OVISNOSTI (Bioetiki problemi)Smrtonosna droga: Krokodil je jai i jeftiniji od heroina. Nakon prvog uzimanja POINJETE SE RASPADATI Ovaj iznimno opasan opijat koji nastaje 'kuhanjem' kodeina koji se nalazi u gotovo svakoj tableti za glavobolju (primjerice Plivadonu ili Caffetinu), klorovodine kiseline, joda, razrjeivaa za boju, benzina te crvenog fosfora po prvi puta se pojavlio u Rusiji 2002.godine, dominantno u izoliranim i vrlo siromanim krajevima gdje najee nastaje u kunoj radinosti okorjelih ovisnika zbog iznimne pristupanosti i niske cijene stoga je ubrzo prepoznat kao droga za siromane. Posljedice su fatalne pa neki korisnici ne preive niti prvu konzumaciju smrtonosnog opijata. Kod ovisnika se na koi esto javlja zelenkast ljuskast trag na koi koja u vrlo kratkom vremenu nastavlja s truljenjem.

Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske (Ured) predstavlja nacionalnu kontaktnu toku za suradnju s Europskim centrom za praenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i redovno sudjeluje u prikupljanju i prosljeivanju informacija o 'novim drogama' na nacionalnoj i europskoj razini.Tijekom 2013. godine u okviru EU Sustava ranog upozoravanja u centar za praenje droga i ovisnosti o drogama EMCDDA i Europol zabiljeili su pojavu 80 novih droga, tijekom 2012. g. 73 novih droga, 2011. g. 49 novih droga, u 2010. godini 41, a u 2009. g. 24 nove droge. Jo malo injenica...EUROPSKO IZVJEE O DROGAMA 2014.: TRENDOVI I RAZVOJ

Uporaba droga jedan je od glavnih uzroka smrtnosti u Europi meu mladima, kako izravno predoziranjem tako i neizravno bolestima povezanim s drogom te nesreama, nasiljem i samoubojstvom. Porast zaranih HIV-om: Dok su 2010. Grka i Rumunjska inile samo neto vie od 2 % ukupnog broja novih zabiljeenih, dijagnoza meu osobama zaraenih intravenskom uporabom droga u EU-u, do 2012. taj se udio poveao na otprilike 37 %. (Hrvatska ne) Alkohol i medijska propaganda

Marihuana

Delegalizacija marihuane?!(bioetika pravo) Je li marihuana droga????? (drutvena svijest zakoni)

to je drutveno prihvatljivo? to je drutveno poeljno? Javno mnijenje mediji Kultura Odnos prema zakonima Ovisnosti pravo podruje psihologije i sociologije! (terapija, lijeenje, kolski psiholozi, sudjelovanje u kreiranju i izvedbi programa preventive, uzroci kako dolazi do ovisnosti)

Ovisnosti

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duevno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje meudjelovanjem ivog organizma i sredstva ovisnosti. Obiljeavaju ga ponaanje i drugi duevni procesi koji uvijek ukljuuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doivi njegov uinak na duevne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva. Poremeaj u ponaanju! Ovisnost - stanje koje ne doputa slobodan odnos prema nekome ili neemu, a ovisnik je osoba koja ne moe bez neega, koja je u nemogunosti da bilo to uini bez nekoga ili neega, odnosno osoba postaje rob neke navike

Psihika

Psihika ovisnost je stanje unutarnje prisile (znak gubitka kontrole) za povremeno ili redovito uzimanje sredstava ovisnosti radi stvaranja osjeaja ugode ili izbjegavanja nelagode, znakovi apstinencije su psihikog karaktera (iako slini onima fizikog). UZROK NIJE ILI NE MORA BITI MATERIJALNE PRIRODE (Npr. Video-igre, Internet, TV, druga osoba) Ponekad je teko odrediti granicu izmeu takve ovisnosti i ivotnih navika. Fizika

Fizika ovisnost je stanje prilagodbe organizma (staninih procesa na sredstvo ovisnosti) koje se manifestira karakteristinim (u odnosu na vrstu tvari) poremeajima fizike (i psihike) prirode pri obustavljanju ili znatnom smanjenju konzumiranja sredstva ovisnosti Snaan (nedoljivi) impuls, nagon za uzimanjem sredstva Pri smanjenju ili izostanku konzumacije, ovjek ne moe kontrolirati svoje ponaanjePsihika + fizika

S neuroznanstvenog stajalita teko je prihvatiti postojanje samo psihike ovisnosti, jer bi to znailo da psihike funkcije nemaju svoju molekularnu osnovu u zbivanjima u naem mozgu. Najea kombinacija Navika/ovisnost Teko je podvui granicu i odrediti kada se dogodi prijelomni trenutak prijelaza Navika nain opetovanog uzimanja sredstva; potreba je mala; doza se ne poveava; nema znakova tjelesne ovisnosti

Kljuni moment: kad osoba vie ne moe kontrolirati uzimanje sredstava Problem:- osoba e sama teko to primijetiti ili prihvatiti kod drutveno prihvatljivog ponaanja je teko odrediti u kojoj se fazi netko nalazi (alkohol slavlja, fete; kladionice) Pitanje prava pojedinca zadiranje u njegovu privatnostAutonomija i sloboda pojedinca

enja svakog ovjeka za slobodom Etiki sloboda nosi sa sobom i odgovornost Odgovornost za vlastiti ivot i ivot ljudi oko sebe Ovisnost promjene u ponaanju! OSOBA ne kontrolira vie svoje ponaanje niti svoj ivot; naruene emotivne i kognitivne sposobnosti; fizika oteenja. Smisao ivota, svetost ivota i kvaliteta ivota vie nisu predmet razgovora. OBITELJ razdor u obitelji, teta drugome, bolesni lanovi (posebno djeca), razvodi, psihika oboljenja ostalih lanova obitelji, financijski slom POSAO nemogunost obavljanja redovitih zadataka; gubitak posla; gubitak sve steene zarade; nemogunost ponovnog zaposlenja i nakon lijeenja ili nakon mladenakog eksperimentiranja DRUTVO javno zdravstvo, kriminal, crna (siva) ekonomija Definicije ovisnosti

Psihiki poremeaj koji obiljeava kompulzivno ponaanje i gubitak kontrole mijenja mozak (National Institute on Drug Abuse, 2010) Bihevioristiki pogled: naueni obrasci ponaanja koje je teko mijenjati (Carlo DiClemente, 2003.) Odluka: radi se o osobnom (dobrovoljnom a ne kompulzivnom) izboru pogrijene odluke. Put izlaska je u dobroj odluci (baco cigaretu, odluio ne piti) Gene Heyman, 2009. Bioetiki

Osoba ima odgovornost Informiranost o posljedicama Priznavanje struke bolest Drutvo ima odgovornost Put: prevencija, zdravo drutvo (obitelji) i pruanje pomoi oboljelima Zato i kako dolazimo do ovisnosti?

Psihiki procesi

Biheviorizam ugoda, podraaj sredstvo Pojedinac podraaj tjeskobnog tipa pokuava potisnuti uzimanjem alkohola. Vremenom uzimanje alkohola postaje odgovor na takav podraaj i na taj nain se stvara sve vri krug izmeu podraaja i posezanja za alkoholom koji za krajnju posljedicu ima pravu ovisnost, pa ak i onu fiziku. (Valjan, 328; Hotujac, 21) Disfukcionalne obitelji - uenje po modelu; rjeavanje problema; traenje onoga ega nedostaje (sigurnosti, prihvaenosti, ljubavi) Osobine linosti - nizak prag podnoenja frustracije, osjeaj inferiornosti koji se izmjenjuje sa stavom superiornosti, tjeskoba, depresija, sklonost rizicima, radoznalost, neprihvaanje autoriteta, besmisao ivota.Obitelji

Puno ljubavi, panje, brige nesamostalnost Puno svaa, nasilja bijeg Roditelji s navikom pijenja alkohola ili ovisnici Nedostatak komunikacijeZatitni imbenici zlouporabe droga su : vrste i pozitivne obiteljske veze, nadzor roditelja nad aktivnostima djece i njihovih vrnjaka, jasna pravila ponaanja koja se dosljedno provode unutar obitelji, ukljuenost roditelja u ivot njihove djece, vrste veze s institucijama poput kola, usvajanje ustaljenih normi o uporabi droge.Genetika jaki ili slabi ivani sustav otpor na frustracije, enzimi za razgraivanje akohola razvoj tolerancije Djeca iz obitelji u kojoj je netko bio alkoholiar ima vee sklonosti ka razvoju alkoholizma (4-5 puta vie u usp. s djecom nealkoholiara)Drutvo

Socijalna situacija nezaposlenost, siromatvo Pomicanje ili gubitak vrijednosti (liberalizam, relativizam, hedonizam, individualizam) Blagostanje traenje novih izazova i stil ivota Drutveni obiaji i norme; religija, zakoni Bioetika pitanja

Kako moralno vrednovati ovisnost? Je li ovisnik kriv/odgovoran za svoje ponaanje? Kako se drutvo treba ponijeti prema problemima ovisnosti i ovisnicima ?

Svatko ima svoju priu...

Ovisnost o drogama

Vrlo star problem (Sumerani opijum); koritena u religijskim obredima ili za preivljavanje (Peru) Razliite vrste droga: KLINIKOFARMAKOLOKA PODJELA ZAKONSKA PODJELA PRIRODNE/SINTETIKE LAKE/TEKE RAZLIITI UINCI Velika zlouporaba meu mladima Teko izljeiva bolestOvisnost o drogama

Opijum, opijati heroin, morfij. Dobivanje iz opijumskog maka. Smirenje i dobar osjeaj. Do 20. st. legalno, problem od otkria igle. Izaziva jaku psihiku, ali i fiziku ovisnost. Lako se razvija tolerancija trai se vee doze. Teka apstinencijska kriza (film Trainspoting). Drutveni problem rasprodaja imovine, potpuni gubitak kontrole, irenje bolesti (spolne), prostitucija i dr. oblici kriminala. KOKAIN, AMFETAMIN (SPEED) aktivira simpatiki ivani sustav. Uzrokuje euforiju, poveanu budnost, aktivnost, snagu. Umrkavanje (film Pulp fiction). Uinak vrlo brz (4-5 min). Ovisnici i do 10 doza dnevno. Nakon uzimanja slijedi dugi san, ali i jake depresije. Dugotrajna uporaba uzrokuje pothranjenost i oteenja mozga (memorije). Kokain uzrokuje psihiku ovisnost. Tolerancija se javlja u odnosu na uinak. Povezan s elitom (zlatna mlade, filmovi). Oteenje nosne sluznice, imovinska teta, gubitak radne sposobnosti. Sve vie u Hrvatskoj. KANABIS, HAI konoplja razliiti dijelovi. Hai je jai. U Europi se jako iri 60-ih god (hippy pokret). Relaksacija, euforija, vea koncentracija, refleksi usporeni,vrijeme sporo prolazi, Oteenje kratkotrajne memorije, tolerancija. Sintetike droge

Halucinogeni LSD promjene u percepciji, ponaanju, miljenju. Film Kosa, Hair. Dramatine slike, potpuno irealna stvarnost. Ne razvija se lako ovisnost, ali su teka psihika oteenja u 5% sluajeva flashback ponovno oivljavanje scena strah, panika. Moe trajati mjesecima. Ecstasy psihostimulator, snaga, budnost, izdrljivost, e - kasnije jaka depresija. Ne stjee se lako ovisnost, ali dugotrajnim uzimanjem se razvija teka psihika ovisnost. Ostalo...

