BioRES Priručnik za trening 2015

EU-Project – Regional Supply Chains for Woody Bioenergy

BioRES has received funding from the European Union’s Horizon 2020 Research and

Innovation Programme under grant agreement No 645994.

2015

BioRES Priručnik za Trening

1 BioRES Training Manual

Sadržaj: 1. Procjena Potencijala Lokalnih Tržišta (Opskrba i Potražnja) i Didaktički Pristup i Motivacija ......................5

1.1 Uvod .....................................................................................................................................................5

1.2 Analiza Tržišta .......................................................................................................................................6

1.3 Kriteriji odabira mjesta gradnje BLTC-a ................................................................................................7

Opskrba Drvnim Gorivom .........................................................................................................7

Pristup Potencijalu Drvne Biomase iz Šuma i Ostalih Izvora u Blizini Odabrane Regije ...........9

1.4 Proizvodni Lanci Šumske Biomase ..................................................................................................... 10

Proizvodnje Energenata iz Drva ............................................................................................ 11

Kupovanje ili Prodaja Drvnih Goriva...................................................................................... 14

1.5 Potražnja za Drvnim Gorivima ........................................................................................................... 16

1.6 Didaktički Pristup ............................................................................................................................... 17

PESTLE Analiza ....................................................................................................................... 17

SWOT Analiza ........................................................................................................................ 19

‘H-form’ – Metoda za nadgledanje i evaluaciju .................................................................... 19

Motivacija investitora ............................................................................................................ 22

1.7 Posebnosti Provedbenih Zemalja ...................................................................................................... 24

Hrvatska................................................................................................................................. 24

Srbija ...................................................................................................................................... 24

Bugarska ................................................................................................................................ 24

2. Razvoj i Implementacija Poslovnih BLTC Modela (Tehnički, Financijski, Organizacijski) ........................... 25

2.1 Osnovni Ekonomski Proračuni i Predviđanja ..................................................................................... 25

Osnove ................................................................................................................................... 25

Operativni troškovi ................................................................................................................ 26

2.2 Tehnička Oprema i Procesi ................................................................................................................ 27

Procesi na Logističkom i Trgovinskom Centru za Biomasu: .................................................. 28

2.3 Organiziranje Vlasnika BLTC-a/Vlasnički i Poslovni Modeli ............................................................... 31

3. Osiguranje Kvalitete i Verifikacija Zahtjeva Za Održivost Uključujući i EU Propise o Drvu ........................ 34

3.1 Europski i Internacionalni Standardi Kvalitete za Čvrsta Biogoriva ................................................... 34

Standardi za Definiranje Proizvoda ....................................................................................... 34

Standardi za Osiguravanje Kvalitete ...................................................................................... 35

Standardi za Mjerenje ........................................................................................................... 35

3.2 Kvaliteta i Ogrjevna Vrijednost Drvnih Biogoriva u Usporedbi sa Fosilnim Gorivima ....................... 37


3.3 EU Propisi za Drvo i Zahtjevi za Sudionike na Tržištu ........................................................................ 40

3.4 Postupak Certificiranja i Revizije ....................................................................................................... 42

Certificiranje Šuma ................................................................................................................ 42

Cerificiranje Nadzornog Lanca (CoC) ..................................................................................... 43

Certificiranje Proizvoda ......................................................................................................... 43

3.5 Prednosti Certificiranja ...................................................................................................................... 44

4. Ostali Materijali ......................................................................................................................................... 45

5. Literatura i Izvori ........................................................................................................................................ 46


Predgovor

BioRES projekt ima za cilj uvođenje inovativnog koncepta “Sabirno logističkih centara za biomasu” (BLTC-ovi) u Hrvatskoj, Srbiji i Bugarskoj temeljem međunarodne suradnje sa europskim tehnološkim liderima. Opći cilj projekta BioRES je povećati tržišni udio domaćih opskrbnih lanaca proizvoda drvne bioenergije kontrolirane kvalitete iz šumarstava kojima se upravlja na održiv način te drvnih ostataka pomoću razvoja BLTC-ova kao regionalnih centara.

“Sabirno logistički centri za biomasu (BLTC-ovi) su lokalni ili regionalni centri usredotočeni na domaće tržište, sa optimiziranom logistikom i organizacijom kupoprodaje, kroz koje se različiti proizvodi drvne bioenergije standardizirane kvalitete (i/ili toplinske energije) plasiraju na tržište. To je inovativni poslovni model koji ima ulogu posrednika u organizaciji lanaca stvaranja vrijednosti lokalne drvne bioenergije između lokalnih dobavljača biomase i klijenata različitih razmjera od privatnih domaćinstava do velikih toplana i elektrana. U Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Finskoj BLTC-ovi različitih oblika sa vlastitom proizvodnjom, skladištenjem i logističkim objektima konkurentno rade na tržištu.”

Lista Ključnih Riječi:

Biomasa, Održivost, Opskrba, Potražnja, Funkcioniranje, Sljedivost, Standardi kvalitete, Certificiranje šuma, Drvna goriva, Cjepanice, Drvna sječka, Drvni pelet.


List of Abbreviations:

BLTC – Sabirno logistički centar za biomasu

ISO – Međunarodna organizacija za standardizaciju

EN – Europske norme

SEE – Jugoistočna Europa

EBR – Europski poslovni registar

PESTLE - Politički, ekonomski, socijalni, tehnološki, pravni, okolišni

PEST – Politički, ekonomski, socijalni, tehnološki

SWOT – Prednosti, slabosti, mogućnosti, prijetnje

Lcbm – Nasipni kubni metar

Cbm – Kubni metar

ENplus – Certifikat kvalitete drvnog peleta

GHG – Plinovi sa efektom staklenika

GIZ – Njemačka organizacija za međunarodnu suradnju

Ha - Hektar

Km - Kilometar

kWh - kilovat sat

LNG – Ukapljeni prirodni plin

MW - Megavat

RES – Obnovljivi izvori energije

T - Tona


1. Procjena Potencijala Lokalnih Tržišta (Opskrba i Potražnja) i Didaktički Pristup i Motivacija

1.1 Uvod Uspostava sabirno logističkih centara je investicijski projekt te kao takav zahtjeva pomno planiranje.

Osnovna pitanja koja treba postaviti i na njih dati odgovore, prije ulaska u investiciju su:

Koji su postojeći zakonodavni okviri?

Koja količina biomase te koje kvalitete je stvarno dostupna na području?

Tko su ključni postojeći igrači?

Tko bi mogao biti potencijalni opskrbljivač i konzument?

Odgovori na ova pitanja pomoći će nam razumjeti ponudu i potražnju budućeg BLTC-a. Svrha nije prikazivanje standardizirane procedure za prikupljanje podataka i informacija o lokalnom tržištu drvne biomase.

Novi sabirno logistički centar za drvnu biomasu je novi igrač na inače vrlo tradicionalnom i djelomično neformalnom lokalnom tržištu drvnih goriva. Da bi projekt bio uspješan, svi pozitivni i mogući negativni utjecaji bi trebali biti uzeti u obzir i projekt bi trebao biti razvijen zajedno sa lokalnim dionicima.

+

Utjecaj novog logističkog centra za

biomasu na tržište drvnih goriva

-

Utjecaj postojećeg tržišta na novu

inicijativu

Novi trgovac

Osiguranje kvalitete

Transparentni marketing I veća

promocija drvne biomase za dobivanje

energije

Zahtjevi za drvna goriva i drvne ostatke

Nova radna mjesta i vrijednosni lanci

Više učesnika na tržištu može dovesti

do bolje kvalitete usluge (konkurencija

među učesnicima)

Snižavanje cijena proizvoda

Dostupnost drvne biomase

Negativna promocija (od strane

postojećih igrača na tržištu) među

lokalnim stanovništvom

Više cijene sirovine

Tablica 1: moguće interakcije tržišta


1.2 Analiza Tržišta Cilj analize tržišta je utvrditi atraktivnost tržišta i shvatiti njegove rastuće prilike i prijetnje koje se odnose na prednosti i slabosti projektne ideje. Ključni elementi su prikazani u nastavku (Slika 1)

Slika 1: Ključni elementi tržišta drvne biomase

Ključni čimbenici uspjeha su oni elementi koji su neophodni u svrhu postizanja predviđenih ciljeva. Nekoliko primjera takvih čimbenika uključuju:

pristup potrebnim resursima;

mogućnost postizanja ekonomije tih razmjera;

pristup distribucijskim kanalima;

tehnološki napredak. Važno je uzeti u obzir da bi se sa vremenom ključni čimbenici uspjeha mogli mijenjati, posebno kako proizvod napreduje kroz svoj životni ciklus (www.netemba.com).

Prirodni izvori, Potencijal biomase

Proizvođači drvnih goriva, Trgovci drvnim

gorivima

Šumovlasnici, Zakonodavci, Društvo

Korisnici drvnih goriva,

Potencijalni korisnici

http://www.netemba.com/


1.3 Kriteriji odabira mjesta gradnje BLTC-a Projekt BioRES ima razvijenu listu kriterija kako identificirati optimalnu lokaciju za sabirno logistički centar za biomasu, baziranu na primjerima najbolje prakse: http://bioresproject.eu/index.php/priority-locations-for-biomass-logistic-and-trade-centres-in-serbia-croatia-and-bulgaria/

Opskrba Drvnim Gorivom

Prirodni Resursi Prilikom prikupljanja podataka o prirodnim resursima, potrebno je razumjeti sveukupne okolnosti. Podaci o prirodnim resursima trebali bi sadržavati sljedeće informacije:

1.. Šume u regiji: a. površina šuma b. % zemlje prekrivene šumama c. drvna zaliha d. tečajni prirast e. vlasnička struktura f. prosječni godišnji etat g. stanje šumskih cesta h. sastav šuma prema vrsti drva

2. Količina i kvaliteta drvnog ostatka u regiji (npr. pilane, drvoprerađivačka industrija)

3. Ostala uporaba zemljišta: i. kulture kratkih ophodnji (brzorastući nasadi) j. zapuštena poljoprivredna zemljišta k. ostala pošumljena područja

Ovi podaci su već prikupljeni od strane službi koje upravljaju državnim šumama ili jedinica lokalne samouprave i primjerice u planovima za upravljanje šumama.

http://bioresproject.eu/index.php/priority-locations-for-biomass-logistic-and-trade-centres-in-serbia-croatia-and-bulgaria/

http://bioresproject.eu/index.php/priority-locations-for-biomass-logistic-and-trade-centres-in-serbia-croatia-and-bulgaria/


GLAVNI IZVORI DRVNIH GORIVA KOJE TREBA UZETI U OBZIR

Šume su najvažniji izvor drvnih goriva. Kao potencijalna sirovina za proizvodnju energenata u obzir se uzima samo oblovina loše kvalitete. Osim dijela oblovine, šumski ostatak (granjevina i vrhovi), također su važan izvor za energetsku proizvodnju. U svakom slučaju, sječa mora biti pravno provjerljiva i prema načelima održivog gospodarenja šumama.

Kulture kratkih ophodnji načelno su sađene na poljoprivrednim zemljištima, sa brzorastućim vrstama poput topole, vrbe, johe, bagrema i eukaliptusa koje su korištene u svrhu proizvodnje visokih prinosa drvne biomase u kratkom vremenskom periodu, koja se može koristiti u energetske svrhe (uglavnom drvna sječka). (saznajte više informacija: //www.srcplus.eu/images/Handbook_SRCplus.pdf).)

Ostala drvna sirovina: pod tom kategorijom razvrstava se drvo iz vrtova, parkova, održavanja prometnica, vinograda, voćnjaka te plutajuća drva iz slatkih voda koja isto treba uzeti u obzir. Ako lokalne zajednice nemaju program za iskorištavanje drvne biomase iz parkova i održavanja cesta, trebali bi razmotriti mogućnost tog „otpada“ kao benefita, pa analiza trenutnog korištenja drva iz parkova i zelenih područja lokalne zajednice mogu biti razmatrana na temelju volumena potražnje i nivoa kvalitete planiranih drvnih bioenergetskih proizvoda.

