Click here to load reader

BOLONJSKI PROCES INFORMACIJE ZA  · PDF fileSveučilišta i druge visokoobrazovne institucije s jedne strane još uvijek ... učinkovit pravni sustav te ... derno društvo europske

  • View
    221

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of BOLONJSKI PROCES INFORMACIJE ZA  · PDF fileSveučilišta i druge visokoobrazovne...

  • Tempus Project: FURTHERANCE OF BOLOGNA PROMOTION IN CROATIA FURTHER BOLOGNA

    BOLONJSKI PROCES

    INFORMACIJE ZA GOSPODARSTVO

    Sveuilite u Zagrebu

  • Bolonjski proces

    Informacije za gospodarstvo

  • Nakladnik:Sveuilite u Zagrebu

    Glavni i odgovorni urednik:Prof. dr. sc. Ivan Slapniar

    Urednitvo:Prof. dr. sc. Aleksa Bjeli, koordinator projekta

    Prof. dr. sc. Melita KovaeviArijana Mihali, dipl. ing.

    Lektura:Lidija Cviki, prof.

    Grafi ka urednica:Gordana Vinter

    Tiskano uz potporu Europske komisije u okviru projekta Tempus Furtherance of Bologna Promotion in Croatia (Further Bologna)

    Tisak:Sveuilina tiskara, d.o.o.

    Zagreb, Trg marala Tita 14

    Naklada:5000 primjeraka

    ISBN 978-953-6002-35-1

    CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i svuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 666063

  • Zagreb, 2008.

    Tempus Project CMSCMC032A062006 FURTHERANCE OF BOLOGNA PROMOTION IN CROATIA FURTHER BOLOGNA

    BOLONJSKI PROCES

    INFORMACIJE ZA GOSPODARSTVO

    Sveuilite u Zagrebu

  • Tempus projektFurther Bologna 5

    SADRAJ

    Rije urednika ................................................................................................ 7

    Uvod ................................................................................................................. 9

    Shematski prikaz sustava visokoga obrazovanja ...................................... 12

    Bolonjska reforma promjene koje donosi studentima

    i poslodavcima ................................................................................................ 13

    Razlika izmeu sveuilinih i strunih studija .......................................... 17

    Tri razine sveuilinoga studija ................................................................... 19

    Kome trebaju dopunske isprave o studiju Dodatak diplomi? ............. 25

    Hrvatski i europski kvalifi kacijski okvir .................................................... 29

    Novi akademski i struni nazivi i akademski stupanj .............................. 35

    Priznavanje kvalifi kacija steenih u inozemstvu ....................................... 42

    Informacije na internetu ............................................................................... 44

  • Tempus projektFurther Bologna 7

    RIJE UREDNIKA

    Ova broura nastala je u okviru TEMPUS projekta Europske zajednice Furthe-rance of Bologna Promotion in Croatia (FurtherBologna), oznaka CM-SCM-C032A06-2006, koji je trajao od 15. listopada 2006. do 14. listopada 2007. godine.

    Koordinator projekta bilo je Sveuilite u Zagrebu, a projekt je vodio rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeli. Ugovaratelj projekta bio je sterreichischer Austauschdienst, Austrija, a predstavnik ugovaratelja mr. sc. Ulrich Hrmann.1 Uz lanove akademske zajednice iz zemlje i inozemstva u radu projekta sudjelovali su i Ministarstvo znano-sti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, Hrvatska gospodarska komora i Hrvat-ska udruga poslodavaca.

    Cilj je ove broure dati kratke i jezgrovite, ali jasne informacije o onim vidovi-ma reforme visokoga obrazovanja (Bolonjskoga procesa) koje su od interesa poslo-davcima. Broura je pisana popularno, uz kratke defi nicije pojmova tamo gdje je to potrebno, pa e stoga biti korisna i studentima i roditeljima. Kako se radi o procesu koji nije dovren, neke od navedenih informacija zasigurno e biti podlone promje-nama.

    Uvodne tekstove napisali su prof. dr. sc. Aleksa Bjeli, rektor Sveuilita u Zagrebu, Nadan Vidoevi, predsjednik Hrvatske gospodarske komore i Damir Kutrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. Tekstove su sastavili vodei hr-vatski strunjaci na podruju reforme visokoga obrazovanja: prof. dr. sc. Pero Luin, prorektor Sveuilita u Rijeci (Bolonjska reforma promjene koje donosi studenti-ma i poslodavcima), prof. dr. sc. Mirjana Poli Bobi (Razlika izmeu sveuilinih i strunih studija), prof. dr. sc. Blaenka Divjak, Sveuilite u Zagrebu (Tri ciklusa sveuilinoga studija), prof. dr. sc. Danica kara, Sveuilite u Zadru (Kome tre-baju dopunske isprave o studiju Dodatak diplomi), prof. dr. sc. Mile Delalija, Sveuilite u Splitu (Hrvatski i europski kvalifi kacijski okvir) te prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, tadanji dravni tajnik za visoko obrazovanje, Ivana Hajsan, pomonica ministra i Mirna Slaviek, voditeljica odsjeka u Upravi za normativne i pravne poslove Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH (Novi akademski i struni nazivi i akademski stupanj). Shematski prikaz sustava visokoga obrazovanja preuzet je od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH, a informacije o priznavanju kvalifi kacija steenih u inozemstvu preuzete su s mrenih stranica Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

    1 Detaljne informacije o TEMPUS projektima, kao i ulogama koordinatora (engl. coordinator) i ugo-varatelja (engl. contractor) nalaze se na web stranici http://ec.europa.eu/education/programmes/tem-pus/index_en.html