Lijekovi, organska otapala (ljepila)... Rizik smrtnosti. Hrvatska Mladima dostupna droga Najvie konzumiraju marihuanu (jeftinija i dostupnija od alkohola?!), vie muki spol. Dob 15-24 god.Drutveni problemi

KAZNENA ODGOVORNOST OVISNIKA O DROGAMALEGALIZACIJA MARIHUANEProblem

Kako sprijeiti razvoj ovisnosti; kriminal; smanjiti broj oboljelih? Zasluuje li ovisnik jednak i potpun zdravstveni tretman (AIDS; jetra (hepatitis))? Je li ovisnik kriv ako je poinio kazneno djelo?

Istraivanja o stavovima provedena u Europskoj uniji ukazuju na injenicu da je kanabis i dalje droga oko koje je javno miljenje podijeljeno u najveoj mjeri. Europske rasprave o kontroli kanabisa vie su usmjerene na opskrbu i krijumarenje droge nego na njezinu osobnu uporabu. Meutim, ukupni broj kaznenih dijela za posjedovanje ili uporabu povezanih s kanabisom na europskom nivou je u stalnom porastu ve cijelo desetljee, iako u je Hrvatskoj u 2012. godini zabiljeen pad (5 318 kaznenih djela u odnosu na 5 727 zabiljeeno 2011. godine). Ukupna uporaba kanabisa u Europi ini se stabilnom ili u opadanju, posebno kod mlaih dobnih skupina. Ipak, postoji zabrinutost u podruju javnog zdravstva za korisnike koji drogu upotrebljavaju dnevno ili skoro svakodnevno (otprilike 1 % odraslih u dobi od 15 do 64 godine), a osim toga, u 2012. kanabis je predstavljao i drogu koja je najei glavni razlog prvom pristupanju lijeenju ovisnosti o drogama. (EUROPSKO IZVJEE O DROGAMA 2014.: TRENDOVI I RAZVOJ)

Pacijent ili kriminalac?

Medicina/Pravo (Slavko Sakoman // zakoni RH o neubrojivosti) Do ovisnosti se dolazi iz razliitih razloga psihike, fizike i socioloke naravi. Postoje razliite droge (brza ili sporija ovisnost). Sam korisnik teko primjeuje i shvaa kad navika prelazi u ovisnost. A tada je kasno. Ovisnik je bolesnik. Ponaanje mu je potpuno promijenjeno i ne vlada svojom voljom (volja kao bitni dio moralnog ina). To je i pitanje osobne odgovornosti. Kaznena djela koja ini su nuspojave njegove bolesti. Treba mu pomoi. Naelo ljudskog dostojanstva. Ne osuivati nego razumijeti osobu i pomoi joj ali imajui u vidu i rad na dogovornosti. Sakoman, 1999.

Ipak...

Ovisnost je veliko moralno zlo! To obvezuje svaku osobu da se ne izloi riziku upadanja u to zlo, a to svatko moe pri procjeni rizika i posljedica Svaki je ovjek (unato problemima) slobodan i odgovoran za svoje ponaanje Ako je osoba jo u stanju navike ili slabije ovisnosti (konzument), treba preuzeti odgovornost za svoj ivot, za ivote lanova svoje obitelji i drutva (a drugi mu u tome trebaju pomoi). Svatko treba uvati svetost ivota (svojega i tuega) Lijeenje

Upotreba metadona? Terapijske zajednice Veliki zahvat puno strpljenja i strunosti. Recidivizam kao normalni tijek te bolesti. Dvije faze: prva- fiziko ienje; druga osmiljavanje ivota, raskid sa starim nainom ivota Izazovi i rizici lai bolesnika, napadi u fazi apstinencije, bijeg s lijeenja, nevoljkost za lijeenje...Drutvo prevencija

Puno se radi na tome Pjesma Opa opasnost Vrati se na svjetlo MUP Sakoman lijeenje ovisnika je dio prevencije jer su oni most izmeu drutva i preprodavaa kola, Crkva, mediji ali najvie obitelj. Svi zajedno u suradnji. Odgoj za ivot odgovornost, stabilnost, samostalno donoenje odluka, prave ivotne vrijednosti, podrka.Obitelj i droge Rizini imbenici u obiteljskoj sredini su roditeljske navike konzumacije droga, niska razina roditeljskog nadzora, neprihvaanje djece, nedovoljna bliskost roditelja i djece, loi postupci discipliniranja, obiteljski sukobi i razvod braka, niska oekivanja od roditelja, disfunkcionalnost obitelji i nezaposlenost. Zatitni imbenici: izostanak rane separacije ili gubitka, kohezivnost obitelji, bliskost roditelja i djece, visoka razina roditeljskog nadzora, dosljedno i dobno primjereno discipliniranje, obiteljske sposobnosti rjeavanja problema, podupirua obiteljska komunikacija, znaajna vezanost za prosocijalnu odraslu osobu, odgoj za obiteljski sustav vrijednosti.Liberalizacija? Represija?Teza: Liberalizacija kao manja teta ovisnost je moralno zlo i ne moe se nikako opravdati. Pogoduje preprodavaima. Nosi rizik poveanog koritenja droga. Represija strogi zakoni ne vrijede. Javlja se crno trite; kune radinosti sintetike droge (krokodil), optereuju sudovi, pune zatvori najee ovisnicima slab utjecaj na preprodavae (sprega s policijom i poltikom). Rjeenje cjelokupna preobrazba drutva Istraivanja o stavovima provedena u Europskoj uniji ukazuju na injenicu da je kanabis i dalje droga oko koje je javno miljenje podijeljeno u najveoj mjeri. Europske rasprave o kontroli kanabisa vie su usmjerene na opskrbu i krijumarenje droge nego na njezinu osobnu uporabu. Ukupna uporaba kanabisa u Europi ini se stabilnom ili u opadanju, posebno kod mlaih dobnih skupina. Ipak, postoji zabrinutost u podruju javnog zdravstva za korisnike koji drogu upotrebljavaju dnevno ili skoro svakodnevno (otprilike 1 % odraslih u dobi od 15 do 64 godine), a osim toga, u 2012. kanabis je predstavljao i drogu koja je najei glavni razlog prvom pristupanju lijeenju ovisnosti o drogama. (EUROPSKO IZVJEE O DROGAMA 2014.: TRENDOVI I RAZVOJ) Kazneni zakon novine 2013.

Neovlatena proizvodnja i promet drogama - lanak 190. (1) Tko neovlateno proizvede ili preradi tvari koje su propisom proglaene drogom, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.(2) Tko proizvede, preradi, prenese, izveze ili uveze, nabavi ili posjeduje tvari iz stavka 1. ovoga lanka koje su namijenjene neovlatenoj prodaji ili stavljanju na drugi nain u promet ili ih neovlateno ponudi na prodaju, proda ili posreduje u prodaji ili kupnji ili na drugi nain neovlateno stavi u promet, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.(3) Tko ponudi na prodaju, proda ili posreduje u prodaji tvari iz stavka 1. ovoga lanka osobi s teim duevnim smetnjama, ili djetetu, ili to uini u koli ili na drugom mjestu koje slui obrazovanju, odgoju, sportskoj ili drutvenoj aktivnosti djece ili u njegovoj neposrednoj blizini ili u kaznenoj ustanovi, ili tko za poinjenje djela iz stavka 2. ovoga lanka iskoristi dijete, ili ako to uini slubena osoba u vezi sa slubom ili svojom javnom ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.(9) Poinitelja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga lanka koji je dobrovoljno bitno pridonio otkrivanju djela iz ovoga lanka sud moe osloboditi kazne Prekrajni zakonNarodne novine, broj 107/07, 39/13 i 157/13)

Posebne mjere policije za neposredno sprjeavanje poinitelja prekraja pod utjecajem opojnih sredstava da nastavi s injenjem prekrajalanak 137. (1) Prema osobi pod utjecajem opojnih sredstava koja je zateena u poinjenju prekraja, ako osobite okolnosti upuuju da e nastaviti s radnjom prekraja, policija moe naredbom radi neposrednog sprjeavanja nastavka injenja prekraja odrediti mjeru: 1. smjetanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne u trajanju duljem od 12 sati,2. premjetanja motornog vozila na odreeno mjesto do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne dulje od 12 sati. O mjestu premjetanja vozila, policija obavjetava osobu prema kojoj je nareena ta mjera i vlasnika vozila, ako je rije o osobi razliitoj od vozaa, im je to mogue, a najkasnije do prestanka mjere. Nakon prestanka poduzete mjere voza ili vlasnik mogu preuzeti vozilo. Ako policija smatra da to ne ugroava ostvarivanje svrhe mjere, moe vozilo i prije isteka roka na koji je mjera odreena predati vlasniku ili od njega opunomoenoj osobi. Trokove premjetaja i uvanja vozila snosi voza.

