BOR BANKA D.D. SARAJEVO - Privredna banka Sarajevo

Microsoft Word - BOR banka izvjestaj 31.12.2011.docBOR BANKA D.D. SARAJEVO
Finansijski izvještaji za godinu koja je završila 31. decembra 2011. i
Izvještaj nezavisnog revizora
Stranica
Odgovornost za finansijske izvještaje 1 Izvještaj nezavisnog revizora 2 Bilans uspjeha (Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti) 4 Bilans stanja (Izvještaj o finansijskom poloaju) 5 Izvještaj o promjenama na kapitalu 6 Izvještaj o novanim tokovima 7
Napomene uz finansijske izvještaje 8 – 38
ODGOVORNOST ZA FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE
Uprava je duna osigurati da za svaku finansijsku godinu budu sastavljeni finansijski izvještaji u skladu s Meñunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI), koje je objavio Odbor za meñunarodne raunovodstvene standarde, koji pruaju istinit i fer pregled stanja u BOR Banka d.d. Sarajevo („Banka2), kao i njene rezultate poslovanja za taj period. Nakon provedbe odgovarajue analize, Uprava opravdano oekuje da e Banka u dogledno vrijeme raspolagati odgovarajuim resursima, te stoga i dalje usvaja naelo vremenske neogranienosti poslovanja pri sastavljanju finansijskih izvještaja. Odgovornosti Uprave pri izradi finansijskih izvještaja obuhvataju slijedee:
• odabir i dosljednu primjenu odgovarajuih raunovodstvenih politika; • davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena; • postupanje u skladu s vaeim raunovodstvenim standardima, uz objavljivanje i obrazloenje svih materijalno znaajnih odstupanja u finansijskim izvještajima, te • sastavljanje finansijskih izvještaja pod pretpostavkom vremenske neogranienosti poslovanja, osim
ako pretpostavka da e Banka nastaviti poslovanje nije primjerena. Uprava je odgovorna za voñenje odgovarajuih raunovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku s opravdanom tanošu prikazuju finansijski poloaj Banke. Takoñer, Uprava je duna pobrinuti se da finansijski izvještaji budu u skladu sa Zakonom o raunovodstvu i reviziji Federacije Bosne i Hercegovine. Pored toga, Uprava je odgovorna za uvanje imovine Banke, te za poduzimanje opravdanih koraka za sprjeavanje i otkrivanje prevara i drugih nepravilnosti. Za i u ime Uprave Potpisao u ime Uprave, Hamid Pršeš, direktor BOR Banka d.d. Sarajevo Obala Kulina bana br. 18 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina 27. januara 2012. godine
Izvještaj nezavisnog revizora Dioniarima BOR Banke d.d., Sarajevo: Obavili smo reviziju priloenih finansijskih izvještaja BOR Banke d.d. Sarajevo (u daljem tekstu: "Banka"), prikazanih na stranicama 4. do 38., koji se sastoje od bilansa stanja (izvještaja o finansijskom poloaju) na dan 31. decembar 2011. godine, kao i bilansa uspjeha (izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti), izvještaja o novanim tokovima i izvještaja o promjenama na kapitalu za godinu koja je tada završila, te saetog prikaza znaajnih raunovodstvenih politika i drugih napomena uz finansijske izvještaje. Odgovornost Uprave za finansijske izvještaje Uprava je odgovorna za pripremanje i fer prezentiranje priloenih finansijskih izvještaja u skladu sa Meñunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, te regulatornim zahtjevima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Odgovornosti Uprave obuhvataju slijedee: dizajniranje, uspostavljanje i odravanja sistema internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje finansijskih izvještaja koji ne sadre materijalno znaajne pogreške, bilo zbog prevare ili grešaka; odabir i dosljednu primjenu odgovarajuih raunovodstvenih politika; te davanje razboritih raunovodstvenih procjena u datim uvjetima. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti nezavisno mišljenje o priloenim finansijskim izvještajima na temelju naše revizije. Reviziju smo obavili u skladu sa Meñunarodnim standardima revizije. Navedeni standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na nain da dobijemo razumno uvjerenje da finansijski izvještaji ne sadre materijalno znaajne pogreške. Revizija ukljuuje provjeru dokaza, pomou testiranja, koji potkrjepljuju iznose i druge informacije objavljene u finansijskim izvještajima. Odabir procedura zavisi od prosudbi Revizora, ukljuujui ocjenu rizika da li finansijski zvještaji sadre materijalno znaajne pogreške, bilo zbog prevare ili grešaka. Za potrebe ocjene rizika, Revizor vrši procjenu internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje finansijskih izvještaja, u svrhu odreñivanja revizorskih procedura u datim uvjetima, ali ne u svrhu davanja mišljenja u pogledu funkcionisanja internih kontrola Banke. Revizija takoñer ukljuuje i procjenu primijenjenih raunovodstvenih politika te ocjenu znaajnih procjena Uprave, kao i ocjenu prikaza finansijskih izvještaja u cjelini. Uvjereni smo da su revizorski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izraavanje našeg mišljenja. Mišljenje Po našem mišljenju, finansijski izvještaji prikazuju objektivno i realno, u svim materijalno znaajnim stavkama, finansijski poloaj Banke na dan 31. decembra 2011. godine, kao i rezultate njenog poslovanja i novane tokove za godinu koja je tada završila, u skladu s Meñunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.
Stranica - 3 -
Naglašavanje injenice Skreemo panju na Napomenu 3.1.1 – Prva primjena MSFI, gdje je objašnjeno da je Banka finansijske izvještaje za godinu koja je završila 31. decembra 2011. godine pripremila prvi put u skladu sa Meñunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, te efekte promjene raunovodstvene politike za procjenu ispravki vrijednosti za kreditne gubitke evidentirala na poziciji regulatornih rezervi za kreditne gubitke (kapital), kao promjenu u 2011. godini. U prethodnim periodima, finansijski izvještaji pripremani su u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Banka nije vršila izmjenu uporednih stanja za 31. decembar 2010. odnosno 1. januar 2010. godine, te na taj nain nije postignuta adekvatna uporedivost podataka tekueg i prethodnog perioda, a što predstavlja odstupanje od MRS 1 – Prezentacija finansijskih izvještaja. PKF Re Opinion d.o.o. Nihad Fejzi, Direktor i ovlašteni revizor Lejla Kaknjo, ovlašteni revizor Sarajevo, 27. januar 2012. godine
BOR BANKA D.D. SARAJEVO BILANS USPJEHA – IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI
ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31. DECEMBRA 2011.
Stranica - 4 -
Napomena 2011.
Prihodi od kamata 6 9.373 7.164
Rashodi od kamata 7 (3.055) (2.302) NETO PRIHOD OD KAMATA 6.318 4.862
Prihodi od naknada i provizija 8 1.302 1.436 Realizirani dobici od prodaje ulaganja raspoloivih za prodaju 244 -
Rashodi od naknada i provizija (102) (71) NETO PRIHOD OD NAKNADA, PROVIZIJA I DRUGIH FINANSIJSKIH PRIHODA 1.444 1.365
Ostali dobici/(gubici) - kursne razlike, neto 194 (63)
Ostali operativni prihodi 9 175 242 PRIHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA 8.131 6.406
Troškovi zaposlenih 10 (2.021) (2.027)
Amortizacija 23 (470) (399)
Umanjenja vrijednosti i rezervisanja 12 (2.680) (1.284)
Prihodi od naplaenih otpisanih potraivanja 13 - 102 DOBIT PRIJE POREZA NA DOBIT 1.634 1.604
Porez na dobit 14 (255) (188) NETO DOBIT ZA GODINU 1.379 1.416 Zarada po obinoj dionici u KM 15 6,59 6,82
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti moe se prikazati kako slijedi:
2011.
Ostala sveobuhvatna dobit: (Gubitak)/dobit ulaganja u finansijsku imovinu raspoloivu za prodaju (278) 180
Podzbir: (278) 180
Raunovodstvene politike i napomene u nastavku ine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.
BOR BANKA D.D. SARAJEVO BILANS STANJA – IZVJEŠTAJ O FINANSIJSKOM POLOAJU
NA DAN 31. DECEMBRA 2011. GODINE
Stranica - 5 -
Napomena 31.12.2011.
Obavezna rezerva kod Centralne banke BiH 17 9.300 7.237
Plasmani kod banaka 18 25.854 14.861
Dati krediti, neto 19 150.803 94.472
Finansijska imovina raspoloiva za prodaju 20 2.473 1.767
Vrijednosni papiri drani do dospijea 21 2.030 -
Ostala imovina, neto 22 151 216
Materijalna i nematerijalna imovina 23 19.105 19.157 Ukupna imovina 216.371 152.888 Obaveze Obaveze prema bankama i drugim finansijskim institucijama 24 42.056 22.010
Obaveze prema Vladi FBiH (Protuvrijednosni fond) 25 32.123 31.784
Obaveze prema klijentima 26 93.421 51.782
Dugorona razgranienja 27 2.388 2.634
Ostale obaveze 28 346 873
Rezervisanja za potencijalne i preuzete obaveze 29 339 264 Ukupne obaveze 170.673 109.347 Kapital i rezerve
Dioniki kapital 30 29.166 26.515
Revalorizacijske rezerve 12.976 13.134
Ostale rezerve 10 10
Regulatorne rezerve za kreditne gubitke 1.465 - Akumulirana dobit 2.014 3.441
Ukupni kapital 45.698 43.541 Ukupne obaveze i kapital 216.371 152.888
Raunovodstvene politike i napomene u nastavku ine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja. Potpisao za i u ime Banke dana 27. januara 2012. godine Hamid Pršeš, direktor Enisa Hulusi, izvršni direktor za
raunovodstvo, analizu i IT
Stranica - 6 -
KM 000
KM 000
Zadrana dobit
Stanje 31. decembra 2009. 26.515 13.294 261 10 - 2.175 42.255
Prijenos sa / na - (160) - - - 160 -
Ostala sveobuhvatna dobit - - 180 - - - 180
Plaene dividende - - - - - (310) (310)
Neto rezultat za 2010. godinu - - - - - 1.416 1.416 Stanje 31. decembra 2010. 26.515 13.134 441 10 - 3.441 43.541
Donos regulatornih rezervi za kreditne gubitke* - - - - 1.465 - 1.465
Usklañenje - - - - - (2) (2)
Dokapitalizacija** 2.651 - - - - (2.651) -
Ostala sveobuhvatna dobit - - (278) - - - (278) Prodaja ulaganja raspoloivih za prodaju - - (96) - - - (96)
Plaene dividende*** - - - - (311) (311)
Neto rezultat za 2011. godinu - - - - 1.379 1.379 Stanje 31. decembra 2011. 29.166 12.976 67 10 1.465 2.014 45.698
* Kao što je objašnjeno u Napomeni 3.1.1 na dan 31. decembra 2011. godine regulatorne rezerve za kreditne gubitke kumulativno iznose 1.465 hiljada KM, a što odgovara poetno utvrñenom stanju na dan 1. januar 2011. godine. Banka je izraunala rezervisanja u skladu sa FBA regulatornim zahtjevom na dan 31. decembra 2011. godine u iznosu od 1.150 hiljada KM (za kreditni portfolio), meñutim obzirom da su ista manja od poetno identificiranog stanja, razlika od 262 hiljade KM nije evidentirana, a prema Uputstvu o izmjenjenom nainu formiranja, evidentiranja i izvještajnog iskazivanja rezervi za kreditne gubitke. Takoñer, usvojena Metodologija za obraun ispravki vrijednosti za kreditne gubitke zasnovana je na adekvatnim principima, te zadovoljava zahtjeve Meñunarodnog raunovodstvenog standarda 39. ** Skupština banke je dana 31. marta 2011. godine donijela odluku broj S – 9/11, o poveanju vlasnikog kapitala za iznos od 2.651.460 KM, na nain da se nominalna vrijednost dionica sa 100 KM povea na 110 KM. Nakon provedene dokapitalizacije, iznos vlasnikog kapitala je 29.166.060 KM, podijeljen na 265.146 dionica (s pravom glasa 162.014 dionica). Komisija za vrijednosne papire FBiH je dana 11. maja 2011. godine donijela rješenje br. 03/1-19-130/11 o odobravanju poveanja osnovnog kapitala poveanjem nominalne vrijednosti dionica sa 100 na 110 KM. Ukupan broj dionica je ostao 265.146 dionica nominalne vrijednosti 110 KM, a sa pravom glasa 162.014 obicne dionice. *** U skladu sa odlukom Skupštine Banke od 31. marta 2011. godine, isplaena je dividenda na prioritetne kumulativne dionice za 2010. godinu u iznosu od 157 hiljada KM, dok je na prioritetne nekumulativne dionice isplaeno 154 hiljade KM. Raunovodstvene politike i napomene u nastavku ine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.
BOR BANKA D.D. SARAJEVO IZVJEŠTAJ O NOVANIM TOKOVIMA
Stranica - 7 -
Raunovodstvene politike i napomene u nastavku ine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.
2011. KM 000
