21
PSIHOLOGIJA, 2003, Vol. 36 (3), 331-351 UDC 159.955.5.072 EFEKAT POZICIJE PODREĐENE I NADREĐENE KLASE U ZADATKU KATEGORIZACIJE Božana Injac 1 i Aleksandar Kostić 21 Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu 2 Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu U šest eksperimenata ispitan je proces kategorizacije u zavisnosti od pozicije podređene i nadređene klase (npr. slon – sisar; sisar – slon). Zadatak ispitanika je bio da pritiskom na taster (da/ne) odgovori da li između instance (slon) i klase (sisar) postoji kategorijalno slaganje. Pored redosleda prikazivanja varirane su i konstantnost instance/klase (tj. prikazivanje u bloku) i kategorijalno slaganje instance i klase (pripadnost). U Eksperimentima 1 i 2 instanca u okviru datog bloka uvek je bila pripadnik određene klase, a varirana je nadređena klasa, dok je u Eksperimentima 3 i 4 klasa bila konstantna, a instanca je kategorijalno varirana. U Eksperimentima 5 i 6 slobodno su varirani i instanca i klasa, pri čemu je u Eksperimentu 5 na prvom mestu bila instanca a u Eksperimentu 6 klasa. Dobijeni rezultati pokazuju da vreme kategorizacije zavisi od: a. redosleda izlaganja klase i instance i b. klase. Vreme kategorizacije je sporije ukoliko je prvoprikazani stimulus klasa, dok vreme kategorizacije i efekat pripadnosti zavise od klase. Dobijeni nalazi pokazuju trostruku interakciju klasa x pripadnost x redosled izlaganja. Ključne reči: semantička verifikacija, semantička memorija U empirijskim ispitivanjima procesa suđenja najčće se koristi zadatak semantičke verifikacije u kome se od ispitanika zahteva ocenjivanje istinitosne vrednosti (veridičnosti) iskaza. Ispitanicima se prikazuje iskaz a od njih se traži da u što kraćem vremenskom intervalu donesu sud o njegovoj tačnosti. Kao stimulusi najčće se koriste apodiktični predikativni iskazi koji se sastoje se od subjekta, Adresa autora: akostic@ f.bg.ac.yu

Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

PSIHOLOGIJA, 2003, Vol. 36 (3), 331-351 UDC 159.955.5.072

EFEKAT POZICIJE PODREĐENE I NADREĐENE KLASE U ZADATKU KATEGORIZACIJE

Božana Injac1 i Aleksandar Kostić2∗

1Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju

Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu 2Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu

U šest eksperimenata ispitan je proces kategorizacije u zavisnosti od

pozicije podređene i nadređene klase (npr. slon – sisar; sisar – slon). Zadatak ispitanika je bio da pritiskom na taster (da/ne) odgovori da li između instance (slon) i klase (sisar) postoji kategorijalno slaganje. Pored redosleda prikazivanja varirane su i konstantnost instance/klase (tj. prikazivanje u bloku) i kategorijalno slaganje instance i klase (pripadnost). U Eksperimentima 1 i 2 instanca u okviru datog bloka uvek je bila pripadnik određene klase, a varirana je nadređena klasa, dok je u Eksperimentima 3 i 4 klasa bila konstantna, a instanca je kategorijalno varirana. U Eksperimentima 5 i 6 slobodno su varirani i instanca i klasa, pri čemu je u Eksperimentu 5 na prvom mestu bila instanca a u Eksperimentu 6 klasa. Dobijeni rezultati pokazuju da vreme kategorizacije zavisi od: a. redosleda izlaganja klase i instance i b. klase. Vreme kategorizacije je sporije ukoliko je prvoprikazani stimulus klasa, dok vreme kategorizacije i efekat pripadnosti zavise od klase. Dobijeni nalazi pokazuju trostruku interakciju klasa x pripadnost x redosled izlaganja.

Ključne reči: semantička verifikacija, semantička memorija

U empirijskim ispitivanjima procesa suđenja najčešće se koristi zadatak semantičke verifikacije u kome se od ispitanika zahteva ocenjivanje istinitosne vrednosti (veridičnosti) iskaza. Ispitanicima se prikazuje iskaz a od njih se traži da u što kraćem vremenskom intervalu donesu sud o njegovoj tačnosti. Kao stimulusi najčešće se koriste apodiktični predikativni iskazi koji se sastoje se od subjekta,

∗ Adresa autora: akostic@ f.bg.ac.yu

Page 2: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Bojana Injac i Aleksandar Kostić

332

kopule i imenskog dela predikata kojim se označava neka karakteristika subjekta ili kategorije kojoj pripada subjekt. Osnovne karakteristike predikativnih iskaza su kvalitet i pripadnost predikata subjektu iskaza, tj. pripadnost subjekta iskaza klasi označenoj predikatom (npr. slon - sisar). U zavisnosti od kopule predikativni iskazi mogu biti afirmativni (kopula je) i negativni (kopula nije). Dok je kvalitet eksplicitno svojstvo iskaza, njegovu veridičnost ispitanik tek treba da utvrdi. Veridičnost se izvodi iz odnosa kopule i pripadnosti predikata subjektu iskaza. Kada je iskaz afirmativan i kada postoji pripadnost (npr. Slon je sisar.), odnosno kada je iskaz negativan i pripadnost ne postoji (npr. Slon nije insekt.), iskaz je tačan. Afirmativni iskaz kod koga ne postoji pripadnost subjekta predikatu (npr. Slon je insekt.) i negativni iskaz kod koga postoji pripadnost (npr. Slon nije sisar.) su netačni. Da bi se identifikovale kognitivne operacije koje stoje u osnovi procesa verifikacije variraju se osobine iskaza i prati njihov uticaj na vreme verifikacije i procenat grešaka. Variranje vremena reakcije ukazuje na složenost procesa, odnosno, na broj i kompleksnost kognitivnih operacija prisutnih pri verifikaciji iskaza.