Alkoholizam

Svjetska zdravstvena organizacija: "Alkoholiari su osobe koje prekomjerno piju i ija je ovisnost o alkoholu dola do takve razine da uzrokuje neke od sljedeih pojava: oitim su postali mentalni poremeaji kod ovisnika; alkohol utjee na fiziko i mentalno zdravlje ovisnika; alkohol utjee na odnose ovisnika s drugim osobama; oiti su sindromi razvoja neke od navedenih pojava". Opasnosti i tete vee nego li kod droge vea smrtnost, fizika oboljenja, naruavanje obitelji, poinjenje kaznenih djela (prometne nesree, nasilje). Vrlo rairen, teko uoljiv u sredini gdje je drutveno prihvatljiv Danas jo vei problem jer pije sve vie djece i sve vie ena Uzroci genetika, psiha (depresije), siromatvo i nezaposlenost Posljedice fizika i psihika ovisnost Osoba zapada u teka psihika stanja; postaje rob alkohola Smanjuju se radni uinci, javljaju fizike bolesti (od mamurluka do ciroze jetre) Teke apstinenscijske krize (delirium tremens); halucinacije, gubitak pamenja, tresenje ruku, bolesti eluca i guterae, oteen probavni sustav i krvoilni sustav, miina slabost, koma i smrt Opasnost na cesti, nasilje...Hrvatska U vrhu liste europskih zemalja po koliini pijenja alkohola Osobito poveano pijenje mladih Prema Europskom istraivanju o puenju, alkoholu i drogama meu uenicima (ESPAD) hrvatski adolescenti piju ee i vie od europskog prosjeka. Najvie se pije pivoLijeenje

Teko Lake nego li kod droge Nije tolik naruena slobodna volja Fizika terapija Disulfiramom (bihevioralno naelo) Psiholoka obiteljska, auto i grupna terapija, psihoterapija (depresija) AA nije za sve (lijeenje u skladu s pacijentom) Pravna drava

Dok pije, ne vozi Kazena djela iskljuenje neubrojivosti Oduzimanje vozila, odreivanje kaznene mjere obveznog lijeenja Zabrana prodaja maloljetnicima, porez na alkohol, vie cijene alkohola Represija velike restrikcije ne vode najoptimalnijim rezultatima ilegalno trite, odlazak u susjedne zemlje eka 2012. zabrana prodaje estokih pia Slovenija neki gradovi zabrana konzumacija alkoholnih pia na otvorenim javnim povrinama 2014. Karlovac, Rijeka, Ogulin, akovec, Osijek, idua Pula? Prevencija

Edukacija (kolski psiholozi!) Lijeenje Zakoni (prodaja alk.pia maloljetnicima) Pomo osobama za koje se sumnja da bi mogli razviti ovisnost (psiholozi!) Mediji Problemi pijenja mladih Slabije reagiraju na alkohol Sve vie djevojaka u enskim grupama Povean broj zabiljeenih intoksikacija mladih (na javnom prostoru i u privatnim prostorima) Pije se jer se to smatra prihvatljivim i radi postizanja boljeg raspoloenja

Pivo i mladi Mediji - pivo i vino definirani kao hrana Sponzorstvo mnogih sportskih i drutvenih dogaanja Nagradne igre Reklame uspjeha, prijateljstva, drutva, zabave (Glava, Rumbolt, 2014.) Europski parlamentRezolucija o alkoholu

Travanj, 2015. Cilj: smanjiti zlouporabu alkohola u Europi oznake upozorenja na bocama za trudnice i vozae stroe provoenje zakona o zabrani prodaje alkohola maloljetnicima micanje trgovina s alkoholom iz blizine kola i slinih ustanova oznaavanje kalorijskih vrijednosti u jedinici alkoholnog pia ogranienja za marketing alkoholnih pia porezne mjere kojima bi se regulirala minimalna cijena alkoholnih pia uinkovitija kontrola kupnje i dostave alkohola preko InternetaMoralna prosudba alkoholizma/alkoholiara

S obzirom na posljedice, alkoholizam je moralno zlo Odgovornost osobe koja konzumira alkohol je velika ak i privremeno upravljanje vozilom, ponaanje nakon konzumiranja alkohola, model koji daje djetetu ili drugima, naruavanje institucije u kojoj radi... Alkoholiar je pak bolesnik kojemu treba pristupiti kao i svakome bolesniku i pruiti mu medicinsku, ljudsku i drutvenu pomo jer ima nade! Ovisnost o kocki i igrama na sreu

Igre na sreu, kocka vrlo star fenomen, poznat iz mitologije (Biblija odluivanje putem drijeba, Za haljine njegove bacie kocku) Filmski povezana uz mafiju ili Las Vegas 20./21. st. od igre ka drutvenoj poasti Razlog dobit kockarska mafija, drava

Kockanje i igre na sreu

Potranja za brzom, neoekivanom dobiti Izazov: 1. dobit; 2. novac Adrenalin, dopamin, srea Kree se bezazleno, ali prerasta u stalnu potrebu novog pokuaja sree Posljedice dolazi do nekontroliranog ponaanja, kockanje preuzima kontrolu, gubitak novca, rasprodaja imovine, zaduivanje, lai lanovima obitelji, duboka psihika patnja Psihika ovisnostKysuszyn, 1998. Zato?

(1) vrst stav igraa da igre na sreu mogu rijeitimnogobrojne financijske i egzistencijalne probleme u koje sve vie upadaju; (2) duboko uvjerenje da e igara na sreu potisnuti tekoe objektivne stvarnosti;(3) pribjegavanje igrama na sreu kako bi se rijeili financijski gubici i zapoeo novi ivot; (4) pokuaj da se uz pomo igre na sreu svlada razoarenje ivotom i izae iz ope ivotne krize. svaka igra na sreu predstavlja realnu opasnost za nastanak bolesti ovisnosti Djeje igrake automati Danas puno mladih igra igre na sreu Prevladavaju osobe mukog spola Tee nadzirati od drugih ovisnosti Baza (istraivanje) i edukacija usmjerena na mlade Uloga vrnjaka! EdukacijaSocijalna odgovornost

porez na dobitke od igara na sreujest porez po odbitku koji plaaju fizike osobe koje ostvaruju dobitke od lutrijskih igara na sreu i igara klaenja (10 % do 10 000.00 kn) Zabrana uplata osobama mlaima od 18 godina

Ovisnost o internetu i video-igrama

Jo uvijek premalo prepoznato nekontrolirana elja, tj. udnja za igranjem, gubitak kontrole nad ovisnikom aktivnosti i provoenje sve vie vremena u igranju, apstinencijski simptomi tj. osjeaj nemira i razdraenosti kada se ne igra, preokupiranost ovisnikim ponaanjem te zanemarivanje alternativnih zadovoljstva, kolskih i kunih obveza, nemogunost prestanka igranja videoigara, tj. trajno iskazivanje ovisnikog ponaanja usprkos problemima koje to ponaanje uzrokuje laganje da bi se prikrila vezanost za videoigre (Young, 2009)Ovisnost o video-igrama

Rizinija skupina muke osobe Razlog nadmetanje, pobjeda kompenzacija realnih (ne)uspjeha Osobe nieg sapomopotovanja Posljedice tete za brak/kolski neuspjeh Ovisnost o internetu

Traenje zadovoljstva Bijeg od problema Posljedice: stvaranje virtualnih prijateljstava,drutvena izolacija, depresija, pomak realnosti, zdravstveni problemi (kraljenica, oi, bol u zglobovima)Zavrne misli

Ovisnosti su moralno zlo i najbolja prevencija je izbjegavanje okolnosti koje mogu dovesti do njenog stvaranja Drava se bori zakonima, ali zakoni ne mogu sami po sebi donijeti rjeenje Rjeenje je u aktivnostima cijelog drutva osobito edukacija, prevencija i lijeenje Ovisnik je bolesnik kojemu treba pomoi i uvijek drati naelo ljudskog dostojanstva U moralnu prosudbu ina ovisnika treba uzeti u obzir njegovu mogunost upravljanja slobodnom voljom i odgovornostUz osobu, ovjeka i drutvo Aktivni, svjesni i savjesni graani U proizvodnji ovisnosti je najvaniji element novac (nove vrste alkohola, cigareta, droga, kockarnice, igre na sreu, hrana) stvara se ponuda koja trai potroae A njih se trai velikim dijelom putem medija i reklama Zakoni o medijima reguliraju ta podruja, ali se uvelike kre Zato medijska osvijetenost i svijest da nije sve determinirano Veina kompulzivnih kockara odgovara s "da" na najmanje sedam od ovih pitanja.

Kakva antropologija?

Ljudska seksualnost? Brani ivot, potivanje ivota, poetak ljudskoga ivota (ontoloki status embrija), kontracepcija, abortus Razliitost shvaanja/mentaliteta/ideologija Razliit nain shvaanja slobode, tjelesnosti/ljudskoga tijela Spolnost

ovjekova spolnost: preputena ovjekovom apsolutnom raspolaganju dar i poziv za ovjeka! Freud: ne izraava se osoba u spolnoj dimenziji ve spolnost izraava i strukturira osobu sa svojim dinamizmima koji su duboko u podsvijesti (gotovo kao da je spolnost sve, njome se ne upravlja i mnoge su neuroze i patnje osobe rezultat potiskivanja spolnosti). U tom kontekstu je tradicionalni odgoj predstavljen kao jedna velika represija, a isticanje dunosti/obveze kao rezultat sveukupne neuroze.Spolnost personalistika vizija

Spolnost - dimenzija koja spada/ulazi u cjelovitost osobe Istina o odnosu spol-osoba ukljuuje takoer odnos tijelo-osoba. U tjelesnosti otkrivamo razliku i komplementarnost spolova. Tijelo otkriva niz imbenika diferencijacije koji obiljeavaju nutarnju temeljnu osobnost: imamo kromosomske imbenike (prisutnost X ili Y), endokrino-neuroloke, koji su spojeni s prethodnim, a meusobno razliiti kod mukarca i ene, ali takoer i one koji nadopunjavaju Spolnost posjeduje/upuuje na dimenziju odnosa. To je znak i mjesto otvorenosti, susreta, dijaloga, komunikacije i jedinstva osoba meu njima samima. spolnost ima potrebu izii iz vlastite samoe, komunicirati s drugima, nai se u drugima (masturbacija!) Spolovi se meusobno upotpunjuju: istodobno su slini i razlini; nisu istovjetni, ali su jednaki u dostojanstvu osobe; jednaki su da bi se mogli sporazumjeti, a razliiti da se meusobno upotpune

