Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
B I Z N I S
2 Jun 2017.
3www.serbianmirror.comJun 2017.
Srb info strana 4
Politi~ke aktuelnosti strana 5
Uru~ena donacija {koli u Kravicama strana 6
Vanjini biseri: Novi `ivot starog fi}e strana 7
Denis Muri} - dete srpskog filma strana 8
Protekli dogadjaji strana 9
“Djelem, djelem” drugi put na Kroazeti strana 10
Zavr{en 70. filmski festival u Kanu
Najbolji srpski glumci na po{tanskim markama strana 11
Vizu za Ameriku platio sam poljupcem na
”Plavom Jadranu” strane 12-13
Humanost: Hitno potreba pomo} strana 14
Pupinova srpska vojska strana 20
Vremeplov: Dogodilo se u junu strana 21
Pravoslavlje: Posledice komunizma i politi~ke
ideologije po tradiciju strana 22
^udotvorna voda koja isceljuje strana 23
Iz konzulata: Maj u znaku kulture strana 24
Kulinarstvo Aleksandra Sa{e [oji}a
Za{to treba crnu ~okoladu uvrstiti u ishranu strana 25
Horoskop za jun strane 26-27
Feljton: Silvana Armenuli} strana 28
^estitke strana 29
Vedra strana strana 30
TIRA@: 18.000
SADR@AJ
PUBLISHED BY
Ogledalo - Serbian Mirror. Inc •
P O BOX 13472 CHICAGO IL 60613• Phone: 773.744.0373• OSNIVA^: Slavica Petrovi}
• UREDNIK: Slavica Petrovi}
• GRAFI^KI UREDNIK: Zoran Marinkovi}
• REDAKCIJA: Marijana Maljkovi}, Sa{a @ivkovi},
Nenad Jovanovi}, Marko Lopu{ina.
• DOPISNICI: Vanja Buli}, Jasna Stanojev,
Ivan Kalauzovi} (Beograd)
Milan Lu~i} (New York), Sta{a Nasti} (Holivud),
Milomir Ognjanovi} (Havai)
ALL RIGHTS RESERVED:
Ogledalo is not responsible for advertisments,
advertising articles and their contents
E-mail: [email protected]: www.serbianmirror.com
• PREDSTAVNI[TVA •• LOS ANDJELES: Dragan Rakonjac (562.397.9001)
• NJUJORK: Mike Lu~i} Milan (212.426.1020)
I Z R E D A K C I J E
““[[ttoo ggoodd ttkkaa{{ ,,vveezzuujj kkoonnccee zzaa nneebboo””
Sv. Vladika Nikolaj Velimirovi}
RE^ UREDNIKA
Evo nas,zakora~ismoi u letnji
mesec jun. Vremekada djaci odlaze
na letnje raspuste, u kampove ili kod svo-jih u otad`bini. Kada se spremamo i putuje-mo na godi{nje odmore. Odlazimo u priro-du, na sunce i lepa dru`enja sa prijateljima.Otvara se sezona piknika i lepih tradicional-nih dru`enja pored na{ih crkava i manastira.
Moram da priznam da su me pro-tekla dva takva tradicionalni skupa, zapraznik “Memorial Day“ na na{em manas-tirkom imanju N. Gra~anica i imanju SrpskeBratske pomo}i, bacila u razmi{ljanje.
Iz godine u godinu sve je manjena{ih ljudi na ovim tradicionalnim piknici-ma. [ta se de{ava?. Da li se taj stariji svet,koji je sa puno radosti dolazio na tradi-cionalne piknike i okupljanja ovakve vrste,ve} preselio u ve~no boravi{te i samo suostale njihove humke na ovim srpskim iman-jima? Da li mlade danas, pored svega
virtuelnog {to im internet nudi, ne privla~emesta za koja su njihovi dedovi i o~evi izd-vajali te{ko zaradjeni dolar kako bi ih kupo-vali za svoja budu}a pokolenja? Pitam se,gde se prekida taj lanac i za{to?
Mo`da treba te mlade ljude uklju~itiu organizaciju ovakvih okupljanja i na tajna~in im dati obavezu u o~uvaju na{e tradi-cije. Ili postoji neki drugi na~in kako ih ani-mirati i prizvati da se ne otudjuju iisklju~uju sa ovakvih na{ih mesta, kako ovasrpska imanja ne bi postojala samo zadolazak na sahrane i parastose?
Lepa ~injenica je {to upravo po~injusa radom letnji kampovi za na{u decu, timpovodom na N. Gra~anici reko{e da sumesta ve} popunjena, pa }e se opet livadamaoko na{ih manastira zaoriti de~ji glasovi.
U~inimo ne{to da se ta na{a deca ikada odrastu, vra}aju srpskim imanjima sasvojim prijateljima i porodicama.
Srda~no Va{a,Slavica Petrovi}
Po{tovani ~itaoci, prijatelji ”Ogledala”,
NAME: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ADDRESS: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------
CITY: ----------------------------------- STATE: -----------------------------------------------------------------
ZIP: --------------------------- TEL: -------------------------------------------------------------------------------
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite na adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror - PO BOX 13472 Chicago IL 60613
S R B I N F O
Jun 2017.4
@ENE USAU organizaciji @ENE USA, 10. juna u
Chicagu, odr`a}e se promocija MI MAGA-ZIN-a iz Toronta. Sa gostima iz ^ikaga iToronta.