Istraživanja procesa verifikacije usko su povezana sa istraživanjima semantičke memorije koja predstavlja podsistem dugotrajne memorije u kome je uskladišten celokupni pojmovni inventar i način njegovog korištenja (Tulving, 1972). U istraživanjima procesa verifikacije polazi se od pretpostavke da kognitivni sistem koristi informacije o odnosu značenja reči-subjekta i reči-atribucije u iskazu-stimulusu koje su kodirane u semantičkoj memoriji. Te informacije se potom koriste kao ulazni podaci u procesu verifikacije kako bi se došlo do zaključka da li je iskaz tačan ili ne. Na usku povezanost procesa verifikacije iskaza i procesa pretrage semantičke memorije ukazuje i činjenica da se istraživači ovih oblasti koriste veoma sličnim, a često i identičnim eksperimentalnim paradigmama.

Intenzivnija istraživanja semantičke memorije počinju sedamdesetih godina dvadesetog veka (Collins, Quillian, 1969; 1970a, 1970b; Meyer, 1970). Osnovna paradigma ovih istraživanja je zadatak semantičke verifikacije koji se javlja u nekoliko varijanti među koje spada i zadatak kategorizacije. U ovom tipu zadatka se ne prikazuju iskazi, već se sukcesivno ili simultano prikazuju dve reči, od kojih jedna označava pojam koji pripada datoj kategoriji a druga kategoriju kojoj prethodno prikazani pojam pripada ili ne pripada (npr. slon - sisar ili slon – ptica). U ovom radu ćemo pod zadatkom semantičke verifikacije podrazumevati zadatak u kome se ispitanicima prikazuju iskazi, dok će se zadatak katagorizacije odnositi na situaciju u kojoj se prikazuju parovi stimulusa.

Page 3: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Efekat pozicije podređene i nadređene klase u zadatku kategorizacije

333

FAKTORI KOJI UTIČU NA VREME VERIFIKACIJE PREDIKATIVNIH ISKAZA

U ispitivanju procesa verifikacije zadatkom semantičke verifikacije najčešće se variraju osobine iskaza kao što su kvalitet, pripadnost predikata subjektu iskaza, veridičnost, veličina kategorije, tipičnost instance (subjekta iskaza), familijarnost subjekta i predikata, dominantnost instance/kategorije, itd. Detaljnije ćemo se osvrnuti na navedene faktore, koji su ujedno i najznačajniji.

a. Kvalitet iskaza je faktor koji ima najizraženiji efektat na proces verifikacije – afirmativni iskazi se verifikuju brže od negativnih. Ovo je ujedno i jedan od najstabilnijih nalaza u ispitivanju procesa verifikacije (Clark, Chase, 1972).

b. Pripadnost predikata subjektu iskaza takođe utiče na vreme verifikacije. Iskazi koji se odlikuju pripadnpšću verifikuju se brže od iskaza koji se ne odlikuju (Rot, Kostić, 1995, 1996).

c. Veridičnost iskaza je uvek prisutna varijabla u zadatku semantičke verifikacije. Nalazi pokazuju da između veridičnih i neveridičnih iskaza nema razlike u vremenu verifikacije, ali da postoji interakcija veridičnosti i kvaliteta iskaza – afirmativni tačni iskazi verifikuju se brže od afirmativnih netačnih, dok se negativni tačni verifikuju sporije od negativnih netačnih (Clark, Chase, 1972).

d. Veličina kategorije i nalazi vezani za ovaj faktor najviše su uticali na rasprave o strukturi semantičke memorije. Veličina kategorije se određuje kao prosečan broj pripadnika određene kategorije koje ispitanici produkuju u određenom vremenskom intervalu, ili kao ukupan broj različitih pripadnika koje subjekti produkuju, odnosno, koje bi potencijalno bili u stanju da prepoznaju kao članove kategorije (Millward i sar.,1975; Milovanović, Ivanović, 1996; Milovanović, 1998). Dobijeni nalazi pokazuju da veličina kategorije visoko korelira sa vremenom verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina kategorije ima efekta i u zadatku kategorizacije, ali daje slabije predikcije reakcionog vremena (Milovanović, 1998).

e. Tipičnost subjekta u odnosu na klasu označenu predikatom iskaza jedna je od najčešće variranih varijabli u zadatku semantičke verifikacije. Tipičnost kao mera semantičke povezanosti neposredno govori o odnosu pojma i kategorije kojoj pripada, a posredno o odnosima među pojmovima koji su pripadnici iste kategorije. Iskazi čiji su subjekti visoko tipični pojmovi svojih kategorija verifikuju se brže od iskaza sa nisko tipičnim pojmovima. Efekat tipičnosti manje je izražen, ili potpuno izostaje, na netačnim iskazima (Milovanović, Orlić, 1998).

d. Familijarnost daje najznačajniji doprinos objašnjenju variranja vremena verifikacije prilikom davanja negativnih odgovora (Chasey, 1992; Larochelle, Pineau, 1994). Pokazano je da familijarnost nije potpuno nezavisan faktor, već je u korelaciji sa tipičnošću, pri čemu korelacija varira u zavisnosti od klase (Hampton, Gardiner, 1983; Barsalou, 1985; Malt, Smith, 1982; Chumbley, 1986; Chasey, 1992; Larochelle, Pineau, 1994).

Page 4: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Bojana Injac i Aleksandar Kostić

334

e. Dominantnost instance se operacionalno definiše kao broj produkovanih pripadnika (instanci) kategorije na dati stimulus (kategoriju), dok je dominantnost kategorije frekvenca produkcije nadređene kategorije na dati stimulus (instancu). U pitanju su konstrukti kojima se opisuje odnos značenja između pojmova i njima nadređenih kategorija i visoko su korelirani sa tipičnošću (Larochelle, Pineau, 1994). Empirijska istraživanja metodom kategorizacije (sukcesivno izlaganje instance i kategorije) pokazuju korelaciju između ove dve varijable i vremena verifikacije za tačne stimuluse. Dominantnost kategorije je bolji prediktor u redosledu izlaganja instanca - kategorija, dok je dominantnost instance prisutna u obrnutom redosledu izlaganja: kategorija-instanca.