2010. KM 000
Usklañenje za:
Naplaena otpisana potraivanja - (102)
Promjene u sredstvima i obavezama:
Poveanje potraivanja od Centralne banke BiH (2.063) (130)
Neto (poveanje)/smanjenje plasmana kod banaka (10.982) 312
Neto poveanje datih kredita, prije ispravke vrijednosti (57.531) (25.507)
Smanjenje ostalih potraivanja 76 235
Neto poveanje obaveza prema klijentima 41.639 24.269
Neto promjena u dugoronim razgranienjima (246) 1.213
Smanjenje ostalih obaveza (596) (136)
Novana sredstva (korištena u)/iz operativnih aktivnosti (24.879) 3.462
Plaeni porez na dobit (188) (117) Neto (odliv)/priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti (25.067) 3.345
Investicijske aktivnosti
Poveanje imovine raspoloive za prodaju (1.042) -
Poveanje imovine drane do dospijea (2.030) -
Kupovina materijalne i nematerijalne imovine (458) (756) Neto odliv gotovine iz investicijskih aktivnosti (3.530) (756)
Finansijske aktivnosti
Poveanje obaveza prema Vladi FBiH 339 8.142
Plaene dividende (311) (310) Neto priliv gotovine iz finansijskih aktivnosti 20.074 10.464 Neto (smanjenje)/poveanje novanih sredstava (8.523) 13.053 Novana sredstva na poetku godine 15.178 2.125 Novana sredstva na kraju godine 6.655 15.178
BOR BANKA D.D. SARAJEVO NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE
Stranica - 8 -
1. OPŠTI PODACI BOR banka d.d. Sarajevo (“Banka”) je pravno lice osnovano u Federaciji Bosne i Hercegovine 1995. godine, sa adresom Obala Kulina bana 18, 71000 Sarajevo, s ciljem da podri proces razvoja i obnavljanja u Bosni i Hercegovini. Osnovna djelatnost Banke ogleda se kroz slijedee aktivnosti:
• Primanje svih vrsta novanih depozita u zemlji, • Ostalim poslovima u skladu sa Zakonom, • Devizno i devizno-valutno poslovanje u zemlji, • Kupovina i prodaja vrijednosnih papira u zemlji, • Emisija vrijednosnih papira i novanih kartica u zemlji, • Izdavanje garancija, avala i drugih oblika jemstva u zemlji, • Obavljanje odreñenih poslova platnog prometa u zemlji, • uvanje i upravljanje sredstvima i vrijednosnim papirima u zemlji, • Poslovi finansijskog ininjeringa, • Upravljanje finansijama preduzea, • Ekspertize, dijagnostika i restruktuiranje, • Uzimanje i davanje kredita u zemlji, • te ostale aktivnosti u skladu sa registracijom.
Banka je u ranijim periodima imala zabranu prikupljanja depozita od strane Agencije za bankarstvo zbog specifinosti ugovora sa Kuvajtskim fondom i nerješene vlasnike strukture kapitala. Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita u bankama BiH (Sl. Glasnik BiH br. 75/09), Banka je dana 30. marta 2009. godine izvršila izmjene i dopune Statuta Banke. Rješenjem broj 04-772/09 od 30. marta 2009. godine, Agencija za bankarstvo FBiH dala je saglasnost na Statut u dijelu prikupljanja depozita. Nakon provedene kontrole FBA te dodijeljenog ranga, Banka je dana 1. novembra dobila dozvolu Agencije za osiguranje depozita FBiH, te time stekla punopravno lanstvo u asocijaciji. Na dan 31. decembar 2011. godine Banka je imala 57 zaposlenika (31. decembar 2010. godine; 55 zaposlenih). Nadzorni odbor Aziz Šunje Predsjednik (od 31. marta 2011.) Esad Hrvai Predsjednik (do 31. marta 2011.) Ademir Abdi lan (od 31. marta 2011.) Hasan ðozo lan (od 31. marta 2011.) Hasen Mašovi lan (od 31. marta 2011.) Hajrudin Hadimehanovi lan Denis Lasi lan (do 31. marta 2011.) Odbor za reviziju Tihomir urak Predsjednik Senad Herenda lan (od 12. aprila 2011.) Elma Okovi lan (od 12. aprila 2011.) Denis Lasi lan (od 12. aprila 2011.) Senaid Zajimovi lan (od 12. aprila 2011.) Ahmet Alibaši lan (do 12. aprila 2011.) Edin Toki lan (do 12. aprila 2011.)
Stranica - 9 -
Adela Zorlak Izvršni direktor Sektora poslova sa stanovništvom / Izvršni direktor Sektora prodaje (od 01.11.2011.)
Bedina Jusii Musa Izvršni direktor Sektora poslova sa pravnim licima / Izvršni direktor Upravljanja rizicima (od 01.11.2011.)
Enisa Hulusi Izvršni direktor Sektora raunovodstva, analize i informatike / Izvršni direktor Raunovodstva i sredstava (od 01.11.2011.)
Muhamed Šehbajraktarevi Izvršni direktor Sektora za pravne, kadrovske i opšte poslove /Izvršni direktor Pravnih i opštih poslova (od 01.11.2011.)
Ajna Šehovi Izvršni direktor Sektora sredstava i platnog prometa (do 01.11.2011.)
Interni revizor Banke je Šefika Kreso. 2. USVAJANJE NOVIH I IZMIJENJENIH RAUNOVODSTVENIH STANDARDA Na dan izdavanja ovih finansijskih izvještaja sljedei Standardi i Tumaenja su efektivni za tekui period (na snazi za periode koji poinju 1. januara 2011. godine ili nakon toga): MSFI 1 Prva primjena Meñunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (izmjene i dopune
standarda kao rezultat godišnjih poboljšanja MSFI) MSFI 7 Finansijski instrumenti: objavljivanje (izmjene i dopune standarda kao rezultat
godišnjih poboljšanja MSFI na snazi od 1. januara i 1. jula 2011.) MRS 1 Prezentacija finansijskih izvještaja (izmjene i dopune standarda kao rezultat godišnjih
poboljšanja MSFI) MRS 24 Objavljivanje povezanih strana (pojednostavljivanje zahtijeva za objavljivanje za
subjekte kojma je Vlada povezana strana i objašnjavanje definicije povezane strane MRS 34 Finansijsko izvještavanje za periode tokom godine (izmjene i dopune standarda kao
rezultat godišnjih poboljšanja MSFI) IFRIC 14 Avansna uplata minimalnih potrebnih sredstava za finansiranje 2.2 Standardi i tumaenja koji su objavljeni i nisu još u upotrebi Na dan izdavanja ovih finansijskih izvještaja, sljedei standardi i tumaenja standarda su objavljeni i nisu još u upotrebi: MSFI 9 Finansijski instrumenti: Klasifikacija i mjerenje (na snazi od 1. januara 2013. godine) MSFI 10 Konsolidirani finansijski izvještaji (na snazi od 1. januara 2013. godine) MSFI 11 Zajedniki poduhvati (na snazi od 1. januara 2013. godine) MSFI 12 Prezentacija ueša u drugim subjektima (na snazi od 1. januara 2013. godine) MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti (na snazi od 1. januara 2013. godine) MRS 1 Prezentacija finansijskih izvještaja (prezentiranje sveobuhvatne dobiti na snazi od 1.
jula 2012. godine) MRS 12 Porezi na dobit (dopune vezane za priznavanje derivata - na snazi od 1. januara 2012.
godine) MRS 19 Primanja zaposlenih (primanja nakon zaposlenja i primanja kod prekida zaposlenja –
na snazi od 1. januara 2013. godine) MRS 27 Odvojeni finansijski izvještaji (na snazi od 1. januara 2013. godine) MRS 28 Ulaganja u pridruena pravna lica i zajedniki poduhvati (na snazi od 1. januara 2013.
godine) Banka je izabrala da ne usvoji ove standarde, amandmane standardima i tumaenja unaprijed, prije njihovog datuma stupanja na snagu. Uprava Banke predviña da usvajanje ovih standarda i tumaenja u buduim periodima nee znaajno uticati na finansijske izvještaje Banke.
Stranica - 10 -
3. PREGLED TEMELJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA 3.1 Temelj za prezentiranje U skladu sa izmjenama propisa u Federaciji Bosne i Hercegovine Banka prvi put finansijske izvještaje priprema u skladu sa MSFI. Prethodni finansijski izvještaji bili su pripremljeni u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: „FBA“), koja je centralna nadzorna institucija bankarskog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine. Banka je novi korisnik MSFI i u skladu s time primijenjen je MSFI 1: „Prva primjena meñunarodnih raunovodstvenih standarda“. Objašnjenje i efekti prelaska Banke na MSFI te uticaj na finansijski poloaj i rezultate poslovanja nalazi se u Napomeni 3.1.1 – Prva primjena MSFI. Finansijski izvještaji Banke pripremljeni su po naelu historijskog troška usklañenog za revalorizaciju odreñenih dugotrajnih sredstava i finansijske imovine. Osnovne raunovodstvene politike prikazane su u nastavku. Finansijski izvještaji iskazani su u hiljadama konvertibilnih maraka (2000 KM), što je i funkcionalna valuta Banke. Finansijski izvještaji su pripremljeni na obraunskoj osnovi, i to pod pretpostavkom neogranienog poslovanja Banke. Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtijeva od Uprave da daje procjene i pretpostavke koje utiu na iskazane iznose sredstava i obaveza, te objavu potencijalne imovine i obaveza na datum finansijskih izvještaja, kao i iznose prihoda i rashoda za izvještajni period. Procjene se temelje na informacijama koje su dostupne na datum sastavljanja finansijskih izvještaja, dok se stvarni rezultati mogu razlikovati od procijenjenih. Banka smatra da posluje u jednom poslovnom segmentu, i u jednom geografskom podruju, a to je pruanje bankarskih usluga u Bosni i Hercegovini. 3.1.1. Prva primjena MSFI Kao što je navedeno u Izjavi o usklañenosti ovo su prvi izvještaji Banke pripremljeni u skladu s MSFI. Banka je u prethodnim periodima pripremala finansijske izvještaje u skladu s podzakonskim aktima Agencije za bankarstvo FBiH. Osnovna razlika izmeñu MSFI i prethodnog raunovodstvenog okvira odnosi se na sljedee:
• Iznos procjene posebnih ispravki vrijednosti finansijskih instrumenata, što se posebno odnosi na kredite i potraivanja, u skladu sa relevantnim propisima FBA nije uslañena sa zahtjevima MRS 39 "Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje" koji zahtjeva da se vrednovanje ispravki vrijednosti i rezervisanja za procijenjenu nenaplativost kredita i potraivanja vrši na osnovu diskontovanja oekivanih buduih novanih tokova primjenom originalne efektivne kamatne stope u trenutku odobravanja.
• FBA zahtijeva od banaka da priznaju gubitke od umanjenja vrijednosti, u bilansu uspjeha, na imovinu koja nije pojedinano identifikovana za rezervisanje korištenjem propisane stope od 2%. Takva politika rezultira odstupanjem od metodologije mjerenja ukupnog umanjenja vrijednosti na portfolio osnovi koja se bazira na MSFI, a koja pretpostavlja priznavanje samo gubitaka koji su se dogodili ali još nisu prijavljeni („IBNR“). IBNR predstavlja situaciju gdje su se gubici dogodili ali još nije evidentno koja finansijska imovina je umanjena te se izraunava primjenom procijenjene stope gubitka kroz procijenjeni period od trenutka nastanka gubitka do trenutka kada Banka taj dogañaj registruje na stanje kredita koji nisu rezervisani.
• Suspendovana kamata predstavlja ve obraunatu nenaplaenu kamatu na aktivu koja se klasifikuje kao nekvalitetna aktiva (aktiva klasifikovana kao substandardna aktiva, sumnjiva aktiva i gubitak). Nakon klasifikacije rizine aktive kod sredstava umanjene vrijednosti, Banka otpisuje puni iznos obraunate a neneplaene kamate na teret bilansa uspjeha. Banka obustavlja dalji obraun dospjele kamate na nekvalitetnu aktivu u svojim zvaninim knjigama i obraun pomenute dospjele kamate vodi u svojim vanbilansnim evidencijama, sve do trenutka dok dunik ne izvrši gotovinsku uplatu. Jedini izuzetak od ovog pravila moe da bude sluaj kada je nekvalitetna aktiva pokrivena prvoklasnim ili kvalitetnim kolateralom i istovremeno se nalazi u postupku naplate. Ova raunovodstvena politika nije u skladu sa MRS 18 "Prihodi" kao i MRS 39 "Finansijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje" koji zahtijevaju da se prihodi od kamata na nekvalitetne kredite obraunavaju koristei metodu efektivne kamatne stope.
Stranica - 11 -