Za sve detaljne informacije pozoviteGordanu na: 847489.6236
Proces evrointegracija Srbije je na sle-pom ili, u najboljem slu~aju, na najs-porijem mogu}em koloseku. Ve}ina
gradjana veruje da Srbija nikada ne}e posta-ti ~lanica EU, dok Vlada najavljuje otvaran-je novih poglavlja, ne zna se kada ni koliko.Da je put evrointegracija pogre{an, ~ujemood stranaka desnice. Do sada se, medjutim,nije dogodilo da neko ko va`i za velikogevropejca i ko je na politici pristupanjaSrbije EU dobijao podr{ku gradjana, tolikopromeni mi{ljenje da se sada prakti~nozala`e za suprotno. Miroljub Labus, neka-da{nji potpredsednik Vlade i biv{i {ef prego-vara~kog tima sa EU, koji je pre 11 godina,ba{ zbog prekida pregovora sa Briselom,podneo ostavku na sve dr`avne funkcije, uintervjuu za NIN je izjavio da su se EU iproces pridru`ivanja u medjuvremenu pot-puno promenili, kao i da je razo~aran kakoto Brisel radi. On je istakao da su pregovorio ~lanstvu postali geopoliti~ka trgovina.
“Treba stati na loptu i zamrznutipregovore do 2020, do kada je i EU zamr-zla pro{irivanje“, rekao je Labus. On jenaveo i da pitanje Kosova treba re{avatinezavisno od puta evrointegracija, kao i da uperiodu od tri godine i Brisel i Beograd trebada razmisle {ta dalje da se radi. Zamrzavanjepregovora je jedini takti~ki potez koji }eisterati stvari na ~istinu, jer ovim putemne}emo do}i do cilja, istakao je Labus.
Djordje Vukadinovi}, urednikNove srpske politi~ke misli, ka`e za “Blic“da samo na prvi pogled Labusova ideja zvu~ijereti~ki, ali da je to u stvari razuman pred-log. “U tom smislu, osim psiholo{kog efek-ta, neke {tete velike ne bi bilo. Ukoliko namEU ne bi ukinula {engenski sistem, zamrza-vanje pregovora bi se minimalno osetilo.Mo`da bi se bunio jedan deo beogradskih ibriselskih birokrata koji simuliraju velikeaktivnosti na tom planu, iako i jedni i drugiznaju da je re~ o }orsokaku“, smatraVukadinovi}.
On dodaje da zastoj u pregov-orima ima smisla delom zbog stanja u Srbiji,a delom zbog stanja u EU, “koja je u takvimpreviranjima da je pro{irenje svakako posled-nja stvar o kojoj razmi{lja“.
“Takvo je raspolo`enje u najve}embroju zemalja EU, u svakom slu~aju kodnajuticajnijih. Ni u Srbiji nije mnogo bolje.{tavi{e, to zamrzavanje bilo bi dobrodo{lapauza i otre`njenje, nakon ~ega bi do{lo dopozitivnih promena i kod nas i u Briselu. Ionda po{teno da vidimo da li EU nas `eli i`elimo li mi njih“, isti~e Vukadinovi}.
Ekonomista Mihailo Crnobrnja,koji je i predsednik Evropskog pokreta uSrbiji, ka`e da mu nije poznata institucija
zamrzavanje pregovora sa EU, iako je prak-ti~no Turska bila u toj situaciji, i navodi dabi tu bilo problemati~no nekoliko stvari.
“Prvo, ne znamo da li bismo timeizgubili pravo na kori{}enje novca iz IPAfondova. Ukoliko i fondovi EU u tomslu~aju budu zamrznuti, to bi bila potpunonerazumna odluka. Time bi se usporila idinamika kojom vr{imo reforme, pogotovo{to je u Srbiji evroskepticizam u porastu“,
navodi Crnobrnja za “Blic“.On dodaje da je mogu}e da bi se i
strani investitori zapitali za{to se to radi.“Mogu}e je i da bi se smanjila
struktura stranih investicija, kao i kredita. Nebi se smanjile investicije iz Kine, a pogoto-vo ne iz Rusije, kojoj bi to mo`da i odgo-varalo“, zaklju~uje Crnobrnja.
Iz Vlade Srbije najavljuju da }edo kraja juna biti spremno za otvaranje petpregovara~kih poglavlja sa Evropskom uni-jom. U Briselu se trenutno razgovara o tri,ali izvesno je da }e u junu biti otvorena dvapoglavlja – 7 o intelektualnoj svojini i 29 ocarinskoj uniji. Obe oblasti ve}im delom suuskladjene sa evropskim pravilima.
Jo{ se ne zna kada }e biti medju-vladina konferencija u Briselu i koliko }emo
poglavlja otvoriti, ali u tom procesu ~uvamoritam, isti~e {efica srpskog pregovara~kogtima Tanja Mi{~evi}.
“Pet }emo do kraja malte{kogpredsedavanja imati u Briselu, o njima }e sevoditi rasprava, ali moramo biti potpunosvesni da su procedure za usvajanja dokume-nata u samoj EU jako duge, i one
podrazumevaju razgovore ne samo u Briselu,ve} u prestonici svake od 28 dr`ava ~lanica“,ka`e Tanja Mi{~evi}.
