BLAGA ZEMLJE DRAGULJI COVJECANSTVA

BLAGA�ZEMLJEDRAGULJI�ČOVJEČANSTVA

BLA

GA

�ZEM

LJE

Afrika Europa Azija Australija iOceanija

AmerikaBLAGA�ZEMLJEDRAGULJI�ČOVJEČANSTVA

Zemlja, naš planet, uistinu obiluje bogatstvima. A naše je čovječanstvo,premda spremno da ih razori, ipak znalo kako im dodati svoje vlastite dragulje.Postoje tolike ljepote, tolika čuda, da ne smijemo navesti samo neke od njih jerbismo počinili nepravdu te bismo možda neke i zaboravili ... Postoji još toliko tajni i čudnovatosti koje pridonose dojmu zadivljenosti kojim nas svijetobasipa. Svakako je dobro da ne znamo i ne poznajemo baš sve. Znatiželja setakođer pokazuje i u otkrićima. Svatko se može osjećati neznatnim pred prirodnim veličinama, poniznim u podnožju spomenika koje su nam predali naši preci. Istinska baština vrijedan je dar i naša je zadaća da ga poštujemo i čuvamo. Upravo zato valja krenuti u pustolovinu, budnim pogledom i čulima,izoštrene pozornosti i spremni na sve susrete, na sve prizore. Hoćemo li jednoga dana ići u Anatoliju ili na Uskršnji otok, u samo srce pustinja ili podtrijem hramova? Hoćemo li biti posjetitelji najljepših palača i hodočasnici najuzvišenijih svetišta? Tko bi znao? No, očekujući to i zahvaljujući pogleduonih koji su znali vidjeti ta blaga, označiti te dragulje, evo ih ovdje, nama nadohvat, kako bismo za početak sanjali i nesumnjivo im se divili. Dakle, prelistavajući stranice ove knjige, možda ćemo još i više zavoljeti naš svijet, naš planet, našu Zemlju i naše čovječanstvo.

DR

AG

ULJ

IČ

OV

JEČ

AN

STV

A

BLAGA ZEMLJEDRAGULJI ČOVJEČANSTVA

001-025_routes_CRO.qxd 6/19/10 8:51 AM Page 1


BLAGA ZEMLJEDRAGULJI ČOVJEČANSTVABLAGA ZEMLJEDRAGULJI ČOVJEČANSTVA


Naslov izvornikaTrésors de la Terre, joyaux de l’humanité

∂ 2007 Reader’s Digest, Bagneux, Francuska2. izdanje

Copyright ∂ za hrvatsko izdanje Grupa Mladinska knjiga, 2010.

Ime Reader’s Digest zaštitila je tvrtka The Reader’s Digest Association, Inc., Pleasantville, New York, SAD.

Autori tekstova Patrice MilleronFrédéric Denhez

Pierre SomméHélène Werner

Za nakladnika Bojan Vidmar

Glavni urednik Zoran Maljković

UrednikVid Jakša Opačić

Prijevod s francuskogaNataša Pejović

LekturaMladen Miloš

KorekturaVesna Lovrec

Oblikovanje naslovniceMetka Kosec

Priprema za tisakGrafički studio Miš

TisakDenona, Zagreb, siječanj 2012.

ISBN978-953-14-0765-6

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem

741412.

Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektronički,

mehanički, fotokopiranjem, snimanjem ili drukčije bez prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

001-025_routes_CRO_2_izdanje 1/9/12 9:26 AM Page 4

Predgovor

Zemlja, naπ planet, uistinu obiluje blagima. A naπe jeËovjeËanstvo, premda spremno da ih razori, ipak znalo kako imdodati svoje vlastite dragulje. Postoje tolike ljepote, tolika Ëuda,da ne smijemo navesti samo neke od njih jer bismo poËinilinepravdu te bismo moæda neke i zaboravili ... Postoji joπ tolikotajni i Ëudnovatosti koje pridonose dojmu zadivljenosti kojimnas svijet obasipa. Svakako je dobro da ne znamo i nepoznajemo baπ sve. Znatiæelja se takoer pokazuje i uotkriÊima. Svatko se moæe osjeÊati neznatnim pred prirodnimveliËinama, poniznim u podnoæju spomenika koje su nampredali naπi preci. Istinska baπtina vrijedan je dar i naπa jezadaÊa da ga poπtujemo i Ëuvamo. Upravo zato valja krenuti upustolovinu, budnim pogledom i Ëulima, izoπtrene pozornosti ispremni na sve susrete, na sve prizore. HoÊemo li jednoga danaiÊi na rub Anatolije ili na Uskrπnji otok, u samo srce pustinja ilipod trijem hramova? HoÊemo li biti posjetitelji najljepπih palaËai hodoËasnici najuzviπenijih svetiπta? Tko bi znao? No, oËekujuÊito i zahvaljujuÊi pogledu onih koji su znali vidjeti ta blaga,oznaËiti te dragulje, evo ih ovdje, nama nadohvat, kako bismoza poËetak sanjali i nesumnjivo im se divili. Dakle, slijedeÊi nitovih stranica, moæda Êemo joπ i viπe zavoljeti naπ svijet, naπplanet, naπu Zemlju i naπe ËovjeËanstvo.


