/01)Dozvoljena je uporaba pripravaka napravljenih na bazi bakterije Bacillus thuringiensis i mogu se kupiti kao prozvodi u mnogim zemljama, pa i u Republici Hrvatskoj, primjerice Novodor, Baturad idr. (Glasnik zatite bilja). Inae, bakterija Bacillus thuringiensis pristuna je u prirodi, ali u nedovoljnom broju da bi mogla jae utjecati nas pojavu ovog tetnika.

Jedna od mjera borbe protiv uzronika teta jeste i plodored. Pridravanje pravilne plodosmjene uvelike e se smanjiti mogunost vee pojave bolesti i tetnika. U suprotnom, uzgojem u monokulturi stvaraju se uvjeti za nagomilavanje istih. Primjerice, crni itarac (Zabrus tenebrioides) u penici odlae jaja prije nicanja novog usjeva, dakle na strnitu. Stoga, ako se na istoj povrini ponovno posije penica, napad ovog tetnika je neminovan.

Pojavi novog tetnika kukuruza kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera) pogoduje uzgoj kukuruza u monokulturi, a kod nas je, naalost, uzgoj kukuruza na istoj povrini jako zastupljen na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima.

Sjetva zdravog i kvalitetnog certificiranog sjemena utjee na manju pojavu primjerice bolesti, jer manoge bolesti prenose se setvom zaraenog sjemena. Izbor zemljita, sjetva i njega usjeva sve su to mjere koje, ukoliko se ispravno primjenjuju, utjeu na pojavu uzronika teta. Primjerice, uzgoj sjemenskog krumpira biti e upjeniji ukoliko se uzgaja nap odruju gdje nema lisnih uiju, jer one prenose viruse. Prostorna izolacija takoer utjee na pojavu tetnika repina pipa leti samo na temperaturi iznad 23 C. stoga veinom hoda u potrazi hza hranom. Ukoliko je novozasijana eerna repa u blizini starog repita i nije zadovoljena dovoljna izolacija, napad e zasigurno biti vei.

Jedna od znaajnih mjera borbi da bi se uzgojila kulturna biljka jeste i borba protiv korova. Korovi ne samo da oduzimaju vodu i hranjiva kulturnoj biljci, ime smanjuju mogunosti za njen razvoj i davanjedobrog uroda, nego isto tako mogu biti prijelazni domaini za mnoge tetnike i bolesti. Neunitavanjem korova doputa se njihovo osjemenjivanje ime se zaraenost tla korovima poveava u narednim godinama, a sve to poskupljuje proizvodnju. Primjerice, korovi privlae leptire tetnih sovica na koje one odlau mnogo vie jaja nego na nezakorovljenim usjevima. Gusjenice tako oteuju usjev iako jedu i korov, a ako se uz to korov uniti kada je prekasno (jer su se sovice ve pojavile), sovicama e za hranu preostati samo usjev. Slinih primjera je mnogo: prijenosnici smrdljive snijeti penice (Tilletia tritici) su korovi iz porodice trava (ovsik, otrica, pirika, vlasnjaa, vlasulja idr. trave), bakterijske palei kruaka (Erwinia amilovora) ukrasne biljke iz porodice rua (Rosaceae), bijeli glog (Crateaegus monogyina); crveni glog (C.oxycantha), ali i dunja i jabuka.

Smanjenje napada tetnika moe se pospjeiti sijanjem mjeovitih usjeva. najbolji primjer toga jese ako se izmeu redova luka sije mrkva pa e se tako sprijeiti napad lukove muhe na luk, a isto i mrkvine muhe. Razlog tomu je to luk i mrkva lue specifine toksine koji odbijaju napad muhe. Isto tako mogu se u povrtnjaku posijati lavanda, kadulja, dragoljub i dr., koji odbijaju napad tetnika. Ako uz uvratine ili nekoliko prohoda u usjevu penice posijemo uljanu repicu, tada e itni balac biti na uljanoj repici, pa nee napasti penicu. Vrlo vano je potivati i, ako se radi o povrtnjaku, sjetvu dobrih i loih susjeda, gdje odreene biljke podnose ili ne podnose da budu uzgojene jedna pored druge. Primjerice, dobri susjedi su graak i salata, cikla i korasbica, mrkva i luk, a loi cikla i mrkva, enjak i graak itd.

Nije bitna samo sjetva susjednih biljaka nego i sjetva prethodnih kultura. Poznato je da eernu repu napada repina nematoda. Sjetvom nepogodnih usjeva za tog tetnika kao to su uljana repica, heljda, lupina i sl., smanjit e se zaraza nematodom.