Izazove nosi i poglavlje sedamo intelektualnoj svojini. Propise smo imali ipre sto godina, ali sada moramo da ihuskladimo sa Evropom.
“Primarno je da mi {titimo intelek-tualnu svojinu, zbog toga da bi na{i kreativniljudi, na{i novinari, pisci, kompozitori,slikari, zatim na{e kompanije koje koriste
`igove, patente, industrijski dizajn biliza{ti}eni i da bi od svoje intelektualne svo-jine mogli da `ive ba{ kao i svi drugi radni-ci“, ka`e Vladimir Mari}, direktor Zavoda zaintelektualnu svojinu.
Jo{ kad bismo smanjili stepen pira-terije i krivotvorenja robe na tr`i{tu.Evropsku uniju sada treba i da ubedimo dana{ zakon mo`e da {titi intelektualnu svojinu.
P O L I T I K A
Pi{e: Marijana Maljkovi}
5www.serbianmirror.comJun 2017.
Samo 41 odsto graðana bi na refer-endumu glasalo da Srbija uðe uEvropsku uniju, 25,4 odsto je protiv,dok 20,8 procenata ne zna da li bi napitanje ulaska u EU odgovorilo pozi-tivno ili negativno, rezultati suistra`ivanja Evropskog pokreta u Srbiji iFakulteta politi~kih nauka.
Na pitanje da li }e Srbija postati~lanica EU, 55,4 odsto ispitanih odgo-vara da nikada ne}e, dok ostatak imapozitivan stav, ali misli da }e se todogoditi tek za osam godina. Premaistra`ivanju, 58,7 odsto ispitanihuopšte nije zainteresovano da seinformiše o Uniji.
EU DALEKO ZA SRBIJU
D R U [ T V O
6 Jun 2017.
Kada postoje dobra volja i opravdanrazlog, onda sve mo`e da uspe.Tako je pro{logodi{nji apel Srpske
narodne odbrane, najstarije organizacije Srbau Americi sa sedi{tem u ^ikagu, da seprikupe nov~ana sredstva kako bi se uOsnovnoj {koli “Aleksa Dejovi}“ u u`i~komselu Krvavci, izvr{ila rekonstrukcija dotraja-log sanitarnig ~vora koji je trenutno u katas-trofalnom stanju, uspeo. Da je potrebnahitna intervencija, uverio se ovih dana iNeboj{a @ivkovi}, predsednik Srpske naro-dne odbrane, koji je do{ao u mati~nu {koluu Sevojnu i direktoru Vladu @ivanovi}upredao nov~anu donaciju vrednu 11.056dolara. A kada je obi{ao izdvojenu {kolu uselu Krvavcima, nije mogao da se otmeutisku da nebriga dr`ave nije mala. Ova{kola sa 140 u~enika je pored lokalnog puta,ima veliki broj u~ionica, kabineta, kuhinju…ali toaleti su potpuno ruinirani, posebno uprizemlju zgrade. Iako je oko {kole mnogozelenila, ~isto je i uredjeno, kada se podjeprema toaletu, menja se utisak. Gospodin@ivkovi} je na kraju posete {koli za“Ogledalo” rekao:
“Doneli smo ~ek na 11.056 dolaraza pomo} u obnovi sanitarnog ~vora, videlismo u kakvom stanju je sve to i zaista jepotrebna pomo} kako bi deca imala osnovneuslove da u~e u toj {koli. Drago nam je dasmo mogli da pomognemo, naravno tadonacija nije dovoljna, potrebno je jo{toliko, ali mogu po~eti radovi na rekostruk-ciji sanitarnog ~vora. [kola je velika, imaveliki potencijal, i iako je izgradjena gotovopre 50 godina, zaposleni i u~enici su setrudili koliko su mogli da urede svakikutak, da oslikaju u~ionice, klupe.”
Direktor Osnovne {kole “AleksaDejovi}”, Vlade @ivanovi}, ka`e da jezadovljan {to je akcija koja se vodi odpro{le godine, uspela, a posle potpisivanjaugovora o donaciji rekao je: “Potpisali smougovor sa Srpskom narodnom odbranom,
odnosno sa Neboj{om @ivkovi}em, u ugov-oru jasno stoji da je donacija isklju~ivonamenjena za rekonstrukciju mokrog ~vora uKrvavcima. Ono {to nama preostaje jeste daprikupimo jo{ ovoliko sredstava, pa da udje-mo u proceduru renoviranja kroz raspisivan-
je tendera i izbor izvodja~a radova.”