Sadræaj

Afrika 26

Fès, Carski i svet 28

Tassili n’Ajjer, Ogoljena zemlja 36

Teba, VjeËni Egipat 44

Velika dæamija u Djennéu, Spomenik od zemlje 56

Bandiagara, Narod arhitekata 62

Serengeti, Æivotinjske kohorte kod Masaija 68

Viktorijini slapovi, U neobuzdanosti vode 76

Madagaskar, Otok konzervatorij 82

Predgovor 5

Putovi i rijeke 10

Europa 88

Stonehenge, KozmiËki misterij 90

Dunnottar, Osamljeno mjesto u morskim izmaglicama 94

Dvorac Neuschwanstein, Delirij ludog kralja 98

Mont-Saint-Michel, Vjera u povlaËenje mora 102

Dvorac Versailles, Manifest moÊi 110

Alhambra u Granadi, Zadnje iskre jedne civilizacije 120

Pompeji, Æivot pod plaπtem pepela 128

Venecija, Istinski: Serenissima 136

Bazilika sv. Petra u Rimu, Mauzolej na grobu 144

Meteora, Manastiri na nebu 152

Santorini, Zavodljivi trag apsolutne drame 158

Dubrovnik, Sloboda nema cijenu 162

Kremlj, MoÊ i vjera u gradu 168

Azija 176

Nemrut Dagı, KiÊena grobnica fanatiËnog kralja 178

Aja Sofija, Raskoπna mudrost 184

Kapadokija, Preokrenuta zemlja, skrivena svetiπta 190


Kupola na stijeni, Zlatni svod trostruke svetosti 196

Petra, Kamenje na kamenu 202

Shibam, Neboderi na putu tamjana 208

Veliki kineski zid, NajveÊa graevina ËovjeËanstva 214

Glave πeÊera u Guilinu, Strpljivo isklesane vodom 220

Zabranjeni grad, Carsko srediπte svijeta 224

PalaËa Potala, Identitet rastrganog Tibeta 236

Everest, Tvrava, izazov 240

Dvorac Himeji, Uzviπenost srednjovjekovnog Japana 248

Taj Mahal, Grobnica lude ljubavi 252

Angkor, Pod iznimnim utjecajem dæungle 258

Borobudur, Uspon prema nirvani 268

Australija i Oceanija 274

Uluru, Ayers Rock, sveto mjesto 276

Veliki koraljni greben, ©uma podvodnih kostura 282

Haleakala, KuÊa Sunca 288

Uskrπnji otok, UznemirujuÊi pogledi od kamena 292

Amerika 296

Grenland, Bijela pustinja prepuna æivota 298

Grand Canyon, Utroba Zemlje 306

Yosemite, ZaπtiÊene zidine od granita 314

Mesa Verde, Na tragu nestale civilizacije 320

Yellowstone, KljuËanja Zemlje 324

Monument Valley, Sveta zemlja Indijanaca Navajo 332

Dolina smrti, Pustinja krajnosti 338

Teotihuacán, Grad ærtava 342

Otoci Galápagos, Kraljevstvo iguana 350

Machu Picchu, SunËev grad Inka 356

Kazalo 360

Izvori ilustracija 366


Blaga Zemlje ∑ d

��

��

��

��

��

��

�

�

�

��

��

��

�� Fès

� Tassili n’Ajjer

�� Teba

�� Velika dæamija u Djennéu

�� Bandiagara

�� Serengeti

�� Viktorijini slapovi

� Madagaskar

�� Stonehenge

�� Dvorac Dunnottar

�� Dvorac Neuschwanstein

� Mont-Saint-Michel

�� Dvorac Versailles

�� Alhambra u Granadi

�� Pompeji

�� Bazilika sv. Petra u Rimu

�� Venecija

� Meteora

�� Santorini

� Dubrovnik

� Kremlj

Aja Sofija

� Nemrut Dağı

� Kapadokija

� Kupola na stijeni

� Petra

� Shibam

Veliki kineski zid

� Guilin

�� Zabranjeni grad

�� PalaËa Potala

� Mount Everest

�� Dvorac Himeji

�� Taj Mahal

�� Angkor Wat

�� Borobudur

�� Uluru

� Veliki koraljni greben

�� Haleakala

�� Uskrπnji otok

�� Grenland

� Mesa Verde

�� Grand Canyon

�� Yellowstone

�� Monument Valley

�� Yosemite

�� Dolina smrti

� Teotihuacán

�� Otoci Galápagos

�� Machu Picchu

T I H I O C E A N

A T L A N T S KO C E A N

SJEVERNAAMERIKA

JUÆNAAMERIKA


∑ dragulji ËovjeËanstva

�

�

��

��

�

��

��

�

��

�

��

�

��

�

��

��

��

��

�

�

��

��

��

��

��

� ��

��

��

�

��

��

��T S K I

A N

I N D I J S K IO C E A N

A F R I K A

A Z I J AEUROPA



Putovi

i rijeke


Rijeka æivota. Sin Sunca, otac vodâ, Nil je najduæa rijeka na svijetu; iliÊemo barem ovdje tako reÊi, premda i Amazona polaæe pravo na tajnaslov. Ova je rijeka boæanstvo: u njoj moæemo prepoznati boginjuIzidu. Bez Nila i mulja koji svake godine nanosi ne bi bilo Egipta, kaoni drevne blistave civilizacije koja mu duguje svoja boæanstva i svojecvijeÊe. IstoËno od njegova toka nalazi se svijet æivih, a zapadno jesvijet mrtvih: Nil tako ureuje cijeli svemir. Veoma daleko, uekvatorijalnom podruËju, njegovi su izvori i dalje obavijeni tajnama.Modri se Nil potom spaja s Bijelim Nilom, pa velika rijeka slabi upodruËju savana. Nakon smjelih ljudskih kreacija ∑ Asuanske brane(visoke 111 m, duge 3600 m) i Naserova jezera (dugog 500 km) ∑nakon 6670 km, on se gubi u prostranom uπÊu s devet rukavaca: hoÊe li i dalje oklijevati prije nego πto se pridruæi moru?

DR

Na ovom iznimno spokojnomrukavcu Nila sag od zumbula

prekriva cijelu povrπinu; niz

Ëamaca razmiËe biljke. SliËne su

se scene nesumnjivo odvijale i

prije mnogo stoljeÊa: drevni

EgipÊani i davno prije u njemu su

lovili ribu i obraivali njegove

obale. U ikonografiji starog Egipta

mnogo je vodenog bilja isklesano

na bareljefima ili naslikano u

unutraπnjosti hramova i grobnica.