Šume

•drvo niske kvalitete, ostaci iz šumske proizvodnje

Plantaže

•definirane kao energetske plantaže kratkih ophodnji

Ostalo čisto drvo:

•drvo iz vrtova, parkova, održavanja drveća pored puta, vinograda, voćnjaka i vodom nanesenog drveta

Ko-produkti i ostaci iz drvoprerađivačke industrije

•kemijski netretirani drvni ostaci (drvo sa ili bez kore, ili kora kao takva) iz primarne prerade drva (uglavnom pilane)

Korišteno drvo

•reciklirano drvo/ drvni otpad, prirodno ili samo mehanički obrađeno drvo

Slika 2: Šumska gomila drva

Slika 3: Plantaža


Ko-proizvodi i ostaci iz drvoprerađivačke industrije

Ovo drvno gorivo može biti kemijski netretiran drvni ostatak (drvo sa ili bez kore, ili kora kao takva) iz primarne prerade drva (uglavnom pilana) ili kemijski tretirani drvni ostatak, vlakna i drvni sastav, ali bez teških metala ili halogenih organskih spojeva koji nastaju tretiranjem drva zaštitnim sredstvima i premazima. Ovo je vrlo važan izvor za proizvodnju kvalitetne drvne sječke. Analiza dostupnog drvnog ostatka važan je dio analize tržišta. Korišteno drvo

Ova skupina uključuje post konzumentski/post društveni drvni otpad, prirodno ili samo mehanički obrađeno drvo. Važno je pojasniti da ta vrsta drva ne smije sadržavati teške metale ili halogene organske spojeve koji nastaju kao posljedica tretiranja drva zaštitnim sredstvima i premazima.

Pristup Potencijalu Drvne Biomase iz Šuma i Ostalih Izvora u Blizini Odabrane Regije Koliko drvne biomase je godišnje dostupno u radijusu od otprilike 50 km od odabrane lokacije BLTC-a? OVO JE VAŽNO PITANJE. Općenito, možemo razgovarati o: Stvarni potencijal: je količina drva koja može doći na tržište sukladno šumskoj infrastrukturi, dostupnoj tehnologiji, troškovima šumske proizvodnje i prirodnim okolnostima. Važna ograničenja su troškovi transporta. Za učesnike na tržištu, stvarna količina drvne biomase, drvnog asortimana i kvaliteta koja se pojavljuje na tržištu je važna. Količina drva korištena u osobne svrhe šumovlasnika se ne ubraja.

Slika 4: drvni ostaci

Slika 5: Korišteno drvo


1.4 Proizvodni Lanci Šumske Biomase

Fotografije: SFI/GTE

Najučestaliji sistem izrade drva za ogrjev u Jugoistočnoj Europi (SEE) je kombinacija tradicionalne sječe sa motornim pilama i privlačenje pomoću prilagođenih šumskih traktora. Nakon rušenja, drvo se dotjera i reže u asortimente određene kriterijima asortimana, ekonomskim faktorima i zahtjevima tržišta.

Slika 8: Opskrbni lanac drvom sa motornom pilom i traktorom za izvlačenje

Slika 6: Prikupljanje Slika 7: Obaranje stabla


Transportni troškovi variraju ovisno o udaljenosti, stanju mreže šumskih cesta, načina transporta, opsega i troškova rada (pogledati BioRES country specific market information tables: http://bioresproject.eu/index.php/market-information/) Troškovi proizvodnje drvne sječke opet variraju ovisno o veličini sjekača i o sirovini. Proračun se može napraviti pomoću WoodChainManager-a (besplatni web alat, razvijen od strane Slovenskog šumarskog instituta – na http://wcm.gozdis.si (available in Slovenian, English and German language ). Drvna sječka može biti proizvedena na šumskim prometnicama i u tom slučaju se transportira do sabirno logističkih centara za biomasu.

Fotografije: SFI/GTE

Velike su razlike između različitih kombinacija, različite mehanizacije i kombinacije gdje i kako drvna goriva (ogrjevno drvo i drvna sječka) mogu biti proizvedene. Važno je prije uspostave BLTC-a, analizirati i ocijeniti različite opcije.

Proizvodnje Energenata iz Drva Prilikom planiranja BLTCa imate više opcije:

• kupovanje oblovine (slabe kvalitete) i proizvodnja energenata iz drva na mjestu sa svojom mehanizacijom;

• kupovanje oblovine (slabe kvalitete) i iznajmljivanje mehanizacije za proizvodnju drvnih energenata; • kupovanje drvnih goriva (npr. drvna sječka, drvni ogrjev) i prodavanje istih krajnjim korisnicima.

Picture 10: Proizvodnja sječke Slika 9: Obaranje stabala

http://bioresproject.eu/index.php/market-information/

http://wcm.gozdis.si/


Slika 11: Snage i slabosti raznih opcija u proizvodnji energetskog drva

Prije odabira, potrebno je napraviti analizu postojećih proizvođača drvnih goriva – kako bismo vidjeli koja mehanizacija se već koristi. Suštinski dio analize tržišta je analiza proizvođača drvnih goriva na području. Podaci o registriranim proizvođačima drvnih goriva mogu se prikupiti od strane Nacionalnog Poslovnog registra kao i Europskog Poslovnog registra (dalje u tekstu kao EBR). Dodatni izvori podataka su regionalne gospodarske komore (ako takve postoje), Uprave šuma i lokalne udruge drvnog sektora. Katalog proizvođača drvnih goriva u 9 zemalja/regija (Slovenija, Hrvatska, Rumunjska, Italija – sjeverni dio, Austrija – Štajerska, Njemačka – Bavarska, Španjolska, Irska i Grčka) izdan je u okviru projekta BIOMASTRADECENTRE II i dostupan je na http://www.biomasstradecentre2.eu/wood-biomass-production/service-providers/

Slika 12: Pogled na “Pružatelj usluge” web bazirani alat za pretragu

snage (+)

• jednostavnije je planirati posao ako imaš svu mehanizaciju

• ako iznajmljuješ mehanizaciju investicijski troškovi su niži

• ako kupuješ drvna goriva potreban je manji skladišni prostor oko BLTC-a

slabosti (-)

• viša investicija i operativni troškovi

• ako se mehanizacija uzima u najam, ovisnost o trećoj osobi

• kupovanje drvnih goriva na tržištu smanjuje tvoju zaradu

http://www.biomasstradecentre2.eu/wood-biomass-production/service-providers/

http://www.biomasstradecentre2.eu/wood-biomass-production/service-providers/


Preporučamo prikupljanje podataka u dva koraka. U prvoj fazi prikupljaju se osnovne informacije iz različitih postojećih baza podataka. U drugoj fazi identificirani proizvođači se intervjuiraju kako bi se prikupile detaljnije informacije o njihovoj proizvodnji.

Prvi korak kod prikupljanja podataka možemo napraviti korištenjem forme predstavljene u sljedećoj tablici.

Ime tvrtke Adresa Vrsta proizvedenog drvnog goriva

Veličina tvrtke Komentari

Xy 1 Drvo za ogrjev Drvna sječka Drvni pelet

Mikro MSP Velika

Xy 2 Drvo za ogrjev Drvna sječka Drvni pellet

Mikro MSP Velika

…… Drvo za ogrjev Drvna sječka Drvni pelet

Mikro MSP Velika

Tablica 2: Tablica za prikupljanje podataka o proizvođačima drvnih goriva – prva faza

Prva faza prikupljanja podataka može se napraviti „by desk“ istraživanjem. Podaci prikupljeni u drugoj fazi su detaljniji (vidi slijedeću tablicu).

Tablica za prikupljanje podataka o proizvođačima drvnih goriva – druga faza Naziv tvrtke Prosječna

godišnja proizvodnja (tona*1)*1)

Glavni izvor drvne

biomase

Glavni postojeći kupci

Dostupna drvna biomasa za

nove kupce (t)

Razredi kvalitete

proizvedenih drvnih goriva*2

Xy 1 Šume Drvna industrija Ostala zemljišta Ostalo

Kućanstva Postojeći sustavi na biomasu / Industrija Izvoz Ostalo

Xy 2

……

Tablica 3: Tablica za prikupljanje podataka o proizvođačima drvnih goriva – druga faza

Napomena: *1: specifični sadržaj vlage. *2: prema važećem ISO standardu (ISO/DIS 17225 series (7 parts))


Glavne Karakteristike Različitih Proizvođača Drvnih Goriva: Svaki tip proizvođača drvnih goriva ima specifikacije koje su važne I trebale bi se uzeti u obzir kao aktivnosti u sabirno logističkim centrima za biomasu. Proizvođači ogrjevnog drva:

manji su i lokalno orijentirani (šumovlasnici prodaju ogrjevno drvo na lokalnoj razini, često neformalne tržišne aktivnosti);

uključivanje lokalnih proizvođača u logističku mrežu kao dobavljače može biti izazov (problem s kvalitetom, pouzdanost, nedovoljne količine i slično);

veći proizvođači drva za ogrjev koji posjeduju svoju mehanizaciju, mogli bi biti važni partneri za poslovanje sabirno logističkog centra za biomasu.

Proizvođači drvne sječke su uglavnom:

više tržišno orijentirani (trude se prodavati drvnu sječku,ali i rad s mehanizacijom kao uslugu);

lakše ih je naći i uključiti u poslovne inicijative;

kvaliteta drvne sječke i uvjeti isporuke trebaju biti raspravljani. Proizvođači drvnog peleta su uglavnom:

tržišno orijentirani (traže nova tržišta);

lakše ih je naći i uključiti u poslovne inicijative (slično kao I kod proizvođača drvne sječke)

kvaliteta drvnog peleta i uvjeti isporuke trebaju biti raspravljani.

Kupovanje ili Prodaja Drvnih Goriva Prilikom kupnje ili prodaje drvnih goriva nameću se dva glavna pitanja:

1. Mjerne jedinice i odgovarajuće cijene 2. Kvaliteta drvnih goriva – koji su razredi kvalitete

Mjerne Jedinice U sklopu projekta BioRES razvijen je jednostavni kalkulator za Biomasu, koji omogućava preračunavanje različitih mjernih jedinica, dostupan je na: www.bioresproject.eu Informacije o prosječnim cijenama na lokalnim tržištima u Bugarskoj, Srbiji i Hrvatskoj, za glavne drvne energente, dostupne su na BioRES Internet stranici: http://bioresproject.eu/index.php/market-information/ Prije uspostave novog sabirno logističkog centra za biomasu, treba analizirati i uzeti u obzir i razmotriti sljedeće činjenice:

Kvaliteta proizvoda drvnih energenata mora biti u skladu sa zahtjevima kotlovskih sustava. Manji

kotlovi (kapaciteta do 200kW) imaju više zahtjeve za kvalitetom. Udio vlage mora biti ispod 25 %,

veličina čestica je strogo definirana, a udio čestica fine prašine treba biti niži. Zahtjevi za razrede najviše

kvalitete navedeni su u tablici ispod.

Karakteristike proizvoda drvnih energenata trebaju biti navedene u deklaraciji proizvoda. Potrebno je naglasiti da je ukupna odgovornost za točnost i ispravnost informacije na proizvođaču/dobavljaču.

http://www.bioresproject.eu/

http://bioresproject.eu/index.php/market-information/


Osnovni zahtjevi

(prema ISO standardu)*1 Relevantni standard

Ogrjevno drvo Klasa A1: Promjer i dužina moraju biti navedeni, M 20

or M25 (vlaga ispod 25 %), bez vidljivog truljenja, više

od 90 % treba biti razdvojeno EN ISO 17225-5:2014

Drvna sječka

Klasa A1 ili A2: veličina čestice P16S ili P31S, do

M35 (udio vlage do 35 %), udio pepela manji od 1,5

%, fines fraction less than 15 %

EN ISO 17225-4:2014

Drvni pelet Klasa A1: M10 (vlaga manja od 10 %), udio pepela manji

od 0,7 %, mehanička otpornost veća od 97,5 %, gustoća

veća od 600 kg/m3, EN ISO 17225-2:2014

Tablica 4: Osnovni zahtjevi za kvalitetu drvnih goriva

Preporuke

SLJEDEĆE AKTIVNOSTI ĆE VAM DATI PREDNOST KAO NOVOM IGRAČU NA TRŽIŠTU

Kvaliteta drvnih goriva plasiranih na tržište treba biti važno pitanje od samog početka.

Kvaliteta mora biti redovito testirana.

Cijena bi trebala ovisiti o kvaliteti


1.5 Potražnja za Drvnim Gorivima Korisnici drvnih goriva na području koje se planira pokriti sabirno logističkim centrom za biomasu, mogu biti podijeljeni u nekoliko grupa:

1. Manji privatni korisnici – kućanstva i mikro poduzeća, sa potrebama manjim od 50 m3 drva godišnje (kapaciteti kotlova manji od 80 kW).