Dja~ko etno-selo@ivanovi} je izneo i ideju o formi-
ranju dja~kog etno-sela, ili etno-parka, naprostoru pored same {kole, u kome bi pos-tojale radionice starih zanata prilagodjeneu~enicima, a izmedju ostalog tu bi dolazilasrpska deca iz dijaspore, i kroz dru`enje sasvojim vr{njacima iz {kole u Krvavcima,upoznavala ne{to {to je tradicija `ivota irada srpskog sela. O ovoj ideji gospodin@ivkovi} se pohvalno izrazio:
“U razgovoru sa direktorom {kole~uli smo da `ele renoviranje i drugih delo-va {kole, da naprave neke stvari poputdja~kog etno-parka kako bi mo`da srpskadeca iz rasejanja tokom leta mogla daborave tu, nau~e ne{to novo i pobolj{ajuznanje srpskog jezika u dru`enju sa svojimvr{njacima iz Srbije. Smatramo da je to jakozanimljiva ideja i treba je podr`ati. Bilo bilepo kada bi na{a organizacija pomogla da
se ova ideja realizuje, i kada se vratim u^ikago, razgovara}u sa ~lanovima SNO, iprijateljima, kako bismo i oko toga mo`dapomogli. Mislim da je najva`nije dapoma`emo deci, jer je to potencijal Srbije.Ali najpre da se rekonstrui{u sanitarni
~vorovi, jer je alarmantno stanje, ba{ onakokako nam je preneo na{ Rade Rakovi}, bla-gajnik Srpske narodne odbrane, koji jepro{log prole}a i jeseni, boravio ovde izapo~eo akciju prikupljanja pomo}i. Dragonam je {to mo`emo da poma`emo deci uSrbiji, jer u njima je budu}nost.“
Borave}i u u`i~kom kraju,@ivkovi} je posetio crkvu u Po`egi,
posve}enu Svetom Nikolaju Velimirovi}u zakoju je SNO sakupila 4.000 dolara za oslika-vanje ikonostasa kupole crkve. To je donaci-ja porodice Sokovi} iz ^ikaga preko Srpskenarodne odbrane. “Mi smo pomogli real-izaciju jo{ jednog projekta. Ja }u se ovihdana sastati sa istori~arem RadovanomKalabi}em, jer se Srpska narodna odbranapojavljuje kao izdava~ nekoliko istorijskihknjiga Marka S. Markovi}a, a poredKalabi}e recenzent je i Matija Be}kovi}”,dodao je @ivkovi}.
Neboj{a @ivkovi} je posetioetno-kompleks “Terzi}a avliju” u susednomselu Zlakusi, o kome je ranije pisala“Sloboda“. Ovaj kompleks sadr`i nekolikocelina koje svedo~e o `ivotu i obi~ajimau`i~kih sela. Tako je imao priliku da vidiradionicu za izradu narodnih no{nji, staru{kolu, vajate, mlekare, tka~nicu sa razbojemstarom preko sto godina….
“Raduje me {to postoji ne{to ovakoi ovo mesto bi trebalo da poseti svaki Srbinkoji `ivi van Srbije, ali i Srbi koji `ive uve}im gradovima. Njihova deca nemaju kon-takt sa seoskim doma}instvima, sa na~inom`ivota u njima. Deca vi{e ne znaju {ta jetradicija, i roditelji bi trebalo da ih doveduu ‘Terzi}a avliju’ da nau~e ne{to, mo`da bivi{e voleli svoje poreklo i svoju zemlju.“
Novica Ili}
URU^ENA DONACIJA [KOLI U KRVAVCIMA
IZ RADA SRPSKE NARODNE ODBRANE
I Z M A T I C E
Verzija jedizajniranatako da
naglasi pripadnostporodi~noj linijim o d e l an a g l a { a v a j u } iklju~ne karakteris-tike njegovog stila,radi krajnjeupe~atljivog iden-titeta”. Ovo jere~enica kojomk r a g u j e v a ~ k a“ Z a s t a v a “obave{tava budu}e kupce da }e se ujulu pojaviti nova, redizajniranaverzija najprodavanijeg“Zastavinog” proizvoda, popularnozvanog “fi}a”. Novi 500L ima}e triverzije – urban, kros i vagon. [to seizgleda ti~e, nova verzija je dobilaagresivniji, kako u prospektima pi{e– “mi{i}aviji” izgled. Drugimre~ima – novi model kao da je ispaoiz neke teretane u kojoj je“pumpao” mi{i}e spreman da ispro-ba snagu u borbi sa drugim automo-bilima koji napadaju srpsko tr`i{te.
Kako ova pri~a o novom“fi}i” deluje – kapitalisti~ki! {to birekao jedan aforisti~ar “Hteli ste lib-eralni kapitalizam – evo vam gana!“ A kad se pojavio prvi “fi}a”,{ezdesetih godina pro{log veka, sveje izgledalo bajkovito… Tada sam`iveo u novobeogradskim paviljoni-ma, embrionu iz koga je iznikaonovi grad, koji danas ima 600.000stanovnika.
Prvi “fi}a”koji je stigao u na{paviljon bio jeponos i dika svihstanara. ^ika LazaPeri} je dozvoljavaosvakome da pipnekola, a nedeljom, uvreme kada je prao“fi}u”, mogao je damu poma`e ko godje to po`eleo.Jednom sam samajkom krenuo napijacu, pa smo sreli
neku njenu poznanicu iz drugezgrade. I{~udjavala se zbogmaminog zaka{njenja. “Izvini, alismo prali Lazinog ‘fi}u’„, rekla jemoja mama, a u o~ima njene poz-nanice sam ugledao ljubomoru.Naredne nedelje je majka pozvala ipozananicu da prisustvuje ~inu pran-ja ~ika Lazinog “fi}e”.