Uz prethodno navedene mjere tetnici se mogu unitavati i fizikalnim mjerama, kao to su primjena visokih i niskih temperatura. Svaki tetnik ovisan je o uvjetima temperature za rast, razvoj i razmnoavanje. Ukoliko uvjeti sredine pomjere se u bilo koju nepovoljnu krajnost za njih (previsoke ili preniske temperature), smrtnost tetnika biti e daleko vea. To se posebno odnosi na skladine tetnike koji, ako su odgovarajui uvjeti vlage, temperature, zraka i sl., mogu se namnoiti u jako velikom broju. Grahov iak, ako se podvrgne niskim temperaturama, moe se efikasno suzbiti.

Osim niskih, djelotvorne su i visoke temperature u suzbijanju tetnika, npr. sterilizacija nekih proizvoda obavlja se zagrijavanjem na 60 C kroz 10 minuta; moenje plodova u vruoj vodi zagrijanoj na 43-48 C ubija vone muhe, a i grahov iak na temperaturi 65 C. U zatienim prostorima (staklenici, plastenici), zbog stalnog koritenja istog tla i nemogunosti uvoenja plodosmjene, nagomilavaju se mnogi tetnici. Jedno od rjeenja je sterilizacija tla toplinom pregrijanom parom.

BIOLOKE MJERE

Suzbijanje tetoinja moe se vriti i biolokim mjerama, tj. koritenjem razliitih prirodnih organizama, kao i njihovih proizvoda. Svaki tetnik bude napadnut svojim prirodnim neprijateljima predatorima (grabeljivcima), parazitima ili slino, koji se zovu entomogafi. U prirodne neprijatelje tetnika ubrajaju se i bolesti tetnika uzrokovane bakterijama, gljivicama, virusima i sl. U grabeljivce spadaju stjenice, resiari, mravi, boje ovice, zlatooke, dvokrilci, neke grinje, ptice idr. Grabeljivci su polifagni pa se mogu osim tetnih, hraniti i korisnim kukcima.

Veina kukaca parazita su parazitoidi. Pravi paraziti su vrste koje ive na raun domaina koji ostaje na ivotu i nakon zavretka razvoja parazita. Parazitoidi ive na raun jednog razvojnog stadija (jaje, liinka, kukuljica, imago) domaina, koji ugine kad parazit zavri svoj razvoj. Od kukaca najei su parazitoidi tetnika brojne porodice opnokrilaca ose najeznice (Ichneumonidae, Braconidae, Encyrtidae, Trichogrammatidae itd.).Paraziti mogu biti endoparaziti ive unutar domaina ili ektoparaziti ive izvan domaina. Paraziti mogu biti i prema razvojnom stadiju domaina kada napadaju jaja, liinke, kukuljice ili odrasle.

Uzronici bolesti tetnika mogu biti i bakterije, gljivice, virusi. Poznata je gljivica Metarrhizium anisopliae, Beauveria bassiana, bakterija Baccilus thuringiensis idr.

Isto tako kako agrotehnike mjere, manje ili vie utjeu na pojavu tetnika, tako utjeu i na brojnost prirodnih neprijatelja. Golo tlo uveliko smanjuje brojnost prirodnih neprijatelja tetnika. Gdje god postoji biljni pokrov kao pogodno mikrostanite, jer se hrane nektarom i peludom koji se tamo nalazi, takoer slui i za zaklon. Maliranje i zakorovljenost usjeva (naravno, ne u takvom stupnju da brojnost korovskih biljica teti usjevu) pogoduju razvoju prirodnih neprijatelja tetnika. Naprotiv, radikalne mjere uporabe herbicida po cijeloj povrini uzrokuju veu pojavu tetnika, dok uvjeti za razvoj korisnih insekata tada prestaju. to se vie koriste pesticidi, sve vie se smanjuje populacija prirodnih tetnika. U vicarskoj, primjerice, novano potiu proizvoae ako uz rubove parcela ostavljaju nezasijane pojaseve, ili sade ivice koje pogoduju razvoju prirodnih neprijatelja.