Na slapovima Tisisat (slikadolje), u regiji Amhari u Etiopiji,

vode Modrog Nila padaju s visine

od 45 m. One stvaraju toliko magle

da ih se ondje naziva Tisoha,

≈vodena para√ ... Mnogo moÊniji

od Bijelog Nila, Modri Nil

predstavlja oko 70% ukupne

koliËine rijeke.

NilB

laga

Zem

lje •

drag

ulji

Ëovj

eËan

stva

12


30°

20°

10°

20° 30° 40°

Ekvator

UGANDA

BURUNDI

RUANDA

EGIPAT

ETIOPIJA

TANZANIJA

KENIJA

ERITREJA

SUDAN

SOMALIJA

LIB

IJA

»A

D

DR KONGO

Naserovojezero

JezeroTana

JezeroTurkanaAlbertovo

jezero

Edwardovo jezero

JezeroKivu

JezeroTanganjika

VIKTORIJINOJEZERO

S R E D O Z E M N O M O R E

CR

VE

NO

MO

RE

NIL

Kongo

Kage

ra

Uele

Sobat

Malik

Bije

li Ni

l

Modri Nil

Lualaba

Bahr al-Jabal

AleksandrijaSuez

Asuan

KAIRO

KHARTOUM

ASMARA

ADDIS ABEBA

DODOMA

KAMPALA

NAIROBI

MOGADISHU

TisuÊljeÊima su naplavine nanoπene

na obale i otoke

(blizu Luxora)

godiπnjim poplavama

gnojile dolinu Nila.

Meutim, prije

nekoliko godina

akumulacijska

jezera velikih

brana promijenila

su taj fenomen

te se uoËila

potreba za

umjetnim

gnojivima ...

Bez jedara i motora, feluke s Nila,dugaËke od 10 do 12 m, pokreÊe tek njihovo

drevno latinsko trokutno jedro. SreÊom, kada

je potrebno krenuti uzvodno, snaæni vjetrovi

puπu u suprotnom smjeru ... Blizu Asuana

brodovi spokojno plove rijekom i golemim

Naserovim jezerom: povrπine 6216 km2,

duæine 500 km, sa 157 milijardi kubiËnih

metara akumulacijskog jezera, πto iznosi pet

puta godiπnjeg protoka rijeke! Njegove

gigantske proporcije uvelike su izmijenile æivot

rijeke Nil, kao i svih stanovnika doline:

ograniËenjem porasta, manjim prinosima

plodnih naplavina te klimatskim promjenama.


Duæ cijelog puta,kriæevi predstavljaju

mnogo viπe od

samih znakova na

putu: hodoËasnik se

kod njih zaustavlja,

pronalazi utjehu i

polako obnavlja

snagu. U samoÊama

Aubraca, ledenima

zimi, a ljeti vruÊima,

oni trasiraju

povrπine pokoπene

trave i naglaπavaju

zidiÊe od suhog

kamenja, govoreÊi

katkad o nadi

ponovnog skorog

zaustavljanja,

utoËiπta,

gostoljubivim

dobrima, zavjetnoj

kapelici ...

Put prema Santiagude ComposteliValjalo bi zapravo reÊi: putovi prema Santiagu de Composteli, buduÊi da od srednjegvijeka, ali ponovno i danas, i to poveÊanim intenzitetom, u Francuskoj postoje Ëetiriputa koja su usmjerena i koja se spajaju kako bi se njima preπlo Pireneje. Ponovno sesastajuÊi u ©panjolskoj, oni postaju camino francés, francuski put koji vodi sve do poljazvijezde, tog campo stellae, kamo je nekoÊ tajnovito dopremljeno tijelo apostola svetogJakova. Siromasi i seljaci, plemiÊi i sveÊenici, na tisuÊe su ljudi tijekom stoljeÊazasigurno krenule tim putom, iz Pariza, Vézelaya, Le Puya ili Arlesa; pokretani vjerom,skruπenoπÊu, æarkom æeljom da promijene æivot ... A ondje: dobri ih apostoldoËekuje sve, ne osuujuÊi ih, krvavih nogu i s glavom negdje drugdje, mnogo bliæenebu. Sretni πto su izbjegli razbojnike, poplave rijeka, oluje na snjeænim planinskimvrhovima i toliko drugih opasnosti, ovi Boæji pjeπaci obiljeæili su put svetiπta uskloniπtu. Oni su ga obiljeæili, a da to nisu ni znali, isto tako i za nas.

