of 14/14
132 MEDIJSKE STUDIJE MEDIA STUDIES 2017 . 8 . (15) . 132-145 PRIKAZI I ANOTACIJE BOOK REVIEWS Smiljana Leinert Novosel KOMUNIKACIJSKI KOMPAS 2. prošireno izdanje, Plejada, Zagreb, 2015., 239 str. ISBN 978-953-7782-47-4 Budući da na komunikaciju utječu brojni čimbenici, a kvaliteta komunikacije utječe na me- đuljudske odnose, kreiranje komunikacije i upravljanje komunikacijom nije jednostavan zadatak. Potaknuta pozitivnim reakcijama okoline i spoznajom da je prvo izdanje Komuni- kacijskog kompasa pomoglo brojnim ljudima u rješavanju svakodnevnih komunikacijskih izazova, Smiljana Leinert Novosel u predgovoru drugom, proširenom izdanju ističe kako je priručnik dopunila novim temama vezanim uz poslovnu komunikaciju, komunikaciju u posebnim životnim situacijama te temama vezanim uz učinkovito upravljanje konfliktima. Važnost komunikacije često je marginalizirana jer ljudi zaboravljaju da uspjeh počiva na njoj, ističe se u prvom poglavlju knjige Zašto još uvijek o komunikaciji...? Uspješan komuni- kator može biti samo onaj koji poznaje zakonitosti komunikacije i načine njezine primje- ne, što je osobito važno u digitalnom dobu u kojem je bit komunikacije marginalizirana. Razlozi zbog kojih komuniciramo jesu višestruki, a oslanjaju se na unutarnju/intrinzičnu i vanjsku/instrumentalnu motivaciju, navodi se u drugom poglavlju Što je komunikacija? Za autoricu su „dva temeljna oblika uspjeha – biti prihvaćen, te – imati utjecaj” (18). U trećem poglavlju Što je komunikacijska znanost/komunikologija? autorica donosi prikaz razvoja te znanstvene discipline, ali i analizira načela suvremene komunikologije. Promjene u sva- kodnevnoj komunikaciji potiču nas na aktivno razmišljanje o načinu njezine realizacije, ističe se u četvrtom poglavlju Je li potrebno učiti komunikaciju? Na pitanje što je ključ dobre komunikacije, kako je i naziv petog poglavlja, Leinert Novosel daje jednostavan odgovor – voditi računa o Drugome u komunikaciji te biti na njego- voj strani. A zašto uopće komuniciramo – pita se autorica u šestom poglavlju, donoseći argumente Roberta Balesa o različitim motivacijama i analizirajući teoriju polazišta Erica Bernea prema kojoj ljudi svakodnevno zauzimaju različite uloge u odnosima s drugima. U komunikaciji razlikujemo dva sloja poruka: otvorene/eksponirane i skrivene/implicitne poruke na koje su ljudi ujedno i najosjetljiviji, ističe se u sedmom poglavlju knjige Tekst i podtekst u komunikaciji ili o porukama. Temeljni je cilj komunikacijskog uspjeha samou- vjerenje primatelja da može ostvariti nešto pozitivno. Kako ostvariti utjecaj, odnosno za- htjev – pita se autorica u osmom poglavlju, naglašavajući važnost povećanja povjerenja u komunikatora, ali i važnost dojma koji ostavljamo na druge tijekom izlaganja. U središtu devetog poglavlja nalaze se glavna načela uspješne komunikacije, pri čemu se naglašava kako karakter odnosa nameću dionici komunikacijskog procesa, ali se i analiziraju čimbe- nici koji uzrokuju komunikacijske poremećaje. Razumijevanje komunikacijskog procesa nemoguće je bez poznavanja osnovnih komuni- kacijskih modela, poput Shannon-Weaverova ili Lasswellova modela kojima je posvećeno deseto poglavlje. Jednako su važne i dimenzije komunikacijskog odnosa koje autorica opisuje u jedanaestom poglavlju, a koje uključuju usmjerenost na zbližavanje osoba (ho- rizontalna), pokazivanje snage i vrijednosti suradnicima (vertikalna) ili pak usmjerenost pojedinca na izvršenje zadaće (dijagonalna) (44-45). Na to svakako utječu i uloge koje preuzimamo u komunikaciji, a koje dovode do slaganja ili sukobljavanja. Pretvaranje po- ruke u pitanje, utjecanje na raspoloženje primatelja, djelovanje na promjenu kod ljudskog reagiranja te naglašavanje osjećaja vrijednosti kod sugovornika inzistiranjem na dijalogu