Laza Peri} je bio pa`ljiv ipedantan ~ovek. Parkirao je “fi}u”ispod prozora svog stana, tako da jemogao u svakom trenutku da gavidi. Virio je iza zavese izaljubljeno gledao u kola, kao ulepu `enu. Bio je samac i u psiho-lo{kom smislu taj “fi}a” je zamen-jivao i suprugu i decu. Videlo se popomeranju njegovih usana daneprestano ne{to {apu}e, {to jezna~ilo da tepa “fi}i” i, najverovat-nije, prepri~ava mu {ta je prethod-ne no}i sanjao. Imao je obi~aj daru~a na prozoru. Stoji, dr`i tanjir uruci i jede. Gleda u “fi}u” i kao da
deli s njim obrok. Bilo je sasvimlogi~no da ~ika Lazi priredimomala iznenadjenja, koja bi muosve`ila `ivot.
Tada nije bilo kradja auto-
mobila, jer oni koji nisu imali kolanisu umeli ni da voze. Za volan susedali samo vlasnici kola. U ~ikaLazinom stanu je postojao jedan tupugao iz koga nije mogao kroz pro-zor da vidi svog “fi}u”. Na tom
mestu se nalazio telefon. Moj drugBrlja je pozvao telefonom ~ikaLazu, predstaviv{i se kao radnikElektrodistribucije. Dugo mu jeobja{njavao neku gre{ku u ra~unu
za struju, a nas desetorica smo jed-nostavno preneli “fi}u” desetakmetara udesno, iza `bunja. ^ikaLaza je nakon razgovora, logi~no,do{ao do prozora i samo {to nijeumro! Nije bilo njegovog “fi}e”, a
pritom nije ~uo zvuk motora. Izleteoje ispred zgrade i po~eo da kuka,kao da je neko zaista umro. Svi sta-nari su iza{li na prozore.
- [ta je bilo Lazo? – pitaoje moj otac sa drugog sprata.
- Pobegao mi “fi}a” –odgovorio je logi~no ~ika Laza, jerkola niko nije mogao da ukrade.
- Eno ga, sakrio se iza`bunja – rekao je ozbiljno moj otac,jer je to mogao da vidi sa drugogsprata, a pri~u o bekstvu je bukval-no shvatio i u tom trenutku je “fi}u”tretirao kao ku~e.
- [to ga ne ve`e{ za drvo?– sasvim ozbiljno je pitao kom{ijaMiladin, koji je tajno, jer je to bilozabranjeno u gradskoj zoni, gajioovcu kriju}i je u `bunju.
^ika Laza je uleteo u`bunje. Kad je ugledao “fi}u”, prvoga je {utnuo u gumu, a onda jepo~eo da mu {apu}e ne`no mole}iga da mu prizna za{to je bio neval-jao? Onda je oti{ao u stan po klju~,vratio se, pa`ljivo ga upalio i pono-vo dovezao ispod prozora.
I poslu{ao je ~ikaMiladina. Vezao je kanapom fi}u zakvaku od prozora. Na kanap jestavio malo zvono, koje je ostalo odproslave Vrbice.
Tako je ~ika Lazar Peri}postao prete~a izumitelja alarma.
Ne znam da li }e novi“fijat 500L“ jednog dana u}i u nekuovakvu ili sli~nu pri~u, ali sam sig-uran da to se}anje ne}e biti bajkovi-to…
Pisac, novinar, scenarista i TV voditelj Vanja Buli}
NOVI @IVOT STAROG FI]E
U svom novomromanu Vanja Buli}nastavlja da pratiuzbudljiva istra`ivanjanovinara “crnehronike“ NovakaIvanovi}a, ovogaputa povodom ubist-va vlasnika no}nogkluba Laleta Svica,n e k a d a š n j e g`estokog momka sabeogradskog asfalta.Kada iz no}nog klubadobije anonimnipoziv, sa obavešten-jem da je njegov vlas-nik ubijen, i kadashvati da policijazanemaruje i zataška-va zlo~in, ovajbeskompromisni novinar upusti}e se u traganje zapozadinom krvavog dogadjaja.
Nova knjiga
VANJE BULI]A
MAJ 7. Dragi prijatelju, kako si?Ja sam dobro, pi{em pre podne,
preispitujem se po podne. Tra`im odgov-or na pitanje – {ta se to de{avaMakedoniji?
Ono {to i Srbiji.SAD i NATO gase pravoslavlje, a
Rusi ga slabo brane. [iptarima je pru`enaprilika da nas sve na Balkanu pokore.
Za to smo sami krivi, i mi Srbi, iMakedonci koji }e izgleda izgubitidr`avu, jer nismo izabrali pravog prijatel-ja medju velikim silama. Naklonili smose Amerikancima.
[to re~e jedna moj drugi: “Trebalo bida nas Rusija bombarduje, pa da mi Srbivolimo Ruse kao {to danas volimoAmerikance!“
Ili kao {to volimo svoju ta{tu.[ta je to: danju laje, a no}u pliva?Ta{tina proteza.
MAY 27. Postao sam lak mu{karac. Uveo sam
dijetalnu ishranu bez hleba, krompira ipasulja, pa sam smr{ao 3,5 kila. ^ujemda je i ameri~ki predsednik D. Tramptoliko smr{ao pred put u Afriku i Evropu.
Dok Tramp putuje po svetu i voda`enu sa sobom, njegova Melanija nosi ipokazuje haljine srpske kreatorkeRoksande iz Londona. Lepo, da imanekog u Beloj ku}i ko zna za Srbe.