Bla

ga Z

emlje

•dr

agul

ji Ëo

vjeË

anst

va14


50°

40°

0° 10° 20°

NNORVE©KARVE©KA

©VEDSKA©VEDSKA

UJEDINJENO

UJEDINJENOKRALJEVSTVO

KRALJEVSTVO

IRSKARSKA

NJEMA»KANJEMA»KA

BELGIJA

ELGIJAPOLJSKAOLJSKA

DADANSKASKA

NIZOZEMSKANIZOZEMSKA

©PANJOLSKA

©PANJOLSKAPO

RT

UG

UG

AL

LUKSEMBURGUKSEMBURG

©VICARSKA©VICARSKA

»E©KA»E©KA

MA–ARSKAMA–ARSKA

SLOVA»KALOVA»KA

HRVATSKAHRVATSKA

BOSNAOSNAI HERCEGOVINAI HERCEGOVINA

NORVE©KA

©VEDSKA

UJEDINJENOKRALJEVSTVO

IRSKA

NJEMA»KA

BELGIJAPOLJSKA

DANSKA

NIZOZEMSKA

©PANJOLSKA

ITALIJAITALIJAITALIJA

PO

RT

UG

AL

LUKSEMBURG

©VICARSKA

»E©KA

MA–ARSKA

SLOVA»KA

SLOVENIJALOVENIJASLOVENIJA

HRVATSKA

BOSNAI HERCEGOVINA

A U ST RIJA

A U ST RIJA

SRBIJASRBIJASRBIJA

CRNACRNAGORAGORACRNAGORA KOSOVOKOSOVOKOSOVO

MAKEDONIJAMAKEDONIJAMAKEDONIJAALBANIJAALBANIJAALBANIJA

O C E A N

A T L A N T SK I

S J E V E R N OM O R E

de Compostela

de Compostela

Saintes Bordeaux

Santiago antiago

Santiago de Compostela

BruxellesKöln

Pamplona

Jaca

Burgos

Léon

ParizOrléansTours

Poitiers VézelayLa Charité-s.-L.LimogesLimogesPérigueux

Cluny

Lyon

Le PuyAuch ArlesMoMontpellllier

Montpellier

Æeneva

Genova

Venecija

Rim

Toulouse

400 km2000

Pod svojim baroknim ukrasima katedrala sv. Jakova u Composteli

Ëuva Ëvrste i jednostavne zidine i svodove joπ od rimskog doba. Ovdje

je sve samo molitva i svetkovina. Dalje od unutraπnjeg portala, Ëije su

skulpture iz 12. stoljeÊa izlizane od svih ruku koje su ih dodirivale, u

zagluπujuÊem zanosu zvona, πest do osam ljudi potrebno je kako bi

pokrenulo golemu kadionicu Ëije se isparavanje

πiri svetiπtem. U koru, joπ bliæe grobu apostola,

Ëitamo dugaËku litaniju o gradovima

odakle dolaze mnogobrojni

hodoËasnici, o anonimnim

mjestima cijeloga krπÊanskog

svijeta ili slavnim gradovima

koji potiËu na maπtanja.

Nikada nismo sami na putu svetog

Jakova: barem se tada naemo sa

samima sobom ... I u ritmu koraka, Ëak i

u visokim samoÊama Auvergenea ili

©panjolske, duhovna potraga svakoga se

dana joπ viπe potiËe. Nije bitno ono πto

Êemo pronaÊi na kraju puta: najvaænije

je samo putovanje koje predstavlja Ëin

spoznaje.

U Puyu najodvaænijihodoËasnici moÊi Êe se uspeti

na planinu Aiguilhe (slika gore),

izboËenu iznad kapelice svetog

Mihaela; potom Êe se popeti

velikim stubiπtem katedrale kako

bi prisustvovali jutarnjoj misi.

Nakon blagoslova, moÊi Êe se

uputiti via Podiensis ∑ jednim od

Ëetiriju putova.


20°

70°

25°

30°

P

R

Pustinja Tha

A

Umrijeti u Benaresu ∑ ili bolje reËeno u Varanasiju ∑ gdje je, priËa se, æivio bog ©iva ∑ san je

svakog hinduista. Svakoga dana ondje se obavi viπe od 1000 spaljivanja i uranjanja tijela u rijeku.

Premda se mnogobrojni hodoËasnici dolaze umivati u svetoj rijeci, mnogi stanovnici onamo dolaze

prati rublje ili se opskrbiti vodom, Ëak i ako se ondje izlijevaju kanalizacijske cijevi ...

GangesGanges je relativno mala rijeka ∑ dugaËka tek 2510 km, deveta je poveliËini u Aziji. Meutim, zbog svoje svetosti za hinduiste ona jepostala mit u cijelome svijetu. Duæ prvih sedamsto kilometara ona sebuËno spuπta klancima i dubokim dolinama. Istinski poprima obliktek u blizini grada Haridwara, na visini od 450 m. Usporen i raπiren unizini, Ganges navodnjava gradove kao πto su Mathura, Delhi i NewDelhi. Najsvetiji meu njima nesumnjivo je Varanasi (Benares): ondje,na ghatovima ∑ ozidanoj obali s koje se stubama spuπtamo prema vodi∑ gomila hodoËasnika neprestano uranja u rijeku kako bi se proËistili iregenerirali. Na obali se obavljaju i spaljivanja, a pepeo se potomrasprπuje po rijeci. Prije Dhake, prijestolnice Bangladeπa, Ganges sespaja s Brahmaputrom koja odvodnjava vode od otopljenog snijega sHimalaje: te dvije rijeke ulijevaju se u golemo uπÊe od 60 000 km2.

Bla

ga Z

emlje

•dr

agul

ji Ëo

vjeË

anst

va16

Himalajski Ganges zapravo je

skupina nekoliko visinskih brzaca

stvorenih intenzivnim oborinama

(prosjeËno 2000 mm na godinu).

Oni se formiraju od zapadne

regije gorskog masiva. Glavni

izvor rijeke Ganges nesumnjivo

je Baghirathi koji izvire na visini

od 4800 m iz ledenjaËke peÊine

poznatije pod imenom Gomukh

ili ≈kravlja glava√.


80° 85°90°75°

BUTAN

I N D I J A

PAKISTAN

K I N A

NEPAL

T i b e t

M a h a r a s h t r aO r i s s a

J a m m u iK a π m i r

A s sa m

M a d h y a P r a d e s h

Z a p a d n i

B e n g a l

B i h a r

H i m a c h a lP r a d e s h

P u n j a b

R a j a st h a n

H a r y a n a

U t t a r P r a d e s h

nja Thar

HIMALAJA

NandaDevi

Mount Everest

Go

r je

Ara

val l i

H

IM

AL

AJ

A

Gorje Satpura

Gorje Vindhya

B E N G A L S K I

Z A L J E V

Ho ogh l y Sun d a rb an s

Son

Mahanadi

G an g es

Chambal

Yamuna

Narbada

Rapti

Gomti

BrahmaputraA

run

G an g es

Bhagalpur

AhmadabadBhopal

Indore

Nagpur

Pabna

Calcutta

Lhasa

New Delhi

Jaipur AgraLucknow

Kanpur

Allahabad

Varanasi(Benares)

Patna

DHAKA

LAHORE

DELHI

KATMANDU

a

a

).