2. Privatni korisnici srednje veličine – manja poduzeća sa potrebom do 150 m3 godišnje (kapaciteti kotlova manji od 250 kW).

3. Srednje veliki javni korisnici – javni korisnici sa potrebom do 150 m3 godišnje (kapaciteti kotlova manji od 250 kW).

4. Veliki korisnici (privatni / javni) – korisnici sa potrebom većom od 150 m3 godišnje (kapaciteti kotlova su veći od 250 kW). Velike korisnike se ujedno i smatra najvažnijim korisnicima.

Za prikupljanje podataka vezanih uz javne zgrade, tablica ispod može se koristiti u svrhu dobivanja uniformiranijih podataka te kako bi se isti mogli bolje rasporediti. Više informacija o zahtjevima za potražnjom na lokalnim tržištima prikazana su u BioRES Izvještaju o prioritetnim lokacijama za nove SLC-ove u Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji.

Br. Naziv

javnog objekta

Grad/ selo

Godina izgradnje/ renovacije

Ukupna površina

Izolacija Korišteni energent

(vrsta goriva

Potrošnja energije

Kotao (tip I godina

proizvodnje)

Jedinica

godina m2 Da / Ne

Cjepanice Drvna sječka Drvni pelet Loživo ulje

Ugljen El. energija

ostalo

Količina/godišnje

1 SFI LJ

1958 / 2010

2560 Ne Drvna sječka 460-550 Froling, 220

kWh

2 ….

Tablica 5: Tablica za prikupljanje podataka o javnim zgradama u regiji


1.6 Didaktički Pristup PESTLE Analiza

PESTLE analiza nam pregled Političkih, Ekonomskih, Socijalnih, Tehnoloških, Pravnih i Okolišnih faktora, koje se obično treba razmotriti za svaki tržišno orijentirani projekt ili proizvod. Nakon prikupljanja različitih podataka o opskrbi i potražnji te razgovora sa različitim dionicima u regiji, vrlo je jednostavno pripremiti PEST ili PESTLE analizu. Može biti napravljena od strane samih investitora ili grupe suradnika, odnosno čak zajednički sa najvažnijim dionicima.

PEST analiza je predstavljena prije skoro 50 godina od profesora sa Harvardske poslovne škole, Francisa Aguilara (sa akronimom ESTP). Četiri komponente PEST analize su politička, ekonomska, socijalna (uključuje kulturološku i demografsku), i tehnička komponenta. Svaki od PEST čimbenika može predstavljati ograničenja ili prilike, ovisno o okolnostima. Samim time bitno je analizirati PEST čimbenike periodički, kako bi mogli biti svjesni promjena u poslovnoj klimi te bili spremni odgovoriti na svaki koji bi mogao utjecati na trenutnu ponudu proizvoda ili usluga. (Shapiro A, www.trainingindustry.com).

Politički čimbenici uključuju sposobnost i volju vlasti za pružanjem usluga. Utjecaj na poslovanje kroz porezne zakone, tarife i regulative su također politički faktori.

Ekonomski faktori uključuju poslovni ciklus, kao i trendove u stopama rasta, kamatnih stopa i inflacije. Stanje tržišta rada uključujući i stopu nezaposlenosti.

Socijalni čimbenici uključuju demografski utjecaj, primjerice rast stanovništva i srednju dob radne snage, zatim stupnjeve obrazovanja i kulturološke norme rada po različitim slojevima stanovništva ili detaljnije također može biti uključena struktura vlasnika šuma.

Tehnološki čimbenici uključuju dostupne tehnologije, nove metode komunikacije ili automatizaciju.

Ova četiri čimbenika pružaju širu sliku okvirnih uvjeta, koje svaka organizacija radi. Razumijevanje njihovog utjecaja na poslovno okruženje, na makro razini, može pomoći tvrtki da bude fleksibilnija u odnosu na tržište (www.trainingindustry.com). PEST taksonomija je dugo vremena dobro služila, ali u posljednje vrijeme, dodano je nekoliko čimbenika te je razvijen akronim: PESTLE. „L“ znači pravni i posljednji „E“ za ekološki. Pravni se u dobrom dijelu može podudarati sa političkim, ali može sadržavati varijacije u regionalnim zakonima i pouzdanosti primjene zakona te pravosudni sustav. Međutim, ekološki je u potpunosti druga stvar. Ekološki čimbenici podrazumijevaju sve oblike očuvanja okoliša i upravljanja resursima, uključujući upravljanje šumama. Podrazumijeva dostupnost i potrošnju energije, kao i odlaganje smeća. Nadalje, mi živimo i poslujemo u svijetu koji je suočen sa klimatskim promjenama i sve češćim nepovoljnim promjenama vremena.

http://www.trainingindustry.com/



Slika 13: PESTLE ANALIZA – KLJUČNE TEME KOJE TREBA RAZMOTRITI (WWW.TRAININGINDUSTRY.COM)

PEST analiza najčešće procijenjuje tržište; a SWOT analiza procjenjuje poslovne jedinice, prijedlog ili ideja.

Lokalni lanci za proizvodnju biomase

POLITIČKI ekološka/okolišna problematika trenutna legislativa domaćeg tržišta buduća legislativa internacionalna legislativa regulatorna tijela i procesi vladina politika trajanje vlade i promjene politika trgovanja financiranja, potpore i inicijative lobiranje domaćeg tržišta/grupe koje vrše pritisak međunarodne grupe koje vrše pritisak

EKONOMSKI stanje domaće ekonomije trendovi domaće ekonomije pitanje općeg oporezivanja specijalno oporezivanje proizvoda/usluga sezonska/meteorološka pitanja tržišni i trgovinski ciklusi specifični industrijski čimbenici tržišne rute i distribucijski trendovi upravljanje kupcima/krajnjim korisnicima kamatna stopa i devizni tečaj međunarodna trgovina

SOCIJALNI trendovi načina življenja demografija društva potrošački stavovi i mišljenja stav medija imidž tehnologije kupovne navike potrošača modni uzori i idoli bitni događaji i utjecaji

TEHNOLOGIJA konkurentni razvoj tehnologije sredstva za istraživanje povezane/zavisne tehnologije zamjenska tehnologija/rješenja zrelost tehnologije zrelost i kapacitet proizvodnje informacije i komunikacija mehanizmi/tehnologije potrošača za kupovanje


dostupnost kupovanju i trendovima reklama i publicitet etička pitanja

tehnološka legislativa inovativni potencijal pristup tehnologiji, licenciranje, patentiranje pitanja intelektualnog vlasništva globalna komunikacija

Tablica 6: Teme koje mogu biti razmatrane za PEST analizu

SWOT Analiza SWOT (Prednosti, Slabosti, Mogućnosti, Prijetnje) analiza se obično koristi kao instrument strateškog planiranja koji istražuje unutrašnje snage i slabosti sa jedne strane i mogućnosti i prijetnje sa druge strane . Štoviše, ona pruža okvir za izvođenje strategije zasnovane na obećavajućoj kombinaciji pronađenih prednosti, slabosti, mogućnosti i prijetnji (Rauch 2007).

Po prvi put je provedena analiza portfelja za lance opskrbe šumskom biomasom na Europskoj razini u okviru projekta FOROPA (www.foropa.eu). Ciljevi ovog EU projekta su stvaranje zajedničke mreže za istraživanja i inovacije u svrhu povećanja konkurentnosti različitih vrsta šumskog goriva za bioenergiju. Više informacija o SWOT analizi, kako se sprovodi i analizi primjera dobre prakse može se naći u izvještaju “potencijali i ograničenja za prijenos primjera dobre prakse” na internetskoj stranici BioRES-a.

‘H-form’ – Metoda za nadgledanje i evaluaciju Uvod Andy Inglis je razvio metodu naziva ’H-Form’ ili ‘Rugby Post form’sa svrhom pomoći lokalnim stanovništvu u praćenju i ocjenjivanju lokalnog upravljanja okolišem. Od tada je modificirana u drugim vježbama za nadgledanje i evaluaciju u Škotskoj, Welsu, Austriji, Sjevernoj Irskoj, Egiptu, Engleskoj, Indiji i Rumunjskoj. Primjeri primjene:

Da se pomogne lokalnom stanovništvu procijeniti učinkovitost partnerstva, programa, agencija, inicijativa i čitav raspon socijalnih i ekoloških tema.

Identificirati lokalne indikatore za nadgledanje i evaluaciju koji su u tijeku

Kako bi se pomoglo agencijama u procjeni i praćenju njihove aktivnosti u vezi sa manjim farmama, šumarstvom, ribarstvom, procesu javnih konzultacija, itd.

Kako bi se pomoglo participativno ocjenjivanje (PA) učesnika radionica za procjenu njihove obuke i scenarija dobre i loše prakse angažmana sa ljudima.

Da bi se olakšalo i snimilo polu-strukturirane intervjue sa pojedincima ili grupama ljudi, mladih i starih. Materijali Veliki komad papira (npr. flipchart papir ako radite sa grupom, ili manji ako radite sa pojedincem), dovoljno markera tako da svatko u grupi ima po jedan.

Koraci 1. Važno je pogoditi dimenzije odmah na samom početku, savijte papir na sljedeći način: saviti na pola dužom stranicom, a zatim ga savijte na pola po široj stranici i opet na pola po široj stranici. Sada razmotati papir i sa markerom nacrtati veliko slovo “H” koristeći nabore kao vaš vodič linija (nema potrebe crtati centralnu vertikalnu liniju).

http://www.foropa.eu/


2. Napišite pitanje koje se razmatra u gornjem centru područja H-forme. Ovo pitanje mora biti jednostavno i ciljano, kao što su "Koliko beneficija ima lokalna ekonomija od šumarstva u ovoj regiji?" Ili "Koliko dobro organizacije surađuju u ovoj regiji?" Na lijevom kraju horizontalne centralne linije od H napišite 0 ili 'uopće nije dobro "ili tužnog emotikona, a na desnom kraju ove linije napišite 10 ili "vrlo dobro" ili emotikona sa osmijehom 3. Ako radite sa grupom ljudi, dajte svakoj osobi marker i zamolite ih da postave svoj osobni rezultat duž linije između 0 i 10 (“uopće nije dobro”/“izuzetno dobro”, tužno lice / sretno lice simbol). Vidi Sliku 1. 4. Dajte svakoj osobi 3 post-it papirića i zamolite ih da napišu (ili nacrtaju) negativne razloge za njihov individualni rezultat, odnosno zašto nisu dali maksimalnu moguću ocjenu. Napisati ili nacrtati po jedan razlog na jednom papiriću.

5. Dok učesnici pišu svoje razloge, moderator može napraviti zaglavlje u gornjoj lijevoj strani H-forme: "Negativni Razlozi za tvoj rezultat". Kada su svi zapisali svoje razloge, zamolite ih da zalijepe papiriće na lijevoj strani H-forme (vidi sliku 2.). 6. Zatim dajte svakoj osobi po još 3 papirića i zamolite ih da upišu pozitivne razloge za svoje individualne rezultate, odnosno zašto nisu dali nulu. Kada su svi napisali na papiriću, učesnici lijepe papiriće na desnu stranu H forme (vidi sliku 3). 7. Zatim svaka osoba čita svoje negativne i pozitivne razloge za njihov rezultat. Ohrabrite ljude da jednostavno pročitaju ono što su napisali (ili nacrtali) na svojim papirićima bez ulaženja u duže rasprave, bez obrazlaganja ako je moguće. Grupa se ne mora slagati ili ne slagati sa bilo kojim razlogom koji su ljudi

naveli. Jednostavno, ovo je prilika da se čuje i razumije stav svake osobe.

Slika 14: Dijagram H forme

Slika 15: H-forma prikazuje pozitivne i negativne razloge za rezltate


8. Sljedeći koraci ovise o ciljevima vježbe. U većini primjena H-forme do sada, jedan od ciljeva je bio da se pojedinac u grupi potakne na izjašnjavanje, dijeljenje i razumijevanje različitih stajališta. Tražeći od njih da pristanu na grupni rezultat, daje fokus i poticaj za diskusiju o svim iskazanim stavovima.