  • Tempus projektFurther Bologna8

    Zahvaljujemo kolegicama Vesni tefi ca, pomonici direktora Centra za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore, i Lenki Radii, strunoj sura-dnici Centra za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore te kolegi Luki Jurou iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH na paljivom itanju tekstova i vrlo konstruktivnim primjedbama.

    prof. dr. sc. Ivan Slapniar

  • Tempus projektFurther Bologna 9

    UVOD

    Aleksa Bjeli, rektor Sveuilita u Zagrebu

    Bolonjski proces najvea je reforma visokog obrazovanja u novijoj povijesti koja je ve na poetku obuhvatila cijeli europski prostor. Danas smo svjedocima njegovog irenja i na druga podruja, posebno na cijeli mediteranski prostor ali i na druge kontinente, kao to su Australija i Juna Amerika. Kljuna motivacija za taj proces proistekla je iz uoavanja novih i drugaijih potreba na svim razinama trita rada.

    Posebno se to odnosi na visokoobrazovani kadar koji e moi bolje i djelotvor-nije reagirati na stalne promjene u drutvu i gospodarstvu, posebno na brzi i nepre-stani razvitak novih tehnologija na vremenskim skalama koje su sve krae u uspo-redbi s radnim vijekom pojedinaca. Od novih generacija strunjaka oekuje se brza prilagodba, neprestana nadogradnja novim znanjima i kompetencijama, sposobnost samostalnog iznalaenja novih rjeenja.

    Da bi mogla odgovoriti na ove izazove vremena, sveuilita se nuno moraju otva-rati prema drutvu. Za to je pak potrebno uspostaviti dvosmjernu komunikaciju izmeu visokoobrazovnih ustanova i poslovnog svijeta, kako u privatnom tako i u javnom sek-toru. Sveuilita uz to trebaju zadrati i svoju tradicionalnu misiju pokretaa drutvenog i gospodarskog napretka. U vremenu ubrzanog razvoja na svim istraivakim poljima, sveuilita stoga moraju uz svoju obrazovnu ulogu, neprestano usmjeravati prema sve sloenijem istraivakom sustavu, u koji je danas ukljuen cjeloviti lanac do inovacija u primjenama i transfera znanja na drutveno i gospodarsko okruje.

    Dva projekta koja su unutar programa TEMPUS pokrenuta u Hrvatskoj od 1995. do sada, Croatian Bologna Promoters Team (Cro4Bologna) i Furtherance of Bo-logna Promotion in Croatia (FurtherBologna) imala su za svrhu upoznavanje ire ja-vnosti sa znaajkama Bolonjskog procesa, ukljuujui i njegove ire implikacije na drutvenom i gospodarskom planu. U nizu radionica odranih u svim hrvatskim sveuilinim gradovima sudjelovalo je skoro tisuu predstavnika akademske zajed-nice, dravnih politikih tijela i tijela lokalne uprave te poslovnog svijeta i medija. Iako su time uspostavljeni dobri temelji za provedbu daljnjih etapa procesa, izvje-sno je kako je jo uvijek pred nama traenje odgovora na mnoga otvorena pitanja. Sveuilita i druge visokoobrazovne institucije s jedne strane jo uvijek trae rjeenja kojima e preko studijskih programa i samih studija osigurati buduim strunjacima brzo i uspjeno ukljuivanje u svijet rada. S druge strane, kod poslodavaca se tek treba izgraditi povjerenje u novi sustav studiranja i mogunost prepoznavanja novih profi la i razina zanimanja, posebno onih koji nakon preddiplomskih studija stjeu stupanj prvostupnika.

    Namjena ove knjiice Bolonjski proces Informacije za gospodarstvo je upravo doprinijeti buduem jaem i sustavnom povezivanju visokog obrazovanja i svijeta

  • Tempus projektFurther Bologna10

    rada. Nadamo se da emo time pomoi broj uspostavi novog sustava kvalifi kacija, i napraviti jo jedan mali korak prema poboljanju kvalitete i afi rmaciji naeg visokog obrazovanja, kako u nacionalnim okvirima tako i u europskom visokoobrazovnom prostoru i na odgovarajuem tritu rada.

    Nadan Vidoevi, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

    Hrvatska gospodarska komora kao neprofi tna, nevladina, struno-poslovna udruga svih pravnih subjekata koji se bave gospodarskom djelatnou zastupa inte-rese gospodarstva prema kreatorima gospodarske politike te promie njihove interese u zemlji i inozemstvu.

    Glavna je zadaa Komore jaanje hrvatskoga gospodarstva i njegove konkurent-nosti. Samo snano gospodarstvo ukljueno u mreu suvremenoga svjetskoga trita obiljeenoga stalnim promjenama i novim izazovima moe biti jamstvo uspjenoga i smislenoga lanstva u Europskoj uniji.

    Opa politika i gospodarska stabilnost, uinkovit pravni sustav te demokra-cija i slobodno poduzetnitvo temeljni su preduvjeti gospodarskoga razvitka, koji e Hrvatskoj omoguiti ukljuivanje u zajednicu modernih i demokratskih drava, uz punopravnu integraciju u vodee svjetske gospodarske asocijacije. Na tom putu gla-vni su ciljevi poveanje proizvodnje i izvoza, uz istodobno smanjivanje ukupne javne potronje, ubrzanje privatizacije i nastavak restrukturiranja gospodarskih subjekata.

    Novo gospodarstvo, o kojem se danas govori u Europi i svijetu, gospodarstvo koje se oslan

Search related