BOOK REVIEWS - bib.irb.hr · PDF fileu komunikatora, ali i važnost dojma ... moramo uzeti u obzir njihove osobine i poštivati sugovornika, jer samo tako doprinosi-134 MEDIJSKE STUDIJE

  • View
    217

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of BOOK REVIEWS - bib.irb.hr · PDF fileu komunikatora, ali i važnost dojma ... moramo uzeti u...

  • 132

    MED

    IJSK

    E ST

    UD

    IJE

    MED

    IA S

    TUD

    IES

    201

    7 . 8

    . (15

    ) . 13

    2-14

    5

    PRIKAZI I ANOTACIJE

    BOOK REVIEWS

    Smiljana Leinert NovoselKOMUNIKACIJSKI KOMPAS 2. proireno izdanje, Plejada, Zagreb, 2015., 239 str.ISBN 978-953-7782-47-4

    Budui da na komunikaciju utjeu brojni imbenici, a kvaliteta komunikacije utjee na me-uljudske odnose, kreiranje komunikacije i upravljanje komunikacijom nije jednostavan zadatak. Potaknuta pozitivnim reakcijama okoline i spoznajom da je prvo izdanje Komuni-kacijskog kompasa pomoglo brojnim ljudima u rjeavanju svakodnevnih komunikacijskih izazova, Smiljana Leinert Novosel u predgovoru drugom, proirenom izdanju istie kako je prirunik dopunila novim temama vezanim uz poslovnu komunikaciju, komunikaciju u posebnim ivotnim situacijama te temama vezanim uz uinkovito upravljanje konfliktima. Vanost komunikacije esto je marginalizirana jer ljudi zaboravljaju da uspjeh poiva na njoj, istie se u prvom poglavlju knjige Zato jo uvijek o komunikaciji...? Uspjean komuni-kator moe biti samo onaj koji poznaje zakonitosti komunikacije i naine njezine primje-ne, to je osobito vano u digitalnom dobu u kojem je bit komunikacije marginalizirana. Razlozi zbog kojih komuniciramo jesu viestruki, a oslanjaju se na unutarnju/intrinzinu i vanjsku/instrumentalnu motivaciju, navodi se u drugom poglavlju to je komunikacija? Za autoricu su dva temeljna oblika uspjeha biti prihvaen, te imati utjecaj (18). U treem poglavlju to je komunikacijska znanost/komunikologija? autorica donosi prikaz razvoja te znanstvene discipline, ali i analizira naela suvremene komunikologije. Promjene u sva-kodnevnoj komunikaciji potiu nas na aktivno razmiljanje o nainu njezine realizacije, istie se u etvrtom poglavlju Je li potrebno uiti komunikaciju? Na pitanje to je klju dobre komunikacije, kako je i naziv petog poglavlja, Leinert Novosel daje jednostavan odgovor voditi rauna o Drugome u komunikaciji te biti na njego-voj strani. A zato uope komuniciramo pita se autorica u estom poglavlju, donosei argumente Roberta Balesa o razliitim motivacijama i analizirajui teoriju polazita Erica Bernea prema kojoj ljudi svakodnevno zauzimaju razliite uloge u odnosima s drugima. U komunikaciji razlikujemo dva sloja poruka: otvorene/eksponirane i skrivene/implicitne poruke na koje su ljudi ujedno i najosjetljiviji, istie se u sedmom poglavlju knjige Tekst i podtekst u komunikaciji ili o porukama. Temeljni je cilj komunikacijskog uspjeha samou-vjerenje primatelja da moe ostvariti neto pozitivno. Kako ostvariti utjecaj, odnosno za-htjev pita se autorica u osmom poglavlju, naglaavajui vanost poveanja povjerenja u komunikatora, ali i vanost dojma koji ostavljamo na druge tijekom izlaganja. U sreditu devetog poglavlja nalaze se glavna naela uspjene komunikacije, pri emu se naglaava kako karakter odnosa nameu dionici komunikacijskog procesa, ali se i analiziraju imbe-nici koji uzrokuju komunikacijske poremeaje. Razumijevanje komunikacijskog procesa nemogue je bez poznavanja osnovnih komuni-kacijskih modela, poput Shannon-Weaverova ili Lasswellova modela kojima je posveeno deseto poglavlje. Jednako su vane i dimenzije komunikacijskog odnosa koje autorica opisuje u jedanaestom poglavlju, a koje ukljuuju usmjerenost na zbliavanje osoba (ho-rizontalna), pokazivanje snage i vrijednosti suradnicima (vertikalna) ili pak usmjerenost pojedinca na izvrenje zadae (dijagonalna) (44-45). Na to svakako utjeu i uloge koje preuzimamo u komunikaciji, a koje dovode do slaganja ili sukobljavanja. Pretvaranje po-ruke u pitanje, utjecanje na raspoloenje primatelja, djelovanje na promjenu kod ljudskog reagiranja te naglaavanje osjeaja vrijednosti kod sugovornika inzistiranjem na dijalogu