3. PREGLED TEMELJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 3.1 Temelj za prezentiranje (nastavak) 3.1.1. Prva primjena MSFI (nastavak) Raunovodstvene politike navedene u ovom izvještaju primjenjene su kod pripreme finansijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. decembra 2011., uz napomenu da Banka nije vršila izmjenu uporednih stanja za 31. decembar 2010. odnosno 1. januar 2010. godine, a što predstavlja odstupanje od MRS 1 – Prezentacija finansijskih izvještaja (paragraf 39.). Uprava Banke se po ovom osnovu vodila dopisom FBA br. 03-3-99-1/12 od 13. januara 2012. Kao što je prethodno objašnjeno, iznos procjene ispravki vrijednosti finansijskih instrumenata (krediti i potraivanja), Banka je obraunavala u skladu sa relevantnim propisima FBA koji nisu bili usklañeni sa zahtjevima relevantnih standarda. Obraun umanjenja vrijednosti za kredite u skladu sa zahtjevima relevantnih standarda rezultirao je smanjenjem prethodno objavljenih iznosa umanjena vrijednosti za kreditni portfolio u iznosu od 1.397 hiljada KM na dan 31. decembra 2010. godine. Nadalje, obraun umanjenja vrijednosti na ostalu aktivu u skladu sa zahtjevima relevantnih standarda rezultirao je smanjenjem prethodno objavljenih iznosa umanjena vrijednosti ostale aktive u iznosu od 53 hiljade KM na dan 31. decembra 2010. godine. Obraun umanjenja vrijednosti za vanbilansnu izloenost u skladu sa zahtjevima MSFI rezultirao je smanjenjem umanjenja vrijednosti za vanbilansnu izloenost u iznosu od 15 hiljada KM na dan 31. decembra 2010. godine. Ukupni uinak prelaska na MSFI za Banku je rezultirao neto poveanjem poetnog stanja kapitala i rezervi na dan 1. januara 2011. u iznosu od 1.465 hiljada KM. 3.2 Prihodi i rashodi od kamata Prihodi i rashodi od kamata iskazuju se u bilansu uspjeha (sveobuhvatnoj dobiti) za sve instrumente koji donose kamatu po naelu obraunatih kamata primjenom metode efektivne kamatne stope, to jest, po stopi koja diskontuje procijenjene novane tokove na neto sadašnju vrijednost tokom trajanja ugovora. Takvi prihodi i rashodi prikazani su kao prihodi od kamata i slini prihodi te rashodi od kamata i slini rashodi u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Prihodi i rashodi od kamata takoñe ukljuuju prihode i rashode od naknada i provizija od kredita i potraivanja od klijenata ili pozajmice od banaka, priznatih na osnovi efektivne kamatne stope. Metoda efektivne kamate je metoda izrauna amortizovanog troška finansijske imovine ili finansijske obaveze i rasporeñivanja prihoda ili rashoda od kamata u odgovarajuem vremenskom periodu. Efektivna kamatna stopa je stopa koja diskontuje procijenjene budue gotovinske isplate ili uplate kroz oekivano trajanje finansijskog instrumenta ili, tamo gdje je prikladno, krai period, na neto knjigovodstvenu vrijednost finansijske imovine ili finansijske obaveze. Prilikom raunanja efektivne kamatne stope, Banka vrši procjenu gotovinskih tokova uzimajui u obzir sve uslove ugovora koji se odnose na finansijski instrument, ali ne uzimajui u obzir budue kreditne gubitke. Izraun ukljuuje sve naknade i provizije koje su ugovorne strane platile ili primile, a koje ine sastavni dio efektivne kamatne stope, troškove transakcija i sve druge premije ili diskonte. 3.3 Prihodi i rashodi od naknada i provizija Naknade i provizije sastoje se uglavnom od provizija u domaem i inostranom platnom prometu, te naknada za odobrenje kredita i drugih kreditnih instrumenata Banke. Provizije od platnog prometa priznaju se u periodu u kojem su usluge pruene. Naknade za odobrenje kredita se nakon odobrenja i povlaenja kreditnih sredstava razgraniavaju (zajedno s povezanim direktnim troškovima odobrenja) i priznaju kao usklañenje efektivnog prinosa na kredit tokom trajanja kredita. 3.4 Troškovi naknada za zaposlene U ime svojih zaposlenika, Banka plaa penzijsko i zdravstveno osiguranje na i iz plate, koji su obraunati na bruto plaenu platu, kao i poreze, koji su obraunati na neto plaenu platu. Banka gore navedene doprinose plaa u korist penzionog i zdravstvenog fonda Federacije Bosne i Hercegovine, po zakonskim stopama tokom godine na bruto plaenu platu. Nadalje, topli obrok, prijevoz i regres su plaeni u skladu sa domaim zakonskim propisima. Ovi troškovi su prikazani u bilansu uspjeha u periodu u kojem su troškovi plata nastali.
Stranica - 12 -
3. PREGLED TEMELJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 3.5 Otpremnine prilikom odlaska u penziju U skladu sa lokalnim propisima, Banka isplauje otpremnine prilikom odlaska u penziju u visini od minimalno šest plata zaposlenika isplaene u mjesecu koji prethodi ili šest prosjenih plata u Federaciji BiH za mjesec koji prethodi, u zavisnosti šta više odgovara zaposleniku. Troškovi otpremnina za odlazak u penziju utvrñuju se metodom projektovane kreditne jedinice. Trošak minulog rada priznaje se odmah u onoj mjeri u kojoj su prava na primanja ve steena. U suprotnom, amortizuje se ravnomjerno tokom prosjenog perioda sve do trenutka sticanja prava na naknadu. Obaveze za otpremnine za odlazak u penziju priznate u bilansu stanja predstavljaju sadašnju vrijednost obaveze za definisanu naknadu, korigovanu za nepriznati trošak minulog rada. 3.6 Oporezivanje Poreski rashod s temelja poreza na dobit jest zbirni iznos tekue poreske obaveze i odgoñenih poreza. Tekua poreska obaveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti perioda iskazanoj u bilansu uspjeha jer ukljuuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili neoporezive u drugim godinama, kao i stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekua poreska obaveza Banke izraunava se primjenom poreskih stopa koje su na snazi, odnosno u postupku donošenja na datum izvještajnog perioda. Odgoñeni porez jest iznos za koji se oekuje da e po njemu nastati obaveza ili povrat temeljem razlike izmeñu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u finansijskim izvještajima i pripadajue poreske osnovice koja se koristi za izraunavanje oporezive dobiti a obraunava se metodom bilansne obaveze. Odgoñene poreske obaveze openito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgoñena poreska imovina se priznaje u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da e biti raspoloiva oporeziva dobit na temelju koje je mogue iskoristiti privremene razlike koje se odbijaju. Knjigovodstveni iznos odgoñene poreske imovine procjenjuje se na svaki datum izvještajnog perioda i umanjuje u onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da e biti raspoloiv dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili dijela iznosa poreske imovine. Odgoñeni porez obraunava se po poreskim stopama za koje se oekuje da e biti u primjeni u periodu u kojem e doi do podmirenja obaveze ili realizacije sredstva. Odgoñeni porez knjii se na teret ili u korist bilansa uspjeha, osim ako se odnosi na stavke koje se knjie direktno u korist ili na teret glavnice, u kojem sluaju se i odgoñeni porez takoñer iskazuje u okviru glavnice. Odgoñena poreska imovina i obaveze se prebijaju ako se odnose na poreze na dobit koje je nametnula ista poreska vlast i ako Banka namjerava podmiriti svoju tekuu poresku imovinu i obaveze na neto osnovi. Banka ima obavezu plaanja raznih indirektnih poreza, koji su iskazani u okviru administrativnih troškova. 3.7 Novac i novani ekvivalenti Za potrebe izvještavanja o novanim tokovima, novac i novani ekvivalenti obuhvataju sredstva kod Centralne banke Bosne i Hercegovine ('CBBH'), stanja na iro raunima kod drugih banaka i novac u blagajnama. Novac i novani ekvivalenti iskljuuju obaveznu minimalnu rezervu kod Centralne banke, budui da sredstva obavezne rezerve nisu na raspolaganju Banci u njenom svakodnevnom poslovanju. Obavezna minimalna rezerva kod CBBH je iznos koji su obavezne izdvajati sve poslovne banke koje imaju dozvolu za rad u Bosni i Hercegovini. 3.8 Finansijska imovina Banka klasifikuje svoje finansijske instrumente u sljedee kategorije: kredit i potraivanja, finansijska imovina raspoloiva za prodaju i ostale finansijske obaveze. Uprava odreñuje klasifikaciju finansijskih instrumenata nakon poetnog priznavanja i preispituje tu klasifikaciju na svaki dan izvještavanja. Krediti i potraivanja predstavljaju nederivatnu finansijsku imovinu sa fiksnim ili odreñenim plaanjima koja ne kotira na aktivnom trištu. Ista nastaje kad Banka daje novac duniku bez namjere trgovanja potraivanjima. Krediti i potraivanja ukljuuju kredite i potraivanja od banaka i komitenata.
Stranica - 13 -
3. PREGLED TEMELJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 3.8 Finansijska imovina (nastavak) Finansijska imovina raspoloiva za prodaju obuhvata nederivatnu finansijsku imovinu koja se klasifikuje kao raspoloiva za prodaju ili koja nije klasifikovana u neku drugu kategoriju. Finansijska imovina klasifikovana kao raspoloiva za prodaju se namjerava drati na neodreñeno vrijeme, a moe biti prodata kao odgovor na potrebe za likvidnošu ili promjenu u kamatnim stopama, promjenu u kursevima i cijenama vlasnikih hartija od vrijednosti. Imovina raspoloiva za prodaju ukljuuje dunike i vlasnike hartije od vrijednosti. Ostale finansijske obaveze obuhvataju sve finansijske obaveze koje nisu vrednovane po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha i ukljuuju tekue i depozitne raune i uzete kredite. Priznavanje Krediti i potraivanja i ostale finansijske obaveze priznaju se kada su dati ili primljeni. Finansijsku imovinu raspoloivu za prodaju Banka priznaje na datum trgovanja te imovine. Vrednovanje (a) Krediti i potraivanja Krediti i potraivanja poetno se priznaju po fer vrijednosti. Nakon poetnog priznavanja, krediti i potraivanja se vrednuju po amortizovanom trošku koristei metodu efektivne kamate, umanjeni za umanjenje vrijednosti. (b) Finansijska imovina raspoloiva za prodaju Finansijska imovina raspoloiva za prodaju se poetno vrednuje po fer vrijednosti uveana za transakcijske troškove koji se mogu direktno pripisati nabavci ili izdavanju finansijske imovine. Nakon inicijalnog vrednovanja, sva finansijska imovina raspoloiva za prodaju iskazuje se po fer vrijednosti, izuzetno, vlasnike hartije od vrijednosti koje nemaju cijenu na aktivnom trištu odnosno, ija se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti vrednuju se po trošku nabavke uveano za transakcijske troškove, umanjeno za eventualna umanjenja vrijednosti. (c) Ostale finansijske obaveze Ostale finansijske obaveze se poetno vrednuju po svojoj fer vrijednosti. Nakon poetnog priznavanja, ostale finansijske obaveze se vrednuju po amortizacijskom trošku korištenjem metode efektivne kamate. Priznavanje dobitaka i gubitaka od naknadnog vrednovanja finansijskih instrumenata Dobici i gubici po osnovu promijene fer trišne vrijednosti finansijske imovine raspoloive za prodaju se priznaju u okviru rezervi za fer vrijednost u kapitalu Banke. Prilikom prodaje ili trajnog smanjenja vrijednosti ove finansijske imovine odgovarajui iznos akumuliranih efekata promjene fer trišne vrijednosti iskazuje se u bilansu uspjeha kao dobici ili gubici po osnovu prodaje finansijske imovine raspoloive za prodaju. Kamata obraunata korištenjem metode efektivne kamate priznaje se kao dobit ili gubitak. Kursne razlike od vlasnikih instrumenata raspoloivih za prodaju predstavljaju dio fer vrijednosti ovih instrumenata i priznaju se u kapitalu. Dividende na vlasnike hartije od vrijednosti raspoloive za prodaju se priznaju kao dobit ili gubitak u trenutku kada Banka ostvari pravo naplate. Umanjenje vrijednosti finansijske imovine Banka sa svakim datumom bilansa provjerava da li postoje objektivne naznake umanjenja vrijednosti finansijske imovine. Umanjenje vrijednosti finansijske imovine ili grupe finansijske imovine priznaje se, ukoliko postoji objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti kao rezultat jednog ili više dogañaja nastalih nakon poetnog priznavanja imovine koji ima uticaj na procijenjene budue novane tokove od finansijske imovine ili grupe finansijske imovine, koji se moe pouzdano procijeniti (“dogañaj koji uzrokuje umanjenje vrijednosti“). 1) Krediti i potraivanja Banka redovno provjerava i prati da li postoje objektivni dokazi za umanjenje vrijednosti kredita i potraivanja kao i ostale finansijske imovine.
Stranica - 14 -