Protiv redukcije spolnosti

Spolnost se ne ograniava na genitalnost spolnost je upisana u ljudsko bie, ukorijenjena u ljudskoj prirodi i znak je cjelovita ljudskog bia, ali ga u isto vrijeme ne iscrpljuje Spolnost ne moe biti liena ovjekova duhovnog obiljeja. Ne uzeti u obzir te dimenzije i utjecaje duhovnoga ivota, svelo bi spolnost na psiho-fiziki mehanizam ili rezultat kulture, drugim rijeima, radilo bi se o redukcionizmu Ljudska spolnost ima komplementarnu strukturu U temeljnom jedinstvu tijela i duha mukarca ili ene vidljiva je upuenost jednog prema drugom Spolnost u braku kao komplementarnost u fizikom, psihikom i duhovnom jedinstvu sa suprotnim spolom Jedinstvo se odnosi na cjelinu osobe, a ne samo na jedan njezin dio. Kad se mukarac i ena sjedinjuju, ako je in ljudski i potpun, u to se upliu tijelo, dua i duh; nedostaje li bilo koja od tih dimenzija, rije je o ljudski nepotpunom i objektivno krivom sjedinjenju, jer tijelo u tom sluaju nije izraz itave osobe. U braku se stoga govori o totalitetu, jedinstvu koje izraava reciproni dar i totalnost osoba.Specifinosti branog/obiteljskog ivota trajnost, - do smrti! i to ne pod uvjetima nego bezuvjetno u dobru i zlu! Ta se skladnost izgrauje jer nije posrijedi samo kemija koja privlai ve se radi o neprestanom izgraivanju prokreativnost (otvorenost prema ivotu) proizlazi iz takvoga zajednitva i karakterizira ga obiteljska dimenzija - u ljubavi se objedinjuju najvee razliitosti (spolova, generacija, interesa) i prepoznaje cilj - promocija i (po)rast dostojanstva svake osobe (brano i obiteljsko zajednitvo nije samo zbroj osoba koje ive pod istim krovom) drutvena dimenzija brak i obitelj nisu samo privatni in (nakon vjenanja mijenjaju se dokumenti, nova prava i obveze ) Odgovorno roditeljstvo

Bitne dimenzije branoga zajednitva Zajednitvo izmeu suprunika plodnost, prokreativnost! Brana ljubav ima vrijednost u samoj sebi i ona obogauje ne samo brane drugove, nego je puno ira. Zato i one brane zajednice koje ne mogu imati djece imaju u sebi i te kakvu vrijednost jer suprunici mogu ljubavlju obogaivati jedno drugoga ali i druge oko sebe. Temeljni poziv: uvaavanje istine branoga ina (svih njegovih dimenzija). Manipulirati znai u tom sluaju podijeliti i rastaviti u pojedinanom inu aspekt ljubavi od aspekta ivota. Ne govori se o stvaranju ili proizvodnji ivota ve o oinstvu i majinstvu koji su usko povezani i smatraju se produetkom ljubavi koja nije samo bioloka ve duhovna i moralna. Promatrano u tom svijetlu raanje je nastavak stvaranja. Kranski gledano prokreacija ne moe biti apsolutno podlona volji ovjeka to bi se ticalo samo i iskljuivo ovjeka gdje bi on svojevoljno mogao postupati i bezobzirno nagrditi Boju zamisao. Roditeljstvo kao poziv! odluka hoe li ili nee i koliko e djece imati - ta odluka ne moe biti roditeljima nametnuta od strane drave budui je to osobno pravo i pravo para Ta se odgovornost treba mjeriti prema vrednotama koje su upletene i uvjetima u kojima se one ostvaruju U okvir objektivne dimenzije odgovornosti ulazi i prosuivanje dobra ve roene djece ili djece koja e se eventualno roditi pravo na raanje priznaje i nakanu da se u odreenim okolnostima odlue za ine iz kojih se moe predvidjeti neplodnost ili uzdravati se od plodnih ina (npr. rizik za ivot i zdravlje) Regulacija zaea i kontracepcija sam nain kako dolazi zaea, sve one faze kroz koje je svako ljudsko bie prolo, u kranskoj su viziji sastavni dio Bojeg plana i zahvata kojega ovjek ne smije svojevoljno prekidati ili iskrivljavati. Ovdje ono to je prirodno istovremeno je i Boje!Moral odgovornog raanja i kontracepcije

da bi neki in bio ispravan potrebno je da bude ispravan njegov cilj, tj. mora ii za dobrom ljudske osobe, a isto tako da su ispravna i sredstva za ostvarenje toga cilja. To naelo treba primijeniti i na ljudsko raanje. Raanje je sastavni dio (branoga) zajednitva. Svjesno i namjerno iskljuivanje raanja iz zajednitva koje je usmjereno ka raanju znai proturjeje konanom cilju branog ina. Tvrdei da mu i ena kao roditelji surauju s Bogom Stvoriteljem u zaeu i roenju novog ljudskog bia, ne mislimo samo na bioloke zakone nego mnogo vie elimo istaknuti da je u ljudskom oinstvu i majinstvu sam Bog prisutan drugaije nego to se to dogaa u ikojem drugom raanju na zemlji. Doista samo od Boga moe proizai ona slika i slinost koja je vlastita ljudskom biu, kako se to i dogodilo u stvaranju. Raanje je nastavak stvaranjaIvan Pavao II, Pismo obiteljima, 1994.

Suprunici ne mogu nikada zaboraviti tu stvarnost niti tu veliku zadau koju su primili: "Stoga, kad suprunici, pomou kontracepcije, oduzmu branom inu sposobnost raanja, pripisuju sami sebi mo koja pripada Bogu: mo odluivanja u zadnjoj instanciji ulazak u egzistenciju ljudske osobe. Pripisuju sebi naslov da budu ne suradnici Boje stvaralake moi, nego krajnji uvari izvora ljudskog ivota". Ivan Pavao II Regulacija zaea i kontracepcija

Razlikovanje izmeu kontracepcijskog i abortivnog djelovanja ili postupanja: Abortus namjerno i izravno ubijanje ljudskog bia u poetnoj fazi njegova postojanja, izmeu zaea i roenja! Kontracepcija - spreavanje oplodnje i sjedinjenja muke i enske spolne stanice. Kontracepcijski se efekt oituje na dva naina (mehanikim ili kemijskim sredstvima) spreavanjem oslobaanja jajne stanice od jajnika (pilula estroprogestinica) spreavanjem susreta jajne stanice i spermija za vrijeme samoga branoga ina (kondom, dijafragma, spermicidi; coitus interuttus). Metode Izrazom dijagnostike metode plodnosti ili prirodne metode ili metode prirodnog reguliranja plodnosti ukazuje se na skup metoda koje osposobljuju enu da spozna razdoblje plodnosti i neplodnosti svog menstrualnog ciklusa kako bi mogla regulirati vlastite spolne odnose ve prema eljama dobivanja ili izbjegavanja privremeno ili trajno trudnoe.

Meu tim metodama nalaze se metoda temeljne temperature, metoda ovulacije ili Billingsova metoda, nazvana po branom paru John i Evelin Billings koji su je i otkrili te sintotermike metode. Upotreba nekih kontracepcijskih sredstava je doputena ako se radi o nekim terapijskim razlozima (npr. cista na jajnicima) Principi katolikog morala u problematici regulacije zaea

odbacivanje svake kontracepcije! potivanje naravi samog branog ina, doputajui ljudskoj inteligenciji uporabu naravnog ritma plodnih i neplodnih razdoblja u vidu odgovorne prokreacije; prihvat naravnih metoda regulacije zaea, ne privilegirajui nijednu od njih, pod uvjetom da ne naruavaju bioloku stvarnost i da su sukladne zahtjevima ljudskog dostojanstva. naravne metode pospjeuju dijalog meu suprunicima, zahtijevaju odgovorno postupanje oba suprunika UMJETNE KONTRACEPCIJSKE METODE

Embrij rije je o odgovoru na pitanja, je li ili nije ljudski embrio ve od prvog trenutka oplodnje ljudski individualiziran ivot? Ako jest, postoje li okolnosti u kojima je moralno doputeno ukidanje ili namjeran prekid trudnoe? Prvi nepobitan podatak to nam ga prua genetika, jest: u trenutku oplodnje, tj. prodiranjem spermatozoida u jajnu stanicu, dvije gamete (zajedniki naziv za spermatozoid i jajnu stanicu) roditelja oblikuju jedan novi bioloki entitet, zigotu (oploena jajna stanica), koji u sebi nosi novi individualiziran projekt-program, novi individualan ivot Nakon prve faze susreta (...), slijedi penetracija glave jednog spermatozoida u citoplazmu oocite. im se to dogodilo, zapoinje niz djelatnosti koje jasno pokazuju da ne postoje vie dva meusobno neovisna sustava ve da se konstituirao jedan novi sustav, koji zapoinje djelovati kao jedno jedinstvo precizno nazvano zigota ili jednostanini embrio" individualnost se temelji na specifinosti i jedinstvenosti genetikog patrimonija, na autonomiji metabolikog procesa ono posjeduje nutarnju usmjerenost prema ostvarenu vlastite punine. Novo bie nije samo zbroj roditeljskih genetskih kodova ve je bie s novim projektom, novim programom! Materinji ambijent priskrbljuje hranu i kisik, odbacuje proizvode metabolizma koji mogu biti otrovni. Embrij je oblik ljudskoga ivota ne radi se o bilo kakvom obliku ivota ve od prvoga trenutka se radi o ljudskom ivotu sa genetikim patrimonijem karakteristinim upravo za ljudsku vrstu. (Nikad nije zaet ovjek a rodila se neka ivotinja ili bilo koja druga vrsta!) majka ima pravo raspolagati svojim tijelom!?? Embrij neke teorije o poetku ivota Prema nekim autorima ljudski individualni ivot zapoinjao bi u trenutku implantacije (dogaa se izmeu estog i sedmog dana s kompletiranjem devetog dana.) Ima autora koji smatraju temeljnim u embrionalnom razvoju oblikovanje ivanog sustava i poetak cerebralnog ivota Neki govore o ivotu tek s pojavom primitivne linije/brazde Embrij Prema nekim autorima novozaeti nema jo ljudsku realnost i dostojanstvo: rije je samo o potencijalno ljudskoj stvarnosti, u svakom sluaju jo neobdarenoj svijeu. Analogno se postavlja pitanje o osobama u komi, psihikim bolesnicima, maloj djeci jesu li oni po tom kriteriju osobe? Uvijek je rije o postupnosti koja ne uvodi kvalitativne skokove nego samo obogaivanje izraaja potencijalnosti ve upisanih u zigoti rast i razvoj se dogaa na koordinirani, kontinuirani i postupni nain: jedinstvo svi se elementi razvijaju u savrenoj koordinaciji kao dijelovi cjeline; ta koordinacija pokazuje da ljudski embrij i u svojim najranijim fazama nije samo skup stanica ve pojedinac; kontinuitet kojim se razvija u odrasla ovjeka; postupnost prolazi kroz razliite faze ali zadrava stalno svoj identitet, individualnost i jedinstvenost U trenutku zaea on ve posjeduje status koji smo duni tititi! Animacija