  • MED

    IJSK

    E ST

    UD

    IJE

    MED

    IA S

    TUD

    IES

    201

    7 . 8

    . (15

    ) . 13

    2-14

    5

    133

    PRIKAZI I ANOTACIJE

    BOOK REVIEWS

    samo su neke od tehnika oblikovanja komunikacijskih odnosa analiziranih u trinaestom poglavlju. etrnaesto poglavlje donosi sedam zapovijedi dobrog komuniciranja, koje isti-u ulogu primatelja u komunikacijskom procesu, ali istodobno stavljaju naglasak na kvali-tetu odnosa u komunikaciji u kojoj nema mjesta za konflikt. Uloga imida u komuniciranju iznimno je vana s obzirom na to da pozitivan imid donosi brojne prednosti u kontekstu poslovnog uspjeha, istie autorica u petnaestom poglavlju. Kreiranje osobnog imida zahtijeva aktivno upravljanje imidom, a ne treba zaboraviti ni utjecaj stereotipa pri pridavanju znaenja u komunikaciji i kvalificiranju Drugih. Strategija oblikovanja imida ukljuuje i oslanjanje na dominante ili hvatae panje. Osim na verbal-nu komunikaciju, na koju utjeu obrazovno zalee i kulturna sredina, u oblikovanju imida oslanjamo se i na neverbalne poruke koje nam pomau u analizi stavova i ponaanja. Autorica nadalje detaljno i iscrpno analizira uinke djelovanja vanjskog izgleda, mikroek-spresije, djelovanja mirisima, glasom te predmetima koje posjedujemo, a koji utjeu na oblikovanje prvog dojma. Kakvo je znaenje gesta koje svakodnevno (ne)svjesno koristi-mo, znamo li prepoznati barijere u komunikacijskom procesu, to poloaj trupa i prostor-ne zone govore o nama kao komunikatorima, samo su neka od pitanja na koje petnaesto poglavlje nastoji odgovoriti. Sluanje u komuniciranju naziv je esnaestog poglavlja u kojem autorica naglaava vanost vjetine sluanja, podsjeajui na razlike s obzirom na spol i naglaavajui vanost preis-pitivanja govornikovih poruka. Preispitivanje govornikovih poruka nerijetko se dogaa i pri komuniciranju na sastancima ija uinkovitost ovisi o definiranju situacije, ali i pripremi sastanka, istie Leinert Novosel u sedamnaestom poglavlju knjige. Verbalno ponaanje moe ugroziti sugovornika, ali i utjecati na defenzivnu komunikaciju, na to utjeu i spolne razlike. Izvori konflikata nalaze se u individualnim osobinama pojedinca, a nerijetko su i posljedica borbe za mo, o emu govori osamnaesto poglavlje Komuniciranje u konflik-tnim situacijama. Konflikt moe rezultirati koristima, poput mobilizacije energije, poticanja kreativnosti sugovornika, edukacije oko meusobne suradnje i prihvaanja te otkrivanja slabosti organizacije (140-143). Autorica analizira konfliktne faze, ali i donosi prijedloge konstruktivnog rjeavanja konflikata kroz partnerski/suradniki model, oslanjajui se na komunikacijska pravila. Poznavanje i prouavanje komunikacijskih pravila osobito je vano za komuniciranje u javnom nastupu, o emu govori devetnaesto poglavlje, posveeno izgradnji poeljnog imida, ali i najeim grekama u komunikaciji s publikom. Koja je razlika izmeu komu-niciranja u raspravama, ali i komuniciranja za medije i u medijima, pitanja su na koja ovo poglavlje takoer nastoji odgovoriti. Svaki javni nastup treba voditi promiljeno, nagla-avajui njegove pojedine elemente, a u osobnoj komunikaciji s Drugima treba potivati kulturoloke obrasce koji se razlikuju s obzirom na individualistike ili kolektivistike kul-ture, istie se u dvadesetom poglavlju Komuniciranje sa strancima. Posljednje, dvadeset i prvo poglavlje Komuniciranje u posebnim situacijama donosi primjere dvadeset komuni-kacijskih situacija koje autorica temeljito analizira donosei formule za njihovo uspjeno rjeavanje. Komunikacijski kompas prirunik je pisan jednostavnim i nenametljivim stilom kojemu e se itatelji uvijek rado vraati. Oslanjajui se na komunikoloke teorije, Leinert Novosel nas podsjea da uspjeh poiva na komunikacijskom stilu, ali i da u komunikaciji s Drugima moramo uzeti u obzir njihove osobine i potivati sugovornika, jer samo tako doprinosi-