3. PREGLED TEMELJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 3.8 Finansijska imovina (nastavak) 1) Krediti i potraivanja (nastavak) Ukoliko postoji objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti kredita i potraivanja na pojedinanoj osnovi, gubitak od umanjenja vrijednosti utvrñuje se kao razlika izmeñu knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti oekivanih buduih novanih tokova diskontovanih originalnom efektivnom kamatnom stopom finansijske imovine. Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje se putem rauna rezervacije za umanjenje vrijednosti, a iznos gubitka priznaje se u bilansu uspjeha. Ukoliko kredit ili potraivanje imaju varijabilnu kamatnu stopu, diskontnu stopu za utvrñivanje gubitka od umanjenja vrijednosti predstavlja tekua efektivna kamatna stopa utvrñena ugovorom u trenutku kad nastupi umanjenje vrijednosti. Finansijska imovina za koju nije prepoznato umanjenje vrijednosti na pojedinanoj osnovi ukljuuje se u grupu finansijske imovine slinih karakteristika koje se onda razmatraju za umanjenje vrijednosti na grupnoj osnovi. Grupno umanjenje vrijednosti takoñer podrazumjeva i umanjenje na portfolio osnovi (IBNR) za sluajeve gdje Banka (na pojedinanoj ili grupnoj osnovi) utvrdi da ne postoji objektivan dokaz za umanjenje vrijednosti. Ukoliko je kredit nenaplativ, a sve pravne procedure su dovršene te je poznat konani iznos gubitka, kredit se direktno otpisuje. Ako se u narednom periodu iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji, a umanjenje se direktno moe povezati s dogañajem koji se dogodio nakon otpisa, otpisani iznos ili rezerva se tada prihoduje u bilansu uspjeha. Otpis nenaplativih potraivanja vrši se na osnovu odluka Nadzornog odbora, a u skladu sa odlukama suda, dogovorima zainteresovanih strana i procjenama Banke. U skladu sa regulativom Banka rauna i umanjenje vrijednosti prema propisima FBA. Krediti, plasmani i druga izloenost Banke klasifikuju se u kategorije propisane od strane FBA zavisno od stepena naplativosti koji se odreñuje na osnovu broja dana koliko je prekoraen rok dospijea, procjene finansijskog poloaja dunika i kvaliteta instrumenata obezbjeñenja naplate. Procijenjeni iznos posebne rezerve za potencijalne gubitke (regulatorna rezerva za kreditne gubitke) obraunava se primjenom procenata propisanih od strane FBA. Ukoliko je posebna rezerva za potencijalne gubitke izraunata u skladu s propisima FBA vea od ispravka vrijednosti izraunatog u skladu sa zahtjevima MSFI-a, navedena razlika prikazuje se kao regulatorna rezerva za kreditne gubitke unutar kapitala i rezervi po Odluci Skupštine Banke, u skladu s raunovodstvenim propisima FBiH. 2) Finansijska imovina raspoloiva za prodaju Banka na svaki datum izvještavanja provjerava postoji li objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti pojedine finansijske imovine ili grupe finansijske imovine. U sluaju vlasnikih instrumenata klasificiranih kao raspoloiva za prodaju, znaajno ili produeno smanjenje fer vrijednosti instrumenata ispod troška sticanja uzima se u obzir kod utvrñivanja je li vrijednost imovine umanjena. Ukoliko postoji takav dokaz za finansijsku imovinu raspoloivu za prodaju, kumulativni gubitak, utvrñen kao razlika izmeñu troška sticanja i tekue fer vrijednosti, umanjen za gubitak od umanjenja vrijednosti po toj finansijskoj imovini prethodno priznat u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, prenosi se iz kapitala i rezervi i priznaje u bilansu uspjeha. Gubici od umanjenja vrijednosti priznati u bilansu uspjeha po vlasnikim instrumentima ne ukidaju se kroz bilans uspjeha. Ukoliko, u narednom periodu, fer vrijednost dunikog instrumenta klasificiranog kao raspoloivog za prodaju poraste i porast je objektivno vezan za dogañaj nastao nakon što je gubitak od umanjenja vrijednosti priznat u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, gubitak od umanjenja vrijednosti ukida se u korist bilansa uspjeha. Prestanak priznavanja Banka prestaje priznavati finansijsku imovinu (u cjelosti ili djelimino) kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima te finansijske imovine što nastaje u sluaju kada Banka to pravo realizuje, odrekne ga se ili kada ono istekne. Finansijska imovina raspoloiva za prodaju isknjiava se na dan trgovanja. Dati krediti i potraivanja i ostale finansijske obaveze isknjiavaju se iz knjiga na dan kada je Banka prenijela svoja prava, odnosno kada je obaveza prestala postojati. Banka prestaje priznavati finansijske obaveze samo kada prestanu postojati, tj. kad su ispunjene, otkazane ili zastarjele. Ukoliko se uslovi finansijske obaveze promijene, Banka e prestati priznavati tu obavezu, te e istovremeno priznati novu finansijsku obavezu sa novim uslovima.
Stranica - 15 -
3. PREGLED TEMELJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 3.8 Finansijska imovina (nastavak) Principi mjerenja fer vrijednosti Fer vrijednost derivatnih finansijskih instrumenata kojima se trguje na ureñenom trištu procjenjuje se na osnovu iznosa primitaka ili izdataka koje bi Banka imala da prekine ugovor na datum bilansa uzimajui u obzir trenutne trišne uslove i kreditnu sposobnost strana u ugovoru. Specifini instrumenti a) Finansijski derivati Finansijski derivati obuhvataju valutne forvard i svap transakcije. Finansijski derivati inicijalno i naknadno se priznaju po fer vrijednosti. Trišne vrijednosti se dobijaju primjenom razliitih tehnika procjene, ukljuujui diskontovanje novanih tokova. Finansijski derivati se raunovodstveno priznaju u okviru aktive ukoliko je njihova trišna vrijednost pozitivna, odnosno u okviru pasive, ukoliko je njihova trišna vrijednost negativna. Promjene u trišnoj vrijednosti finansijskih derivata iskazuju se kao dobit ili gubitak. b) Novac i novani ekvivalenti Pod novcem i novanim ekvivalentima podrazumijevaju se: gotovina, ekovi poslati na naplatu, sredstva na raunima kod drugih banaka i sredstva na raunu rezervi kod Centralne banke (bez iznosa obavezne rezerve). c) Krediti i plasmani bankama Plasmani bankama klasifikovani su kao krediti i potraivanja i vrednuju se po amortizovanom trošku smanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti. d) Krediti komitentima Krediti komitentima iskazuju se u neto iznosu umanjeni za gubitke od umanjenja vrijednosti kako bi se prikazali procijenjeni nadoknadivi iznosi. e) Vlasnike hartije od vrijednosti Vlasnike hartije od vrijednosti klasifikovane su kao imovina raspoloiva za prodaju i vrednuju se po fer vrijednosti, osim ukoliko ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti, kada se one vrednuju po trošku sticanja, umanjenom za umanjenje vrijednosti. f) Dunike hartije od vrijednosti Dunike hartije od vrijednosti su klasifikovane kao finansijska imovina raspoloiva za prodaju i vrednuju se po fer vrijednosti. g) Tekui rauni banaka i komitenata Tekui rauni i depoziti klasifikovani su kao ostale obaveze i poetno se priznaju po fer vrijednosti umanjenoj za transakcijske troškove, a naknadno se iskazuju po njihovom amortizovanom trošku metodom efektivne kamatne stope. h) Uzeti krediti Uzeti kamatonosni krediti klasifikuju se kao ostale finansijske obaveze i poetno se vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za transakcijske troškove, a naknadno po njihovom amortizovanom trošku metodom efektivne kamatne stope. 3.9 Finansijske obaveze i vlasniki instrumenti izdati od Banke Klasifikacija kao finansijska obaveza ili kapital Duniki ili vlasniki instrumenti su klasifikovani ili kao finansijske obaveze ili kao kapital u skladu sa suštinom ugovornog angamana. Vlasniki instrumenti Vlasniki instrument je bilo koji ugovor koji dokazuje pravo na preostali iznos udjela u imovini subjekta nakon odbijanja svih njegovih obaveza. Vlasniki instrumenti koje je Banka izdala knjie se u iznosu primljenih sredstava, umanjenih za troškove izdavanja.
Stranica - 16 -
3. PREGLED TEMELJNIH RAUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK) 3.9 Finansijske obaveze i vlasniki instrumenti izdati od Banke (nastavak) Obaveze za ugovore o finansijskoj garanciji Obaveze za ugovore o finansijskoj garanciji su inicijalno mjerene po fer vrijednosti i naknadno su mjerene po veem od:
• iznosa obaveze u ugovoru, kako je utvrñeno u skladu sa MRS 37: “Rezervisanja, nepredviñene obaveze i nepredviñena imovina“; ili
• iznosa inicijalno priznatog i, gdje je to odgovarajue, umanjenog za kumulativnu amortizaciju priznatu u skladu sa politikama priznavanja prihoda koji su gore utvrñeni.
Finansijske obaveze Finansijske obaveze su klasifikovane kao finansijske obaveze 'iskazane po fer-vrijednosti kroz bilans uspjeha' ili kao 'ostale finansijske obaveze'. Kroz svoje poslovanje, Banka stvara samo jednu kategoriju finansijskih obaveza za koju je raunovodstvena osnova prikazano kako slijedi. Ostale finansijske obaveze Ostale finansijske obaveze, ukljuujui i obaveze po kreditima, se poetno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za transakcijske troškove. Ostale finansijske obaveze su naknadno mjerene po amortiziranom trošku koristei metodu efektivne kamatne stope. Metoda efektivne kamate je metoda izraunavanja troškova amortizacije finansijske obaveze i odreñivanja troška kamate za relevantni period. Efektivna kamatna stopa je stopa koja tano diskontuje procijenjena budua plaanja u gotovini kroz oekivani period trajanja finansijske obaveze, ili, gdje je to mogue, u kraem periodu. Prestanak priznavanja finansijske obaveze Banka prestaje priznavati finansijsku obavezu kada, i samo kada, su obaveze Banke otpuštene, otkazane ili istiu. 3.10 Nekretnine i oprema Nekretnine i oprema iskazani su po trošku ili po njihovoj revaloriziranoj vrijednosti, umanjeno za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Revalorizacija je provedena realno na nain da se knjigovodstveni iznosi ne razlikuju materijalno od fer vrijednosti koja bi bila utvrñena na datum bilansa stanja. Svako poveanje vrijednosti uslijed revalorizacije navedenih zemljišta i zgrada knjii se u korist revalorizacijske rezerve, osim u onoj mjeri u kojoj ono poništava smanjenje vrijednosti istog sredstva koje je prethodno priznato kao rashod, u kojem sluaju se poveanje knjii u korist bilansa uspjehaa u iznosu prethodnog umanjenja koje je teretilo bilans uspjeha. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa uslijed revalorizacije zemljišta i zgrada knjii se kao trošak u onoj mjeri u kojoj premašuje stanje rezerve nastalo revalorizacijom nekretnina u odnosu na prethodno procijenjenu vrijednost istog sredstva. Nekretnine i oprema poetno se iskazuju po trošku nabavke umanjenom za ispravku vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak nabavke obuhvata nabavnu cijenu i sve troškove direktno povezane s dovoñenjem sredstva u radno stanje za namjeravanu upotrebu. Troškovi tekueg odravanja i popravaka, zamjene te investicijskog odravanja manjeg obima priznaju se kao rashod kad su nastali. Troškovi znaajnih investicijskih odravanja i zamjene se kapitaliziraju. Dobici i gubici temeljem rashodovanja ili otuñenja dugotrajne materijalne imovine iskazuju se u bilansu uspjeha u periodu u kojem su nastali. Nekretnine u izgradnji iskazane su po trošku nabavke umanjenom za eventualne gubitke od umanjenja. Obraun amortizacije zapoinje u trenutku u kojem je sredstvo spremno za namjeravanu upotrebu. Amortizacija se obraunava linearnom metodom na temelju procijenjenog vijeka upotrebe sredstva.
Stranica - 17 -