Nakon prinoπenja ruæinih latica svetojrijeci, vjernici iz juænoindijske dræave Tamil

Nadua okupljaju se u molitvi. Tokovi vode

smatraju se prebivaliπtima bogova. Hinduisti

vjeruju da Ganges navodnjava nebeski svod.

Hinduizam, jedna od najstarijih svjetskihreligija ili mudrosti, okuplja oko 900 milijuna

vjernika. Viπe æivotna praksa nego dogmatska ili

metafiziËka doktrina, hinduizam poziva na

meditaciju i na osobno proËiπÊenje, na odvajanje

od svijeta, kako propovijedaju zapisi tradicije ∑ Vede.

001-025_routes_CRO.qxd 6/25/10 5:31 PM Page 17

6

50°

40°

30°

20°

10°

U 13. stoljeÊu trænica uKashgaru, smjeπtenom izmeu

pustinje i planina Xinjianga, u

sjeverozapadnom dijelu Kine,

smatrala se najveÊom i

najbogatijom na svijetu; to je bila

vrlo cijenjena postaja na Putu

svile. »ak se i danas svake

nedjelje ondje odræava najveÊa

trænica srednje Azije. Na njoj

se moæe pronaÊi voÊe i

povrÊe, odjeÊa i svakodnevne

potrepπtine, ali isto tako i

tradicionalna glazbala koja

se nimalo ne razlikuju od onih

koja su se mogla nabaviti u

doba kada je Put svile bio na

svom vrhuncu.

Put svileKoliko je samo snova o Orijentu slijedilo Put svile? Snova o bogatstvu ieleganciji, o dragocjenim materijalima i nepoznatim obiËajima, okrasotama i tajnama. Joπ od 2. tisuÊljeÊa prije Krista svila je bila sredstvorazmjene za Kineze; u 1. stoljeÊu prije Krista ona se uvozila u Rimpremda se nije znalo njezino podrijetlo, kao ni tajne njezine izrade.Poveznica meu narodima, taj je put ∑ na kojemu, od istoka premazapadu, Xi'an, Dunhuang, Samarkand ili Palmira predstavljaju izvanrednepostaje ∑ bio je prostor razmjene izmeu Istoka i Zapada. U okoliniveliËanstvenih krajobraza, preko na mahove neprijateljskih predjela,mimoilaze se bronca, keramika, æad i papir iz Kine, kao i zaËini, bjelokost idrago kamenje iz Indije, vino, pamuk i voÊe iz srednje Azije ili grimiz istaklo proizvedeni u Europi. Ova mreæa putova isto tako omoguÊujeπirenje ideja, tehnika i religija ... Upravo je preko svog posrednikabudizam, roen u Indiji, prodro u srednju Aziju, a potom u Kinu i Japan.

Bla

ga Z

emlje

•dr

agul

ji Ëo

vjeË

anst

va18


60°

50°

20°

0° 20° 40° 60° 80° 100°

FRANCUSKAKAZAHSTAN

ITALIJA

GR»KA

MONGOLIJA

TURSKA

SIRIJA

TURKMENISTAN

IRAN

TADÆIKISTAN

AFG

AN

ISTA

N.

KINA

ARABIJASAUDIJSKA

NEPAL

INDIJA

RUSIJA

©P

ANJOLSKA

IRAK

UZBEKISTAN.

T i b e t

CRNO MORE

ARALSKOJEZERO

� ��

��

��

�� Marseille

ÆenevaVenecija

Istanbul

Ürümqi

DörtyolAntakya (Antiohija) Alep

PalmiraSur(Tir)

Kerman

Kashgar(Kashi)

TermezBalkhSamarkand

Khotan

Dunhuang

Lhasa

Xi’an (Chang’an)

MOSKVA

RIM

PEKING(BEIJING)

ANKARA

TEHERAN

BAGDAD

DELHI

KABUL

��

Hram boga Baala u Palmiri bio je

okruæen bedemom duæine 200 m; to je

samo jedno od mnogobrojnih svetiπta

ozelenjele oaze u kojoj su se savijala

stabla maslina, nara i datulja i gdje su se

poboæno πtovala boæanstva Perzije, kao i

boæanstva Rima. Karavane i barke ondje

su odræavale trgovinu s rimskim

Zapadom, Egiptom, Perzijskim zaljevom i

Dalekim istokom.

Za putnike i trgovce sa zapada koji su preæivjeli sve opasnosti na putu, kineska provincija

Xinjiang bila je luka Dalekog istoka. Ondje su joπ uvijek prelazili divne krajolike, dok su plovili

jezerom Karakulom, na visini od 3500 m, od podnoæja do samog vrha Muztagh-Ata (7546 m).

Kirgizi, narod nomadskih pastira i iznimnih konjanika, i danas podiæu svoje kolibe na obali jezera.

Prodorom Slavena potisnuti prema istoku, oni su svojedobno bili vladari Mongolije, a danas

pokuπavaju utvrditi svoj identitet.

Mauzolej Gur-e Amir u Samarkandu svjedoËi o

bogatstvima karavanskog grada kojima su teæili

Perzijanci, Grci, Turci, Arapi i Mongoli. Tamerlan je

ondje izgradio prijestolnicu svoga carstva, a 1372.

godine naredio je podizanje jedanaest mauzoleja od

kojih je baπ u ovome i sam pokopan. NajveÊi dio

ukrasa naËinjen je kao mozaik od plavog alabastra.