Takoer u Europi, ve postoje specijalizirana poduzea za uzgoj i proizvodnju grabeljivaca i parazita. Jedno od najpoznatijih je Koppert iz Nizozemske koji na trite plasiraju primjerice pakovanje od 1000 jaja parazitiranih trihogramom; 100 kukuljica osice Encarsia formosa, 1000 jaja zlatooka idr. I u Republici Hrvatskoj postoji na tritu nekoliko biolokih sredstava pripravak Bacillus thuringiensis s trgovakim nazivom Thuricide, te Baturad, Biobit, Foray, Novodor i dr. (Glasilo biljne zatite 3-4/2001); ili biofungicid Trichoderma harzianum za suzbijanje Botrytis cinerea na vinovoj lozi i jagodama. Meutim, zbog slabe prodaje na tritu u prethodnom razdoblju teko ih se moe nai pa proizvoai nee plasirati navedene proizvode u malim koliinama koliko je za sada potreba trita. Uostalom, moda bi ova terminologija potreba trita bila netona jer razvoj ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj sve je vee i poveanjem povrina pod ovakovom proizvodnjom sve je vea mogunost primjene navedenih sredstava. Prije bi se moglo rei da postoji needuciranost proizvoaa o takvim sredstvima, ali i openito svih proizvoaa u poljoprivrednoj proizvodnji. Da bi se takva bioloka sredstva pravilno primjenila, treba dobro poznavati i tetnike i prirodne neprijatelje koji se unose. Prema tomu, trebalo bi poznavati i tono identificirati tetnika, tonu i pravodobnu procjenu opasnoti; izbor optimalnog prirodnog neprijatelja za konkretne uvjete; utvrivanje optimalnog roka prvog isputanja neprijatelja te broja i rokova ponavaljanja; poznavanje optimalno potrebnog omjera broja neprijatelja i tetnika, poznavanje proizvoaa izabranog neprijatelja koji jami kvalitetu i moe brzo dostaviti poiljku itd.

PRIMJERI PRIRODNIH NEPRIJATELJA U SUZBIJANJU TETNIKA

Primjenjuju se isputanjem u prirodi, a kao prvi primjer moemo navesti primjenu grabeljive stjenice (Orius minutus). Primjenjuje se za suzbijanje kalifornijskog tripsa u zatvorenim prostorima te za smanjenje brojnosti vonog crvenog pauka, lisnih uiju i drugih brojnih tetnika u voarstvu. Za vrijeme svog razvoja jedna liinka uniti 300-600 crvenih pauka ili 100-200 liinki lisnih ui, a odrasli oblik moe u jednom danu izsisati stotinjak pauka.

Poznate su i boje ovice bubamare (Coccinellidae) koje se isputaju ili u zatienom prostoru (staklenici, plastenici) ili u vonim nasadima. Bubamare se hrane tetnicima bilo da su bubamare u obliku imaga ili liinke. Obino razvoj liinke traje 3-5 tjedana, a jedan imago ili liinka dnevno pojede 20-30 lisnih ui, a za svog ivota 500 ui. Prema drugim podacima jedna bubamara moe pojesti 100 lisnih ui u jednom danu.Vrste bojih ovica su: Exochomus quadripustulatus, Coccinella septempunctata i Adalia bipunctata. Vrsta boje ovice Hippodamia convergens unitava osim lisnih uiju i duhanova resiara gdje odrasli oblik pojede 300 liinki dnevno, a liinka ove boje ovice pojede 150 liinki resiara. Primjerice, na jedan hektar staklenika potrebno je ispustiti oko 10 000 bojih ovica.

esti grabeljivci koji se primjenjuju su i zlatooke, vrste Chrysoperla carnea, te vie vrsta roda Chriyopa. Formiraju se pripravci koji sadre 5000-50 000 jedinki, a preporuuje se 10 000-15 000 ha jedinki po hektaru.

Za suzbijanje lisnih uiju koristi se i muica ikarica Aphidoletes aphidimyza i to u zatienom prostoru. Imago leti nou i odlae stotinjak jaja na biljke zareene lisnim uima. Razvoj liinke traje 1-2 tjedna za koje vrijeme pojede 5-30 lisnih ui. U promet se stavlja u obliku kukuljice, a preporua se 5 jedinki po etvornom metru.