Od kada se moe govoriti o prisustvu due? Naputak o potovanju ljudskog ivota u nastanku i o dostojanstvu raanja Donum vitae napominje: Nijedan eksperimentalni podatak ne moe sam po sebi biti dostatan za prepoznavanje duhovne due. Ipak, znanost o ljudskom zametku nudi svoje zakljuke koji su dragocjen pokazatelj da se razlono prizna nazonost osobe od samog prvog javljanja ljudskog ivota: ta kako bi ljudska jedinka mogla ujedno ne biti i ljudska osoba? Embrij

embrio ima vrijednost ljudske osobe. U negativnom znaenju reeno: namjeran pobaaj je zloin protiv osobe; jest ubojstvo, pa i kad se subjektivno ili psiholoki tako i ne osjea ili kad to zakon ne priznaje. S biolokog motrita, promatrajui injenicu programiranog, neprekinutog, iznutra autonomnog razvoja, mora se zakljuiti da s tjelesnog motrita nema bitne razlike, nego samo u razvoju, izmeu trenutka zaea i trenutka roenja S filozofskog motrita ili motrita vrednota je od trenutka zaea prisutna, u ontolokom smislu, sva vrijednost ljudske individualne osobe.Sumnja!

ak i onda kada postoji sumnja (dubium facti) savjest je duna ustegnuti se od svakoga ina koji bi iao prema ugrozi ivot drugoga (kao to se mora ustegnuti od pucnja puke u umi onaj tko zamijeti, pa i sumnjajui, da bi mogao pogoditi ne plijen ve neku osobu.) Moral zahtijeva da se ustee ne samo od ina koji je sigurno zao, nego i od ina koji bi takav vjerojatno mogao biti. Zapravo, djelovati u sumnji glede injenice da u zaetom plodu ima ili nema ljudske osobe, znai izloiti se riziku prekida jednog ljudskog ivota, to je u sebi moralni neredAbortus

Kontracepcijski - Terapeutski pobaaj unitenje embrija za kojeg se misli da bi mogao dovesti u opasnost ivot i zdravlja majke. Selektivni ili eugeniki pobaaj: unitavanje embrija zahvaenih genetskom patologijom ili malformacijama! Abortivne kirurke tehnike aspiracija (usisavanje embriji mlai od 3 mjeseca) embriotomija (struganje stijenki maternice i pranjenje ) pobaaj carskim rezom (histerektomija) Terapeutski pobaaj

Pobaaj ne moe imati pridjev terapeutski, jer se ne radi ni o kakvoj terapiji. Nije rije o terapeutskome djelovanju radi postizanja zdravlja, nego zapravo o djelatnosti na onome tko je zdrav (na fetusu koji moe biti takoer zdrav), da bi se sprijeila neka bolest ili smrtni rizik drugoga. Bilo bi bolje govoriti eventualno o prekidu trudnoe zbog stvarne opasnosti za ivot ili zdravlje majke. Od ovoga treba razlikovati djelovanje (npr. u sluaju raka maternice) to neizbjeno (budui da nema druge mogunosti intervencije) prouzrouje smrt embrija Treba poi od injenice i temeljnog moralnog naela: ljudska osoba je najvea vrednota na svijetu i transcendira svako drugo vremensko dobro i svako ekonomsko promatranje!Selektivni ili eugeniki pobaaj S moralnog motrita prisutnost loeg oblikovanja ili nekog hendikepa ne umanjuje nimalo ontoloku bit novoroeneta: tovie, ako je osoba pogoena nekim ogranienjem, odnosno boleu, to jo vie zahtijeva njezinu zatitu i pomo. Drutvo se kvalificira po svojoj sposobnosti pomaganja slabima i bolesnima, a ne po svojoj obijesti u izazivanju njihove prerane smrti Priziv savjesti! Meu razliitim oblicima protesta i prigovora savjesti (npr. protiv sluenja vojske), prigovor savjesti lijenika s obzirom na pobaaj najjasnije je doputen i obvezatan. Kao ovjek lijenik ne moe vriti neku djelatnost (ili izravno u njoj sudjelovati) koja ide za ubijanjem ljudskog ivota, makar on bio jo u oblikovanju; kao lijenik njegova ga profesija i deontologija pozivaju da se brine i podrava ivotVrjednovanje ivota

Prva teza crkvenog nauka: potivanje ljudskog ivota, strahopotovanje pred njim, je temeljni moralni zahtjev koji zabranjuje izloiti taj ivot hirovitom raspolaganju i manipulaciji.

Druga teza crkvenog nauka: u trenutku oplodnje nastaje tipian ivot koji od poetka ukljuuje sposobnost za razvoj svoje osobnosti i duhovnosti. Zigota, embrij nije samo dio majina tijela kojim bi ona mogla raspolagati kako odnosno kada eli, ve se radi o individualnom ivotu Embrij

1) Ljudski embriji - nije moralno indiferentni materijal s kojim se moe raspolagati po slobodnom nahoenju (stoga se Crkva protivi i umjetnoj oplodnji kod koje nastaju vikovi embrija koji se onda unite ili zalede Ili njima manipulira) za kasniju uporabu); 2) Ljudskost u izgledu i ponaanju ili ak kvaliteta osobe nisu uvjeti za odreivanje etikog statusa ljudskog; 3) Potpuna zatita odnosi se na sve stadije razvoja ivota; 4) Svaki ovjek duan je omoguiti neroenom ivotu ispunjenje njegovog odreenja na ivot; 5) Ljudski ivot nije mjeriv s drugim ciljevima. Umjetna oplodnja

Prva osoba roena umjetnom oplodnjom je Engleskinja Louise Brown roena 1978. godine. Prva umjetna oplodnja u Hrvatskoj obavljena je 1983. godine u Petrovoj bolnici u Zagrebu. U svijetu je do 2010. godine roeno 4 milijuna djece izvantjelesnom oplodnjom, a u Hrvatskoj oko 20.000. Oplodnja, ili ljudsko raanje potomstva

osoban in ljudskog para a plod je ljudski individuum:

ukljuuje odgovornost suprunika, strukturu branoga ivota i sudbinu osobe pozvane u ivot. (ovjek vjernik vjeruje da je tijekom oplodnje izravno prisutan Stvoritelj koji stvara duu.)

Problematina neplodnost predstavlja je zdravstveni problem koji zahvaa otprilike 15% populacije reprodukcijske dobi

Neplodnost

ima svoje varijacije - razlikujemo: sterilnost = nemogunost zaea; primarna sterilnost = odsutnost trudnoe; sekundarna sterilnost = nemogunost zaea nakon prethodnih trudnoa; neplodnost = nemogunost iznijeti trudnou do kraja Brana se neplodnost javlja podjednako i kod mukaraca i kod ena, u oko 40% sluajeva Oko 20% sluajeva otpada na neplodnost oba partnera ili neplodnost kojoj se ne moe pronai uzrok. Procjenjuje se da oko 10-20% branih parova ima neki oblik steriliteta. U Hrvatskoj je 10-15% neplodnih brakova; 40% sterilnosti uvjetovano je enskim faktorima; 30% sterilnosti uvjetovano je mukim faktorima; 70% sterilnosti nadmaivo je; 30% sterilnosti ostaje definitivno; 30% je zbog nekompatibilnosti parova. U 50-60% neplodnih brakova uzroci su teki i nije djelotvorna terapija (farmakoloka stimulacija jajnika, indukcija hiperovulacije, mikrokirurgija, endoskopske kirurgije, lijeenje endometrioze), ve su primjenjive samo tehnike asistirane reprodukcije. U 50-60% neplodnih brakova uzroci su teki i nije djelotvorna terapija (farmakoloka stimulacija jajnika, indukcija hiperovulacije, mikrokirurgija, endoskopske kirurgije, lijeenje endometrioze), ve su primjenjive samo tehnike asistirane reprodukcije.

Umjetna oplodnja - razne tehnike

Odabir tehnike potpomognute ili umjetne oplodnje ovisit e o uzrocima neplodnosti. CIV- unutarvaginalni uzgoj, DIFI izravno osjemenjivanje jajne stanice, FIVET oplodnja u kualici (in vitro) s prijenosom embrija, GIFT unoenje gameta u jajovod, GIPT unoenje gameta kroz trbunu opnu, GIUT unoenje jajnih stanica i sjemena u maternicu, IA umjetna (biotehnika) oplodnja, ICSI osjemenjivanje kroz grli maternice, IPI - osjemenjivanje kroz trbunu opnu, ITI osjemenjivanje u jajovod, IUI - osjemenjivanje u aternicu, LTOT prijenos jajne stanice na kraju jajovoda, MESA isisavanje spermija iz epididimisa i prijenos embrija u jajovod, OPT uzimanje jajne stanice i prijenos u maternicu, PRETT prijenos predembrija u jajovod, SUZI unoenje sjemena pri dnu jajne stanice, TC GIFT unoenje gamete u jajovod preko grlia maternice, TC TEST prijenos embrija u jajovod preko grlia maternice, TEST prijenos embrija u jajovod, VITI unoenje sjemena u jajovod kroz vaginu, ZIFT prijenos zigote u jajovod. Meu irokim spektrom postupaka medicinski potpomognute oplodnje, bitno je razlikovati dva pristupa. Intrauterina inseminacija - provodi se kod pacijentica s prohodnim jajovodima. Inseminacija je relativno jednostavna procedura koja ukljuuje ubrizgavanje uzorka posebno pripremljene sperme mukoga partnera neposredno u upljinu maternice tijekom ovulacije Izvantjelesna oplodnja - provodi se kod neprohodnih jajovoda ili u sluaju neplodnosti mukaraca, kod teih oblika neplodnosti. in vitro oplodnja predstavlja zaee izvan majine maternice, kod teih medicinskih sluajeva neplodnosti razlikujemo homolognu i heterolognu umjetnu oplodnjuHomologna umjetna oplodnja ili homologno umjetno raanje oznaava one tehnike kojima se eli ostvariti zaee s pomou spolnih stanica suprunika koji su sjedinjeni brakom. Heterologna oplodnja ili heterologno umjetno raanje oznaava one vjetine kojima se eli umjetno postii zaee s pomou spolnih stanica za koje barem jedan od davalaca nije u dotinom braku. (Problem: time se kri iskljuivo pravo branih drugova da postanu otac ili majka samo jedno preko drugoga. Ostvario bi se novi tip obitelji ne vie monogamne, nego sui generis, vieroditeljske!)Zamjensko/surogat majinstvo