Putovanja kapetanaCookaNa temelju zapisa Saint-Laurenta koji omoguÊuje Englezima zauzimanjeQuébeca, James Cook, roen 1728. godine, u veljaËi 1769. prelazi rt Horn iiskrcava se na Tahiti. Od tamo, jedna druga misija nalaæe mu da pronaeTerruaustralis incognitu ... Uzalud. Uzima kurs prema sjeveru: Novi Zeland, Australija,Veliki koraljni greben, Nova Gvineja i Java oznaËavaju njegov smjer. PrekoIndijskog oceana i Rta dobre nade vraÊa se u Englesku. Prilikom svoga drugogputovanja, 1773. godine, on prelazi obruË Antarktike, doprijevπi sve doDruπtvenih otoka, zaustavivπi se na Uskrπnjem otoku 1774., potom na otoËjuMarquisesu te na Novim Hebridima i otkriva Novu Kaledoniju. U sijeËnju1775. godine zauzima otoËja South Sandwich i South Georgiju, a potomponovno prelazi rt Horn. Godine 1776. slijedi otkriÊe Novog Zelanda iTahitija, a u sijeËnju 1778. i otkriÊe Havaja. Od travnja Cook istraæuje zapadnuobalu Kanade i prodire u Beringov prolaz. Ubijen je u veljaËi 1779. tijekomtuËnjave izmeu skupine svojih ljudi i domorodaca.

Cook pristaje uPolineziji 1769.godine, ali na Bora Boru

se iskrcava (slika lijevo)

tek 1777., tijekom svoje

treÊe ekspedicije. Ondje,

meu Zavjetrinskim

otocima, otkriva granicu

grebena i lagune koji

okruæuju planinu

Otemanu i sam

vulkanski otok na

kojemu ostavlja prvu

koloniju sastavljenu od

nekoliko Europljana.

Tijekom svoje prve

ekspedicije, osam

godina prije, stupio je

na Tahiti (otok koji je

1767. godine otkrio

njegov sunarodnjak

Samuel Wallis). Cilj ove

ekspedicije bio je

znanstvene prirode:

znanstvenici u njegovoj

pratnji trebali su s

Tahitija promatrati

prolazak Venere ispred

Sunca.

Bla

ga Z

emlje

•dr

agul

ji Ëo

vjeË

anst

va20


45°N

45°S

Sjeverna polarnicaSjeverna obratnica

EkvatorJuænaobratnica

Juæna polarnica

ENGLESKA

NOVA

GVINEJA

AUSTRALIJA

NOVIZELAND

A T L A N T S K IO C E A N

T I H IO C E A N

I N D I J S K I

O C E A N

Rtdobre nade

Rt Horn

Beringovprolaz

HavajskootoËje

NoviHébridi CookovootoËje OtoËje Marquises

Druπtveniotoci

TahitiNovaNovaKaledonija

Kaledonija

NovaKaledonija

Uskrπnji otok

AleutskoAleutsko

otoËjeotoËje

AleutskootoËje

Java

Vancouver

Cookovasmrt1779.

Prvo putovanje 1768. ∑ 1771.

Drugo putovanje 1772. ∑ 1775.

TreÊe putovanje 1776. ∑ 1779.

Cook na Novi Zeland stiæeu listopadu 1769. godine.Obilazi ga tijekom πest mjeseci

i precizno kartografski obrauje

njegovu morsku obalu. ≈Zemlju

dugog bijelog oblaka√ na jeziku

Maora on doæivljava kao

iznimno privlaËnu. Premda

francuske ekspedicije brzo

slijede Cookovo putovanje,

otoËje Êe od 1790. godine

kolonizirati Englezi. Moæda su kapetan Cook i Ëlanovi njegove posadeprisustvovali plesu hivinau koji se uvijek izvodi

na Moorei, gdje muπkarci tom prigodom nose

ogrlice od biljaka, pokazujuÊi svoje tetovaæe.

Otok Hiva Oa sastavni je dio otoËjaMarquisesa, na kojemu su boravili Ëlanovi

druge Cookove ekspedicije. Neπto viπe od jednog

stoljeÊa poslije slikar Paul Gauguin ondje se viπe

puta zaustavio; ondje se i nastanio 1901. godine,

a ondje je i umro 8. svibnja 1903. godine.

Pokopan je na otoËnom groblju.


SJEVERNADAKOTA

MINNESOTA

WISCONSIN

MISSOURI

NEBRASKA

IOWA

ILLINOIS

OHIO

NEW

YORK

PENNSYLVANIA

KANSAS

ARKANSAS

INDIANA

KENTUCKY

TENNESSEE

ZAPADNA

VIRDÆINIJA

VIRDÆINIJA

SJEVERNA KAROLINA

OKLAHOMA

TEKSAS

LOUISIANA

ALABAMA

JUÆNAKAROLINA

GEORGIA

FLORIDA

MIS

SIS

SIP

PI

MICHIGANJUÆNA

DAKOTA

B

VeÊ svojim imenom Saint Louis dovoljno govori osvom francuskom podrijetlu. Francuski trgovac Pierre

Laclède osniva grad 1764. godine, juæno od samog uπÊa

Missourija i Mississippija. Godinu dana kasnije, grad postaje

prijestolnica Gornje Louisiane; bit Êe to veliki centar trgovine

krznom. Dvjesto godina kasnije, grad ima viπe od 350 000

stanovnika ... S druge strane grada nagib njegova toka tako

je slab da se Mississippi rasprπuje u mnogobrojne rukavce u

ravni πirokoj od 30 do 60 km.

Duæinom od 3779 kilometara,Mississippi je velika rijeka. Ako

raËunamo i njegov glavni pritok,

rijeku Missouri, onda je to i jedna

od najveÊih rijeka. Oni zajedno

odvodnjavaju drugi po veliËini

slijev, povrπine 3 220 000 km2,

najveÊi nakon Amazone.