4. TEMELJ ZA PREZENTIRANJE I SAETAK RAUNOVODSTVENIH POLITIKA 3.10 Nekretnine i oprema (nastavak) Procijenjene stope amortizacije bile su kao što slijedi: Grañevinski objekti 1,3% (do 77 godina) Raunari 33% (do 3 godine) Namještaj i ostala uredska oprema 7% - 20% (od 5 do 14 godina) 3.11 Nematerijalna imovina Nematerijalna imovina poetno se mjeri po trošku nabavke i amortizuje se linearno tokom procijenjenog vijeka upotrebe. 3.12 Preraunavanje stranih valuta Transakcije u stranim valutama preraunavaju se u konvertibilne marke po slubenom kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na datum transakcije, koji odgovara trišnom kursu. Monetarna imovina i obaveze iskazani u stranim valutama ponovno se preraunavaju na dan bilanse primjenom kursa vaeeg na taj datum. Nenovane stavke u stranoj valuti iskazane po fer vrijednosti preraunavaju se primjenom valutnog kursa vaeeg na datum procjene fer vrijednosti. Nenovane stavke u stranoj valuti iskazane po historijskom trošku se ne preraunavaju ponovno na dan bilansa. Dobici i gubici proizašli iz promjena u kursevima valuta ukljuuju se u bilans uspjeha. Banka vrednuje imovinu i obaveze po srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan bilansa stanja, a koji je priblian trišnim kursevima. Kursevi valuta odreñeni od strane Centrane banke koji su korišteni u izradi bilansa stanja Banke na dan izvještavanja su sljedei: 31. decembar 2011. 1 EUR = 1,95583 KM 1 USD = 1,511577 KM 31. decembar 2010. 1 EUR = 1,95583 KM 1 USD = 1,472764 KM Za finansijsku imovinu i obaveze denominirane u KWD, Banka koristi kurs Kuvajtske Narodne banke. 31. decembar 2011. 1 KWD = 5,359 KM 31. decembar 2010. 1 KWD = 5,182754 KM 3.13 Rezervisanja Banka priznaje rezerviranje ako ima sadašnju obavezu koja je nastala temeljem prošlih dogañaja, ako postoji vjerovatnost da e za podmirenje obaveze biti potreban odliv resursa. Uprava Banke odreñuje iznos rezervirsanja na temelju najbolje mogue procjene troškova koji e nastati podmirenjem obaveze. Ako je uinak materijalno znaajan, rezervisanja se diskontiraju do sadašnje vrijednosti. 4. KLJUNE RAUNOVODSTVENE PROSUDBE I KLJUNI IZVORI PROCJENE U primjeni raunovodstvenih politika Banke, koje su objašnjene u Napomeni 3., Uprava je obavezna da prosudi, procjeni i pretpostavi knjigovodstvenu vrijednost imovine i obaveza koje se ne mogu izvesti iz ostalih izvora. Procjene i povezane pretpostavke se temelje na ranijem iskustvu i ostalim faktorima koji su uzeti u obzir kao relevantni. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od procijenjenih. Procjene i temeljne pretpostavke se stalno revidiraju. Izmjene knjigovodstvenih procjena priznaju se u periodu izmjene ukoliko se odnose samo na taj period, ili u periodu izmjene i buduim periodima ukoliko izmjena utie na tekui i budue periode. Kljuni izvori procjene neizvjesnosti Kljune pretpostavke vezane za budunost i ostale kljune izvore procjene neizvjesnosti na datum izvještajnog perioda, koje nose znaajan rizik uzrokovanja materijalnog usklañenja knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u okviru naredne finansijske godine su slijedee.
Stranica - 18 -
4. KLJUNE RAUNOVODSTVENE PROSUDBE I KLJUNI IZVORI PROCJENE (NASTAVAK) Vijek trajanja nekretnina i opreme Kao što je objašnjeno u Napomeni 3., Banka preispituje procijenjeni vijek trajanja nekretnina i opreme na kraju svakog godišnjeg izvještajnog perioda. Fer vrijednost derivativa i ostalih finansijskih instrumenata Kao što je objašnjeno u Napomeni 34., Uprava koristi svoju prosudbu u odabiru odgovarajue tehnike vrednovanja za finansijske instrumente koji ne kotiraju na aktivnom trištu. Primijenjene su uobiajene tehnike vrednovanja koje koriste strunjaci na trištu. Finansijski instrumenti su vrednovani koristei analizu diskontovanog novanog toka koja se temelji na potkrijepljenim pretpostavkama, gdje je to mogue, sa vidljivim trišnim cijenama ili stopama. Procjena fer vrijednosti dionica koje ne kotiraju na trištu kapitala ukljuuje neke pretpostavke koje nisu podrane od strane vidljivih trišnih cijena ili stopa. 5. GLOBALNA KRIZA NA TRIŠTU Banka je pod uticajem trenutne finansijske krize i pogoršanih ekonomskih uslova. S obzirom na trenutnu globalnu krizu i njene efekte na lokalnom trištu u Bosni i Hercegovini, Banka e vjerovatno poslovati u teškom i nesigurnom ekonomskom okruenju i u 2012. godini. Uticaj krize na poslovne operacije Banke trenutno nije mogue u potpunosti predvidjeti i zbog toga postoji element opšte neizvjesnosti. Do sada, tekua finansijska kriza imala je odreñeni uticaj na finansijsku poziciju i poslovanje Banke, najviše kroz iznos dodatnih ispravki vrijednosti za kreditne gubitke priznate u bilansu uspjeha za godinu koja je završila 31. decembra 2011. Banka redovno prati kreditni rizik, rizik likvidnosti, rizik promjene kamatnih stopa i devizni rizik. Pogoršana ekonomska situacija u zemlji e vjerovatno uticati na odreñene industrijske grane i klijente Banke u pogledu mogunosti izmirenja njihovih kreditnih obaveza. Ovo moe uticati na ispravke vrijednosti za potencijalne kreditne gubitke u 2012. godini, te druga podruja gdje se zahtijevaju procjene od strane Uprave. Ovi finansijski izvještaji sadre znaajne procjene vezano za ispravke vrijednosti za kreditne gubitke, vrednovanje kolaterala i fer vrijednost vrijednosnih papira. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od ovih procjena. Kljuni prioriteti Banke u 2012. godini bie uspostava nove organizacije, upravljanje finansijskim portfoliom prilagoñavajui ga ekonomskom okruenju i poveanje udjela Banke na trištu. 6. PRIHODI OD KAMATA
2011.
Fizika lica 928 688
Kamate na kredite ija je vrijednost umanjena (zatezna kamata) 309 191
Amortizacija diskonta (Napomena 27) 246 187
Banke u zemlji 56 39
Banke u inostranstvu 48 24
Centralna banka BiH (na obaveznu rezervu) 35 17
Kamata od vrijednosnih papira dranih do dospijea 12 -
Ukupno 9.373 7.164
Stranica - 19 -
Ukupno 3.055 2.302 8. PRIHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA
2011.
Komisioni poslovi 173 673
Ostale naknade 4 -
2011.
Ostali prihodi 26 54
2011.
Naknada za topli obrok i prijevoz 201 200
Ostalo 136 138
Ukupno 2.021 2.027
Stranica - 20 -
KM 000 2010.
KM 000 Profesionalne usluge 273 234 Reprezentacija i marketing 213 154 Naknade Nadzornom odboru i Odboru za reviziju 141 140 Energija 122 163 Troškovi materijala i sitnog inventara 113 91 Sudske i administrativne takse 84 72 Odravanje 77 47 Ostali troškovi poslovanja 303 293
Ukupno 1.326 1.194 12. UMANJENJA VRIJEDNOSTI I REZERVISANJA 2011.
KM 000 2010.
KM 000 Ispravka vrijednosti za gubitke na kreditima (Napomena 19) 2.597 1.269 Poveanje rezevisanja za potencijalne i preuzete obaveze (Napomena 29) 90 17 Smanjenje ispravke vriejdnosti za gubitke na ostaloj imovini (Napomena 22) 4 (4) Smanjenje ispravke vrijednosti za gubitke po plasmanima bankama (Napomena 18) (11) (1) Poveanje ispravke vrijednosti za mogue gubitke po imovini raspoloivoj za prodaju (Napomena 20) - 3
Ukupno 2.680 1.284 13. PRIHODI OD NAPLAENIH OTPISANIH REZERVISANJA 2011.
KM 000 2010.
Stranica - 21 -
KM 000 2010.
KM 000
Dobit prije oporezivanja 1.634 1.604 Porezno nepriznati rashodi 916 276 Osnovica za oporezivanje 2.550 1.880 Porez na dobit po stopi od 10% 255 188
Obaveza poreza na dobit 255 188
Efektivna stopa poreza na dobit 15,60 11,72 15. ZARADA PO DIONICI
2011.
Podzbir: 1.068 1.106 Ponderisani prosjeni broj redovnih dionica za izraunavanje dobiti po dionici (000) 162 162
Zarada po obinoj dionici (KM) 6,59 6,82 16. GOTOVINA I RAUNI KOD BANAKA
31.12.2011.
KM 000
Tekui raun u Centralnoj banci BiH 6.167 14.792 Novac u blagajni u domaoj valuti 331 180
Novac u blagajni u stranoj valuti 157 206 Ukupno 6.655 15.178
17. OBAVEZNA REZERVA KOD CENTRALNE BANKE BIH
31.12.2011.
KM 000
Obavezna rezerva 7.934 5.944 Posebna rezerva po lanu 42 a. Zakona o bankama (Napomena 26) 1.366 1.293 Ukupno 9.300 7.237
Minimalna obavezna rezerva izraunata je kao procenat od prosjenog stanja primljenih depozita i pozajmljenih sredstava za svaki radni dan tokom prethodnih 10 kalendarskih dana dranja obaveznih rezervi. Stope minimalne obavezne rezerve su iznosile 10% od ukupnih kratkoronih depozita i kredita, i 7% od ukupnih dugoronih depozita i kredita.
Stranica - 22 -
17. OBAVEZNA REZERVA KOD CENTRALNE BANKE BIH (NASTAVAK) Ako banka primi uplate sredstava javnih prihoda, depozite i obavlja platne transakcije za budete i vanbudetske fondove prema lanu 42 a. Zakona o Bankama, duna je po završetku radnog dana 50% dnevnog stanja tih sredstava drati u novanom obliku kao posebnu rezervu na raunu obavezne rezerve kod Centralne banke. Navedeno tretira sredstva i platne transakcije komitenata Agencija za vodno podruje rijeke Save te opina Stari Grad ijih je 50% sredstava na dan 31.12.2011. godine je iznosilo 1.366 hiljade KM. Kamatna stopa na prosjena sredstva obavezne rezerve iznosila je 0,11%, a na višak sredstva preko obavezne rezerve dranih kod Centralne banke BiH iznosila je 0,14%. Novana sredstva drana kao obavezna rezerva na raunu kod Centralne banke Bosne i Hercegovine nije dostupna na korištenje bez specijalnog odobrenja Centralne banke Bosne i Hercegovine i FBA. 18. PLASMANI KOD BANAKA
31.12.2011.
KM 000 31.12.2010.
KM 000 Dati krediti: Balkan Investment Bank a.d. Banja Luka 4.000 - Una banka d.d. Biha - 1.818 Podzbir: 4.000 1.818 Depoziti po viñenju u stranim valutama: National Bank of Kuwait 3.992 2.447 Deutsche Bank AG, Njemaka 3.414 4.026 Raiffeisen Zentralbank AG, Austrija 2.987 674 Zagrebaka banka, Hrvatska 1.845 111 Nova Ljubljanska banka, Slovenija 1.444 170
KBC Brussels, Belgija 130 303
AHLI United Bank London, Velika Britanija 37 17
Podzbir: 13.849 7.748
AHLI United Bank London, Velika Britanija 4.555 3.628
Zagrebaka banka, Hrvatska 1.992 -
Podzbir: 8.085 5.388
ABS Banka d.d. Sarajevo - -
Ispravka vrijednosti za umanjenje vrijednosti: (80) (93) Ukupno 25.854 14.861
Godišnje kamatne stope na plasmane u stranim valutama mogu se prikazati kako slijedi:
2011.
Stranica - 23 -
18. PLASMANI KOD BANAKA (NASTAVAK) Promjene na ispravci vrijednosti po plasmanima bankama mogu se prikazati kako slijedi:
2011.
KM 000 2010.
KM 000 Stanje na poetku perioda 93 94 Poveanje ispravke vrijednosti (Napomena 12) 80 - Efekti promjene raunovodstvene politike (Napomena 3.1.1) (2) - Smanjenje ispravke vrijednosti (Napomena 12) (91) (1) Ukupno 80 93
19. DATI KREDITI, NETO
KM 000 31.12.2010.
KM 000 Kratkoroni krediti: Pravna lica 36.163 14.086 Fizia lica 293 45 Tekue dospijee dugoronih kredita 10.312 15.573
Podzbir: 46.768 29.704
Podzbir: 119.965 70.549
Ispravka vrijednosti za mogue kredite (15.930) (5.781) Ukupno 150.803 94.472
Diskont po osnovu kupoprodajnih ugovora sa Privrednom bankom Sarajevo d.d. Sarajevo i Ministarstvom Finansija FBiH, koji predstavlja razliku izmeñu nominalne vrijednosti portfolia i bezgotovinskog poravnanja (uplate), se evidentira kao prihod od kamate po dospijeu, individualno po svakoj pojedinanoj otplati kredita (Napomena 27). Kratkoroni krediti odobreni su na period od 1 do 365 dana. Veina kratkoronih kredita u domaoj valuti odobrena je komitentima za obrtna sredstva. Dugoroni krediti najveim djelom su odobravani pravnim licima za razliite investicione projekte kao i trajna obrtna sredstva. Promjene na ispravci vrijednosti za kreditne gubitke mogu se prikazati kako slijedi:
2011.
KM 000 Stanje na poetku perioda 5.781 5.712 Poveanje ispravke vrijednosti (Napomena 12.) 4.784 3.671 Smanjenje ispravke vrijednosti (Napomena 12.) (2.187) (2.402) Efekti promjene raunovodstvene politike (Napomena 3.1.1) (1.397) - Donos otpisanih potraivanja 8.747 - Ukidanje ispravke vrijednosti uslijed otpisa (352) (1.615) Kursne razlike 554 415 Ukupno 15.930 5.781
Stranica - 24 -
19. DATI KREDITI, NETO (NASTAVAK) Analiza bruto kredita prije umanjenja po privrednim granama:
31.12.2011.
KM 000 Poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo i energetika 52.830 30.238 Trgovina 46.467 30.209