Srbija je, ina~e, na 39 mestu od 199dr`ava sa svetske liste po vrednosti svogpaso{a. To je mislim na{a realna pozicijau svetu. Za mnoge na{e iseljenike na{paso{ je vredniji, jer ka`u da ih njegovodobijanje ko{ta ~ak 300 dolara. Treba idr`ava ne{to da zaradi. Malo od paso{a,a malo od igre na sre}u Loto, na kojojnema premije ve{ dva meseca.
Dobio Era premiju na Loto – milioneura, pa kad je stigao ku}i vi~e:
– @eno, ta{ta, ne spavajte, di`ite se,dobio sam milion eura.
@ena Milka ustade, ali ta{ta ne. Shvatida mu je ta{ta umrla i Era re~e:
– E kad te ’o}e sre}a, onda testvarno ’o}e!
Sre}no Marko Lopu{ina
MAY 28.SRBA SVE MANJE – ima nas tek 9
milionaPoliti~ari vole da ka`u da nas Srba ima
na svetu 11,5 miliona. Popis stanovnika uSrbiji pokazuje 5.988.093 Srba. 1,5 milionau R. Srpskoj, u Hrvatskoj 186.663 i u CrnojGori 178.110. A popisi stanovnika udr`avama srpskog rasejanja (SAD 175.000,Australija 69.000, Rumunija 16.000),pokazuje svega 1,5 miliona Srba u dijaspori.A ne ~etiri miliona kako pri~aju politi~ari.
Kad se saberu ovi brojevi Srba dobijese podatak od svega 9 miliona Srba na
planeti.[ta dr`ava ~ini
da nas Srbabude vi{e –ni{ta !?
S r e } n oM a r k oLopu{ina
MARKOVI KONACI
VANJINI BISERI
7www.serbianmirror.comJun 2017.
Pi{e:Marko Lopu{ina
www.lopusina.com
8 Jun 2017.
P R E D S T A V L J A M O V A M
D E N I SMURI] rodjen jepre osamnaest godi-na u Zve~anu kaotre}e dete od ocaIska i majkeDragane (Raj~i}) ~ijabi ljubavna pri~a,ratne te{ko}e iopstanak na Kosovuovo dvoje ~estitih idobrih ljudi,doma}ina, mogla biti tema za film-sko platno. Ipak, pri~u o Muri}ima“ukrao“ je najmladji sin kome sudali ime Denis – po vragolastomjunaku ameri~kog stripa, ka`e uzosmeh Denisova mama. Po redjen-ju joj je delovalo da }e on imatineki svoj fazon. I bila je u pravu.
Sve {to je sledilo posleslu~ajnog odlaska sa drugarima naaudiciju i Denisovog prolaza, dobi-janje glavne uloge u filmu, upisa-lo je njegovo ime velikim slovimau anale srpske kinematografije.
Film “Ni~ije dete“ (red-itelja Vuka R{umovi}a, koji smo imi prikazali na na{em festivalu u^ikagu), istinita je i fascinantnapri~a o divljem de~aku Harisu,kojeg su lovci slu~ajno prona{li u{umi Bosne i Hercegovineosamdesetih godina pro{log veka ikoji je odveden i sme{ten potom uDom za nezbrinutu decu uBeogradu, da bi se vremenomsocijalizovao. Denis Muri} ulogomglavnog lika kro~io je na “velikavrata“ u svet filma. O tom iskustvuka`e:
“Ja uop{te nisam videotekst kada je po~elo snimanje, tekposle nedelju dana pro~itao samscenario. Mnogo me je dirnula ovapri~a, plakao sam ~itaju}i scenario.Valjda sam tako imao prirodnijipristup liku, a ne da ne{toizigravam i glumatam – sad samtu`an i te fore. R{umovi} i ekipasu se trudili da sve bude {toprirodnije, a mi deca opu{teni nasceni. Mislim da je zato film ispaodobar.“
Bilo je i fizi~kizahtevnih scena?
- Da. Snimalo se naAvali na velikoj hladno}i gde sambio go. I sad se je`im kad se setimtoga... Gluma sa vukovima jeposebna pri~a... bilo me je strah ineke scene jednostavno od strahanisam mogao... Ipak sam zadovol-jan kako je sve ispalo, kao i ekipakoja je radila na filmu.
Ovaj filmje osvojio ~ak trinagrade na festivaluu Veneciji, o ~emuse i dalje pi{e una{oj {tampi:nagrada za film,nagrada publike i tinajbolji glumac ufimu, kako si todo`iveo?
- Uh... Biloje neverovatno. U Veneciji je bilapremijera i bilo je sve zanimljivo.Dobiti nagradu publike, to je veli-ka stvar, ipak je publika najve}ikriti~ar. Priznajem, bio sam upla{en(smeh), noge su mi klecale kadsam izlazio na scenu. Reflektori sume osvetljavali sve vreme, videosam devoj~ice neke u publici kakovri{te i aplaudiraju... Nisam znaoda li da se smejem ili da pla~em...Nisam se pravio va`an... nekakome je bilo sramota.
Film “Enklava“, koji sina neki na~in radio uporedo uz“Ni~ije dete“, dirljiva je dramareditelja Gorana Radovanovi}a o`ivotu i razlikama verske, poli-ti~ke i kulturne prirode u malimzajednicama – enklavama ljudikoji su ostali tu da `ive. Govoriosi i drugi jezik, dr`ao pi{tolj. Dali si osetio “teret“ uloge?