Predstavlja enu koja nosi trudnou embrija oploenih in vitro s jajnom stanicom i spermom osoba naruitelja s namjerom da preda dijete drugim osobama koji stjeu roditeljska prava i obveze nad djetetom. ena koji nosi dijete nije genetska majka, nego gestacijska roditeljica. Dijete prima genetski patrimonij od dviju osoba, a krv/hranu i vitalnu unutarmaterninu komunikaciju od (neke) druge/tree osobe.Umjetna oplodnja druga strana Dosadanja istraivanja provedena nad djecom zaetom u laboratoriju upozoravaju na propuste i skrivene rizike koje jo nije mogue ni predvidjeti, budui da nitko od roenih umjetnom oplodnjom nije jo stariji od 25 godina Zloupotreba: eksperimentalne svrhe - selekcije samo kvalitativno najboljih embrija (tzv. designer baby), gensko rekombiniranje, selektivna predimplantacijska i eugenika postimplantacijska dijagnostika, selektivni fetocid kod prekobrojnih i manje kvalitetnih embrija Kod svih tehnika umjetne oplodnje (osim tehnika osjemenjivanja), prekobrojni embriji podloni su unitenju (zaleivanjem, eksperimentiranjem, upotrebom terapeutsko kloniranje, izvlaenje matinih stanica, neki drugi umiru zbog visokoga stupnja abortivnosti uslijed primjene tehnika). Odnos oploenih jajaaca i roene djece ne prelazi 5%. I samo zaleivanje zametaka - i onda kad se to ini da se zametak ouva na ivotu - povrjeda je potovanja to ga dugujemo ljudskim biima jer ih se izlae velikoj smrtnoj opasnosti, liava ih se barem privremeno majinske zatite i noenja te ih se izlae daljnjim povrjedama i manipulacijama. Veina embrija, koji se ne upotrijebe, ostaju siroad. Neprihvatljivi su prijedlozi da se ti embriji upotrijebe za istraivanje ili lijeenje bolesti jer bi to znailo postupati s njima kao s pukim biolokim materijalom.

Ljudski embrij od svoje najranije faze postojanja, od samoga spajanja gameta, posjeduje uroeno/inherentno dostojanstvo i neosporivo pravo na ivot koje se ne smije instrumentalizirati.

Proces ljudskoga raanja ukljuuje dvije bitne i neraskidive dimenzije tjelesnoga sjedinjenja branih partnera: unitivnu i prokreativnu dimenziju. Danas je intimni brani in, podvrgnut tehnologizaciji i medikalizaciji samoga raanja time se tretira ljudski ivot kao proizvod, rezultat bio-medicinsko-tehnike operacije. Takva oplodnja nije plod naravnog, osobnog duhovno-tjelesnoga sjedinjenja suprunika, nego plod isto tehniko-medicinskoga procesa.

Ne da se osuuje ili ne prihvaa tehnika u sebi, ve tehnoloki pristup ljudskomu tijelu koji rastae dualizam od bioloko-fertilne i duevne dimenzije braka

Pogled kranske antropologije/morala Crkva se ne uplie u podruje koje je vlastito medicinskoj znanosti, ali poziva na etiku i drutvenu odgovornost za ono to ine. etika vrijednost biomedicinske znanosti prosuuje se prema bezuvjetnom potovanju koje se duguje svakomu ljudskom biu i prema obrani posebnoga znaaja osobnoga ina kojim se prenosi ivot. Crkva dri da je etiki neprihvatljivo odvajati zaee od cjelovitoga osobnog sklopa branoga ina. Spolno sjedinjenje suprunika nema samo tjelesno-genitalnu vrijednost koja je bioloki neophodna da bi se rodio novi ivot. Ono takoer i bitno oznaava psiholoko i duhovno sjedinjenje suprunika kao osoba: sjedinjenje koje nastaje uzajamnim darivanjem jedne osobe drugoj. Umjetna oplodnja u epruveti predstavlja objektivno izvjesnu profanaciju toga svetoga dogaanja. Prokreativni in ne moe biti isto bioloki in, kao mjeavina biokemisjkih elemenata; niti produktivna aktivnost poput proizvodnja stvari; nego se samo moe odvijati na personalistikoj razini, gdje se odvija darivanjem osoba, u odgovornoj seksualnosti i interpersonalnoj meusobnosti. U tom daru transcendira se od isto biolokih datosti i dosee jedna spiritualna dimenzija koja se ne moe svesti na produktivistiku tehniku kombiniranja gameta U svjetlu navedenih naela, moraju se iskljuiti svi naini heterologne umjetne oplodnje, ali i oni naini homologne tehnike umjetne oplodnje koji nadomjetaju brani in.

doputene su tehnike koje slue kao pomo branomu inu i njegovoj plodnosti, zahvati usmjereni otklanjanju preprjeka prirodnoj oplodnji (kao primjerice hormonalna terapija za neplodnost, zahvati za uspostavljanje prohodnosti jajovoda propuhivanjem, proirivanjem, odepljivanjem ili kirurkim uklanjanjem priraslica).

Zato: Svi ti postupci mogu se smatrati autentinom terapijom i istinskim lijeenjem jer prevladavaju problem koji uzrokuje neplodnost.Umjetna oplodnja etiki pogled

U pogledu lijeenja neplodnosti nove medicinske tehnike trebaju potovati tri temeljna dobra: a) pravo na ivot i tjelesni integritet svakoga ljudskog bia od zaea do prirodne smrti; b) jedinstvo braka - podrazumijeva uzajamno potovanje prava suprunika da postanu otac ili majka samo jedno pomou drugoga; c) specifino ljudske vrijednosti spolnosti koje zahtijevaju da raanje ljudske osobe bude plod specifinoga branog ina ljubavi medu suprunicima. Etiko-moralni preduvjeti/uvjetovanosti: Umjetna oplodnja se ne moe iskljuivo gledati s biolokog i medicinskog stajalita ostavljajui po strani moralno i pravno stanovite; Sama elja roditelja da imaju dijete ne opravdava umjetnu oplodnju; Crkva priznaje (pozitivnu!) zakonitost elje za djetetom i razumije patnju parova koji se bore s problemom plodnosti. Ali, ta elja ne smije prijei preko dostojanstva ljudskog ivota. elja za djetetom ne moe opravdati proizvodnju potomstva, kao to ni elja da se nema djece (ili da dijete ne ispunjava oekivanja roditelja) ne moe opravdati odricanje ili unitavanje djeteta nakon to je zaeto.a) Ne postoji neogranieno pravo svakog ljudskog bia da prenosi ivot na svaki nain i pod svaku cijenu! U glavnim deklaracijama meunarodne-europske razine crkvenoga katolikog podruja, ne postoji izriit spomen o ljudskim pravima na raanje. Jedino se utvruje pravo na osnivanje obitelji, u kojemu je neizravno shvaena, ali ne obvezatno i neophodno, prokreativna funkcija. Umjetna oplodnja postaje sredstvo zadovoljenja samo-prisvojenih neotuivih prava oinstva i majinstva. Prema crkvenom nauku, takvo pravo ne proizlazi iz njihove volje, nego je tek sastavni dio institucije braka. Umjetna oplodnja prelazi granice prava koje su suprunici dobili sklapanjem braka, ona nikako nije ukljuena u taj budui savez i ne moe se iz njega izvesti. Ni pravo na dijete ne opravdava umjetnu oplodnju, jer sklapanje braka ne daje pravo i na dijete, ve na naravne ine koji su usmjereni i odreeni za postignue novoga ivota. Umjetna oplodnja naruava naravni zakon, suprotstavlja se pravu i moralu. b) Ne postoji apsolutno pravo na dijete! c) Glavna etika granica (koju se ne smije zaboraviti ili jednostavno zanemariti) je vrijednost koju dijete ima u sebi! d) Dijete nije neko korisno dobro koje zadovoljava potrebe para (npr. brak je u krizi pa nuno trebamo dijete da spasi brak!)

e) Besplatnost, a ne korisnost, zakon je prenoenja ljudskoga ivotaPravni naglasci:Pravo osobe na uvid u podatke o darivatelju (Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji NN 86/12)

lanak 15. (1) Osoba zaeta i roena uz pomo medicinski pomognute oplodnje darovanom sjemenom stanicom ili darovanom jajnom stanicom ili darovanim zametkom, ako je navrila 18 godina ima pravo na uvid u upisnik podataka o zaeu i svim podacima o svome biolokom podrijetlu, ukljuujui i podatak o identitetu darivatelja sjemene stanice ili darivateljice jajne stanice, odnosno darivatelja zametka, te podatak o identitetu osoba iz lanka 26. ovoga Zakona, a koji se vodi pri Dravnom registru o medicinski pomognutoj oplodnji ministarstva nadlenog za zdravlje (u daljnjem tekstu: Dravni registar). (4) Darivateljica i darivatelj spolnih stanica, odnosno zametka nemaju pravo znati identitet ene i djeteta za iju medicinski pomognutu oplodnju, odnosno roenje je koriten njihov genetski materijal. (5) Darivateljica i darivatelj spolnih stanica, odnosno zametka nemaju nikakve obiteljskopravne niti druge obveze niti prava prema djetetu zaetom uz koritenje njihovih spolnih stanica, odnosno zametka u postupcima medicinski pomognute oplodnje.Banka spolnih stanica, spolnih tkiva i zametaka - lanak 22.

(1) U klinikim bolnikim centrima koji provode postupke medicinski pomognute oplodnje mogu se ustrojiti banke spolnih stanica, spolnih tkiva i zametaka. (2) Djelatnost banke spolnih stanica, spolnih tkiva i zametaka jest prikupljanje, obrada, zamrzavanje, uvanje i raspodjela spolnih stanica, spolnih tkiva i zametaka.Ogranienja koritenja darivanih spolnih stanica i zametaka - lanak 26.

(1) Darivane spolne stanice jedne osobe mogu se koristiti za postupak medicinski pomognute oplodnje sve dok ne doe do roenja najvie troje djece u jednoj ili vie razliitih obitelji. (2) Uporaba spolnih stanica jednog darivatelja ili jedne darivateljice ili zametaka branih, odnosno izvanbranih drugova zabranjena je nakon to se utvrdi da je roeno troje djece. (3) Kad se darovanim spolnim stanicama postigne roenje troje djece, preostale spolne stanice unitavaju se. (4) Kad se darovanim zamecima postigne roenje troje djece, preostali zameci ne smiju se darivati.(Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji NN 86/12) lanak 5

15.Zamrzavanjeoznaava uporabu kemijskih agensa, promjene uvjeta u okoliu ili druga sredstva tijekom postupka obrade s ciljem sprjeavanja ili usporavanja biolokog ili fizikog propadanja spolnih stanica, spolnih tkiva ili zametaka.Homologna oplodnja - lanak 7. (Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji NN 86/12)

(2) U postupku homologne izvantjelesne oplodnje smije se koristiti kontrolirana stimulacija ovulacije u skladu sa suvremenim biomedicinskim spoznajama tako da se dobije najvie dvanaest jajnih stanica. Od tog broja moe se oploditi svih dvanaest jajnih stanica. U skladu s medicinskim dostignuima u spolne organe ene doputen je unos najvie dva zametka potujui naelo sljedivosti. Preostali zameci i/ili jajne stanice zamrzavaju se. (3) Kod ena starijih od 38 godina ivota, ena s nepovoljnim testovima priuve jajnika, ponavljanog neuspjeha u lijeenju, onkolokih bolesnika i teeg oblika muke neplodnosti, doputen je unos tri zametka u spolne organe ene.Zabrana zamjenskog majinstvalanak 31.