Standardan nalaz dobijen u zadatku semantičke verifikacije je tzv. efekat semantičke kongruencije i ogleda se u tome da se netačni negativni iskazi verifikuju brže od tačnih negativnih iskaza, za razliku od afirmativinih iskaza gde se brže verifikuju tačni iskazi. Ovaj nalaz dobijen je u brojnim istraživanjima procesa suđenja, bez obzira da li se radi o istraživanjima izolovanog procesa verifikacije iskaza ili o uskalađivanju prikazanog iskaza sa slikom /sentence-picture verification task/ (Clark, Chase, 1972; Holyoak, 1982; Čech, Shoben, 1985). Ovi nalazi su replicirani i u istraživnju Rota i Kostića na numeričkim i nenumeričkim predikativnim iskazima (Rot, Kostić, 1993a, 1993b, 1996). Rezimirajući nalaze dobijene u zadatku semantičke verifikacije, možemo konstatovati sledeće:

a. Verifikovanje afirmativnih iskaza, bez obzira na njihovu veridičnost ili pripadnost, brže je nego verifikovanje negativnih iskaza.

b. Iskazi koji se odlikuju pripadnošću predikata subjektu iskaza verifikuju se brže od iskaza koji se ne odlikuju pripadnošću.

c. Između kvaliteta iskaza i pripadnosti predikata subjektu iskaza ne postoji interakcija.

Pomenuti nalazi replicirani su i u ogledima Antonijevićeve koja je izvela šest eksperimenata u kojima je korišćen zadatak semantičke verifikacije (Antonijević, 1998). U prva tri eksperimenta ispitane su klase koje pripadaju nadređenoj klasi geografskih pojmova (reke, planine, gradovi), dok su u druga tri ogleda ispitane klase koje pripadaju nadređenoj klasi životinja (sisari, insekti, ptice). Standardan nalaz, me]utim, nije repliciran u ogledima u kojima je prikazana klasa insekata. Nalazi dobijeni na klasi insekata pokazuju da se afirmativni iskazi koji se odlikuju (npr. Muva je sisar.) prepoznaju sporije od afirmativnih iskaza koji se ne odlikuju pripadnoošću (npr. Muva je insekt.), dok su nalazi dobijeni na negativnim iskazima u skladu sa standardnim nalazima, odnosno negativni pripadajući iskazi se prepoznaju brže od negativnih nepripadajućih.

Da bi se bolje razumeli nalazi dobijeni na klasi insekata, isti pojmovi su prikazani u zadatku kategorizacije (Gajin i sar., 2000). U ovom tipu zadatka izos-tavljena je kopula a time i kvalitet iskaza kao nezavisna varijabla. Ispitanicima je sukcesivno prikazivana instanca (subjekt) i nadređena kategorija (predikat), a njihov zadatak je bio da pritiskom na odgovarajući taster (tačno/netačno) odgovore da li

Page 5: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Efekat pozicije podređene i nadređene klase u zadatku kategorizacije

335

po-stoji pripadnost instance datoj klasi. Dobijeni nalazi pokazuju da se primenom razli-čitih tipova zadataka dobijaju različiti rezultati. U ogledu sa zadatkom kategorizacije u kome su prikazane klase sisara i insekata dobijen je standardan nalaz za obe klase: vreme verifikacije za situacije u kojima postoji pripadnost instance nadređenoj klasi kraće je u odnosu na situacije u kojima pripadnost ne postoji.

PROBLEM ISTRAŽIVANJA U logici, u okviru predikacione teorije suda, postoje različiti pristupi odnosu

sadržaja i obima subjekta i predikata iskaza. Po teoriji supsumcije obim subjekta podvodi se pod obim predikata, dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju obima pojmova subjekta i predikata. Prema teoriji imanencije sadržaj subjekta obuhvata i sadržaj predikata, odnosno suština suda je u imanentnosti sadržaja predikata sadržaju subjekta. Prema teoriji identiteta sadržaja ne radi se ni o sub-sumciji ni o imanentnosti sadržaja već o istovetnosti; suština suda je u izjednačavanju sadržaja predikata sadržaju subjekta. Empirijska provera ovih teorijskih konstrukata mogla bi da doprinese boljem razumevanju procesa verifikacije i da ponudi odgovore na neka od pitanja vezana za strukturu i organizaciju pojmova u semantičkoj memoriji.

U ispitivanju odnosa sadržaja i obima subjekta (instance) i predikata (klase) koristićemo zadatak kategorizacije. U ovom tipu zadatka nema kopule, ali je moguće varirati redosled izlaganja instance (subjekta) i klase (predikata). U dosadašnjim ogledima sa zadatkom kategorizacije uobičajeni redosled izlaganja je instanca – klasa (npr. slon – sisar). Međutim, u ovom radu, pored uobičajenog redosleda, biće saopšteni i ogledi sa obrnutim redosledom prikazivanja (klasa – in-stanca). Biće izvedeno šest eksperimenata, pri čemu će u tri eksperimenta stimulusi biti izlagani uobičajenim redosledom (instanca – klasa), dok će u tri ogleda redosled biti obrnut (klasa – instanca). U ogledima će biti prikazane klase sisara i insekata. Stimulusi su preuzeti iz rada Antonijevićeve (1998). Nezavisne varijable su klasa, pripadnost, redosled i konstantnost (prikazivanje u bloku) klase/instance, dok je zavisna varijabla vreme kategorizacije.

Eksperiment 1 U eksperimentu se prvo prikazuje instanca, a zatim klasa. Instanca će biti

prikazana u bloku (prvo insekti, a zatim sisari) dok je klasa varijabilna za oba bloka (insekti/sisari). Variraju se faktori klase, instance i pripadnosti instance datoj klasi - u polovini situacija postoji pripadnost instance klasi dok u polovini ne postoji.