- @ivot na Kosovu jeposebna pri~a. Za potrebe filmanau~io sam par re~enica albanskogjezika. U filmu sam igrao negativ-ca, de~aka Ba{kima koji je izlo`enstalnim provokacijama. U to samse lako uklopio. Za neke ljude jete{ko razumeti `ivot na Kosovu.
Imao sam ~ast da glumimsa velikim glumcima kao {to suAnica Dobra i Neboj{a Glovac,mnogo sam im zahvalan za svupomo} i savete. Milo{ Timotijevi}
je i kao osoba dobar. On mi jepru`io veliku pomo}. “Enklava“ jebila jedno nezaboravno iskustvo.Bilo je tu i druge na{e deceglumaca sa kojima se i danasdru`im i glumim.
Imao si priliku da putu-je{ po svetu, dobija{ nagrade ipriznanja, na kojima bi tizavidela i vidjenija imena na{ekinematografije. Imao si i ~ast dase pojavi{ u prvom srpskomnau~nofantasti~nom filmu“Procep“, strane koprodukcije,koji je takodje punio dvorane.Pohvalno je da te slava nijepromenila. [ta trenutno zaokupl-ja tvoju pa`nju?
- Da, film “Procep“ jebio zanimljiv, radili su mineobi~ne maske, pojavio sam se unekoliko scena.
Trenutno snimam uZagrebu, u Hrvatskoj, film koji sezove “Agape“. Stvarno ne smemvi{e da vam odam, dok se filmskosnimanje zvani~no ne zavr{i.
Otkrili smo ipak da ufilmu glumi{ sa Pavlom ^emeri-ki}em?
- Da, to je ta~no (osmeh).Sre}an sam {to se opet dru`imo iglumimo u filmu. Pavle je odli~andrug i lak{e je po{to smo ve}zajedno igrali u filmu “Enklava“.
Ina~e, {to se planovati~e, uveliko radim na pripremiprijemnog ispita na Pozori{nojakademiji za film i glumu uBeogradu. To je ba{ ne{to najoz-biljnije do sada. Radim dosta nadikciji i svemu {to je bitno.Gluma je nesto ~ime `elim da se
bavim u `ivotu. Koliko god dasam skroman i stidljiv, pred kam-erama se vrlo brzo i slobodnou`ivim u lik i mislim da je toklju~ svega.
Pozdravljam va{e ~itaoce,znam da su filmovi “Ni~ije dete“i “Enklava” predstavljeni naSrpskom filmskom festivalu u^ikagu. Nadam se da }e biti jo{filmova prikazanih kod vas u koji-ma }u imati ulogu. Ko zna, mo`davas iznenadim pa dodjem i ja naneku premijeru... a mo`da se i pre-selim jednog dana u Holivud(vragolasti Denisov smeh).
Redakcija “Srpskogogledala“ ti se zahvaljuje na vre-menu koje si nam posvetio.Vidimo se u Holivudu! Sre}no,Denise!
DENIS MURI] - DETE SRPSKOG FILMARodjen kao tre}e dete, ulogom postao “Ni~ije dete“, @iveo u “Enklavi“, nau~nom fantastikom stigao
u “Proces”… detalje o “Agape“ ne odaje...
PREDODREDJEN DA BUDE VELIKI GLUMAC
OGLEDALO JE LIST KOJI NAS POVEZUJE!
REKLAMIRAJTE SE U OGLEDALU773.744.0373
Du{ica Kosanovi}
Ponovo ih je spojio rad na filmu-protagonisti filma"Agape" ~Ije je snimanje u toku Pavle Cemeriki}
i Denis Muri}
P R O T E K L I D O G A D J A J I
Jun 2017. 9www.serbianmirror.com
VOJVODJANSKO VE^E
SA PREMIJERE FILMA ”BISER BOJANE”
Konzul sa suprugom na dogadjaju "Vojvodjansko vece"i domacin Goran Popovic sa gospodjom Biljanom Rdaulovic
Jun 2017.10
F I L M
Posle pola veka ponovo u Kan
Autor: Dubravka Laki}
Znam da nas sada negdeodozgo sa neba gledajuSa{a Petrovi}, moji vol-
jeni Bata @ivojinovi} i BekimFehmiu i mora da ka`u: “Pazitevas dve {ta danas radite!”, ka`etokom ru~ka na kanskoj pla`iRoajal na{a legendarna filmska ipeva~ka zvezda Olivera Katarina,u danu kada se na 70. Kanu uprogramu “Klasici“ prikazujerestaurirana kopija Petrovi}evih“Skuplja~a perja“.
Pro{lo je ta~no polaveka od kada je ovaj film bionagradjen na Kanskom festivalui od kada je Olivera Katarinaosvojila gledaoce, kriti~are ifoto-reportere nezaboravnom ulo-gom u ovom filmu, onomnjenom izvedbom pesme“Djelem, djelem” i gracilnimhodom po kanskom crvenomtepihu.
Olivera je i danas lepa.Njena pojava je rasko{na, a onasama, u 77. godini koju ponosi-to nosi, nekako filozofski smire-na. Preturila je ona sva{ta isvakog iza vrata, iako nepraved-no skrajnuta sa doma}e kulturnescene, jo{ uvek je zvezda svet-skog formata. To se i vidi iose}a.
Kan kao da joj vi~e:“Dobro do{la ku}i, Olivera“.Ona je ovde svoja na svome. Uztaj prvi nastup 1967. jo{ dvaputa joj je pripala ~ast da svojimprisustvom i pesmom zatvoriKanski festival.