Meutim, usporedba ovdje

zavrπava: prosjeËan dotok

Mississippija deset je puta manji

od dotoka brazilske rijeke ∑ i

on ipak iznosi 18 000 m3/s.

Kao i veÊina najveÊih rijeka,

i Mississippi u Louisiani zavrπava

vrlo velikom deltom.

MississippiRijeka duboke pjesme crne Amerike isto je tako i rijeka Juga, kolonijalnog æivota,odakle, s bijelih drvenih kuÊa, moæemo promatrati prolazak polaganih brodovapokretanih kotaËima ... Meutim, Mississippi prolazi Sjedinjenim Dræavama gotovosve do granice s Kanadom. I tako je ta rijeka stvorila Ameriku. Ona je jedan odglavnih sastavnih dijelova ameriËke duπe, sliËno kao Grand Canyon ili Capitol.Amerikanci joj posveÊuju kult pjevajuÊi blues, koji je roen na njezinim obalama. Toje razlog zbog kojega oni slave osobu koja ju je otkrila, Francuza Renéa RobertaCavaliera de La Sallea, a koji je kod nas nepoznat. Ponovno otkrivajuÊi nakondesetaka godina gradove postaje Saint Cloud, Saint Paul, Prairie du Chien i Portagedes Sioux, La Crosse i Dubuque, Saint Louis, Baton Rouge i New Orleans ∑ sve su tegradove stvorili traperi, vojnici i francuski misionari.

Bla

ga Z

emlje

•dr

agul

ji Ëo

vjeË

anst

va22


45°

40°

35°

30°

95° 90° 85°

SJEDINJENE AMERI»KE DRÆAVE

KANADA

SJEVERNASJEVERNADAKOTADAKOTA

MINNESOTA

WISCONONSIN

MISSOSSOURI

NEBRASKABRASKA

IOWA

ILLLLINOIS

OHIO

NEW

YORK

PENNSYLVANIAPENNSYLVANIA

KANSAS

ARKANSAS

INDIANANA

KENTUCKYKY

TENNESSEE

ZAPADNAZAPADNA

VIRDÆINIJAVIRDÆINIJA

VIRDÆINIJAVIRDÆINIJA

SJEVERNA KAROLINA

SJEVERNA KAROLINA

OKLAHOMA

TEKSASTEKSAS

LOUISIANANA

ALABAMA

JUÆNAJUÆNAKAROLINAKAROLINA

GEORGIA

FLORIDADA

MIS

SIS

SIP

PI

SJEVERNADAKOTA

MINNESOTA

WISCONSIN

MISSOURI

NEBRASKA

IOWA

ILLINOIS

OHIO

NEW

YORK

PENNSYLVANIA

KANSAS

ARKANSAS

INDIANA

KENTUCKY

TENNESSEE

ZAPADNA

VIRDÆINIJA

VIRDÆINIJA

SJEVERNA KAROLINA

OKLAHOMA

TEKSAS

LOUISIANA

ALABAMA

JUÆNAKAROLINA

GEORGIA

FLORIDA

MIS

SIS

SIP

PI

MICHIGAN

MICHIGANJUÆNAJUÆNA

DAKOTADAKOTAJUÆNADAKOTA

��

��

�

��

��

�

M E K S I » K I Z A L J E V

A T L A N T S K I

O C E A N

��

��

��

��

�!"��

��##�

$��

��

��

��

��

�!"��

��##�

$��

SiouxFalls

Minneapolis

Kansas City

Saint Louis

Indianapolis

Memphis

Dallas

Houston

NewOrleans

Tampa

Bismarck

St. Paul

Pierre

Des Moines

Lansing

Columbus

Oklahoma City

Nashville

AustinBaton Rouge

Montgomery

Tallahassee

Madison

Frankfort

Springfield

Lincoln

TopekaJefferson

City

LittleRock

Jackson

Atlanta

Glavni grad savezne dræave

300 km1500

ZahvaljujuÊi multiplikaciji aluvijalnih nanosa, u delti

Mississippija moguÊ je æivot iznimne faune i flore ∑ kao πto su i ovi

pelikani okupljeni u jednom od rijeËnih rukavaca. Ipak, intenzivno

oneËiπÊenje ∑ koje moæemo pripisati industrijskim pogonima u

MeksiËkom zaljevu ∑ velikom brzinom naruπava lokalne ekosustave ...

Na obalama, moËvarni Ëempres (Taxodium distichum) omiljeno je

lijegalo ptica selica na rijeci Mississippiju. To je drvo osobito raπireno u

nacionalnom rezervatu prirode Reelfootu u Tennesseeju, gdje se ukorjenjuje

u rijeku i uz rub mnogih jezera. Duæ cijelog gornjeg toka Mississippija

postoje mnoga podruËja zaπtite: u njima obitava 50 vrsta sisavaca i 145

vrsta vodozemaca i gmazova, meu njima i aligator, danas zaπtiÊena vrsta ...


J

GVAJANA

Rio NegroJapurá

Jurua

Madeira

Aripuana

Xing

u

Napo

Marañón

Ucaya

li

Amazona

Acag

uaia

Jurue

na

Toca

ntins

Rio

Bran

co

Purús

Içá

(Solimões)

Najduæa rijeka na svijetu? Ovisi ... Ovisno o izvoru koji Êemo odabrati,Amazona gubi svoje mjesto u korist Nila za otprilike 9 km ... Ipak,Amazona je uvjerljivo na prvom mjestu kad je rijeË o povrπini slijeva ∑ 6 950 000 km2 ∑ kao i koliËini prosjeËnog dotoka vode koji iznosi 180 000m3/s! Nema klanaca, kanjona, litica ili tjesnaca: Amazona teËe polako,prosjeËnom brzinom od 5 km/h, a njezina πirina polako raste od nekolikometara do desetak kilometara ∑ Ëak i do viπe od 100 km na nekim mjestimanizvodno od Manausa. Na svojem uπÊu Amazona je i πira od 350 km ... Od Anda pa sve do Atlantskog oceana, na viπe od 2400 km, rijekanavodnjava najveÊu πumu svijeta kojoj je dala i ime. Ondje preuzimanaplavine koje moæemo pronaÊi i do 300 km od njezina uπÊa.