Page 6: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Bojana Injac i Aleksandar Kostić

336

Metod Subjekti: U eksperimentu je učestvovalo 12 studenata prve godine sa Odeljenja

za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Stimulusi, nacrt, procedura: Prvih 20 stimulusa koji predstavljaju instancu

pripadaju klasi insekata, dok se na mestu predikata (kategorije) nalaze klase sisara i insekata. Drugih 20 stimulusa pripadaju klasi sisara, a na mestu predikata se takođe nalaze klase sisara i insekata. Nacrt eksperimenta prikazan je u Tabeli 1.

Tabela 1: Raspored stimulusa u Eksperimentu 1

blok instanca klasa veridičnost blok 1 komarac insekt + muva sisar - leptir sisar - pčela insekt + ..... ..... blok 2 slon insekt - zebra sisar + pas insekt - konj sisar + ..... .....

Ukupno je prikazano 40 parova stimulusa u trajanju od po 500 ms po stimulusu,

sa interstimulusnim intervalom od 750 milisekundi. Polovina parova se odlikuje pripad-nošću instance datoj klasi, dok se polovina ne odlikuje. Zadatak ispitanika je da što brže, pritiskom na odgovarajući taster (da/ne), odgovori da li instanca pripada nadređenoj klasi. Vreme reakcije ograničeno je na 1000 milisekundi. Ukoliko ispitanik da pogrešan odgo-vor, to mu se saopštava, stimulus se ponavlja, ali se vreme reakcije ne uzima u obradu.

Rezutati

Prosečna vremena kategorizacije prikazana su na Slici 1.

Slika 1: Prosečna vremena kategorizacije u Ekperimentu 1.

Page 7: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Efekat pozicije podređene i nadređene klase u zadatku kategorizacije

337

Analiza varijanse pokazala je da nema značajnog efekta klase, dok je efekat pripadnosti značajan: [F(1,22)=8,36, p<0.01]. Ukoliko je postojalo slaganje instance i klase, vreme kategorizacije je bilo brže. Takođe, nije dobijena interakcija klase i pripadnosti.

Eksperiment 2 U prethodnom eksprimentu prvo je bila prikazana instanca a zatim klasa. Cilj

ovog ogleda je da ispita efekat redosleda izlaganja instance i klase na proces kategorizacije. Isti parovi stimulusa koji su prikazani u prethodnom ogledu biće prikazani i u ovom eksperimentu, s tom razlikom što će prvo biti prikazana klasa a zatim instanca. Nacrt ogleda prikazan je u Tabeli 2.

Tabela 2: Raspored stimulusa u Eksperimentu 2

blok klasa instanca veridičnostblok 1 insekt komarac + sisar muva - sisar leptir - insekt pčela + ..... ..... blok 2 insekt slon - sisar zebra + insekt pas - sisar konj + ..... .....

Metod Subjekti: U eksperimentu je učestvovalo 11 ispitanika prve godine sa

Odeljenja za psihogoju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Stimulusi, nacrt, procedura: Identični kao u Eksperimentu 1, s tom razlikom

što je izmenjen redosled izlaganja: prvo se prikazuje klasa, a zatim instanca.

Rezultati

Prosečna vremena kategorizacije prikazana su na Slici 2.

Page 8: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Bojana Injac i Aleksandar Kostić

338

Slika 2: Prosečna vremena kategorizacije u Eksperimentu 2.

Vidimo da kod klase sisara nije došlo do promene odnosa vremena reakcije,

mada je prosečno vreme potrebno za verifikaciju produženo. Za razliku od prethodnog ogleda u kome je i za klasu insekata dobijeno kraće vreme kategorizacije za parove stimulusa koji se odlikuju pripadnošću, u ovom ogledu za klasu insekata vreme kategorizacije iskaza koji se odlikuju pripadnošću duže je od vremena kategorizacije za parove stimulusa koji se ne odlikuju pripadnošću.

Osnovni efekat klase nije dostigao nivo statističke značajnosti, kao ni osnovni efekat pripadnosti, dok je interakcija klase i pripadnosti statistički značajna: [F(1,20)=5.26, p<0.05].

Eksperiment 3 U prethodna dva eksperimenta instanca je prikazivana u bloku, tj. u seriji od

20 parova. Instanca je uvek pripadala istoj klasi, dok je klasa bila varijabilna. U ovom ogledu klasa (insekti/sisari) će biti prikazivana u bloku kao drugi stimulus u paru, dok će instanca, kao prvi stimulus u paru biti varijabilna.

Metod Subjekti: U eksperimentu je učestvovalo 11 ispitanika, studenata prve godine

sa Odeljenja za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Stimulusi, nacrt, procedura: Identični parovi stimulusa prikazani u

Eksperiemntima 1 i 2, prikazani su i u ovom eksprimentu. U prvih 20 parova stimulusa na mestu predikata (kategorije) nalazi se klasa insekata dok se kao in-

Page 9: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Efekat pozicije podređene i nadređene klase u zadatku kategorizacije

339

stanca javlja po 10 pripadinika klase insekata i sisara. Za drugih 20 parova stimulusa na mestu predikata nalazi se klasa sisara, dok se kao instanca javlja po 10 pripadinika klase insekata i sisara. Nacrt ogleda prikazan je u Tabeli 3. Procedura primenjena u ogledu identična je proceduri u Eksperimentima 1 i 2.

Tabela 3: Raspored stimulusa u Eksperimentu 3

blok instanca klasa veridičnost blok 1 komarac insekt + konj insekt - zebra insekt - pčela insekt + ..... ..... blok 2 slon sisar + muva sisar - pas sisar + leptir sisar - ..... .....

Rezultati

Na Slici 3. data su prosečna vremena kategorizacije.

Slika 3: Prosečna vremena kategorizacije u eksperimentu 3.