(1) Zabranjeno je objavom javnog oglasa ili na bilo koji drugi nain traiti ili nuditi uslugu raanja djeteta za drugog (zamjensko majinstvo). (2) Zabranjeno je ugovarati ili provoditi medicinski pomognutu oplodnju radi raanja djeteta za druge osobe i predaje djeteta roenog nakon medicinski pomognute oplodnje (zamjensko majinstvo).lanak 33

(3) U sluaju smrti osobe od koje potjeu spolne stanice, odnosno spolna tkiva koji su pohranjeni zdravstvena ustanova obvezna je unititi pohranjene spolne stanice i spolna tkiva u roku od 30 dana od dana saznanja o smrti osobe od koje potjeu spolne stanice, odnosno spolna tkiva. (4) U sluaju smrti jedne ili obje osobe od kojih potjeu zameci koji su pohranjeni, zameci se mogu darovati drugom korisniku prava na medicinski pomognutu oplodnju za oplodnju i raanja djeteta.Zatita zametka -lanak 36.

U postupku medicinski pomognute oplodnje zabranjeno je: 1. omoguiti izvantjelesni razvoj zametka koji je stariji od est dana, 2. oploditi ensku jajnu stanicu sjemenom stanicom bilo koje druge vrste osim sjemene stanice ovjeka ili ivotinjsku jajnu stanicu sjemenom stanicom ovjeka, 3. mijenjati zametak presaivanjem drugih ljudskih ili ivotinjskih zametaka, 4. ljudske spolne stanice ili ljudski zametak unijeti u ivotinju, 5. ivotinjske spolne stanice ili ivotinjski zametak unijeti u enu. (2) Zabranjeno je stvaranje ljudskih zametaka za znanstvene ili istraivake svrhe. (3) Zabranjen je znanstveni ili istraivaki rad na zametku.Palijativna skrb Lat. pallium prekriva, pokriva

Kad se bolest ne moe lijeiti, onda se prekriva simptome lijekovima i terapijama

Omotati, dati toplinu, zatiti

Dostojanstvo ovjeka i njegova ivota

ivot smrt ivot je dar (enciklika Evangelium vitae, Ivan Pavao II.)

ivot je svet i nepovrediv (br. 40)

Zapovijed Ne ubij Ljubi blinjega svoga kao sebe samoga (Mt 22,39)

Prispodoba o Milosrdnom Samarijancu pomoi onome tko je u potrebi

Kultura ivoti kultura smrti

ovjekov je ivot najugroeniji na poetku i na kraju

Pitanje poimanja ivota. Pitanje poimanja smrti

Smrt tabu tema

Eutanazija distanazija palijativna skrb Eutanazija je s kranskog gledita neprihvatljiva

Ortotanazija pasivna eutanazija uskraivanje lijekova i skrbi kojima bi se inae produio ivot

Distanazija - pretjerano produavanje agonije, patnje i smrti pacijenta. Terapijskom ustrajnou pomou brojnih lijekova i primjenom sofisticirane tehnologije, kada ne postoji nikakva nada za izljeenje, moe se produavati ivot. Takav postupak donosi malu ili nikakvu korist pacijentu, a poveava patnju njega samoga i njegovih blinjih.

Palijativna skrb skrb za umirueg do kraja ivota

Smrt Je sastavni dio ivota

Oznaava trenutak prijelaza u vjenost

Je trenutak (faza) pripreme za susret s Bogom

Period prije smrti je vrlo vaan

Palijativna skrbPalijativna skrb je pristup koji poboljava kvalitetu ivota bolesnika i njihovih obitelji suoenih s problemima uslijed smrtonosne bolesti, putem spreavanja i ublaavanja patnje pomou rane identifikacije i besprijekorne prosudbe te lijeenja boli i drugih problema - fizikih, psihosocijalnih i duhovnih (Europsko drutvo za palijativnu skrb, Svjetska zdravstvena organizacija) Palijativna medicina Subspecijalizacija u medicini

Od 1987. u Velikoj Britaniji zasebna medicinska specijalizacija koja prouava i primjenjuje medicinsku skrb bolesnicima oboljelima od aktivne i uznapredovale bolesti ija je prognoza nepovoljna i nepredvidiva

Ona je sastavni dio zdravstvene skrbi

U fokusu su problemi psiholoke, drutvene i duhovne naravi

Pristup bolesniku:

Osiguravanje dostupnosti

Kontinuitet u pruanju skrbi

Nanaputanje

Psihosocijalna utjeha

Rjeavanje etikih pitanja vezanih uz kraj ivota

_________________________________________

Zakon o pravima pacijenata

Kada su iscrpljene klasine metode lijeenja ili su znaci irenja maligne bolesti dosegli takav stupanj da ih bolesnik teko podnosi

Ciljevi palijativne skrbi Kontrola simptoma bolesti

Ublaavanje boli

Integralna skrb fizika, duhovna, psiholoka, socioloka

Ouvanje kvalitete ivota

Podrka obitelji i njegovateljima

Pomo i podrka u pripremi za smrt (umirueg i obitelji)

Naini organiziranja palijativne skrbiHospicij

Dnevni boravak

Ambulanta za kontrolu i lijeenje boli

Mobilni timovi

Kuna palijativna skrb

HOSPICIJHospicij (lat. svratite, konaite) je graevina ili sklop graevina koja se nalazi uz samostan. Pojam je nastao u srednjem vijeku, a znaenje mu se proirilo diljem Europe. Namjena ove graevine je bila ta da hodoasnici i gosti u njima mogu nai "gostoljubivost - hospitium, ukljuujui smjetaj s dormitorijem, spavaonicom. Kriari u 11. st.

Vitezovi monasi (hospitari) reda sv. Ivana od Jeruzalema

Cicely Saunders utmeljiteljica modernog hospicija

Hrvatska - Rijeka 1610. god. 1917. god. Franjevci

Danas u RH jedino u Rijeci od 2013. god.

Holizam - interdisiplinarnost

Palijativni tim potrebe pacijentaUKLANJANJE BOLI najvei problem umiruih je fizika bol

lijenik, medicinska sestra

KVALITETA IVOTA

Fizika razina fizioterapeut, njegovatelj, medicinska sestra

Duhovna razina sveenik, vjernik laik

Psihika razina psiholog, socijalni radnik

ovjek u zavrnoj fazi bolestiRizici i strahovi:

Strah od smrti

Strah od samoe

Briga da nije drugima na teret

Bol, psihike smetnje, duhovne potrebe

Suoavanje sa smru, ali i ivotom

Potreba za medicinskom skrbi

ETIKA PITANJA kontrola boliU modernoj medicini, poveana panja se posveuje onome to se naziva "metode palijativne skrbi", koje nastoje patnju u zavrnoj fazi bolesti uiniti podnoljivijom i osigurati pacijentima podrku u svom iskuenju. Meu pitanjima koja se javljaju u ovom kontekstu je da je doputenost koritenja lijekova kod raznih vrsta bolova i sedativa za ublaavanje pacijentove boli kada to ukljuuje rizik od skraenja ivota. Pio XII je potvrdio da je doputena uporaba narkotika za ublaavanje bolova, ak i kada rezultat je smanjena svijest i skraivanje ivota ", ako ne postoje druga sredstva, i ako, u datim okolnostima, to ne sprijei obavljanje drugih vjerske i moralne dunosti

U takvom sluaju, smrt nije eljena ili traena, iako pokree rizik od toga: tu je jednostavno elja za ublaavanje boli uinkovito pomou analgetika koje medicina prua. Ivan Pavao II., Evangelium vitae, br. 65.

Etika naela u palijativnoj skrbi DOSTOJANSTVO LJUDSKE OSOBE

2 naela iz Hipokratovog oba: dobroinstva i nekodljivosti

DOBROINSTVO napraviti za pacijenta sve to je u mogunosti da mu se pobolja zdravstveno stanje i kvaliteta ivota

NEKODLJIVOST ne initi nita to bi moglo koditi pacijentu

2 novija (Beauchamp i Childress, 1989.),autonomije i pravednosti

AUTONOMIJA pravo pacijenta da samostalno odluuje o svom lijeenju; prava pacijenata (informirani pristanak)

PRAVEDNOST pravo svih ljudi na zdravstvenu skrb i zatitu (bez obzira na dob, spol, rasu, socijalni status)

ISTINITOST rei pacijentu i obitelji stvarno stanje, istinu o napretku bolesti. Naravno, treba se paziti to rei, kada, kome, kako.

TERAPEUTSKE PROPORCIONALNOSTI proporcionalnost terapije i uinka. Izbjegavati preveliku terapijsku ustrajnost ako nema predvienih barem jednakih rezultata. Treba sauvati ivot i izbjei preveliku patnju. Primjena za ouvanje ivota, ali ne neopravdani produetak pod svaku cijenu.

NAELO DVOSTRUKOG UINKA npr. primjena sedativa, morfija

NAELO NENAPUTANJA NAELO PREVENCIJE (npr. dekubitusi) Informirani pristanak oboljelog o svom lijeenju

Palijativna skrb afirmira ivot, a smrt smatra sastavnim dijelom ivota, koji dolazi na kraju; ona smrt ne ubrzava niti je odgaa. Ona nastoji ouvati najbolju moguu kvalitetu ivota sve do smrti.

(Strateki plan razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2016.)

PRAVNI I DRUTVENI PROPISI. PALIJATIVA U ZDRAVSTVENOJ SKRBIDokumenti WHO; EU Svjetska zdravstvena organizacija definirala pravo na palijativnu skrb kao jedno od osnovnih prava na zdravstvenu skrb

Svjetsko lijeniko udruenje :

Rezolucija o pravima bolesnih i umiruih (1976.),

Preporuka o pravima bolesnih i umiruih (1979.),

Rezolucija o naelima skrbi za neizljeive i umirue pacijente s jakom kroninom boli (1990.),

Preporuka o zatiti ljudskih prava i dostojanstva terminalno oboljelih i umiruih.