AmazonaB

laga

Zem

lje •

drag

ulji

Ëovj

eËan

stva

24

Ovaj maleni Indijanacobavijen je oblakom

leptira na obali velike

rijeke: u srcu Brazila

Ëovjek i priroda susreÊu

se kao na samom

poËetku svijeta ... ©irina

rijeke, prostranost i

divljina krajolika koji je

okruæuju, sve kao da

evocira neotkriveno;

ipak, joπ od 1500.

godine bijelci plove

rijekom.

Lagani pad, malabrzina, πiroka fronta,

velika dubina, golema

koliËina materijala koje

nosi: ova je rijeka

abrazivan stroj izvrsne

efikasnosti. »ak i pri

najniæem vodostaju,

Amazona razara sve πto

joj se nae na putu.

Svakoga dana nestaju

strme obale, stvaraju se

otoËiÊi, a sela se

poplavljuju. Situacija se

pogorπava izmeu

prosinca i lipnja, kada

otopljeni snijeg i led s

Anda poveÊava

prosjeËnu razinu vode.


Ekvator

Juæna obratnica

0°

20°S

10°S

KOLUMBIJA

GVAJANAGVAJANA

SURINAM

Francuska Gvajana

PARAGVAJ

B O L I V I J A

PERU

B R A Z I L

EKVADOR

Rio NegroJapurá

Jurua

Madeira

Aripuana

Xing

u

Marajó

Napo

Marañón

Ucaya

li

Amazona

Acag

uaia

Jurue

na

Toca

ntins

Rio

Bran

co

Rio NegroJapurá

Jurua

PurPurúsPurús

Madeira

Aripuana

Xing

u

NapoIçIçáIçá

Marañón

Ucaya

li

��Amazona

(Solimões)(Solimões)

Acag

uaia

Jurue

na

Toca

ntins

Rio

Bran

co

BOGOTÁ

BRASÍLIA

PARAMARIBO

GEORGETOWN

QUITO

LA PAZ

ASUNCIÓN

LIMA

O C E A N

A T L A N T S K I

T I H I

O C E A N

Cayenne

Macapá

Belém

SantaremManaus

Rio Branco Recife

Cuiabá Salvador

Rio de JaneiroSão Paulo

Indijanci iz Amazonije ∑ na

slici je pleme Yanomami ∑

ubrajaju se meu stanovnike

svijeta koji su najudaljeniji od

ideje ≈napretka√. Njihova su

druπtva dugo prouËavali etnolozi,

a oni danas pokuπavaju pronaÊi

ravnoteæu izmeu tradicije i

suvremenosti.

Gomila okupljena na molu uBelému, gdje se odvijaju mnogi iskrcaji.

Ribari dolaze opskrbiti veliku trænicu

Ver-o-Peso morskim proizvodima.

Ovo ekonomsko srediπte sjeverne regije

Brazila okuplja 1,5 milijuna stanovnika.

Belém, grad koji su osnovali portugalski

kolonijalisti ∑ naziva se i grad

mangovaca ∑ zbog stabala koja

zasjenjuju velik broj njegovih ulica ∑

izgraen je u 17. stoljeÊu prema

Ëetverokutnom planu.


BLAGA�ZEMLJEDRAGULJI�ČOVJEČANSTVA

BLA

GA

�ZEM

LJE

Afrika Europa Azija Australija iOceanija

AmerikaBLAGA�ZEMLJEDRAGULJI�ČOVJEČANSTVA

Zemlja, naš planet, uistinu obiluje bogatstvima. A naše je čovječanstvo,premda spremno da ih razori, ipak znalo kako im dodati svoje vlastite dragulje.Postoje tolike ljepote, tolika čuda, da ne smijemo navesti samo neke od njih jerbismo počinili nepravdu te bismo možda neke i zaboravili ... Postoji još toliko tajni i čudnovatosti koje pridonose dojmu zadivljenosti kojim nas svijetobasipa. Svakako je dobro da ne znamo i ne poznajemo baš sve. Znatiželja setakođer pokazuje i u otkrićima. Svatko se može osjećati neznatnim pred prirodnim veličinama, poniznim u podnožju spomenika koje su nam predali naši preci. Istinska baština vrijedan je dar i naša je zadaća da ga poštujemo i čuvamo. Upravo zato valja krenuti u pustolovinu, budnim pogledom i čulima,izoštrene pozornosti i spremni na sve susrete, na sve prizore. Hoćemo li jednoga dana ići u Anatoliju ili na Uskršnji otok, u samo srce pustinja ili podtrijem hramova? Hoćemo li biti posjetitelji najljepših palača i hodočasnici najuzvišenijih svetišta? Tko bi znao? No, očekujući to i zahvaljujući pogleduonih koji su znali vidjeti ta blaga, označiti te dragulje, evo ih ovdje, nama nadohvat, kako bismo za početak sanjali i nesumnjivo im se divili. Dakle, prelistavajući stranice ove knjige, možda ćemo još i više zavoljeti naš svijet, naš planet, našu Zemlju i naše čovječanstvo.

DR

AG

ULJ

IČ

OV

JEČ

AN

STV

A

Documents

BLAGA ZEMLJE DRAGULJI COVJECANSTVA