Analiza varijanse pokazala je značajan efekat pripadnosti: [F(1,22)=18.628, p<0.01] i klase: [F(1,22)=8.491, p<0.01]; parovi stimulusa koji su se odlikovali pripadnošću kategorisani su brže od onih koji nisu. Interakcija pripadnosti i klase nije dostigla statističku značajnost.

Page 10: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Bojana Injac i Aleksandar Kostić

340

Eksperiment 4

Za razliku od prethodnog ogleda u kome je klasa prikazivana u bloku kao drugi stimulus u paru, u ovom ogledu je napravljena inverzija. Klasa (u bloku) prikazuje se kao prvi stimuls. Nacrt ogleda prikazan je u Tabeli 4.

Tabela 4: Raspored stimulusa u Eksperimentu 4.

blok klasa instanca veridičnostblok 1 insekt komarac + insekt konj - insekt zebra - insekt pčela + ..... ..... blok 2 sisar slon + sisar muva - sisar pas + sisar leptir - ..... .....

Metod

Subjekti: U eksperimentu je učestvovalo 11 ispitanika studenata prve godine

na Odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Stimulusi, nacrt, procedura: Ispitanicima je prikazano 20 parova stimulusa. Za

prvih deset parova na prvom mestu je prikazana klasa insekata, dok je za drugih deset parova na prvom mestu bila klasa sisara. Drugi stimulus u paru (instanca) je bio varijabilan (insekti/sisari). Zadatak ispitanika je da pritiskom na odgovarajući taster (da/ne) odgovori da li instanca pripada ili ne pripada nadređenoj kategoriji (klasi).

Rezultati Analiza varijanse pokazala je da ne postoji značajan osnovni efekat

pripadnosti, kao ni osnovni efekat klase. Interakcija pripadnosti i klase dostigla je nivo statističke značajnosti: [F(1,20)=10,599, p<0.01].

Na slici 4. prikazana su prosečna vremena kategorizacije Pregledom Slike 4 vidimo da se kod klase sisara brže verifikuju stimulusi kod kojih postoji pripadnost

Page 11: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Efekat pozicije podređene i nadređene klase u zadatku kategorizacije

341

instance nadređenoj kategoriji. Kod klase insekata, međutim, vreme kategorizacije je kraće za stimuluse kod kojih ne postoji pripadnost instance nadređenoj kategoriji.

.

Slika 4: Prosečna vremena kategorizacije u eksperimentu 4.

Eksperiment 5 Za razliku od prethodnih ogleda u kojima je u bloku prikazivana ili klasa ili

instanca, u ovom eksperimentu variraju i instanca i klasa, pri čemu je na prvom mestu u paru prikazana instanca.

Metod Subjekti: U ogledu je učestvovalo 15 studenata prve godine sa Odeljenja za

psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Stimulusi, nacrt, procedura: Ispitanicima je prikazano 40 stimulusa. Prvo je

prikaza instanca u trajanju od 500 ms, a posle interstimulusnog intervala (750ms) nadređena kategorija, takođe u trajanju od 500 ms. Zavisna varijabla je vreme kategorizacije, a zadatak ispitanika je da pritiskom na odgovarajući taster (da/ne) odgovori da li postoji pripadnost date instance nadređenoj kategoriji. Nacrt ogleda prikazan je u Tabeli 5.

PRIPA

Page 12: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Bojana Injac i Aleksandar Kostić

342

Tabela 5: Raspored stimulusa u Eksperimentu 5

instanca klasa veridičnost komarac insekt + konj insekt - zebra sisar + pčela insekt + slon insekt - muva sisar - pas sisar + leptir sisar - ..... .....

Rezultati

Prosečna vremena verifikacije pedstavljena su na Slici 5.

Slika 5: Prosečna vremena kategorizacije u eksperimentu 5.

Analiza varijanse je pokazala značajan osnovni efekat pripadnosti:

[F(1,13)=10.368, p<0.01], kao i značajnu interakciju klasa x pripadnost: [F(1,13)=51.8, p<0.01]. Osnovni efekat klase nije dostigao statističku značajnosti.

Pregledom Slike 5 vidimo da je kod klase sisara kraće vreme kategorizacije za situacije u kojima postoji pripadnost instance nadređenoj kategoriji, dok je kod klase insekata situacija obrnuta. Ovakav nalaz dobijen je i u ranijim istraživanjima u kojima je korišćen zadatak semantičke verifikacije, ali je u suprotnosti sa nalazima

INSEKTISISARI

PRIPADNOST

RT

500

550

600

650

700

750

800

P NP

Page 13: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Efekat pozicije podređene i nadređene klase u zadatku kategorizacije

343

dobijenim u ogledima sa zadatkom kategorizacije (ogledi 1 i 3), gde je i kod klase insekata vreme kategorizacije kraće za stimuluse kod kojih postoji pripadnost instance klasi.

Eksperiment 6

U ovom eksperimentu biće prikazani isti parovi stimulusa koji su prikazani u prethodnom ogledu, s tom razlikom što je u ovom ogledu na prvom mestu prikazana klasa. Nacrt ogleda prikazan je u Tabeli 6.

Tabela 6: Raspored stimulusa u Eksperimentu 6

klasa instanca veridičnost insekt komarac + insekt konj - sisar zebra + insekt pčela + insekt slon - sisar muva - sisar pas + sisar leptir - ..... .....

Metod Subjekti: U eksperimentu su učestvovala 32 studenta prve godine sa Odeljenja

za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Iz obrade podataka izostavljeni su svi ispitanici koji su imali procenat greške jednak ili veći od 40%, tako da je statistička analiza urađena na 17 ispitanika. Eksperiment je repliciran, jer u prvom izvođenju na 15 ispitanika nisu dobijeni rezultati koji omogućavaju primenu statističkih tehnika u obradi podataka.

Stimulusi, nacrt, procedura: Identični onim koji su korišćeni u Eksperimentu 5.

Rezultati

Prosečna vremena katgorizacije prikazana su na Slici 6

Page 14: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Bojana Injac i Aleksandar Kostić

344

Slika 6: Prosečna vremena kategorizacije u Ekperimentu 6.