9. Kada su svi pročitali svoje negativne i pozitivne razloge njihovog individualnog rezultata, grupa može napraviti grupni rezultat. Moderator pita grupu da se odluče za rezultat između 0 i 10, odnosno između prikazanih vrijednosti na ljestvici. Ovaj grupni rezultat se zasniva na negativnim i pozitivnim razlozima koje su ljudi iznijeli na papirićima. Ovo je često brz proces, jer je grupa već čula širok spektar razloga koji stoje iza pojedinačnih rezultata i zbog toga se obično lako dogovore o rezultatu grupe. Jednom kada se grupa odlučila za rezultat između 0 i 10, tada se on može označiti kao veliki broj (ili kao broj graha) na vrhu centralnog dijela H-forme. 10. Opet, ovisno o ciljevima, slijedeći korak bi mogao biti postavljanje pitanja grupi da navedu načine kako bi se poboljšala trenutna situacija predstavljena svim navedenim pozitivnim i negativnim razlozima. Ovo se odrađuje postavljanjem nekog iz grupe da zapiše svačije ideje u donjoj centralnoj polovini H-forme. Alternativno, ovaj korak se može obaviti i pojedinačno davanjem svakoj osobi po 3 papirića (vidjeti sliku 5). 11. Ishodi ovog alata se lako mogu prenijeti u izvještaj bez gubitka na detaljima ili promjena bilo koje riječi ili simbola koje su ljudi koristili za iskazivanje svojih stavova i ideja (vidi sliku 6). Ovo se može napraviti stvaranjem jedne H-forme i unošenjem svakog individualnog mišljenja sa svih H-formi na horizontalnoj liniji i navođenjem svih negativnih i pozitivnih razloga, kao i sve ideje za poboljšanje na njoj. Drugi način je skeniranjem ili fotokopiranjem (i svođenjem na A4 ako je potrebno) sve originalne H-forme i njihovo uključivanje u izvještaj.

Slika 16: Primjeri H-forme preneseni u format izvještaja


Otkrili smo da ovaj alat pomaže pojedincima i/ili grupama u iznošenju svojih stavova i ideja na ne prijeteći i otvoren, ali opet strukturiran, način koji njeguje individualno izražavanje kao i zajedničko razumijevanje i konsenzus. Može se koristiti na timskim sastancima, radionicama, konferencijama, kao i na ulicama, itd. Redoslijed i jasan okvir koji H-forma osigurava, održava raspravu fokusiranom, određenom, progresivnom i može lako dovesti do akcijskih bodova. Ovaj strukturirani format pomaže da se olakša i iznošenje polu strukturiranih intervjua bez uvođenja moderatorovih predrasuda. H-forme se mogu koristiti u svrhu omogućavanja ljudima svih uzrasta da sudjeluju u nadgledanju, evaluaciji i planiranju poboljšanja u mnogim kontekstima. H-forme su korištene za ocjenjivanje npr.:

koliko dobro su ispunjeni ciljevi;

koliko efikasno se trošio novac;

koliko dobro organi/organizacije rade zajedno;

Motivacija investitora Glavni motiv za investitore u BLTC je pozitivan novčani tok iz poslovanja BLTC-a. Glavni argument za korištenje lokalno dostupne drvne biomase za proizvodnju energije je zamjena fosilnih goriva sa obnovljivom bioenergijom. Ublažavanje klimatskih promjena je globalni pokretač. Korištenjem šumske biomase za proizvodnju energije, lokalne zajednice i privatna domaćinstva su u stanju zamijeniti fosilna goriva zamjenskim obnovljivim duplikatom, povećati energetsku sigurnost i u većini slučajeva, također uštedjeti novac. Na lokalnom nivou, socijalne povlastice korištenja lokalnih izvora su jedna od glavnih prednosti za ljude. Korištenje šumskih izvora stvara mogućnosti zapošljavanja u šumarstvu, transportu i proizvodnji energije, posebno u ruralnim područjima. Štoviše, koristi iz poslovanja, distribuiraju se na cijeli lanac opskrbe, od vlasnika šuma do proizvođača energije, a novac ostaje u regiji. Analiza tržišta, posebice procjena realnog potencijala biomase (od strane ponuđača) i potražnja za drvnim gorivom, trebala bi biti jedan od glavnih faktora odlučivanja za planiranje kapaciteta logističkog i trgovinskog centra za biomasu.

Slika 17: Analiza tržišta

Ponuda

Raspoloživo drvo

Potražnja za drvnim gorivom

Socijalno/ ekonomski

uvjeti

PotražnjaKapacitet

BLTCa



1.7 Posebnosti Provedbenih Zemalja Hrvatska

Informacije o Hrvatskim šumama dostupne su na:

Strategija gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Ovo je dugoročna strategija koja pokriva 10 godina. Na snazi je do 2015 i dalje je važeća – dostupno na zahtjev

Službena internetska stranica Hrvatske šume d.o.o. http://javnipodaci.hrsume.hr/ . Prilikom pomicanja (skrolanja) prema dolje, vidjeti ćete poveznicu za "Kartografski prikaz javnih podataka" i kada kliknete na njega pojaviti će se interaktivna karta. Potrebno je povećati i kliknuti na područje koje vas interesira. Na početku će se pojaviti kontaktne informacije za lokalne urede uprava šuma, ali kada se još poveća - do točke specifične lokacije šumarije - pored kontaktnih informacije pojaviti će se i dodatni detalji i dokumenti vezani za ovu lokaciju sa svim raspoloživim podacima i opisima.

Srbija Podatke o šumama Srbije možete prikupiti sa više izvora:

Rezultati Nacionalnog šumskog inventara - dostupni na zahtjev

Nacionalna statistika (http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/) – imajte na umu da podaci iz nacionalnog šumskog inventara i nacionalne statistike nisu isti, jer statistika nije zasnovana na Nacionalnom inventuri šuma, već na planovima gospodarenja šumama - metodološko pitanje koje šumari sa iskustvom u nacionalnom inventaru razumiju. Imajte na umu i da nacionalna statistika nema točnu evidenciju o sječi u privatnim šumama.

Za izvještaje, web prezentacije i šume kojima upravljaju državne firme za gospodarenje šumama (http://www.srbijasume.rs/; http://www.vojvodinasume.rs/; http://www.npdjerdap.org/?lang=en; http://npkopaonik.com/; http://www.npfruskagora.co.rs/)

Planove upravljanja šumama možete pronaći nekoliko mjeseci prije ili poslije njihovog prihvaćanja od strane Ministarstva poljoprivrede - http://www.mpzzs.gov.rs/obavestenje-javnosti-o-donosenju-osnova-gazdovanja-sumama/

Druge studije – dostupne na zahtjev

Bugarska Informacije o bugarskim šumama su dostupne na linkovima ispod:

Nacionalna strategija šumarskog sektora za 2015-2020: http://www.strategy.bg/FileHandler.ashx?fileId=4209

Nacionalni akcijski plan šumarskog sektora: http://www.iag.bg/data/docs/strategicheski_plan_za_razvitie_na_gsektor.pdf

Prezentacija Agencije Izvršnog šumarstva, objašnjava strukture privatnih šuma u Bugarskoj : http://georgikostov-forester.eu/pdf/nedarjavno_gorsko_stopanstvo_BG_2.pdf

http://javnipodaci.hrsume.hr/

http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/

http://www.srbijasume.rs/

http://www.vojvodinasume.rs/

http://www.npdjerdap.org/?lang=en

http://npkopaonik.com/

http://www.npfruskagora.co.rs/

http://www.mpzzs.gov.rs/obavestenje-javnosti-o-donosenju-osnova-gazdovanja-sumama/

http://www.mpzzs.gov.rs/obavestenje-javnosti-o-donosenju-osnova-gazdovanja-sumama/

http://www.strategy.bg/FileHandler.ashx?fileId=4209

http://www.iag.bg/data/docs/strategicheski_plan_za_razvitie_na_gsektor.pdf

http://georgikostov-forester.eu/pdf/nedarjavno_gorsko_stopanstvo_BG_2.pdf


2. Razvoj i Implementacija Poslovnih BLTC Modela (Tehnički, Financijski, Organizacijski)

2.1 Osnovni Ekonomski Proračuni i Predviđanja Osnove

U upravljanju šumama koriste se različite jedinice. Pored jedinica koje se trenutno koriste u sektoru šumarstva, postoji još više jedinica koje se koriste u sektoru biomase. Zbog toga je vrlo važno da postoji precizna definicija pojedinačnih jedinica. Skraćenice i precizne jedinice mogu vrlo malo varirati od zemlje do zemlje. One su temeljene na iskustvu i testiranju čimbenika pretvorbe između jedinica. Ovi pretvorbeni čimbenici su približni i ovise o raznim čimbenicima. Navedene pretvorbe su smjernice koje mogu varirati u zavisnosti od raslojavanja, veličine čestica, sabijanja, transporta itd. (prema ÖNORM M-7132, M-7133).

Trupci cjepanice

100 cm cjepanice

33cm drvna sječka

složeno nasuto fino grubo

[m³] [Rm] [Rm] [lcbm] [lcbm] [lcbm]

1 m³ trupaca ekvivalent oblog drveta

1 1,4 1,2 2 2,5 3

1 rm cjepanica 1m dužine, složeno

0,7 1 0,85 1,4 1,8 2,15

1 rm cjepanica spremnih za potpalu 33cm dužina, složeno

0,85 1,2 1 1,67 2 2,5

1 lcbm cjepanica spremnih za potpalu 33 cm dužine, nasuto

0,5 0,7 0,6 1 1,25 1,5

1 lcbm fina drvna sječka 0,4 0,55 0,5 0,8 1 1,2

1 lcbm gruba drvna sječka

0,33 0,47 0,4 0,67 0,85 1

Table 7: Čimbenici pretvorbe drva


Sadržaj vlage: Za biomasu, najvažnija jedinica je sadržaj vlage. Sadržaj vlage opisuje masu vode koja je slobodna u masi cijelog drveta (bez stanične vode). Sadržaj vode je čimbenik koji određuje energetski sadržaj drvne biomase. Što je sadržaj vode veći, to je niža ogrjevna vrijednost. Sadržaj vlage se određuje standardiziranim postupkom. Ovaj proces je opisan i definiran u standardu EN 14774-2. Suha tona: Za određivanje količine biomase, apsolutno suha masa je najtočnija varijanta za obje strane. Da bi se dobila apsolutno suha masa, treba pomnožiti svježu masu sa sadržajem suhe mase (100% - sadržaj vlage). Drugi korak bi bio da se preračuna preko stvarno isporučene ogrjevne vrijednosti. Ovo je matematička pretvorba, u kojoj se koriste apsolutna suha masa, sadržaj vlage i pretvorbeni čimbenici.

Operativni troškovi Operativni troškovi su stvarni troškovi, koji su nastali za cijelu godinu. Oni uključuju tekuće administrativne

troškove, ali i amortizaciju ulaganja, ne uzimajući u obzir subvencije. Administrativni troškovi uključuju sve

troškove koji su potrebni za vođenje poslova. Investicijski troškovi se obično obračunavaju tijekom

određenog perioda (npr.: Skladište, 33 godine; Utovarivač, 10 godina). Standardi za periode su regulirani

državnim poreznim organima. Bitno je da za svaki proizvod, ovi troškovi budu izraženi u postocima. To znači

da se postotak distribucije od proizvoda za prodaju, mora uzeti u obračun za svaku cijenu proizvoda.

Ovaj operativni trošak može varirati iz jedne u drugu godinu, jer ti troškovi u velikoj mjeri ovise o ukupnoj

prodanoj količini proizvoda godišnje.


2.2 Tehnička Oprema i Procesi Sabirno logistički centri u Austriji dobivaju za pravo korištenje tog brendiranog imena tek kada ispune određene uvjete. Uvjeti su u skladu sa tri principa: • Poštena i točna cijena • Iz regije za regiju • Jamčena sigurnost opskrbe Tehnička oprema za mjerenje količine U svrhu određivanja točnog iznosa ulazne i izlazne količine, važno je vršiti mjerenja mosnom vagom. Takva mosna vaga mora biti kalibrirana te mora biti kapaciteta mjerenja i do 60 tona. Vrlo je važno da se mosna vaga uvijek slobodno njiše. Ako strano tijelo blokira mosnu vagu, vaganje i rezultati su netočni.

Tehnička oprema za osiguranje i kontrolu kvalitete: Za uzimanje uzoraka iz isporuke trupaca energetskog drva, koristi se motorna pila sa uređajem za prikupljanje. Preporuča se korištenje električne motorne pile, jer je održavanje jednostavnije i motorna pila radi odmah, bez obzira na vremenske uvjete. Lanac treba redovno oštriti. Tupa motorna pila proizvodi otpadnu toplinu, koja se prenosi na uzorak materijala, a time i pravi test sadržaja vlage više nije moguć.́ Uređaj za skupljanje mora biti dizajniran tako da svi uzorci iverja ulaze u uređaj. Osim toga, hvatač mora imati takve dimenzije da se može uhvatiti cijeli uzorak. Kako bi izbjegli gubljenje garancije i izjave o suglasnosti, nije dozvoljeno prikvačiti hvatač direktno na motornu pilu.