Grabeljive grinje (Phytoseiulus persimilis) koriste se za suzbijanje obinog crvenog pauka (Tetranychus urticae). Odrasli oblik pojede sedam pauka ili dvadesetak jaja dnevno. Obino se unose dvije grabeljive grinje po biljci, a na biljkama svelikim liem 2 grinje po listu. Ipak, najvaniji je omjer grabeljive grinje prema tetnom crvenom pauku, pa se grabeljivci trebaju unositi u samom poetku napada crvenog pauka, im se on primjeti. Pripravci se nazivaju Phyto-pack, Phelon, Spidex-T itd.U vonjake se takoer mogu unijeti grabeljive grinje Typhlodromus pyri i Kampimodromus aberrans, kao neprijatelje vonog crvenog pauka. Unoenje ove grinje je, primjerice u Austriji, dokaz i uvjet priznavanja proizvodnje jabuka sukladno prirodi, za integrirani nain proizvodnje. Pripravci se zovu Biocont, a svaki pripravak sadri 500 traka. Na svakoj traci nalazi se najmanje 8 ivih vrsta Typhlodromus pyri. Jedna traka stavlja se na svaki trei okot ili se 1-3 trake stavljaju na jednu voku. Ova grabeljiva grinja hrani se prvo crvenim paucima, a kad ih uniti, tada i grinjama ikaricama uzronicima erinoze i akarinoze vinove loze. Postoje i nove mogunosti suzbijanja grinja i nekih tetnih insekata na uskladitenoj robi, pomou grabeljivih grinja roda Cheyletus i srodnih rodova.Takoer u Europi postoje i grabeljive nematode za bioloko suzbijanje nekih tetnika koje se nalaze u simbiozi s bakterijama koje ubrzavaju svladavanje domaina.

Najpoznatija vrsta parazitskih kukaca koja se koristi za bioloko suzbijanje jeste ona vrsta roda Trichogramma. To su jajni parazitoidi brojnih tetnih leptira. One se uzgajaju i isputaju u usjeve ugroene od kukuruznog moljca, gusjenica sovica, jabunog i drugih savijaa, maslinina moljca i sl. Trihograme su sitne osice koje se zbog polifagnosti lako uzgajaju u laboratoriju na jajima itnog ili branenog moljca. Prenose se u obliku parazitiranih jaja domaina zalijepljenih na kartonie ili unutar propusnih kapslula od ljepenke. Unos se obavlja u vrijeme poetka ovipozicije tetnika i katkada se ponavlja nakon desetak dana. Za kukuruznog moljca koristi se najee oko 100 000 osica po hektaru, a pakirane su od 1000-125 000 jedinki pod nazivom Trichogramma, Tricho isl.

Isto tako poznat je pripravak na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis sa suzbijanje tetnih insekata, a pogotovo kukuruznog moljca. Ta je bakterija prisutna u prirodi, ali ne u toliko dovoljnom broju da bi se primjenjivala za ire namjene. Bakterija proizvodi vie vrsta kristala koji sadre proteine toksine za kukce koji kada doe u probavne organe tetnog insekta prijei daljnju ishranu. Na toj osnovi radi se i navedeni pripravci. Zbog svog eluanog djelovanja toksin ove bakterije nije opasan za prirodne neprijatelje i druge korisne kukce. Jedini nedostatak je to ima sporo djelovanje pa dan-dva nakon primjene prestaje ishrana i tete kukca, a tek nakon 3-5 dana njihova smrt. Stoga je bitno za zapamtiti da nije bitno, nakon primjene ove bakterije, kada e doi do uginua tetnih insekata, nego kada su prestale initi tete. Zato je vrlo vano odrediti poetak primjene ovog pripravka. U RH dozvolu na osnovi ovakvog pripravka ima Novodor i to za suzbijanje krumpirove zlatice.

Koritenje genetski preinaenih biljaka koje proizvode B.t. toksine nisu dozvoljene u ekolokoj poljoprivredi. Osim toga, u takvim biljkama mogua je brza pojava rezistentnosti jer se u takvim biljkama nalaze se mnogo vee koncentracije tih toksina tijekom cijele vegetacijske sezone.

Osica Encarsia formosa uspjeno se koristi u suzbijanju cvjetnog titastog moljca (Trialeurodes vaporariorum) na rajici i paprici. Prodaje se u obliku parazitiranih pretkukuljica moljca, zalijepljenih na kartonie. Unosom u zatieni prostor osice izlijeu, trae liinke titastog moljca i u njih odlau svoja jaja. Razvoj osice bri je od razvoja moljca.. Parazitirana liinka pocrni.

U suzbijanju lisnih i titastih uiju te titastog moljca slue pripravci na osnovi gljivice Verticillium lecanii, trgovakog naziva Vertalec, Verticilin i dr. Isto tako koriste se i pripravci na osnovi gljivice Metarrhizium anisopliae za suzbijanje kukuruznog moljca, a na osnovi gljivice Beauveria bassiana za suzbijanje kukuruzne zlatice.

to se tie pripravaka virusa, u svijetu se primjenjuje dvadesetak pripravaka, najee za suzbijanje sovica i drugih vrsta gusjenica. Nedostatak im je uzak spektar djelotvornosti, sporo djelovanje i velika ovisnost o klimatskim uvjetima. Najei su virusi nuklearne poliedrije (NPV) i virusi granuloze (GV).