Vidimo da i u ovom slučaju za klasu sisara imamo nešto kraće vreme kategorizacije za stimuluse kod kojih postoji pripadnost instance datoj kategoriji, dok se kod klase insekata i dalje brže verifikuju stimulusi kod kojih ne postoji pripadnost instance klasi. Karakteristično za ovaj ogled je veliki procenat grešaka, što je i dovelo do njegove replikacije i izvođenja na većem broju subjekata. Interesantno je da bez obzira da li se analiza radi na svih 32 ispitanika, na 17 koji imaju ispod 40 % greške ili na 7 sa greškom do 18 %, ne dolazi do značajnije promene u rezultatima, što ukazuje na stabilnosti nalaza.

Analiza varijanse pokazala je da postoji značajan osnovni efekat klase: [F(1,16)=10.59, p<0.01]. Osnovni efekat pripadnosti nije dostigao nivo statističke značajnosti, dok je interakcija pripadnosti i klase značajna: [F(1,16)=4.59, p<0.05].

DISKUSIJA Izvedno je šest eksperimentata u kojima je korišćen zadatak kategorizacije.

Nezavisne varijable u ovim eksperimentima su klasa (insekti/sisari), pozicija klase i instance (prvoprikazani/drugoprikazani) i pripadnost instance datoj klasi (pripada/ne pripada), dok je zavisna varijabla vreme kategorizacije. Kroz različite eksperimente varirana je i konstatntost instance i klase; u prva četiri ogleda, bilo instanca bilo klasa prikazivane su u bloku, dok su u poslednja dva ogleda slobodno varirale. Rezultati dobijeni u prvom ogledu u kome je prvo prikazana instanca a zatim klasa, pokazuju da je i kod klase insekata i kod klase sisara kategorizacija brža u situacijama u kojima postoji pripadnost instance datoj klasi, dok efekat kategorije nije značajan. Međutim, u Eksperimentu 2, u kome je promenjen redosled izlaganja (klasa – instanca) kod klase insekata kategorizacija je brža u situacijama u kojima ne postoji pripadnost instance klasi, dok rezultati za klasu sisara ostaju

Page 15: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Efekat pozicije podređene i nadređene klase u zadatku kategorizacije

345

nepromenjeni.Nalazi Eksperimenata 1 i 2 pokazuju da u zavisnosti od redosleda stimulusa (instanca/klasa odnosno klasa/instanca) dolazi do značajnih promena. Osim toga, u Eksperimentu 2 vreme kategorizacije je produženo, što ukazuje na to da je proces kategorizacije složeniji ukoliko se kao prvoprikazani stimulus prikaže klasa.

Dok je u Eksperimentima 1 i 2 instanca konstantna, u Eksperimentima 3 i 4 konstantna je klasa. Redosled izlaganja stimulusa u Eksperimentu 3 je instanca - klasa, a u Eksperimentu 4 klasa - instanca. Rezultati pokazuju da je vreme verifikacije u Eksperimentu 3 kraće za klasu sisara nego za klasu insekata, a za obe klase kategorizacija je brža u situaciji u kojoj postoji pripadnost instance datoj klasi. Ako se rezultati Eksperimenata 3 i 4 uporede sa rezultatima Eksperimenata 1 i 2, uočićemo da je distribucija vremena kategorizacije slična i da je pretraga u okviru iste klase jednostavnija u odnosu na situaciju kada imamo promenu klase. Kada se ispitanicima stimulusti izlažu u redosledu klasa - instanca, i kada je klasa konstantna (Eksperiment 4), vreme kategorizacije kod klase insekata je kraće za situacije u kojima ne postoji pripadnost instance klasi, dok je kod klase sisara kategorizacija brža kada pripadnost postoji. Osnovni efekti klase i pripadnosti nisu značajni, dok je interakcija pripadnosti i klase značajna.

Rezultati ukazuju na to da redosled prikazivanja stimulusa i konstantnost značajno utiču na vreme kategorizacije. Radi jasnijeg uvida u procese kategorizacije prikazaćemo nalaze za klasu sisara na Slikama 7 i 8.

Slika 7: Prosečna vremena kategorizacije za klasu sisara u Eksperimentima 1 i 2 u kojima je

konstantna instanca a varijabilna klasa.

ekspeekspe

EKSPERIMEN

PRIPA

Page 16: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Bojana Injac i Aleksandar Kostić

346

Slika 8: Prosečna vremena verifikacije za klasu sisara u eksperimentima 3 i 4 u kojima je

konstantna klasa a varijabilna instanca.

U eksperimentima 1 i 2 konstantna je instanca koja je u okviru datog bloka uvek pripadnik klase sisara (ili insekata), dok se na mestu klase može naći i klasa insekata i klasa sisara. U oba eksperimenta korišćeni su identični stimulusi, s tim što je variran redosled njihovog prikazivanja, tako da u eksperimentu 1 imamo redosled instanca - klasa, dok je u eksperimentu 2 redosled obrnut. Redosled izlaganja stimulusa varira i u eksprimentima 3 (instanca - klasa) i 4 (klasa - instanca), s tim da je u ovim eksperimentima u okviru datog bloka konstantna klasa.

Na Slikama 7 i 8 vidimo da je vreme kategorizacije kraće u eksperimentima u kojima je redosled stimulusa instanca – klasa (Eksperimenti 1 i 3), bez obzira da li su instanca ili klasa prikazivane u bloku. Ovaj nalaz može se objasniti time što je klasa šira u odnosu na instancu i ne dozvoljava predviđanje instance. Ispitanik je pri redosledu sitmulusa klasa - instanca prinuđen da čeka da se pojavi instanca, dok u situaciji instanca - klasa kategorizaciju vrši već na osnovu instance. Poređenjem Eksperimenata 1 i 3 vidimo da je vreme verifikacije u Eksperimentu 3 je za oko 200 ms kraće u odnosu na Eksperiment 1, dok je redosled stimulusa u oba eksperimenta istovetan: instanca - klasa. Moguć uzrok ovakvog nalaza je konstantnost instance odnosno klase. U Eksperimentu 3 konstantna je klasa, što kod ispitanika stvara oče-kivanje da se posle date instance pojavi određena klasa, a kategorizacija se vrši već na osnovu instance. Variranje klase u eksperimentu 1 ne pruža ovakvu mogućnost, bez obzira na konstantnost instance koja je uvek pripadnik klase u okviru datog bloka.