Stanovništvo 15.798 9.871 Usluge, finansije, sport i turizam 14.675 8.058
Transport i telekomunikacije 11.911 6.086
Administrativne i druge javne ustanove 8.069 5.264 Grañevinska industrija 6.259 5.346
Ostalo 11.615 5.762
Ponderisana prosjena kamatna stopa saeto je prikazana kako slijedi:
31.12.2011. 31.12.2010.
KM 000
Godišnja kamatna
Stanovništvo 15.798 5,95 – 7,99 9.862 5,45 – 10,5 Ukupno: 166.733 100.253
20. FINANSIJSKA IMOVINA RASPOLOIVA ZA PRODAJU
% vlasništva 31.12.2011.
KM 000 31.12.2010.
KM 000 Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo 8,14 2.470 1.800 Bamcard d.o.o. Sarajevo 0,10 3 3 2.473 1.803
Ispravka vrijednosti za umanjenje - (36) Ukupno
2.473 1.767
Od 2008. godine dionicama se trguje na Sarajevskoj berzi vrijednosnih papira d.d. Sarajevo te se s toga procjenjuju po fer vrijednosti. U skladu sa navodima Uprave, Banka je ispunila sve preuzete obaveze po osnovu kupoprodajnog ugovora Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo potpisanog sa Ortakom grupom X – 25, a vezano za obavezu dokapitalizacije u iznosu od 30 miliona KM. Naime, Ban ka je svojom investicijom uestvovala sa 6,9% u ortakoj grupi.
Stranica - 25 -
20. FINANSIJSKA IMOVINA RASPOLOIVA ZA PRODAJU (NASTAVAK) Promjene na ispravci vrijednosti za imovinu raspoloivu za prodaju mogu se prikazati:
2011.
KM 000 2010.
KM 000 Stanje na poetku perioda 36 33 Poveanje ispravke vrijednosti (Napomena 12.) - 3 Efekti promjene raunovodstvene politike (Napomena 3.1.1) (36) - Ukupno - 36
21. VRIJEDNOSNI PAPIRI DRANI DO DOSPIJEA Na dan 30. septembra 2011. godine Banka je kupila 203 trezorska zapisa Federalnog ministarstva finansija ukupne vrijednosti 2.030 hiljada KM (uveano za kamatu u iznosu od 25 hiljada KM). Nominalna vrijednosti trezorskih zapisa je 10 hiljada KM dok su se prodavali za cijenu od 98,77% nominalne vrijednosti. Dospijee je predviñeno za 28. mart 2012. godine. 22. OSTALA IMOVINA, NETO Ostala potraivanja sastoje se od slijedeeg: 31.12.2011.
KM 000 31.12.2010.
KM 000
Unaprijed plaeni troškovi 127 61 Imovina namjenjena prodaji (steeni kolaterali) - 153 Ostala imovina 32 21 159 235 Ispravka vrijednosti za mogue gubitke (8) (19)
Ukupno 151 216 Promjene na ispravci vrijednosti za ostalu imovinu mogu se prikazati kako slijedi:
31.12.2011.
KM 000 31.12.2010.
KM 000 Stanje na poetku perioda 19 23 Poveanje ispravke vrijednosti (Napomena 12.) 8 13 Smanjenje ispravke vrijednosti (Napomena 12.) (4) (17) Efekti promjene raunovodstvene politike (Napomena 3.1.1) (15) - Ukupno 8 19
Stranica - 26 -
Zemljište
Oprema KM 000
Software KM 000
Ukupno KM 000
Nabavna vrijednost Stanje 1. januara 2010. 425 17.748 1.234 679 297 20.383 - poveanja - - 215 38 503 756 - rashod i otuñenje - - (117) - - (117) - prijenos sa/na - 144 401 - (545) - Stanje 31. decembra 2010. - izmjenjeno 425 17.892 1.733 717 255 21.022 - poveanja - 94 86 44 234 458 - rashod i otuñenje - - (7) - (39) (46) - prijenos sa/na - 104 143 8 (255) - - usklañenje - - (5) - - (5) Stanje 31. decembra 2011. 425 18.090 1.950 769 195 21.429 Akumulirana amortizacija Stanje 1. januara 2010. - 173 853 536 - 1.562 - amortizacija za 2010. godinu - 232 130 37 - 399 - usklañenja - - 11 - - 11 - rashod i otuñenje - - (107) - - (107) Stanje 31. decembra 2010. - izmjenjeno - 405 887 573 - 1.865
- amortizacija za 2011. godinu - 233 195 42 - 470 - usklañenja - - (5) - - (5) - rashod i otuñenje - - (6) - - (6) Stanje 31. decembra 2011. - 638 1.071 615 - 2.324 Neto knjigovodstvena vrijednost 31. decembra 2011. 425 17.452 879 154 195 19.105
1. januara 2011. 425 17.487 846 144 255 19.157
24. OBAVEZE PREMA BANKAMA I DRUGIM FINANSIJSKIM INSTITUCIJAMA
Kamatna
KM 000
Ministarstvo finansija FBiH (Fondacija za odrivi razvoj) 6-mj. Euro LIBOR+1% 26.586 3.805
Kuvajtski fond za arapski ekonomski razvoj (KFAED) 2% 15.470 18.205
Dospijee obaveza je kako slijedi: U prvoj godini 5.541 3.698 U drugoj godini 6.794 3.748 U periodu od tree do pete godine 19.087 11.589 Nakon pet godina 10.634 2.975
Ukupno 42.056 22.010
Banka je 30. aprila 1997. godine zakljuila Ugovor o zajmu sa Kuvajtskim fondom za arapski ekonomski razvoj (KFAED) u iznosu od 6.100.000 KWD, uz kamatnu stopu od 1,5% i 0,5% ostalih troškova godišnje. Sa 31. decembrom 2008. godine potpisana su etiri aneksa Ugovora o zajmu. Namjena kredita je finansiranje malih i srednjih preduzea iskljuivo za investicije sa rokom vraanja do 7 godina i uz kamatnu stopu od 7,5%- 9,5% godišnje do 30. juna 2006. godine, a zatim od 7%-9% godišnje. Garant izvršenja obaveza Banke prema KFAED-u je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prema sporazumu o garanciji koji je odobren od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Odluka br. 20/99 od 21. jula 1999. godine (“Slubene novine FBiH“, broj 38/99). Kao što je navedno u Napomeni 1, svaka planirana promjena u strukturi vlasništva Banke koja se odnosi na procenat vlasništva Federacije Bosne i Hercegovine treba biti odobrena od strane KFAED-a.
Stranica - 27 -
24. OBAVEZE PREMA BANKAMA I DRUGIM FINANSIJSKIM INSTITUCIJAMA (NASTAVAK) Nadzorni odbor Banke i Upravni odbor KFAED-a odobrili su Memorandum o razumijevanju od 14.11.2008. godine, prema kojem je Banka krenula sa ubrzanom otplatom zajma 516, a nova odobravanja kredita (podzajmova) iz Kuvajtske kreditne linije su obustavljena. Glavnica se plaa u KWD u 14 nejednakih polugodišnjih otplata poevši 15. januara 2009. zakljuno sa 15. januarom 2016. godine. Dana 27. septembra 2010. godine Banka je sa Ministarstvom finansija FBiH i Fondacijom za odrivi razvoj (ODRAZ) potpisala ugovor o subsidijarnom finansiranju. Sredstva su inicijalno odobrena od Svjetske Banke za projekat poboljšanja dostupnosti finansija malim i srednjim preduzeima. Povrat sredstava kreditorima usklañen je sa naplatom odobrenih kredita krajnjim korisnicima (maksimalno do 120 mjeseci). Tokom 2011. godine Banka je vršila znaajno povlaenje odobrenih sredstava ODRAZ-a. 25. OBAVEZE PREMA VLADI FBIH (PROTUVRIJEDNOSNI FOND) Na osnovu Ugovora od 1. marta 2005. godine zakljuenog izmeñu Vijea ministara BiH i entitetskih Vlada, Banka je dana 22.08.2005. godine potpisala “Ugovor o trajnom upravaljanju fondom„ sa Ministarstvom finansija Federacije Bosne i Hercegovine (Ministarstvo) koji je aneksiran dana 31.08.2007. godine. U skladu sa Ugovorom Banka snosi kreditni rizik za plasmane iz ovog fonda i obraunava godišnju kamatu od 2%. Na dan ovog izvještaja nije bilo plaanja obraunate kamate. Shodno tome, kreditni saldo se stalno uveava zbog akumuliranja obraunate kamate. Protuvrijednosni fond se, za obraunatu kamatu na nivou jednom godišnje prema Ugovornim odredbama, uveava do 28. februara naredne godine. Prema Ugovoru isti traje sve dok Banka posjeduje licencu FBA i posluje u skladu sa uobiajenim bankarskim procedurama. Dana 18. januara 2012. godine donesen je prijedlog odluke vlade o poveanju protuvrijednosnog fonda za cca 3 miliona KM iz sredstava budeta FBIH (uplata za Japanski grant). 26. OBAVEZE PREMA KLIJENTIMA
31.12.2011.
KM 000 31.12.2010.
KM 000 Depoziti po viñenju: Fizia lica: U domaoj valuti 1.274 765 U stranim valutama 450 132 1.724 897 Pravna lica: U domaoj valuti 23.698 8.483 U stranim valutama 3.959 9.749 27.657 18.232
29.381 19.129
Oroeni depoziti:
Fizia lica:
6.644 2.416
Pravna lica:
57.396 30.237
64.040 32.653
Stranica - 28 -
26. OBAVEZE PREMA KLIJENTIMA (NASTAVAK) Kamatna stopa na depozite po viñenju u KM iznosila je 0,30% (2010. - 0,30%), odnosno 0,20% (2010. – 0,20) na depozite po viñenju u stranoj valuti, ako nije drugaije regulisano ugovorima. Kamate na kratkorone depozite u 2011. godini kretale su se od 0,30% do 6,00% (u 2010. 2,20% - 5,00%). U 2011. kamatne stope na dugorone depozite - oroene i depozite - kolaterale kretale su se od 2,5% do 5,7%, odnosno tokom 2010. od 3% do 6%. Kamatne stope na depozite po viñenju u KM i devizama stanovništva iznose 0,350%. Kamatne stope na kratkorone depozite stanovništva i EUR valuti kretale su se od 1,70% do 4%, a za USD valutu od 1,20% do 2,20%. U 2009. kamatne stope na dugorone depozite u KM i EUR valuti 4,20 do 5,90%, a za USD valutu 2,50 do 3,10%. Za 2011. godinu na dugorone depozite stanovništva u svim valutama (na 50 mjeseci) Banka je ugovarala akcijsku kamatnu stopu od 5,75% godišnje. Banka je dana 1. novembra 2011. godine stekla licencu Agencije za osiguranje depozita FBiH. 27. DUGORONA RAZGRANIENJA
31.12.2011.
KM 000 Razgranieni prihod od otkupa kredita (diskont) – Ministarstvo finansija FBIH/eljezara Zenica 1.259 1.304 Razgranieni prihodi od otkupa kredita (diskont) – PBS 1.079 1.271 Razgranieni prihod – Fenix d.o.o. Kladanj 50 59
Ukupno 2.388 2.634 28. OSTALE OBAVEZE
31.12.2011.
KM 000 31.12.2010.
KM 000 Obaveze za bruto primanja zaposlenih 103 - Odgoñeni prihod 86 113 Obaveza poreza na dobit 67 71 Obaveze prema dobavljaima 47 124 Rezervisanja (MRS 19) 19 - Razlike po komisionim poslovima (Napomena 33) 22 411 Odgoñeni prihodi – steeni kolaterali (Napomena 23) - 142 Ostale obaveze 2 12
Ukupno 346 873 29. REZERVISANJA ZA POTENCIJALNE I PREUZETE OBAVEZE
2011.
KM 000 2010.
KM 000 Stanje na poetku perioda 264 247 Poveanje rezervisanja (Napomena 12) 292 476 Smanjenje rezervisanja (Napomena 12) (202) (459) Efekti promjene raunovodstvene politike (Napomena 3.1.1) (15) -
Stanje na kraju perioda 339 264
Stranica - 29 -
30. DIONIKI KAPITAL Vlasnika struktura Banke moe se prikazati kako slijedi:
31.12.2011. KM 000
31.12.2010. KM 000
Broj dionica
Vlasništvo u %
Broj dionica
Vlasništvo u %
Obine dionice: Ministarstvo finansija FBiH 23.100 14,26 23.100 14,26 ZIF “Naprijed” d.d. Sarajevo 15.718 9,70 - - Pobjeda – Rudet d.d. Gorade 10.716 6,61 8.220 5,07 Hamid Pršeš 8.545 5,27 6.990 4,3 Fond “Bošnjaci” 8.496 5,24 8.496 5,24 Koprom Handelsgesellschaft M.B.H. 5.766 3,56 16.176 9,98 Ostali dioniari (ispod 5% vlasništva) 89.673 55,36 99.032 61,15 Ukupno: 162.014 100,00 162.014 100,00 Povlaštene dionice: RTM – TV1 d.o.o. Mostar 23.490 - - - Ministarstvo finansija FBiH 22.136 - 64.536 - ZIF CROBIH FOND d.d. Mostar 12.400 - - - Ostali dioniari 45.106 - 38.596 - Ukupno: 103.132 - 103.132 -
Ukupno dioniki kapital Banke: 265.146 100,00 265.146 100,00 Na dan 31. decembar 2011. godine nominalna vrijednost svih dionica je 110 KM (31. decembra 2010., 100 KM). Vlasnici preferencialnih dionica nemaju zagarantovano pravo na dividendu. U sluaju isplate dividende, imaju prioritetno pravo naplate dividende u odnosu na vlasnike obinih dionica. Vlasnici preferencijalnih dionica, takoñe, u sluaju likvidacije, imaju pravo preeg povrata kapitala u odnosu na vlasnike obinih dionica. Banka posluje kroz jedan poslovni i geografski segment, a to je pruanje bankarskih usluga u Bosni i Hercegovini. Dionicama Banke se trguje na Sarajevskoj berzi vrijednosnih papira (SASE). 31. PREUZETE I POTENCIJALNE FINANSIJSKE OBAVEZE U okviru redovnog poslovanja Banka je strana u nekoliko sudskih sporova temeljem povrata sredstava na osnovu instrumenata osiguranja ili neizmirenih potraivanja po kreditima, koji ukljuuju kamate i troškove spornih potraivanja od komitenata banke, kao i drugih banaka. Uprava Banke uvjerena je da neriješeni sporovi na dan 31. decembra 2011. godine nee imati za posljedicu nikakve znaajne gubitke za Banku.
31.12.2011. KM 000
31.12.2010. KM 000
Potencijalne obaveze Plative garancije 9.017 4.358 inidbene garancije 2.765 2.529 Ukupno potencijalne obaveze 11.782 6.887 Preuzete obaveze Neiskorišteni odobreni krediti 2.545 3.445 Okvirni sporazumi (nerizina aktiva) 16.713 8.251 Ukupno preuzete obaveze 19.258 11.696 Ukupno potencijalne i preuzete obaveze 31.040 18.583
Stranica - 30 -