Ovo joj je ~etvrtiboravak u Kanu, sa kojim zajed-no obele`ava 70 godina posto-janja i 50 godina od nastankafilma koji ju je proslavio.
Uz podu`e ~ekana dvafilea orade, dve ~a{e crnog vinai par~i}e torte od jabuka i ~oko-ladnog flambea, na pla`i Roajalte~e opu{teni razgovor saOliverom. Ka`e: “Bo`e, pro{lo je50 godina, a Kan je kao {to jenekada bio. Jedino {to samprimetila jeste da sada imaveoma mnogo naoru`ane policijei vojske svuda po ulicama. Ondatoga nije bilo. Onda smo seose}ali jako slobodno”.
Da li i vas taj
izgubljeni ose}aj slobode ti{ti?- Naravno! To je svets-
ka pojava. Taj `ivot sa strahom,sa tom nelagodom da teroristiprete nevinim ljudima, to jene{to {to me u`asava, a najvi{eto da je ~ovek izgubio slobodu.Ovde, u Kanu, taj ose}aj je ba{posebno jak i intenzivan jer sevrlo dobro se}am kako je neka-da bilo. Koliko smo tada biliopu{teni, potpuno oslobodjeni,vedri i veseli, a sada je tenzija,bogami, ba{ velika i svudaprisutna. Napravila samfotografije sa naoru`animvojnicima i to nije ba{ prijatno.
Vi ste se veoma malopromenili, naravno godine ~inesvoje, ali jo{ ste uvek puni`ivota i energije!
- Jesam, i te kako! Aznate da imam 77 godina! I ni{tana sebi nisam radila. Sve {tovidite na mom licu je prirodno.Nisam iskompleksirana. Smatramda je lepo {to starim prirodno ito ~ak isti~em. Jo{ uvek imam`ara. @ivela sam kako sam jahtela – punim plu}ima! Nisam se{tedela, ve} sam `ivela punimsrcem.
Kada se setite nastan-ka Petrovi}evog filma, pomisliteli da je i on zapravo zna~io ipredstavljao osvajanje slobode?
- Jeste, i tema filma jetakva. Ovo je film o slobodi i toje Sa{a genijalno uradio.“Skuplja~i perja“ su njegovoremek-delo. Mi smo svi u`ivali iose}ali smo da radimo zaistane{to posebno. I onaj transizmedju Bekima i mene zna~io
je tu ~e`nju za slobodom. To jeistinski bilo tako i to je publikaprepoznala od Kana do Tokija,pa sve do Amerike.
Ovaj film je vamadoneo mnogo, ne samo ugluma~kom, nego i u peva~komsmislu, bili ste zvezda pariske“Olimpije”?
- Pevala sam u“Olimpiji” ~ak 72 puta, na svo-
jim solisti~kim koncertima!Mogu da ka`em da sam zaistaimala sre}u da radim sa Sa{omPetrovi}em u “Skuplja~imaperja“, koji je osim kanskenagrade umalo osvojio i Oskara,a sve je to meni donelo mnogo,mnogo dobra.
Postoji li ne{to {tobiste voleli da danas iz Kanaka`ete Srbiji?
- Volela bih da pozdrav-im moju Srbiju i ka`em joj da jeljubim i da se raduje ovomlepom dogadjaju koji je va`an zasve nas zajedno, jer nam jepru`ena prilika da ponovo skren-emo pa`nju na svoju umetnost isve one na{e umetnike, moje
drage i veli~anstvene kolege, kojinisu vi{e medju `ivima, a koji sudali tako sna`an doprinos ovomsrpskom filmu koji se pamti...
Olivera Katarina jo{ka`e da je oprostila svima onimakoji su je godinama ignorisali iotpisivali. Sve to je prevazi{la i usrcu nema jeda, ve} samo ljubavi.Jedino je ~udi {to danas kada,kako ka`e, peva bolje i zrelijenego ikada, ne postoje oni koji bije pozvali da snimi ne{to poseb-no i dragoceno. Na to da je nezovu ni da glumi u pozori{tu ilina filmu, samo odmahuje rukom.Na{a jedina prava kanska zvezdaove godine na jubileju festivala`ivi tako {to joj najve}i deonacionalne penzije odlazi zapla}anje stanarine za iznajmljenistan, a resto na lekove za pritisak.
Tu i takvu na{u divu jeli~no primio direktor festivalaTjeri Fremo da joj po`eleodobrodo{licu i sre}nu projekcijufilma “Skuplja~i perja“ u sali“Bunjuel“ za koju je vladaloveliko interesovanje filmofila, anaro~ito filmskih poslenika izzemalja biv{e Jugoslavije. Ovajdragoceni dogadjaj u Kanupriredila je Jugoslovenskakinoteka, ~iji je direktor JugoslavPanteli} svoj boravak u Kanupodredio Oliveri Katarini.
„DJELEM, DJELEM” DRUGI PUT NA KROAZETI
Bo`e, pro{lo je 50 godina, a Kan je kao {to je nekada bio! Jedino {to sam primetila jeste da sada ima veoma mnogo naoru`ane policije ivojske svuda po ulicama. Onda toga nije bilo. Onda smo se ose}ali jako slobodno
Srpski predstavnici u Kanu