Rezultati za klasu insekata pokazuju da dolazi do značajnog odstupanja u u poređenju sa rezultatima dobijenim na klasi sisara. U Eksperimentima 1 i 3, u kojima je redosled izlaganja instanca - klasa, replicirani su nalazi dobijeni na klasi sisara, odnosno vreme verifikacije je kraće za stimuluse kod kojih postoji pripadnost instance klasi. Međutim, nalazi dobijeni u Eksperimentima 2 i 4 u kojima je

Page 17: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Efekat pozicije podređene i nadređene klase u zadatku kategorizacije

347

redosled stimulusa obrnut (klasa - instanca) razlikuju se od nalaza dobijenih na klasi sisara. Kod klase insekata vreme verifikacije je kraće za situacije u kojima ne postoji pripadnost instance klasi. Razlog ovakvog ishoda za klasu insekata za sada nije jasan, iako rezultati ukazuju da je važan redosled stimulusa i da do odstupanja dolazi samo u eksperimentima u kojima se prvo prikazuje klasa a potom instanca.

U eksperimentu 5 varirane su i instanca i klasa, pri čemu je prvo prikazana instanca. U Ekspreimentu 6 takođe takođe su varirane instanca i klasa, s tim što je redosled prikazivanja stimulusa obrnut. Rezultati za klasu sisara i za klasu insekata prikazani su na Slikama 6 i 7.

Slika 6: Prosečna vremena kategorizacije za klasu sisara u eksperimentima 5 i 6

Rezultati eksperimenta 5 za klasu sisara i klasu insekata pokazuju da postoje značajne razlike u vremenu verifikacije u zavisnosti od klase. Kod klase sisara brže je vreme verifikacije za stimuluse kod kojih postoji pripadnost instance klasi, dok se kod insekata brže verifikuju stimulusi kod kojih instanca ne pripada nadređenoj klasi. Kada je u pitanju klasa sisara primećujemo da u zavisnosti od redosleda pri-kazivanja varira i izraženost efekta pripadnosti; on je daleko manje izražen u situaciji kada se prvo prikazuje klasa a zatim instanca. Eksperiment 6 u kome se stimulusi prikazuju redosledom klasa – instanca, i u kome varira i instanca i klasa, pokazao se kao težak za rad zbog čega ispitanici imaju veliki procenat grešaka. Ponovnim izvođenjem eksperimenta ustanovljno da su rezultati stabilni, bez obzira na procenat greške, što ukazuje da je dobijeni procenat greške nužan u pomenutom tipu zadatka.

kk

SISARI

PRIP

Page 18: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Bojana Injac i Aleksandar Kostić

348

Slika 7: Prosečna vremena kategorizacije za klasu insekata u eksperimentima 5 i 6

Rezimirajući nalaze prikazanih ogleda, možemo izvesti sledeće zaključke: 1. Ukoliko je prvoprikazani stimulus klasa, vreme kategorizacije je sporije u

odnosu na situaciju u kojoj je prvoprikazani stimulus instanca. Drugim rečima, kategorizacija će biti brža ukoliko imamo par slon-sisar nego par sisar-slon. Ovakav nalaz ukazuje na asimetriju u pretrazi semantičke memorije. Ukoliko svaki pojam sadrži skup distinktivnih odlika, onda je pretraga tih odlika kraća u odnosu na pretragu celokupne klase, tj. pretragu svih instanci u okviru date klase. Jedan pojam, na primer slon, mogao bi da ima sledeće distinktivne odlike (životinja, sisar, ima surlu, živi u Africi i Aziji, ima kljove itd.). Broj ovakvih distinktivnih odlika je daleko manji no što je broj instanci u okviru kategorije sisar. Drugim rečima, pojavljivanjem instance (npr. slon) kao prvog stimulusa počinje pretraga distinktivnih odlika, a jedna od njih je i pripadnost datoj klasi, tj. drugoprikazani stimulus. Sa druge strane, pojavljivanjem kategorije kao prvoprikazanog stimulusa (npr. sisar) nema razloga da počne bilo kakva pretraga jer je broj mogućih instanci potencijalno beskonačan. Tek pojavljivanjem drugog stimulusa u paru počinje pretraga.

2. Vreme kategorizacije, kao i odnos pripadnosti/nepripadnosti zavisi od klase koja se prikazuje u ogledu. Dobijeni nalazi pokazuju trostruku interakciju klasa x pripadnost x redosled izlaganja, ali i dvostruku interakciju pripadnost x klasa koja potiče iz bržeg vremena kategorizacije nepripadajućih parova kada su u pitanju insekti, a instanca je prikazana na drugom mestu. Ovaj nalaz je potpuna replikacija nalaza dobijenih u zadatku semantičke verifikacije (Antonijević, 1998), s tom razlikom što se u zadatku kategorizacije javlja samo u situaciji kada je instanca pri-kazana na drugom mestu, dok u situaciji kada se instanca javlja na prvom mestu dobijamo standardan nalaz, tj. kategorizacija se odvija brže kada imamo pripadnost.

eksperieksperi

INSEKTI eksperimenti

PRIPAD

Page 19: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Efekat pozicije podređene i nadređene klase u zadatku kategorizacije

349

Ovakav ishod je neočekivan jer je situacija u kojoj se instanca javlja na prvom mestu sličnija odnosu subjekta i atributa u zadatku semantičke verifikacije.