32. TRANSAKCIJE SA POVEZANIM STRANAMA Prema definiciji iz MRS-a 24, povezane strane su strane koje predstavljaju: • društva koja direktno ili indirektno putem jednog ili više posrednika, kontrolišu izvještajno društvo ili su pod njegovom kontrolom, odnosno koja izvještajno društvo kontroliše zajedno s drugim subjektima (što ukljuuje maticu, ovisne subjekte i sestrinska društva); • pridruena lica – društva u kojima Banka ima znaajan utjecaj a koja nisu ni povezano lice, niti zajedniko ulaganje investitora; • fizike osobe koje direktno ili indirektno imaju pravo glasa u Banci koje im omoguava znaajan uticaj na Banku, kao i bilo koji drugi subjekt za koji se oekuje da e uticati ili biti pod uticajem povezane osobe u poslovanju s Bankom; • rukovodioci na kljunim poloajima, odnosno osobe koje imaju ovlaštenja i odgovornosti za planiranje, usmjeravanje i kontrolisanje aktivnosti Banke, ukljuujui direktore i slubene osobe Banke i lanove njihovih uih obitelji; i • društva u kojima bilo koja osoba navedena pod (c) ili (d) ima znaajan interes u glasakim pravima ili koje je direktno ili indirektno u vlasništvu navedenih osoba, odnosno u kojima iste mogu imati znaajan uticaj. To ukljuuje društva u vlasništvu direktora ili veinskih dioniara Banke, kao i preduzetnike iji rukovodioci na kljunim poloajima su istovremeno na istim ili slinim poloajima u Banci. Prilikom razmatranja svake mogue transakcije s povezanom stranom pozornost je usmjerena na suštinu odnosa, a ne samo na pravni oblik.
31.12.2011.
Krediti dati osoblju i lanovima njihove ue porodice 1.688 1.365
Krediti dioniarima sa preko 5% vlasništva 562 589 Krediti dati lanovima Nadzornog odobora i Odbora za reviziju, te lanovima njihove ue porodice 50 130
2.300 2.084
4.500 -
Obaveze
Ministarstvo finansija FBiH 34.321 35.589 Depoziti lica povezanih s Bankom i lanova njihove ue obitelji (Uprava, Nadzorni odbor, Ortaci) 585 500
34.906 36.089
Prihodi
Prihodi po kreditima dioniarima preko 5% 23 35 Prihodi od kamata od kljunog osoblja Uprave i lanova njihove ue porodice 15 22
Prihodi od kamata (trezorski zapisi Ministarstvo finansija FBIH) 12 - Prihodi od kamate od lanova Nadzornog odbora i Odbora za reviziju te lanova njihove ue porodice 2 11
52 68
Rashodi
Rashodi od kamate Ministarstvu finansija FBiH 631 518 Tokom redovnog poslovanja ostvareno je nekoliko bankarskih transakcija s povezanim stranama. Te su transakcije obavljene pod komercijalnim uslovima i rokovima, te uz primjenu trišnih stopa.
Stranica - 31 -
32. TRANSAKCIJE SA POVEZANIM STRANAMA (NASTAVAK) lanovima Uprave i osobama na kljunim rukovodeim poloajima isplaene su sljedee naknade:
2011. KM 000
2010. KM 000
Porezi i doprinosi 231 214
Naknade lanovima Nadzornog odbora 81 101
Naknade lanovima Odbora za reviziju 29 39
Bonusi - 2
Podzbir 676 666 33. KOMISIONI POSLOVI Sredstva kojima Banka upravlja kao povjerenik za i u ime pojedinaca, zaklada i drugih institucija ne predstavljaju sredstva Banke, stoga nisu ukljuena u njen bilans.
2011. KM 000
2010. KM 000
Obaveze Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 10.084 10.385 Vlada Bosne i Hercegovine 500 893 Meñunarodni MG 141 210 Fond za izgradnju Kantona Sarajevo 116 123 Kanton Sarajevo 45 60 Ukupno 10.886 11.671 Imovina Krediti dati preduzeima 9.781 9.970 Krediti dati stanovništvu 1.083 1.290 Ukupno 10.864 11.260 Dug prema osnovnim kreditorima – komisioni (Napomena 29) 22 411
Banka ne snosi rizik po ovim plasmanima, a za svoje usluge ostvaruje naknadu. 34. FINANSIJSKI INSTRUMENTI
Upravljanje kapitalom Ciljevi Banke prilikom upravljanja kapitalom, koji je mnogo šira kategorija od ‘kapitala’ iskazanog u bilansu stanja su sljedei: • Usaglasiti se sa zahtjevima vezanim za kapital koji su propisani od strane regulatora na trištu banaka; • Osigurati da je Banka u mogunosti nastaviti sa neogranienim vijekom poslovanja da bi mogla
obezbjediti povrat dioniarima, kao i koristi ostalim uesnicima na trištu; i • Odravati jaku kapitalnu osnovu koja e podrati razvoj poslovanja Banke.
Stranica - 32 -
34. FINANSIJSKI INSTRUMENTI (NASTAVAK) Od Banke se oekuje da odrava odnos duga i kapitala. Pokazatelji solventnosti su kao što slijedi:
31.12.2011.
Neto dug 151.645 83.161
Kapital (ii) 45.698 43.541
Neto koeficijent zaduenosti 3,32 1,91 Dug (i) je definisan kao obaveze prema bankama i klijentima kao što je prezentirano u napomenama 24, 25 i 26. Kapital (ii) ukljuuje ukupni kapital, rezerve i zadranu dobit. Adekvatnost kapitala i korištenje neto-kapitala na dnevnoj osnovi prati Uprava Banke, uzimajui u obzir odluke Agencije za bankarstvo FBiH (‘FBA’). Izvještaji se podnose FBA kvartalno. Agencija za bankarstvo FBiH zahtjeva od svake banke: (a) da odrava minimalni iznos uplaenog dionikog kapitala banke u iznosu 15 miliona KM; i (b) da odrava odnos neto-kapitala i rizika ponderisane imovine u visini od minimalno 12%. Neto-kapital Banke podijeljen je u dva dijela:
• Tier 1 kapital ili Osnovni kapital: dioniki kapital (netiran za bilo koji knjigovodstveni iznos trezorskih dionica), dionika premija, zadrana dobit i rezerve nastale izdvajanjem iz zadrane dobiti; i
• Tier 2 kapital ili Dopunski kapital: kvalifikovani subordinirani dug, ostali dioniki kapital, opšte rezerve za kreditne gubitke i neto dobit tekue godine. Rizik ponderisane aktive se mjeri na bazi etiri pondera klasifikovana prema prirodi svakog od sredstava i odraava procjenu kreditnog, trišnog i ostalih rizika povezanih sa tim sredstvima, uzimajui u obzir prihvatljivost kolaterala ili garancija. Slian tretman je usvojen za izloenost po vanbilansnim pozicijama, sa odreñenim korekcijama u svrhu preciznijeg iskazivanja prirode potencijalnih gubitaka. Donja tabla prikazuje kompoziciju neto-kapitala i pokazatelja Banke za godine završene 31. decembra.
Stranica - 33 -
34. FINANSIJSKI INSTRUMENTI (NASTAVAK) Tokom te dvije godine Banka je bila usaglašena sa svim eksterno nametnutim zahtjevima vezanim za kapital:
2011. KM 000
2010. KM 000
Tier 1 kapital Dioniki kapital 26.285 23.895 Zakonske rezerve 13.053 13.585 Zadrana dobit 635 2.025 Nematerijalna imovina (154) (144) Ukupno kvalifikovani Tier 1 kapital 39.819 39.361 Tier 2 kapital Ostali dioniki kapital 2.882 2.620 Opšte rezerve 2.657 1.614 Neto dobit tekue godine 1.379 1.416 Ukupno kvalifikovani Tier 2 kapital 6.918 5.650 Odbitna stavka-ulaganja (2.470) - Ukupni neto-kapital 44.267 45.011 Rizik ponderisane aktive 162.862 127.745 Bilans stanja 151.644 117.919 Vanbilansne stavke 11.218 9.826 Ponderisani operativni rizik 6.956 - Pokazatelj 26,07% 33,52% Znaajne raunovodstvene politike Detalji znaajnih raunovodstvenih politika i usvojenih metoda, ukljuujui i kriterije za priznavanje, na osnovu mjerenja i na osnovu toga koji su prihodi i troškovi priznati, u pogledu na svaku od klasa finansijske imovine, finansijskih obaveza i vlasnikih instrumenata objavljeni su u Napomeni 3. ovih finansijskih izvještaja. Kategorije finansijskih instrumenata
31.12.2011. KM 000
31.12.2010. KM 000
Finansijska imovina Gotovina i rauni kod banaka ukljuivo sa obaveznom rezervom kod Centralne banke BiH 15.955 22.415
Plasmani kod banaka 25.854 14.861 Dati kredit, neto 150.803 94.472 Finansijska imovina raspoloivo za prodaju 2.473 1.766 195.085 133.514 Finansijske obaveze Amortizirani trošak 170.160 108.210
Stranica - 34 -
34. FINANSIJSKI INSTRUMENTI (NASTAVAK) Ciljevi upravljanja finansijskim rizikom Funkcija trezora u Banci prua podršku poslovanju, koordinira pristup domaem i meñunarodnim trištima, nadgleda i upravlja finansijskim rizikom koji se odnose na poslovanje Banke kroz interne izvještaje o riziku kojima se analizira izloenost po stepenu i uticaju rizika. Ovi rizici ukljuuju trišni rizik (ukljuujui devizni rizik i rizik kamatne stope na fer vrijednost), kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik kamatne stope na novani tok. Trišni rizik Usljed svojih aktivnosti, Banka je primarno izloena finansijskim rizicima promjena kurseva stranih valuta, te promjena kamatnih stopa (vidjeti ispod). Izloenosti trišnom riziku se analiziraju pomou analize osjetljivosti. Nije bilo promjena u izloenosti Banke trišnom riziku ili nainu na koji Banka upravlja i mjeri taj rizik. Upravljanje valutnim rizikom Banka obavlja odreñene transakcije denominirane u stranim valutama. Dakle, dolazi do izloenosti promjenama kursa stranih valuta. Izloenošu kursu valute se upravlja u okviru odobrenih parametara politika koji koriste terminske ugovore za strane valute. Knjigovodstvena vrijednost monetarnih sredstava i obaveza Banke denominiranih u stranoj valuti je na dan izvještavanja kako slijedi:
Imovina Obaveze
EUR 51.864 27.091 50.164 18.917
KWD 15.690 13.370 15.505 18.245
USD 6.545 6.597 2.155 1.849
Ostalo 61 15 - - Analiza osjetljivosti na promjene kursa valuta Banka zbog fiksnog kursa EUR-a u odnosu na Konvertibilnu marku nije izloena deviznom riziku (1 EUR = KM 1,95583). Izmjena kursa bi zahtijevala izmjenu zakona i usvajanje od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Znaajnija izloenost deviznom riziku je prisutna za valute USD i KWD. Analiza osjetljivosti urañena je na bazi 10%-tnog poveanja i/ili smanjenja kursa strane valute u odnosu na domau valutu. Stopa osjetljivosti od 10% je stopa koja se koristi pri internom izvještavanju kljunom osoblju Uprave o riziku strane valute i predstavlja procjenu Uprave o razumno moguim promjenama kurseva stranih valuta.
Efekat USD ('000 KM) Efekat KWD ('000 KM)
31.12.2011.
31.12.2010.
31.12.2011.
31.12.2010.
Dobit ili (gubitak) 439 475 19 (488)
Gore spomenuta analiza osjetljivosti primjenjuje se na otvorenu deviznu poziciju Banke koja ukljuuje sve stavke aktive i pasive. Ukoliko je devizna pozicija bilo koje strane valute „duga“ (aktiva vea od pasive) i ukoliko doñe do porasta kursa te valute u odnosnu na KM, Banka e po osnovu promjene kursa ostvariti prihod. Ukoliko je devizna pozicija bilo koje strane valute „duga“ (aktiva vea od pasive) i ukoliko doñe do pada kursa te valute u odnosnu na KM, Banka e po osnovu promjene kursa ostvariti gubitak. Ukoliko je devizna pozicija bilo koje strane valute „kratka“ (aktiva manja od pasive) i ukoliko doñe do porasta kursa te valute u odnosu na KM, Banka e po osnovu promjene kursa ostvariti gubitak. Ukoliko je devizna pozicija bilo koje strane valute „kratka“ (aktiva manja od pasive) i ukoliko doñe do pada kursa te valute u odnosu na KM, Banka e po osnovu promjene kursa ostvariti prihod. Banka je izloena uincima promjena u valutnim kursevima na svoj finansijski poloaj i novane tokove.
Stranica - 35 -
34. FINANSIJSKI INSTRUMENTI (NASTAVAK) Upravljanje valutnim rizikom (nastavak) Banka prati svoj valutni poloaj u odnosu na udovoljavanje regulatornim zahtjevima koje je Agencija za bankarstvo FBIH definirala kao limite otvorenih pozicija. Banka nastoji sueliti svoju imovinu i obaveze u stranim valutama kako bi izbjegla izloenost valutnom riziku. Upravljanje kamatnim rizikom Banka nije izloena riziku kamatnih stopa jer posuñuje sredstva po fiksnim kamatnim stopama. Generalno, Banka upravlja rizikom tako što odrava odgovarajuu kombinaciju pozajmica sa fiksnim i promjenjivim kamatnim stopama. Izloenost Banke kamatnim stopama na finansijsku imovinu i obaveze je detaljno prikazana u dijelu koji govori o upravljanju rizikom likvidnosti. Analiza osjetljivosti na kamatne stope Analize osjetljivosti ispod su urañene na osnovu izloenosti kamatnim stopama i za derivativne i ne- derivativne instrumente na datum izvještajnog perioda. Za promjenjive kamatne stope pripremljena je analiza pod pretpostavkom da je nepodmireni iznos obaveza na dan bilansa stanja bio nepodmiren itavu godinu. Koristi se 50 baznih poena umanjenja ili poveanja pri internom izvještavanju o riziku kamatnih stopa i kljunom osoblju uprave i predstavlja procjenu u