Vijee Europe

O organizaciji palijativne skrbi

Zatita ljudskih prava i dostojanstvo neizljeivih i terminalnih bolesnika

Preporuka 1418. Vijea Europe Zatita ljudskih prava i dostojanstva neizljeivih terminalnih bolesnika (1999.)Br. 5. Obveza potivanja i zatite dostojanstva neizljeivog ili terminalnog bolesnika prirodna je posljedica dostojanstva svojstvenog ljudskom biu u svim fazama ivota. To potovanje i zatita se oivotvoruju stvaranjem odgovarajueg ambijenta koji omoguava ljudskom biu da umre dostojanstveno naglaava se potovanje ljudskih i bolesnikih prava, ljudskog dostojanstva, socijalne povezanosti, solidarnosti i jednakih mogunosti pristupa (naela) Kodeks medicinske etike i deontologijeHrvatsko katoliko drutvo4. Umirui pacijent

lanak 4.

1. Ublaavanje patnje i boli jedna je od osnovnih zadaa lijenika. To je posebno vano u skrbi oko umirueg pacijenta, kada e lijenik pacijentu uz lijekove nastojati pruiti i svu duhovnu pomo, potujui pacijentovo uvjerenje i elje. Istodobno e lijenik upoznati i pacijentove blinje o njegovu stanju i nastojati postii njihovu suradnju na ublaavanju pacijentovih tegoba.

2. Namjerno skraivanje ivota (eutanazija) u suprotnosti je s medicinskom etikom. elju dobro informiranog pacijenta, koji boluje od neizljeive bolesti, jasno izraenu pri punoj svijesti u pogledu umjetnog produivanja njegova ivota, treba potivati primjenjujui pozitivne zakonske propise.

3. Nastavljanje intenzivnog lijeenja pacijenta u ireverzibilnom terminalnom stanju medicinski nije utemeljeno i iskljuuje pravo umirueg bolesnika na dostojanstvenu smrt. (DISTANAZIJA)

Preporuka 1418. Vijea Europe Zatita ljudskih prava i dostojanstva neizljeivih terminalnih bolesnika (1999.)Apel dravama lanicama da se zajami drutvena i pravna zatita bolesnika Palijativna skrb integralni je dio zdravstvenog sustava i neotuivi element graanskog prava na zdravstvenu skrb i zato je odgovornost vlade, jamiti i uiniti palijativnu skrb pristupanom svakome tko je treba

Palijativna skrb u RH Hrvatska nema palijativnu skrb organiziranu na nacionalnoj razini, te se ne provodi sustavno

Prof. dr. sc. Anica Jui - 1994. organizirala Prvi hrvatski simpozij Hospicij i palijativna skrb u Zagrebu i osnovala Hrvatsko drutvo za hospicij HLZ-a

Zakonska osnova postoji - pojam palijativne skrbi uveden je u Zakonu o zdravstvenoj zatiti iz 2003. godine (NN 121/03 l.16, l 25, l.69 i l 71). Zakon predvia i osnivanje Ustanove za palijativnu skrb (rok je bio 2008. godina)

Usklaivanje s direktivama EU

Palijativna skrb dio Nacionalne strategije razvoja zdravstva RH 2012-2020

Prevedena Bijela knjiga o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi po preporukama Europskog udruenja za palijativnu skrb Pripremljen Strateki plan razvoja palijativne skrbi 2014-2016.

Postoje etiri bolnice za produeno lijeenje (u Novom Marofu, Dugoj Resi, Kninu, Biogradu na moru) u kojima su prenamijenjeni kreveti za palijativnu skrb, ali koje imaju manjak osoblja za obine bolesnike, a kamoli za umirue i palijativnu medicinu

U Hrvatskim bolnicama nema palijativnih jedinica (ni gerijatrijskih odjela) s namjetenicima u punom radnom odnosu tek neke bolnice imaju nekoliko palijativnih kreveta

Bolesnici i njihove obitelji usmjereni su na privatne ustanove koje treba platiti

Struna pomo oboljelima u njihovom domu i njihovim obiteljima u sklopu zdravstvenog sustava organizirana je:

1. U Centru za palijativnu skrb pri Domu zdravlja Primorsko - goranske upanije Rijeka (tri tima)

2. U Domu zdravlja Osijek (Ambulata za palijativnu skrb)

3. U Domu zdravlja Centar Zagreb (jedan tim)

Privatne inicijative zasnovane na volonterskom radu

Zagreb

Centar za koordinaciju palijativne skrbi (pri Ustanovi za zdravstvenu njegu u kui) www.palijativa.hr

Mobilni tim za palijativnu skrb Dom zdravlja centar

Hrvatski centar za palijativnu skrb savjetovalite za palijativnu skrb, Trpimirova 1

Privatne inicijative volonterski mobilni timovi za pomo bolesnicima i njihovim obiteljima:

Hrvatska udruga prijatelja hospicija

Centar za palijativnu skrb i medicinu

Mobilni palijativni tim Franjevakog svjetovnog reda

Trebamo li hospicij?Starije osobe tienici Doma1.5. Stajalite prema smrti1. Shvaam smrt kao prirodni proces 43,4

2. Ne bojim se umrijeti 37,4

3. Molim Boga da dugo ivim 9,1

4. Bojim se smrti 9,1

5. Bez odgovora1,0

to osjeate prema medicinskom osoblju koje se trudi da Vam boravak u domu bude ugodan?1. Zahvalan sam 40,42. Trebam biti vie zahvalan 14,13. Nalazim utjehu u osobi od povjerenja 23,24. Razgovor s osobljem ini me sretnim 22,2 Sveenici i bolesnicito bolesnici najvie spominju sveenicima u trenucima patnje, odnosno to ih najvie boli.to Vam bolesnici kao duobriniku spominju (to ih najvie boli)?1. Boli me usamljenost 40,22. Boli me naputenost od najbliih 34,23. Boli me dua 5,1

4. Optereuje me ne samo bolest nego najvie grinja savjesti 17,1

5. Bez odgovora 2,6

Javno zdravstvo Bolnica slui za lijeenje

tednja neoliberalizam nedostatak novanih sredstava za normalan rad bolnica (liste lijekova, broj medicinskog osoblja, pretrage)

Nedostatak mogunosti skrbi za umirue

Vraa ih se u obitelji

to ako nemaju obitelji?

Domovi za starije i nemone primaju (privatni) ali tamo nema skrbi

Rizik manje brige za umirue

Danas zaposlena obitelj ne moe skrbiti o bolesnima, nemonima pa ni umiruima

Pacijent, korisnik broj, neosobna pristup

POTREBA INSTITUCIONALNE SKRBI ZA UMIRUE

Hospicij u RH Hospicijski pokret 1994. god. Prvi hrvatski simpozij o hospiciju i palijativnoj skrbi

Osnivanje Hrvatskog drutva za hospicij i palijativnu skrb

2006. Prvi hospicijski kongres

2013. Otvorenje prvog (i jedinog) hrvatskog hospicija!

Hospicij Marija Krucifiksa Kozuli Zajednika inicijativa Rijeke nadbiskupije, Primorsko-goranske upanije i Grada Rijeke.

Nadbiskupija je dala na raspolaganje prostor (bivi Teoloki fakultet) te rekonstruirala i uredila prostor uloivi oko 8,5 milijuna kuna, a PG i Grad Rijeka sudjelovali su u nabavi opreme sa po milijun kuna.

prostor za stacionar za palijativnu skrb sa svim prateim sadrajima, prostor za pokretne timove palijativne skrbi, gostinski prostor za obitelji tienika te dio za edukaciju i volontere.

Tko dolazi u hospicij? Osobe u terminalnoj fazi bolesti

Socijalni kriterij da ne moe obitelj brinuti o njima

14 mjesta

besplatno

Psihijatrijska bolnica Sveti Rafael, kod Poege Bolniki red Sv. Ivan od Boga

Milosrdna braa, propovijedajui etiri zavjeta: siromatvo, istou, poslunost i gostoprimstvo ovdje nastavljaju poslanje Sv. Ivana od Boga u Hrvatskoj.

II. ODJEL PALIJATIVNE SKRBI I DUGOTRAJNOG LIJEENJA

II.I. Odsjek za palijativnu skrb (10 leajeva)

II.II. Odsjek za dugotrajno lijeenje (30 leajeva)

Crkva promotor drutvenog razvoja i humanizacije drutva? !

Dileme drutva koje stari Sve vie starijih osoba

Tko e o njima voditi brigu

Dehumanizacija drutva

Individualizam vis a vis solidarnost

Institucije ili briga u kui o starijim osobama

Bolesti koje prate starije: slabija pokretljivost, demencija, Alzheimer

Psihiki problemi: nezadovoljstvo ivotom, odbaenost, osjeaj da su teret drugima

Skrb za starije Jo uvijek najvie u obiteljima

Iako danas samo obitelji nisu u mogunosti dovoljno adekvatno brinuti o starijima

Potrebna je drutvena zauzetost za starije

Organizacije civilnog drutva, medicinska skrb, socijalna skrb

Dobra organizacija skrbi u institucijama - humana

Vrijednost ljudskog ivota

Cost-benfit?

Skrb za one koji su znatno oteenog zdravlja (osobito demencija i Alzheimer)

Je li to ista osoba kad doe do naruavanja zdravlja? Problem kod lijeenja i elja osoba kad su bile u punini svijesti

Npr. Tijekom ivota je osoba bila protivnik neke terapije

Govorila je da ne eli u dom za starije osobe

to INITI?

Naela skrbi Dostojanstvo ljudske osobe

Svaka je osoba vrijedna

Svatko ima pravo na dostojan ivot

Kultura ivota

Naelo solidarnosti

Naelo autonomije

Naelo dobroinstva i nekodljivosti

Radi se o istoj osobi koja ima svoja prava i dostojanstvo

Treba uzeti u obzir njenu volju

Ali biti svjestan da su se okolnosti promijenile

Traiti to je najbolje za tu osobu sada

Po naelima dobroinstva i nekodljivosti

Obitelj koja skrbi za starije Naelo autonomije- to starija osoba eli?

initi dobro drugome je temeljno moralno naelo

Meugeneracijska solidarnost danas meni, sutra tebi

Mi stvaramo drutvo i norme

Pitanje praktinosti naspram savjesti?

71