Za sada nemamo jasne empirijske indikatore koji bi nam omogućili stvaranje koherentnog modela pretrage semantičke memorije koji bi obuhvatio nalaze dobijene u šest saopštenih ogleda sa zadatkom kategorizacije. Osnovni problem sa kojim smo se suočili je interakcija klase, pripadnosti i redosleda izlaganja, tačnije, kraće vreme kategorizacije nepripadajućih kombinacija za klasu insekata u situaciji kada se instanca pojavljuje na drugom mestu. Ovakav ishod zahteva dodatna ispitivanja i detaljniji uvid u osobine klasa koje se variraju kako u ogledima sa zadatkom semantičke verifikacije, tako i u ogledima sa zadatkom kategorizacije.

LITERATURA

Antonijević, S. (1998). Karakteristike subjekta i atributa iskaza koje utiču na verifikaciju predikativnih sudova. Magistarsiki rad, Univerzitet u Beogradu.

Barsalou, L. (1985). Ideas, central tendency and frequency of instantiation as determinants of graded structure. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory and Cognition, 11, 629-654.

Chasey, P. J. (1992). A reexamination of the roles of typicality and category dominance in verifying category membership. Journal of Experimental Psychology: Learning Memory and Cognition, 18, 823-834.

Chumbley, J. I. (1986). The roles of typicality, instance dominance and category dominance in verifying category membership. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory and Cognition, 12, 257-267.

Clark, H. H., Chase, W. G. (1972). On the process of comparing sentence against pictures. Cognitive Psychology, 3, 772-817.

Collins, A. M., Quillian, M. R. (1969). Retrieval time from semantic memory. Journal of Verbal Behavior, 8, 240-247.

Collins, A. M., Quillian, M. R. (1970a). Does category size affect categorization time? Journal of Verbal Behavior, 9, 432-438.

Collins, A. M., Quillian, M. R. (1970b). Facilitating retrieval from semantic memory: the effect of repeating part of an inference. Acta psichologica 33, Attention and Performance II, 304-214.

Čech, C. G., Shoben, E. J. (1985). Context effect in symbolic magnitude comparisons. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory and Cognition, 2, 299-315.

Gajin, S., Injac, B., Lazendić, G., Radojčić, V. (2000). Uticaj kopule u zadatku semantičke verifikacije. VI Naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji.

Page 20: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Bojana Injac i Aleksandar Kostić

350

Hampton, J. A., Gerdiner, M. M. (1983). Measures of internal category structure: A correlational analyses of normative data. British Journal of Psychology, 74, 491-516.

Holyoak, K. J., Mah, W. A. (1982). Cognitive reference points in judgments of symbolic magnitude. Cognitive Psychology, 14, 328-352.

Larochelle, S., Pineau, H. (1994). Determinates of response times in the semantic verification task. Journal of Memory and Language, 33, 796-823.

Malt, B. C., Smith, E. E. (1982). The role of familiarity in determining typicality. Memory and Cognition, 10, 69-75.

Meyer, D. E. (1970). On the representation and retrieval of stored semantic information. Cognitive Psychology, 1, 242-299.

Milovanović, G. (1998.). Efekti konteksta u zadatku kategorizacije pripadnika prirodnih kategorija. LEP Saopštenje, 63 (ceo broj).

Milovanović, G., Ivanović, I. (1996.). Efekti kontekstualnih varijabli na proces semantičke verifikacije. LEP Saopštenje, 35 (ceo broj).

Milovanović, G., Orlić, A. (1998.). Efekat tipičnosti na verifikaciju predikativnih iskaza različitog kvaliteta. LEP Saopštenje, 58 (ceo broj).

Rot, N., Kostić, A. (1993a). Uticaj kvaliteta i veridikalnosti iskaza na proces suđenja. Psihologija, 26 (1-2), 51-64.

Rot, N., Kostić, A. (1993b). Uticaj kvaliteta i veridikalnosti na vreme verifikacije predikativnih i perceptivnih sudova. Psihologija, 26 (3-4), 275-291.

Rot, N. i Kostić, A. (1995.). Uticaj konteksta na verifikovanje predikativnih iskaza. LEP Saopštenje, 19 (ceo broj).

Rot, N. i Kostić, A. (1996). Efekat redosleda stimulusa u zadatku verifikacije predikativnih sudova. II Naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji, Beograd.

Tulving, E. (1972). Episodic and semantic memory. U E. Tulving & W. Donaldson (Eds.), Organization of Memory. New York, Academic Press.

Page 21: Božana Injac1 i Aleksandar Kosti 2 · verifikacije tačnih iskaza uprosečenim po kategoriji (Milovanović, 1998). Veličina ... dok teorija identiteta obima ističe identifikaciju

Efekat pozicije podređene i nadređene klase u zadatku kategorizacije

351

ABSTRACT

THE EFFECT OD SUBORDINATE AND SUPERODINATE CLASS IN CATEGORIZATION TASK

Božana Injac1 and Aleksandar Kostić2

Categorization as a function of position of subordinate instance and superordinate class (e.g. cat-mammal vs. mammal-cat) was investigated in six experiments. Participant's task was to answer (by pressing yes/no key) whether an instance (e.g. cat) and a class (e.g. mammal) are categorically congruent. In Experiments 1, 3 an 5 instance was presented as the first stimulus in a pair, while in Experiments 2, 4 and 6 it was the second stimulus in a pair. In Experiments 1 and 2 instance was presented within a blocked design, while class was varied (e.g. mammal/insect), while in Experiments 3 and 4 the order was reversed, i.e. class was blocked while instances varied with respect to category (e.g. cat/bee). In Experiments 5 and 6 both instances and classes varied. The outcome of the six experiments indicates that categorization latency depends on order of presentation (instance/class vs. class/instance) and class (mammal vs. insect). Categorization time was slower if the first stimulus in a pair denotes a class. Conspicuous deviation was observed for the class of insects where congruent instance/class pairs were categorized slower than non-congruent pairs. There was also a three-way interaction (class x instance:class congruency x order of presentation).