BOR BANKA D.D. SARAJEVO - Privredna banka Sarajevo

Text of BOR BANKA D.D. SARAJEVO - Privredna banka Sarajevo

EKSPLOZIJA MOGUCNOSTI - · PDF fileFranck L’Oréal Adria SPAR Hrvatska Zagrebačka banka Privredna banka Zagreb ... Marketinški plan orijentiran na community marketing - kreativne

Godina XX - sllist.basllist.ba/oglasi/2013/federacija/broj12/oglasi-12.pdf · vakufska banka dd sarajevo ... 5 advokat arnautovi] jadranka sarajevo- ... 101 lok osiguranje dd sarajevo

REVIK d.o.o. Sarajevo Member of - Home | Vakufska bankavakuba.ba/userfiles/file/VAKUFSKA BANKA 31 12 2014 bos.pdf · E-mail: [email protected] UniCredit Banka d.d. Sarajevo Opštinski

· 2019-08-08 · fit Vilsonovo šetatište 15. 71000 Sarajevo, BiH, ... 3389002208746755 UniCredit banka Mostar 1549212003366506 Intesa SanPaolo banka d.d. Bib-I Sarajevo 1610000005160023

Strategic Members Overview - NLB Banka d.d. Sarajevo

ARD d.o.o. Sarajevo; Adresa: Hamze Hume 4 Sarajevo; Tel ... RB MART.pdf · raiffeisen bank sarajevo 161 000 000 79 000 79 ; bbi banka 1413065320148585 . mirage park resort 5* ultra

Privredna banka Zagreb d.d. - Intesa Sanpaolo Group€¦ · PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. 5 Introduction (continued) Five year summary and financial highlights (in HRK million) 2018

Dr Fikret Č a ušević Privredna komora Kantona Sarajevo Sarajevo, 14.12.2011

UNIONE ITALIANAunione-italiana.eu/Backup/documents/2010-2014/XLIX... · della PBZ-Privredna Banka Zagreb che ha acquistato la Veneto Banka, risulta che la PBZ-Privredna Banka Zagreb

darodavci - oraorb.comoraorb.com/broj_179.pdfoni dola,ze u obzir za nagrade. DoŠlo je. vrijeme da _ vas obavije stimo o nagradama idarodavcima. Privredna banka Sarajevo daro-' vala

Pokretanje biznisa u Kantonu Sarajevo...Osnivanje društva sa ograničenom odgovornošću, obrta i srodnih djelatnosti Sarajevo, 2018. godine PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVO Pokretanje

ELBA v4 - Privredna banka Sarajevo · 2017. 10. 24. · ELBA v4 Opšte korisničko uputstvo. Strana | 1 Napomena: Moguće je da neke funkcionalnosti aplikacije nisu dostupne u Vašoj

World Bank Document · IBT - Investiciona Banka Titograd KBP - Kosovska Banka Pristina PBS - Privredna Banka Sarajevo SBS - Stopanska Banka Skopje BOAL- Basic Organization of Associated

kako odabrati preduzetnicku ideju M - Opportunity banka · 2014. 12. 3. · Privredna komora Vojvodine Hajduk Veljkova 11 Novi Sad, tel: 021-557-433, Regionalna privredna komora NS

szks.baszks.ba/wp-content/uploads/2020/02/KJKP-GRAS... · UNI Credit bank Sarajevo Turkish bank 1610000033890065 1990490005037063 3383202251291827 1860001043034002 Union banka Sarajevo

Automatizacija e-bankarstva Hal E-Bank/B2B - · PDF fileBobar Banka Bor Banka Hypo Banka Banja Luka Sberbank BH, Sarajevo Komercijalna Banka ... Bosnia And Herzegovina Albania Montenegro

UNION BANKA D.D. SARAJEVO

POLITIKA UPRAVLJANJA SUKOBOM INTERESA...3 Politika upravljanja sukobima interesa UVOD Članak 1. 1.1 Privredna Banka Zagreb dioničko društvo (dalje u tekstu: Banka ili PBZ) kao izdavatelj

BOFOS info · PRIVREDNA BANKA BEOGRAD - STEČAJ- PRIČA IZA ZATVORENIH VRATA Narodna banka Srbije je 26. oktobra ove godine, oduzela doz-volu za rad Privrednoj banci Beograd i imenovala

Privredna banka Zagreb d.d. · 2019-03-01 · PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. 4 Introduction (continued) Who we are and what we do We are a leading Croatian financial services group engaged

Information on Personal Data Processing of Privredna banka ... · Privredna banka Zagreb d.d. Radnička cesta 50 10000 Zagreb Phone: 0800 365 365 Fax: +385 1 636 00 63 E-mail: [email protected]

Glasnik - Privredna Komora Kantona Sarajevo...Glasnik 5 UČEŠĆE NA 7.MEĐUNARODNOM SAJMU PRIVREDE »BRČKO 2008« Privredna komora Kantona Sarajevo će ove godine nastupiti na 7

VREDNA BANKA SARAJEVO - pbs.ba · VREDNA BANKA SARAJEVO Telefon: +387 33 27 85 20; +387 33 27 85 24 Fax: +387 33 27 85 53 E-mail: [email protected] ELBA

RAZVOJNA BANKA FEDERACIJE BOSNE I ... izvjestaji...sljednika Investicijske banke F BiH d.d. Sarajevo, kojom je definisala da Investicijska banka FBiH d.d. Sarajevo prestaje sa radom

PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVO - pksa.ba · Mjesto održavanja seminara je u poslovnoj zgradi Privredne komore Kantona Sarajevo, ulica La Benevolencija br. 8, ili na nekoj drugoj

Kako poslovati u Kantonu Sarajevo 2008poslovati+u...10 Privredna komora Kantona Sarajevo Kako poslovati u Kantonu Sarajevo Korak 1 Donošenje akta o osnivanju društva i određivanje

General operating terms - Privredna banka Zagreb · 2018-08-10 · 1 GENERAL OPERATING TERMS of Privredna banka Zagreb d.d. for Transaction Accounts and Performance of Payment and

Velika poduzeća | Privredna banka Zagreb · 2015-05-04 · PRIVREDNA BANKA ZAGREB 1. Izjava poslovodstva Privredne banke Zagreb dd. Sukladno zahtjevima élanka 410. važeéeg Zakona

PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVO - pksa.purplekey.bapksa.purplekey.ba/wp-content/uploads/2018/03/Program_edukacije_2018.pdf · informacionog sistema za elektronske javne nabavke

Privredna banka Zagreb d.d....PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. 4 Uvod (nastavak) Tko smo i čime se bavimo Mi smo vodeća hrvatska financijska grupa koja pruža bankovne usluge fizičkim

Documents

BOR BANKA D.D. SARAJEVO - Privredna banka Sarajevo

Text of BOR BANKA D.D. SARAJEVO - Privredna banka Sarajevo