  • 134

    MED

    IJSK

    E ST

    UD

    IJE

    MED

    IA S

    TUD

    IES

    201

    7 . 8

    . (15

    ) . 13

    2-14

    5

    PRIKAZI I ANOTACIJE

    BOOK REVIEWS

    mo samoostvarenju i jaanju dijaloga. Knjiga je namijenjena studentima komunikologije i srodnih znanstvenih disciplina, akademskoj zajednici te svekolikoj zainteresiranoj opoj javnosti kojoj e doista posluiti kao vrijedan kompas za propitivanje vlastitih komuni-kacijskih vjetina na privatnom, ali i poslovnom polju.

    Tanja Grmua

    Ana Tkalac VeriODNOSI S JAVNOU Hrvatska udruga za odnose s javnou, Zagreb, 2016., 449 str.ISBN 978-953-7713-02-7

    Sveuilini udbenik Odnosi s javnou autorice Ane Tkalac Veri upotpunjuje dosad objavljenu literaturu iz podruja odnosa s javnou u Hrvatskoj. Predgovor knjizi, koji je napisao professor emeritus James E. Grunig, ukazuje na vanost ovog udbenika za odnose s javnou, ali i da je rije o djelu koje bi se vrlo lako moglo primijeniti u bilo kojem dijelu svijeta u svrhu obrazovanja buduih strunjaka za odnose s javnou. Udbenik je sastavljen od petnaest poglavlja koja pojedinano ine zasebnu cjelinu i predstavljaju razliite segmente discipline i profesije odnosi s javnou (PR). Na poetku knjige odreuju se temeljne postavke i svrha odnosa s javnou tako da se daju objanje-nja i nude definicije, pojanjavaju funkcije odnosa s javnou i opisuje profil strunjaka. U sljedeem se poglavlju opisuje povijesni tijek odnosa s javnou, ukljuujui drevno po-drijetlo pa sve do razvoja suvremene prakse. Prouava se povijesni put odnosa s javnou u Hrvatskoj i Europi te stanje struke i perspektiva. Odnosi s javnou u treem se poglavlju smjetaju u kontekst organizacije pa se razmatra uloga odjela za odnose s javnou, kao i vanjskih savjetnika, odnosno PR agencija. Time autorica otvara pitanja uloge odnosa s javnou u stratekom upravljanju te suradnje s ostalim odjelima unutar organizacije.Teorije komunikacije svojevrsna su jezgra discipline odnosi s javnou pa je tome posve-eno etvrto poglavlje u kojemu se izmeu ostalog objanjavaju temeljne teorije i kon-cepti poput dvostupanjskog tijeka komunikacije, dvosmjerne teorije komunikacije, teorije zlatnog metka i postavljanja dnevnog re