Za uzimanje uzoraka u isporuci sječke potrebne su, lopatica (ručna lopatica), kanta i opcionalno kadica. Važno je da stranice lopatice nisu preniske, u protivnom se gubi (uglavnom prilikom određivanja uzorka) finiji dio materijala uzorka. Najbolja lopatica za uzimanje uzoraka je kanta kojom se hrani stoka. Kanta za uzimanje uzorka, trebala bi moči držati čitavu količinu uzorka. Osim toga, veličina kante mora biti izabrana na način da se uzorak može miješati normalno u njoj. Ako je kanta za uzimanje uzorka premala, preporuča se korištenje velike kadice za miješanje. Tehnička oprema za osiguranje i kontrolu kvaliteta Potrebna je i precizna vaga sa skalom od makar 0,1 g. Ovakva precizna vaga mora stajati na ravnoj površini i dalje od propuha. Slijedeći potreban dio tehničke opreme je sušara. Sušara mora biti dizajnirana na način, da može održavati željenu temperaturu (u ovom slučaju 105 ° C). Uzorci se stavljaju u posudice za uzorak na period koji je potreban za sušenje u peći. U tu svrhu mogu se koristiti, konvencionalni plehovi ili gril posude. Međutim, posudice za uzorak ne mogu imati rupe na dnu ili na strani, jer u suprotnom fini dio uzorka materijala može pobjeći.

Slika 18: Motorna pila za uzimanje uzorka

Slika 19: Ručna lopatica


Tehnička oprema za utovar proizvoda: Glavni aspekt koji treba uzeti u obzir, prije nego se odabere mehanizacija, je glavni proizvod. Vrlo je teško utovariti male količine drva za ogrjev velikim utovarivačima. U svakom slučaju, tehnička oprema bi trebala biti projektirana na način da je njena svakodnevna upotreba u prvom planu. Kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi popravaka i održavanja, ne treba iskorištavati opremu preko njenog dnevnog limita.

Procesi na Logističkom i Trgovinskom Centru za Biomasu: Kako bi jamčili kvalitetu proizvoda i rada, neophodno je imati priručnik o Osiguranju kvalitete/Kontroli kvalitete (QA/QC), u kojem su svi radni procesi precizno opisani i dokumentirani te stoga služi kao smjernica i za zaposlenog(e) kako se obavlja posao. Ova QA/QC uputstva se moraju prilagoditi trenutnim standardima i smjernicama. Neophodno je redovno ažurirati ovaj priručnik.

Postupak:Prihvaćanje isporuke: Prihvaćanje isporuka mora biti izuzetno precizno i sa točnom klasifikacijom isporučenih proizvoda, a uzorci se moraju uzimati u skladu sa smjernicama. Preporuka je prihvaćanje dostavljenog sadržaja po parametrima težine i vlage, jer je to izuzetno precizan i pravilan način. Opis koraka: Vozilo za isporuku se dovozi na mosnu vagu. Masa se mjeri samo kada je vozilo motora isključeno i nema ljudi u njemu. Zaposlenik mora procijeniti i klasificirati isporučeni proizvod. Tijekom postupka uzimanja uzorka važno je pretpostaviti da je uzeti uzorak reprezentativni uzorak za cijelu isporuku. Neposredno nakon toga, mjerenjem treba odrediti sadržaj vlage, a ako to nije moguće, onda uzorak treba zaštititi od isušivanja i povećanja vlage u njemu.

Slika 20: kontrola kvalitete

Slika 21: kontrola kvalitete


Postupak: Skladištenje Ako je isporuka prihvaćena, u većini slučajeva sirovina se čuva do obrade. Upravljanje skladištenja zahtjeva preciznu logistiku za skladištenje. Ovo upravljanje skladištenjem bi trebalo biti opisano u priručniku. Za prirodno sušenje najbolji način da se osuši je skladištenje sirovine na otvorenom skladištu, što znači da nema sjene i, ako je moguće, na vjetrovitom položaju. Za daljnju obradu korisno je obilježavanje vremena isporuke na uskladištenim hrpama.

Postupak: Usitnjavanje drva (izrada sječke) U proizvodnji sječke, važno je obratiti pažnju na pravu veličine čestica. Koja veličina čestica je odgovarajuća za koji kotao, prije svega ovisi od načina dopremanja sječke do kotla. Sustav dopremanja sječke je ona tehnička oprema koja transportira sječku od skladišta do kotla. Ako se koristi pužni prijenos, potrebna je mala veličina čestica. Ako se kotao opskrbljuje pomoću sistema hidrauličnog štapa, sječka može biti gruba. Kada se usitnjava oblovina, važno je dobro podesiti sjekač: • korak noža: dubina do koje se iver reže iz debla • mreža sita: važna za određivanje veličine čestica; • oštrina noževa: važna je za pravilan rez, sječenje, ne lomljenje Sječku se može transportirati od sjekača direktno u prostoriju za skladištenje, a to je moguće postići i pomoću ventilatora ili pokretne trake. Kako bi se postigla odvojenost sječke i izbjegli prevelika količina finih čestica, preporuča se korištenje pokretne trake. Sadržaj vode obrađenih sirovina je također kriterij kvalitete drvne sječke. U suštini, što je veći sadržaj vode, to ima manje finih čestica. Dio prodajne količine se čuva u prostoriji za skladištenje do prodaje. Veći dio prodajne količine se isjecka direktno na vozila za isporuku i transportira do potrošača, prema principu "isporuka točno na vrijeme". Za sjeckanje oblog drveta preporučuje se upotreba velikog sjekača (kamionski sjekač). Za sjeckanje direktno u šumi, preporučuje se upotreba malog pokretljivog sjekača, uglavnom kombinacije traktorskih sjekača.

Slika 22: mapa skladišta


Postupak:Proizvodnja cjepanica/ogrjevnog drva U proizvodnji cjepanica/ogrjevnog drva, radi se distinkcija između dva načina proizvodnje. Jedna mogućnost je ručna proizvodnja ogrjevnog drveta, druga mogućnost je proizvodnja ogrjevnog drva potpuno automatiziranom sistemu za rezanje i cijepanje. Kod ručne proizvodnje ogrjevnog drva, gotov proizvod se na željenu dužinu sječe sa motornom pilom, a zatim se komadi cijepaju hidrauličkim cjepačem. Za ovu metodu potrebno je mnogo vremena, ali prednost ima u tome što je kvaliteta ogrjeva vrlo visoka. Ova metoda koristi se u klasičnoj proizvodnji ogrjevnog drveta. U potpuno automatiziranoj proizvodnji drva za ogrjev, cijelo energetsko drvo se stavlja u sustav za preradu. Ovaj sustav prvo sječe komad na tražene dimenzije (25 cm, 33 cm, 50 cm ...), zatim odsječeni komad prolazi direktno u cjepač, gdje se usitnjava i prolazi na transportni pojas sustava za rezanje i cijepanje. Ova metoda proizvodnje cjepanica štedi mnogo radnih koraka, a samim time i vremena, ali zahtjeva visoki stupanj logistike. Najbolje rješenje za ovaj sustav je da se ogrjevno drvo puni direktno u pakiranje pogodno za prodaju i skladištenje. U tu svrhu, koriste se različita pakiranja, kao što su: žičane košare, vreće ili sustavi mreža na paletama. Nedostatak ove metode je da zaposleni ima malu mogućnost utjecaja na kvalitetu pojedinih komada ogrjevnog drva u tom procesu.

Postupak: Sustavi Isporuke: Isporuka proizvoda se zasniva na istom sustavu kao i prijem sirovine. Tijekom utovara nekoliko uzoraka se uzima u redovnim vremenskim intervalima za kontrolu kvalitete. Nakon utovara, masu utovara određuje vaga. U većini slučajeva, dostava je organizirana od strane zaposlenih u logističkom i trgovačkom centru za biomasu. Za zaposlene je važno da znaju zahtjeve kupaca kako bi izabrali odgovarajući sustav isporuke. Razlike među sustavima za dostavu su obujam, sustav pražnjenja (nagibom, ventilatorima, pokretnim podom) i mogućnost pristupa. Vaganje cjepanica funkcionira na isti način. Međutim, cjepanice se prodaju nakon što su osušene na zraku. Kako bi se garantirala kvaliteta, na svakih 1500 kg uzima se 3-4 cjepanice radi mjerenja sadržaja vlage. Odnos između isporuke i klijenata zavisi od klijenata i njihovih želja. Neki korisnici će sami birati svoje cjepanice i tada će ih morati sami utovariti.


2.3 Organiziranje Vlasnika BLTC-a/Vlasnički i Poslovni Modeli Regionalni BLTC-ovi su decentralizirana čvorišta za organizaciju ponude i potražnje. Važna pitanja su: Odakle dolazi sirovina? Tko organizira, rukovodi i obavlja marketing? Tko su i gdje su kupci? Tko su i gdje su konkurenti? Odakle dolazi sirovina? Važno znati tko su dobavljači. Oni mogu biti lokalni poljoprivrednici, udruženja šumovlasnika, drvoprerađivačke tvrtke ili šumarska poduzeća. Struktura dobavljača ima veliki utjecaj na isporuku, uvjete plaćanja i godišnje količine isporuke. Biomasa koja dolazi iz blizine rijeke, sadrži više vlage, ako biomasa dolazi sa mjesta pored ceste, mogla bi biti kontaminirana sa teškim metalima. Jedan važan kriterij odabira lokacije za BLTC je način na koji se vrši isporuka sirovog materijala. Može se isporučiti kamionima, traktorima sa prikolicama ili vlakom. Ovo ima utjecaj na prosječnu količinu isporuke i prostor za skladištenja. Put je vrlo važan, jer ako put vodi preko mostova, važno je znati maksimalnu težinu koju most može izdržati te vlasništvo putova (javni ili privatni). Još jedna važna činjenica je dobra povezanost sa auto-putovima i zemljanim putovima, tako da putovi mogu biti optimizirani i da se mogu smanjiti troškovi transporta. S ciljem optimizacije rute, važno je znati gdje se nalaze dobavljači. Tko organizira, rukovodi i obavlja marketing? Procjena radnog opterećenja definira radnu snagu te samim time i broj zaposlenih. Troškovi zaposlenih su glavni čimbenik u poslovnom planu i operativnim troškovima. Zato je vrlo važno napraviti točan obračun (za uredski i terenski rad). Uredski rad obuhvaća sve zadatke za organiziranje opskrbe i isporuke, marketing, kupovina i prodaja, obračun cijena, organizaciju radnih procesa, računovodstvo i upravljanje ljudskim resursima. Terenski rad obuhvaća sve zadatke npr. preradu i prostor za skladištenje (isporuka, upravljanje skladištem, priprema i podrška, čišćenje prostora za skladištenje, utovar proizvoda i mnoge druge ručne zadatke). Marketing ima esencijalnu ulogu pri osvajanju kupaca. Oglašavanje u regionalnim novinama je veoma korisno jer se na taj način obraćamo kupcima iz regije do kojih isporuke nisu previše udaljene. Također, za reklamiranje je bitno korištenje raznih društvenih mreža. Ceremonija otvaranja je odlična prilika da se preporučite potencijalnim kupcima u osobnoj konverzaciji i dodatno organiziranje događaja bi trebalo ponavljati svake godine kako bi se doveli novi kupci do BLTC-ova. Fascikle, brošure i pokloni mogu biti distribuirani na sajmovima i manifestacijama. Ovi promotivni materijali su idealni podsjetnik za kupce i vrlo su važni u stvaranju poznate kompanije. Tko i gdje su kupci? Proizvodi BLTC-a mogu biti ogrjevno drvo, drvna sječka, cjepanice, peleti, briketi, ugljen, toplina ili druga bio goriva. Izbor proizvoda i usluga koji se nude imaju utjecaj na logistiku i potrebnu infrastrukturu. Osim specijalizacije, važno je znati, tko su glavni kupci (npr. toplana na biomasu, domaćinstva ili mali proizvođači) i


poslovni model prilagoditi u skladu sa time. Glavni kupci imaju utjecaj na paletu proizvoda, logistike, usluge te kontrolu kvantitete i kvalitete. Tko su glavni konkurenti? Još jedan faktor za uspješan razvoj i implementaciju BLTC-a je poznavanje konkurencije. Zbog toga je vrlo važno prikupiti temeljne informacije o konkurentima, njihovim cijenama, odnos prema kupcima i njihovim proizvodima detaljno. Proizvodi drvnih goriva takmiče sa odgovarajućim oblicima fosilnih goriva (pogledajte specifične tablice cijena za određenu zemlju na BioRES-ovom sustavu tržišnih informacija). Operativni modeli: U Austriji se koriste tri različite vrste operativnih modela za BLTC-ove:

1) Zadruga 2) Društvo sa ograničenom odgovornosti 3) Mreža kompanija 1) Zadruga: Zadruga je pravna osoba koja je u vlasništvu i pod kontrolom svojih članova. Članovi su često povezani sa ovim poduhvatom u svojstvu proizvođača ili potrošača svojih proizvoda i usluga, ili kao zaposlenici. Ujedinjeni narodi definiraju zadrugu kao »autonomno udruženje osoba dobrovoljno ujedinjenih da ispune svoje zajedničke ekonomske, društvene i kulturne potrebe i aspiracije kroz zajedničko vlasništvo i demokratski kontrolirano poduzeće.« Model zadruge je fleksibilan i može se primijeniti i u druge svrhe od socijalnih službi do poslovnih poduhvata. Zadruga, kao operativni model, za BLTC je korisna kada su glavni opskrbljivači BLTC-a poljoprivrednici ili šumovlasnici, obično sa manjim šumskim površinama. Članovi zadruge posjeduju udio koji je povezan sa određenim šumskim područjem i imaju fiksan iznos isporuke drva godišnje. Zadruga svake godine mora dobiti definirane količine drva od svakog člana. Članovi su odgovorni do određenog postotka vrijednosti udjela koje su kupljene na početku. Ideja zadruge nije uvijek ostvarivanje najvećeg poslovnog dobitka, nego da plate dobru i poštenu tržišnu cijenu za energetsko drvo svojih članova. Zadruga obično ima sjednicu na kojoj se bira odbor zadruge. Odbor donosi odluke vezane za rad i razvoj zadruge. Zadruga također može zaposliti radnike, kao što su operativni menadžeri i operatori. 2) Društvo sa ograničenom odgovornošću (Ltd./Lld./Gmbh/ d.o.o.): Društvo sa ograničenom odgovornosti je vrlo čest oblik pravne osobe u Njemačkoj i Austriji. Glavni zadatak društva sa ograničenom odgovornosti je da budu profitabilna u svom radu i na taj način stvaraju profit za svoje vlasnike. Vlasnici moraju uložiti svoj kapital u poduzeće. Najmanji temeljni kapital neophodan za uspostavu, varira od zemlje do zemlje, primjerice, u Njemačkoj je 25.000 eura, dok je u Austriji 35.000 eura (također može biti sastavljena i od nenovčanih doprinosa). Prilikom registracije, 50% od ovog iznosa je obavezno u gotovini.


Društvima sa ograničenom odgovornosti upravljaju i vode ih, direktori (obično je neophodan najmanje jedan direktor). Izdavanjem obvezatnih uputa ili smjernica, rukovodećim direktorima, vlasnici mogu vršiti direktan utjecaj na upravljanje kompanijom. Da bi bilo važeće, društvo sa ograničenom odgovornošću mora biti upisano u poslovnom registru. Društvo sa ograničenom odgovornosti je operativni model za BLTC, posebice ako vlasništvo nad šumom nije uključeno u posao. Društvo sa ograničenom odgovornosti može imati cijele lance opskrbe od usluge sječe i transporta sirovine, proizvodnje energetskih proizvoda od drveta i/ili usluga grijanja do konačne prodaje i isporuke, ili može biti samo platforma za prodaju proizvoda. 3) Umrežavanje poduzeća: Umrežavanje poduzeća je poslovni model, gdje grupa poduzeća osniva zajedno novu tvrtku koja vodi poslove preko svojih tvrtki članica. Članice su također članovi odbora umreženih kompanija i na taj način su aktivno uključene u donošenje odluka umreženog poduzeća. Kao i kod društva sa ograničenom odgovornosti, umrežena kompanija također ima direktora, koji je izabran od strane odbora poduzeća. Korist od poslovnog modela je da mreža kombinira stručnost i resurse pojedinih poduzeća, a samim time i izjednačava sezonske izazove operativnog okruženja širim spektrom usluga. Tvrtke koje su članice, odgovorne su za davanje svojih resursa u svrhu koristi ostalih tvrtki u poduzeću.


3. Osiguranje Kvalitete i Verifikacija Zahtjeva Za Održivost Uključujući i EU Propise o Drvu

Dobra kvaliteta čvrstih goriva je suština BLTC-a i zbog toga se osiguravanje i održavanje kvalitete, mora opisati. Legalnost i održivost sirovina je također od suštinske važnosti, kako bi se dugoročno osigurala opskrba i nastavak rada.

3.1 Europski i Internacionalni Standardi Kvalitete za Čvrsta Biogoriva Međunarodni standardi kvalitete čvrstih biogoriva su nedavno razvijeni i objavljeni u 2014. godini. Tako da su sada na snazi i koriste se u industriji, u različitoj mjeri u ovisnosti od goriva i zemlje. Ovi međunarodni standardi kvalitete su usvojeni u nacionalnim standardima u svim zemljama EU i Srbiji. Najčešća upotreba standarda kvalitete je u ugovorima o opskrbi gdje se spominje primjenjivi standard i time se jasno definira kvaliteta čvrstog biogoriva. Također, standardizirano je mjerenje krutih biogoriva, kako bi se osiguralo da se sva mjerenja mogu usporediti. U ovom trenutku većina standarda mjerenja je prilagođena europskom standardu, od strane zemalja u nacionalnim standardima, ali za najvažnija mjerenja razvijen je međunarodni standard.

Standardi za Definiranje Proizvoda ISO 17225-1 “Čvrsta biogoriva — Karakteristike i klase goriva — Dio 1: Opći zahtjevi” postavlja opće specifikacije za sva čvrsta goriva od ogrjevnog drva do bala slame. Ono klasificira različite sirovine koje se mogu koristiti. Primjer najviše razine ulaženja u detalje je drvo debla četinjača sa korom, porijeklom iz šume; još jedan primjer su kemijski ne tretirani drvni nusproizvodi i ostaci listopadnog drva. Tako da ne ide u sitne detalje navodeći vrstu drva ili geografsko podrijetlo. Standard također uključuje tablicu, precizirajući što se treba mjeriti, prema kojem standardu i kako prikazati vrijednosti i tipove klasa. Tablica u nastavku daje indikaciju zahtijeva utvrđenih standardom za različite vrste goriva: Sažeti tablični prikaz potrebnih parametara za ISO 17225 standard

Po

rije

klo

Vla

ga

Ne

to

ene

rge

tska

vrije

dn

ost

Sa

drž

aj

pep

ela

Dim

enzije

Drugi normativni uvjeti

Drugi informativni uvjeti (mora se naglasiti – nema definiranih ograničenja)

Drvna sječka

Da Da Da Da Glavna frakcija, gruba frakcija, maksimalna dužina i maksimalni poprečni presjek za neke klase

Fina frakcija, gustoća se preporučuje ako se trgovalo na osnovu zapremine

Dušik, sumpor, klor. ponašanje topljenja pepela

Drvni peleti

Da Da Da Da Dužina , promjer

Gustoća, mehanička izdržljivost

Dušik*, sumpor*, klor*. Aditivi, ponašanje topljenja pepela


Ogrjevno drvo

Da Da

Pre

po

ruč

eno

No Dužina , promjer

Proporcija, površina sječenih površina, trulež

Briketi Da Da Da Da Dužina, promjer, oblik

Gustoća čestica, gustoća, mehanička izdržljivost

Dušik*, sumpor *, klor *. Aditivi, ponašanje topljenja pepela

Tablica 8: Sadržaj potrebnih parametara u ISO 17225 standardu

*Ovisno o tome ako je kemijski tretirano ili netretirano, bilo normativno ili informativno. Dodatni dijelovi za ISO 17225 su opisani detaljnije u zahtjevima za različite vrste čvrstih goriva u ISO 17225-1, u kojem se navode opći uvjeti. Oni također klasificiraju različite klase goriva za lakšu identifikaciju, kako bi se mogli pozvati na tu određenu klasu kvalitete. Ovi standardi se preporučuju naročito ukoliko se drvna goriva upotrebljavaju u manjim kotlovima, a samim time i glavnom segmentu tržišta BLTC-a. Ovi zahtjevi su također dostupni za drvna biogoriva koja se koriste u industriji, ali njihov unos varira.

Standardi za Osiguravanje Kvalitete EN standard 15234-1 “Čvrsta biogoriva –Garancija kvalitete goriva – dio 1: Opći uvjeti” postavlja osnovne principe u osiguranju kvalitete goriva za profesionalce u ovom poslu. On postavlja uvjete proizvođača biogoriva za: Praćenje – osiguravanje da je izvor sirovine, tijekom prolaska kroz opskrbni lanac, poznat i za vrstu i za geografsko porijeklo. Zahtjevi proizvodnje – specifikacija biogoriva u skladu sa ISO 17225 i kako osigurati da se ista ostvari Transport , rukovanje i skladištenje – za održavanje kvalitete biogoriva kroz lanac opskrbe Analiza goriva i specifikacija – mjerenje i navođenje svojstava biogoriva Deklaracija kvalitete goriva proizvoda i etiketiranje – proizvođač pismeno garantira kvalitetu i porijeklo biogoriva u deklaraciji o proizvodu koji je dan kupcu. Općenito, standard daje prilično kompletan spisak o čemu se treba razmišljati prilikom upravljanja kvalitetom. Međutim, to nije vrlo detaljno i tu se koriste izrazi kao što su "odgovarajuća metoda" koja ostavlja prostor za diskusiju, primjerice u vezi metoda rukovanja. Standard također pojašnjava praksu u vezi sa tim kad i što treba mjeriti, kao i kako deklaracija proizvoda treba izgledati. On također pomaže u identifikaciji kritičnih kontrolnih točaka u kojima se određuje kvaliteta. Standardi od ISO 15234-2 do 15234-6 pružaju specifične (ne-industrijske) uvjete osiguranja kvalitete goriva za drvne pelete, drvnu sječku, drvni briket,ogrjevno drvo i ne-drvne pelete.

Standardi za Mjerenje Postoje dostupni standardi mjera za svako potrebno mjerenje u skladu sa standardima kvalitete. Međutim, to ne znači da se sve treba izmjeriti za svaku proizvodnu seriju, jer bi to postavilo previsoku cijenu testiranja kvalitete. Korisnik i dobavljač bi trebali imati sporazum o tome što se treba mjeriti,što se može mjeriti kod kuće, što i koliko često treba mjeriti u laboratorijima te trebaju li laboratoriji biti akreditirani. Uloga akreditiranih laboratorija je osiguravanje nezavisne provjere. Standard za osiguravanje kvalitete goriva (EN


15234-1) također navodi da analiza kvalitete (na primjer o sastavu elementa ili distribuciji veličina) nije nužna ako postoji dovoljno informacija o porijeklu i metodama koje se koriste u lancu opskrbe. Ovo ne uklanja odgovornost pružanja točnih informacija kupcu. Voditelji BLTC-ova bi trebali voditi evidenciju o drvu koje koriste (vrsta i tip) te mjerenju vlage i tehničkim podacima o veličini (npr. granulacija sječke) kako bi provjerili kvalitetu. Korišteno drvo će utjecati na količinu elemenata (klor i sl.) i donekle na sadržaja pepela i ogrjevne vrijednosti. Postupanje u opskrbnom lancu također utječe na sadržaj pepela, zbog pijeska ili prljavštine koja se miješa sa biogorivom, udio pepela raste. Također treba pratiti raspodjelu veličine sječke, zbog otupljivanja noževa sjekača, što često dovodi do gubitka na kvaliteti drvne sječke. Sadržaj vlage je iznimno bitan parametar u kvaliteti goriva i mora se mjeriti, jer značajno utječe na ogrjevnu vrijednost goriva. Raspodjela po veličini i mjerenje sadržaja vlage može se provoditi u skladu sa standardima uz nisku investiciju za mjerne uređaje. Za standarde količine vlažnosti treba koristiti ISO 18134-2, a za veličinu čestica se može koristiti ISO 17827. Ručni uređaj za mjerenje vlage može se koristiti za unutarnju kontrolu, ali nije u skladu sa standardom mjerenja, jer je samo metoda sa pećnicom standardizirana. Samim time, ako se koriste ručni uređaji, rezultate bi trebalo provjeriti sa metodom sušenja u pećnici relativno često, jer postoje razlike u točnosti uređaja i treba ga uglavnom koristi u pružanju indikacije sadržaja vlage. Određivanje uzorka mora biti propisno napravljeno po standardu ISO 18135. U principu, uzorak mora biti odgovarajuće veličine i dobro predstavljati materijal koji se određuje. Za mjerenje ostalih parametara (npr. pepeo, sadržaj elemenata, ogrjevna vrijednost itd.) potrebni su laboratoriji. Kada se sirovina konstantno nabavlja iz istog izvora opskrbe, i nema razloga sumnjati da se bilo koji važan parametar promijenio ili da je izvan svojih normalnih gabarita, dovoljno je osloniti se na tipične vrijednosti za mnoge parametre ili da se samo povremeno testira kako bi se osigurala usuglašenost.


3.2 Kvaliteta i Ogrjevna Vrijednost Drvnih Biogoriva u Usporedbi sa Fosilnim Gorivima

Osobine različitih čvrstih goriva variraju, a većina ovih varijacija dolazi zbog različitog sadržaja vlage, kao što je prikazano na slici ispod. Za 0% sadržaja vlage donja ogrjevna vrijednost je 5,2 kWh/kg, ali za 50% sadržaja vlage je otprilike pola od te vrijednosti. Samim time primjeri dobre prakse se mogu koristiti za proizvodnju sušeg goriva kako bi povećali ogrjevnu vrijednost iste količine drveta. Ovo vodi ka efikasnijem korištenju resursa čvrste drvne biomase za dobivanje energije. Ovisi o tehnologiji uređaja za grijanje koji se opskrbljuje specifičnim gorivom po najboljem odnosu cijene i kvalitete. Zapravo za toplane velikih razmjera, drvna sječka sa 35% sadržaja vlage može biti najbolji izbor, ovisno o tehnologiji, dok peći koje koriste drvo za ogrjev trebaju koristiti samo drvo koje ima najviše 20% sadržaja vlage.

Slika 23: ogrjevne vrijednosti i vlaga

Sadržaj energije jedne tone drva zavisi prvenstveno o sadržaju vlage, a ne o vrsti drva. Ovo ne vrijedi za volumensku osnovu jer gustoće različitih vrsta variraju. Samim time energetski sadržaj 1 m³ drva zavisi od vrste (1), sadržaja vlage (2), sadržaja kore (3) i oblika drveta (4): trupci, ogrjevno drvo, sječka, itd.


Glavna svojstva za odabrana drvna goriva, prezentirana su u tablici ispod.

Gorivo Net ogrjevna vrijednost,

Suhi sadržaj kWh/kg

(udio vlage 0%)

(qp,net,d)

Sadržaj vlage w-%

(Mar)

Neto ogrjevna

vrijednost,zaprimljeno/st

varno kWh/kg (qp,net,ar)

Specifična gustoća

kg/nasipni m3

Energetska gustoća

(MWh/nasipni m3)

Sadržaj pepela, suho,

%

Piljevina 5,28-5,33 45-60 0,60-2,77 250-350 0,45-0,70 0,4-0,5

Drvni peleti 5,26-5,42 7-8 4,60-4,90 550-650 2,6-3,3 0,2-0,5

Ogrjev 5,14-5,28 20-25 3,72-4,03 240-320 1,35-1,95

Sječka iz šumskih ostataka

5,14-5,56 50-60 1,67-2,50 250-400 0,7-0,9 1,0-3,0

Sječka iz oblovine

5,14-5,56 45-55 1,94-2,78 250-350 0,7-0,9 1,0-2,0

Tablica 9: glavna svojstva drvnih goriva za odabrana goriva

1kWh/kg = 1 MWh/ton = 3.6 GJ/ton Izvor: EUBIONET “Biomass fuel supply chains for solid biofuels” Gustoća i energetska gustoća za odabrana obnovljiva i fosilna goriva

Gorivo Gustina Ekvivalent nafti kg/L OE

Ekvivalent nafti L Fuel/L OE

Lož ulje 0,84 kg/L 0,84 1,00

Ulje uljane repice 0,92 kg/L 0,97 1,05

Kameni ugljen (w = 5,1 %)

860 kg/m³ 1,28 1,49

Etanol 0,79 kg/L 1,34 1,70

Drvni peleti (EN 14961-2, w = 10 %)

664 kg/m³ 2,15 3,24

Pelet od slame (w = 10 %) 603 kg/m³ 2,36 3,91

Vodik (tekući na – 252,8 °C)

0,07 kg/L 0,30 4,23

Ogrjev bukve (sušen na zraku, cjepano, 33 cm dužine, w = 15 %)

445 kg/Rm 2,35 5,28

Ogrjev smreke (sušen na zraku, cjepano, 33 cm dužine, w = 15 %)

304 kg/Rm 2,30 7,54

Drvna sječka (bor osušen na zraku, w= 15%)

217 kg/m³ 2,25 10,35


Piljevina (smreka osušena na zraku, w = 15 %)

160 kg/m³ 2,30 14,35

Slama usjeva – velike kockaste bale (osušeno na zraku 15 %)

140 kg/m³ 2,52 18,00

Tablica 10: gustoća i energetska gustoća za fosilna i obnovljiva goriva

Izvor: TFZ, Klaus Reisinger, Herbert Sporrer, Dr. Hans Hartmann


3.3 EU Propisi za Drvo i Zahtjevi za Sudionike na Tržištu Cilj EU uredbe za drvo (usvojene 3/2013) jest da osigura da proizvodi dobiveni iz ilegalne sječe ne uđu na EU tržišta. Uredba se suprotstavlja trgovini ilegalno posječenog drva i drvnih proizvoda, kroz tri ključne obaveze : 1) Ona zabranjuje stavljanje u promet bespravno posječenog drva i proizvoda dobivenih od takvog drva na EU tržište; 2) Ona zahtjeva od EU trgovaca koji stavljaju drvne proizvoda na tržište EU po prvi put da primjenjuju "dubinsku analizu". Jednom kada su na tržištu EU, drvo i drvni proizvodi mogu biti prodani i/ili transformirani prije nego što stignu do krajnjeg potrošača. Da bi se omogućilo praćenje proizvoda od drva, gospodarski subjekti u tom dijelu lanca opskrbe imaju obavezu 3) voditi evidenciju o svojim dobavljačima i kupcima. Uredba EU o drvu uspostavlja procedure koje kompanije koje trguju drvetom u EU moraju uspostaviti kako bi minimizirali rizik od prodaje ilegalnog drveta. To se obavlja pomoću "sistema dubinske analize", koji mogu biti podržani FSC certifikatom. Srž "sistema dubinske analize" je vježba upravljanja rizicima. Sistem dubinske analize sastoji od tri glavne komponente Sistem dubinske analize (Due Diligence) za EU regulativu o drvu1.

Slika 24: Sistem dubinske analize za EU regulativu o drvu

Većina zahtjeva je vezana za firme koje prvi put stavljaju drvo na EU tržište. Također su to i zahtjevi u daljnjem opskrbnom lancu uglavnom usmjereni osiguravanju praćenja proizvoda. Jasan zahtjev za trgovce koji kupuju

1 http://www.proforest.net/en/files/eu-timber-regulation-briefing-note

http://www.proforest.net/en/files/eu-timber-regulation-briefing-note


ili prodaju drvne proizvode koji su već ́ na tržištu je da se vodi evidencija od najmanje 5 godina, koja identificira pravni subjekt ili trgovca od kojeg su dobili drvo i drvne proizvode, i gdje je moguće, trgovca kojem je prodano drvo i drvni proizvodi. Za pravni subjekt koji po prvi put plasira drvni proizvod na tržište EU, zahtjevi su složeniji. Da bi se pomoglo pravnim subjektima, privatne organizacije za nadzor su ušle u taj posao koji treba biti priznat od strane EU, pružajući gotove sustave. Da bi se prepoznala dobra praksa u sektoru šumarstva, programi koji su certificirani ili verificirani od treće strane, a koji uključuju i usklađenost sa važećim zakonodavstvom, mogu se koristiti u postupku procijene rizika ( čl. 19 EU-uredba o drvu).

FSC certificiranje osigurava jamstvo da proizvod sadrži samo drvo, ili određeni specifični postotak drva, iz certificiranih šuma te da je drvo iz kontroverznih izvora isključeno. Ako se oslanjamo na certifikaciju kao osiguranje i vršimo nabavu od dobavljača koji posjeduje FSC certifikat, kupac treba biti siguran da certifikacija vrijedi, da je proizvod pokriven opsegom certifikacije i da se dokumentacija slaže sa proizvodom. U tu svrhu kupac treba specificirati certificirane produkte u narudžbi i provjeriti internetsku bazu certificiranih tvrtki (ili vidjeti certifikat) i potvrditi da CoC brojevi i tvrdnje za certificirane materijale (e.g. FSC 100%) vrijede u računu ili povratnici. U slučaju da se ne pridržavamo strogo EU uredbe o drvu sa necertificiranim potreban adekvatan dokaz o zakonitosti i/ili održivosti. To u praksi znači vjerodostojni dokaz koji pokazuje da je šumski izvor legalno i održivo vođen i FSC certifikat je dovoljan. Ovo se primjenjuje od slučaja do slučaja i nadležni organi u članicama EU i organizacije za nadzor, trebale bi pomoći u tome kakvi dokazi su prihvatljivi. Što se tiče legalnosti, legalno korištenje se može dokazati pomoću kupoprodajnog ugovora vezanog za drvo, dozvole za sječu, dozvole za transport ili ugovora o zakupu zemljišta. Pored toga, tvrtka se mora pridržavati i nacionalnih i lokalnih zakona te osigurati da su plaćene sve naknade i porezi. Za procjenu je li pribavljena biomasa dobivena iz šuma kojima se gospodari na održiv način, mogu se postaviti sljedeća pitanja: Da li se održivo gospodarenje šumama definira kao proces sa više učesnika i da li je zasnovano na međunarodnom kriteriju za gospodarenje šumama (npr. Forest Europe Process)? Kako je dokumentirano i verificirano ? Potrebno je osigurati da je praćenje moguće kroz lanac opskrbe ako on ne posjeduje FSC certifikat. Trebalo bi biti moguće ući u trag i doći do porijekla drveta. To može biti teško sa drvnim ostacima i zbog toga čuvanje u objektima treba biti dobro organizirano uz odgovarajuće dokumentaciju.


3.4 Postupak Certificiranja i Revizije Postoji više sudionika u postupku certifikacije: organizacija za certificiranje (ili izdavač dozvole), organizacije za akreditacije i akreditirana certificirana tijela. Organizacija za certifikaciju posjeduje prava na sheme certificiranja. Organizacija za akreditaciju radi akreditacije certifikacijskih tijela i provjerava procedure revizije. Tijelo za certificiranje daje certifikat tvrtki, ako slijedi pravila scheme certifikacije. Niže je pojednostavljena procedura certifikacije, koju prati većina schema certifikacije: - Primjena - Ocjenjivanje sukladnosti od strane nezavisnog tijela - Izvještaj inspekcije ocijenjen od strane tijela za certificiranje - Plaćene takse za licencu - Certificirana tvrtka - Nadzor (revizije kako bi se osiguralo da tvrtka slijedi pravila certifikacije, koliko često se razlikuje u odnosu na certifikaciju) - Kompanija je re-certificirana nakon uspješne inspekcije

Certificiranje Šuma Trend rasta potrebe za drvom kao prirodnim izvorom koji se koristi kao sirovina i energent se nastavlja. Trend je ubrzan, posebno u Europi, drvo poprima sve veći značaj u obnovljivim izvorima energije. Zaštita drva kao resursa za budućnost i održavanje njegove dostupnosti stoga postaje sve značajnije. Ovo jača potražnju za vjerodostojnim standardom održivosti u sektoru šumarstva. Savjet za gospodarenje šumama (FSC) i Program za odobravanje certifikacije šuma (PEFC) su sistemi koji su najčešće korišteni u certificiranju šumarstva širom svijeta. U Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji FSC je dominantan sa 25 %, 80% i 40% šuma koje imaju FSC certifikat za razliku od PEFC-a koji nije prisutan. Inicijative standardizacije šumarstva imaju za cilj da osiguraju verificirano i održivo upravljanje komercijalnim šumama. Oni to čine na način da nastoje poboljšati transparentnost i upravljanje proizvodnjom drva i drvnih prerađevina. FSC je standardni sistem nacionalnih i regionalnih standarda u skladu sa deset principa SFM (Održivog upravljanja šumama) koji pokrivaju sljedeće probleme:

1. Usklađenost sa zakonima i FSC principima 2. Vlasnička i korisnička prava koja su jasno definirana i dokumentirana 3. Zakonska prava autohtonom stanovništvu da upravljaju svojom zemljom 4. Kroz operacije upravljanja šumama dugoročno, socijalno i ekonomsko blagostanje šumarskih radnika

i unapređenje lokalnih zajednica 5. Mnogobrojni šumski proizvodi se moraju koristiti na učinkovit način 6. Biološka raznovrsnost i ostale povezane vrijednosti trebaju biti sačuvane 7. Ciljevi upravnog i sredstva za postizanje istih moraju biti jasno navedeni 8. Treba vršiti monitoring šume i nadzor aktivnosti upravljanja šumom 9. Održavanje zaštitnih funkcija šuma 10. Upravljanjem šuma treba dodati upravljanje šumskim plantažama, koje imaju za cilj smanjenje pritiska

na prirodne šume kao i promociju obnavljanja i zaštite prirodnih šuma

I FSC i PEFC sheme se trude postići održivo upravljanje šumama sa nezavisnom procjenom treće strane sa terena iz šumarske prakse. Ove inspekcije i certificiranja su u skladu sa nizom međunarodnih standarda, razvijenih od strane ISO-a, za postavljanje standarda i nezavisne provjere treće strane od strane tijela za certificiranje. Sam postupak nije opisan ovdje, jer u većini slučajeva BLTC-ovi nisu vlasnici šuma.


Tu je i ISO standard 13065:2015 “Kriteriji održivosti za bioenergiju” koji je više fokusiran na održivost u pogledu zaštite životne sredine, socijalne i ekonomske osnove. Ovo je objavljeno u listopadu 2015, pa samim time njegova adaptacija još nije u potpunost niti počela.

Cerificiranje Nadzornog Lanca (CoC) Većina proizvodnih procesa je složena i prolazi kroz niz faza počevši inicijalne faze sa sirovinom, a zaključno sa konačnim proizvodom. To se često naziva lanac opskrbe proizvoda. COC je proces praćenja materijala kroz ovaj lanac opskrbe kako bi znali odakle dolazi materijal koji je u određenom proizvodu. FSC i PEFC sistem imaju certifikate lanca nadzora (FSC-STD-40-004, PEFC ST 2002:2013) koji sadrže zahtjeve za opskrbu, preradu, prodaju i sljedivost certificiranih proizvoda. Ovi standardi moraju biti primijenjeni kod svih tvrtki koje se bave preradom ili trguju FSC ili PEFC certificiranim proizvodima. FSC ili PEFC COC certifikacija za BLTC-ove se može dobiti na dva načina: - Individualni COC certifikat za jednu kompaniju. - COC certifikat za više lokacija za grupe malih kompanija (što zahtjeva primjenu daljnjih standarda i zahtjeva, pored centralnog COC standarda i omogućava poboljšan pristup certifikacije za mala poduzeća).

Certificiranje Proizvoda Drvni pelet je u ovom trenutku jedino široko korišteno certificirano čvrsto biogorivo. Dvije sheme certificiranja, paralelno postoje ENplus i DINplus i obje imaju vrlo slične zahtjeve za proizvod. Osnovna razlika između ovih sistema certificiranja je što u ENplus-u sve tvrtke u lancu opskrbe, od mlina do krajnjeg korisnika, moraju biti certificirane prilikom isporuke peleta u rasutom stanju. Upakirani ENplus peleti mogu se prodavati bilo kome, ali njihov marketing ima određena pravila. DINplus certificira samo proizvodni pogon i postoji mogućnost da se dobrovoljno postane "DIN-testirano kvalificirano poduzeće za logistiku peleta" za tvrtke koje su uključene u logistiku peleta. Odatle poduzeća koja trguju DINplus peletima, dobrovoljno prihvaćaju DIN. Štoviše, nekoliko parametara proizvoda je strože u ENPlus sistemu. Postoje i ENplus i DINplus standardi za drvene brikete, ali je njihov tržišni udio vrlo ograničen. U postupku certificiranja prvi zadatak je kontaktirati organizaciju za izdavanje certifikata za točne uvjete i punu proceduru. U shemama certificiranja peleta (ENplus i DINplus) traži se certifikat porijekla sirovina (certifikat šumske uprave), ali nije obavezan za certifikaciju. Što je materijal (tj. šumski ostaci, piljevina, drvna sječka) treba biti navedeno u zahtjevima za certificiranje, jer je ovo također dio standarda koji se koriste kao osnova za njegove zahtjeve (ISO 17225-2).


3.5 Prednosti Certificiranja Glavne koristi certificiranja proizvoda (kao što je ENplus) su:

1) zaštita održivog upravljanja šumama i lanca opskrbe te da iskomunicira tvrdnje održivosti (npr. etikete) koje su definirane sistemom standarda/certifikata

2) Osiguranje standardizirane kvalitete proizvoda To može rezultirati, da upravljački procesi tvrtke budu učinkovitiji i održiviji, osiguraju bolje pozicioniranje na tržištu, i poboljšaju imidž certificirane tvrtke. Sistemi standarda u šumarstvu su važan kriterij za investicijske odluke zasnovane na rizicima u šumarstvu. Certifikat također dokazuje osobine proizvoda i povećava transparentnost tržišta.


4. Ostali Materijali

Kompletna literatura sa prezentacijama, animacijama, i ostalim dokumentima dostupna je na BioRES web sajtu: http://bioresproject.eu/index.php/training-of-stakeholders-along-the-supply-chain-of-woody-bioenergy-products/

http://bioresproject.eu/index.php/training-of-stakeholders-along-the-supply-chain-of-woody-bioenergy-products/

http://bioresproject.eu/index.php/training-of-stakeholders-along-the-supply-chain-of-woody-bioenergy-products/


5. Literatura i Izvori

- PLA Notes (1999), Issue 34, pp.84–87, IIED London - CATRON, J., STAINBACK, G. A., DWIVEDI, P. & LHOTKA, J. M. 2013. Bioenergy development in

Kentucky: A SWOT-ANP analysis. Forest Policy and Economics, 28, 38-43. - RAUCH, P. 2007. SWOT analyses and SWOT strategy formulation for forest owner cooperations in

Austria. European Journal of Forest Research, 126, 413-420. - PEST to PESTLE www.trainingindustry.com (13.11.2015) - Joint SWOT analysis for wood supply chains in SEE countries, www.foropa.eu - Different literature about Biomass trade centers and wood fuel quality assurance systems on:

http://www.biomasstradecentre2.eu - FRANCESCATO, V., KRAJNC, N., et al. 2009. Wood fuels handbook. Legnaro: AIEL - Italian Agriforestry

Energy Association, 79 str., ilustr. (www.biomasstradecentre2.eu) (Accesed 17 October 2014) - KRAJNC, et al. 2014. Kakovostna lesna goriva za vsakogar: koristne informacije za vse, ki se ogrevajo

z lesom. Ljubljana: Gozdarski inštitut Slovenije, Založba Silva Slovenica, 19 p., ISBN 978-961-6425-72-8. (www.biomasstradecentre2.eu) (Accesed 17 October 2014)

- KRAJNC, N., et al. 2009. Lesna goriva : drva in lesni sekanci : proizvodnja, standardi kakovosti in trgovanje. Ljubljana: Gozdarski inštitut Slovenije, Založba Silva Slovenica, 81 p., ISBN 978-961-6425-50-6. (www.gozdis.si) (Accesed 17 October 2014)

- KRAJNC, N., PIŠKUR, M., 2011. Drva in lesni sekanci : kakovost lesnih goriv. Ljubljana: Gozdarski inštitut Slovenije, Založba Silva Slovenica, 23 p., (www.gozdis.si) (Accesed 17 October 2014)

- KRAJNC, N., PREMRL, T., 2010. Biomasni logistični in trgovski centri : trije koraki do uspešne realizacije projekta : smernice. Ljubljana: Gozdarski inštitut Slovenije, Založba Silva Slovenica, 33 p., ISBN 978-961-6425-55-1. (www.gozdis.si) (Accesed 17 October 2014)

- LANGENDORF G., SCHUSTER E., WAGENFÜHRT R. 1972 Rohholz,–Leipzig : VEB Fachbuchverlag, 278 str.

- LOO VAN S., KOPPEJAN J., 2003–Handbook of Biomass Combustion and Co–Firing, Ed., Twente University Press (NL),

- OBERNBERGER I., 1995–Logistik der Aschenaufbereitung und Aschenverwertung, Bundesministerium für Ernährung, Landwirtschaft und Forsten, Bonn (DE).

- STAMPFER K., KANZIAN C., 2006, Current state and development possibilities of wood chip supply chains in Austria, Croatian Journal of Forest Engineering 27 (2): pp 135–144.

- TORELLI N., 1989. Zgradba in lastnostilesa : (za interno uporabo). –Ljubljana : VDO Biotehniška fakulteta, VTOZD za lesarstvo, Katedrazatehnologijolesa,–92 str.

- TORELLI N., 1998. Gostota in relativna gostota lesa = Density and relative density of wood/.– str. 54. V: Les.–ISSN 0024–1067.– Let. 50, št. 3 (Marec 1998), p. 52–54

- UNIFIED BIOENERGY TERMINOLOGY–UBET, 2004. FAO, 50 p. - AEBIOM statistical report 2015. - BioRES 2015. Status Report on sustainability in forestry and along woody bioenergy supply chains in

Bulgaria, Croatia and Serbia - Din Certco. Wood Pellets for Central Heating Boilers.

http://www.dincertco.de/en/dincertco/produkte_leistungen/zertifizierung_produkte/brennstoffe/holzpellets_heizkessel/holzpellets_heizkessel.html

- ENplus Handbook 3.0. European pellet council. http://www.enplus-pellets.eu/downloads/enplus-handbook/

- EN 15234-1:2011 Solid biofuels - Fuel quality assurance - Part 1: General requirements - EU Timber regulation http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32010R0995 - EU-Timber regulation leaflet: http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/EUTR_Leaflet_EN.pdf


http://www.foropa.eu/

http://www.biomasstradecentre2.eu/



http://www.gozdis.si/





http://www.enplus-pellets.eu/downloads/enplus-handbook/

http://www.enplus-pellets.eu/downloads/enplus-handbook/

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32010R0995

http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/EUTR_Leaflet_EN.pdf


- EUBIONET – Biomass fuel supply chains for solid biofuels http://www.biomasstradecentre2.eu/data/upload/D5_5_Biomass_supply_chains_eubionet_1_%281%29.pdf

- European commission, Environment, International forest issues EU timeber regulation: http://ec.europa.eu/environment/forests/timber_regulation.htm

- Forest Europe - Further Development of SFM & Tools http://www.foresteurope.org/en/sfm_tools - Forest Stewardship Council – www.fsc.org - International Standardization organization – Standards catalogue ISO/TC 238 – Solid Biofuels.

http://www.iso.org/iso/iso_catalogue/catalogue_tc/catalogue_tc_browse.htm?commid=554401 - ISO 17225-1:2014 Solid biofuels -- Fuel specifications and classes -- Part 1: General requirements - Proforest 2011. EU timber regulation – preparing for the regulation.

http://www.proforest.net/en/files/eu-timber-regulation-briefing-note - SolidStandards – Quality and sustainability standards for solid biofuels http://www.solidstandards.eu

(EN standards) - Wikipedia (www.wikipedia.org )

http://www.biomasstradecentre2.eu/data/upload/D5_5_Biomass_supply_chains_eubionet_1_%281%29.pdf

http://www.biomasstradecentre2.eu/data/upload/D5_5_Biomass_supply_chains_eubionet_1_%281%29.pdf

http://ec.europa.eu/environment/forests/timber_regulation.htm

http://www.foresteurope.org/en/sfm_tools

http://www.fsc.org/

http://www.iso.org/iso/iso_catalogue/catalogue_tc/catalogue_tc_browse.htm?commid=554401

http://www.proforest.net/en/files/eu-timber-regulation-briefing-note

http://www.solidstandards.eu/

http://www.wikipedia.org/

Documents

BioRES Priručnik za trening 2015