Upload
mikko
View
60
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
prof. dr. sc. Zoran Lulić , dipl. ing. stroj. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Katedra za motore i vozila Ivana Lučića 5 10000 Zagreb [email protected]. Biodizel kao p ogon sko gorivo. Sadržaj predavanja. Rudolf Diesel i njegov motor Početci uporabe biogoriva - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
BIOGORIVA - PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I POTICAJIProject BIOSIRE: Biofuels and Electric Propulsion Creating Sustainable Transport in Tourism Resorts15. 06. 2010., Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ul. grada Vukovara 78, Zagreb
Biodizel kao pogonsko gorivoprof. dr. sc. Zoran Lulić, dipl. ing. stroj.Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u ZagrebuKatedra za motore i vozilaIvana Lučića 510000 [email protected]
Biodizel kao pogonsko gorivo 2
Sadržaj predavanja
Rudolf Diesel i njegov motor Početci uporabe biogoriva Karakteristike goriva Mješavine biodizela s dizelskim gorivom Prednosti i nedostatci Utjecaj na emisiju štetnih tvari iz motora
Emisija CO2
Snaga i potrošnja goriva pri pogonu biodizelom Preinaka na motorima ...
Biodizel kao pogonsko gorivo 3
Rudolf Diesel i njegov motor
rođen 18.03.1858. u Parizu
1880. diplomirao na TU München
1892. podnio zahtjev za patent
1893. počela proizvodnja prvog probnog motora
1897. proizveden prvi funkcionalan motor
• TU München, P = 13.1 kW (17.8 KS) pri 154 min-1, = 26 %
preminuo 29. 09. 1913.
Biodizel kao pogonsko gorivo 4
Kako radi Dieselov motor
Biodizel kao pogonsko gorivo 5
Kako radi Dieselov motor
1 spremnik goriva 2 dobavna pumpa 3 pročišćavač goriva 4 visokotlačna redna pumpa za
ubrizgavanje
5 regulator početka ubrizgavanja 6 regulator brzine vrtnje motora7 brizgaljka7a visokotlačni cjevovodi 8 povrat goriva u spremnik
9 žarnica za hladni start motora10 akumulator11 prekidač za uključivanje12 upravljački uređaj žarnica za
hladni start
Biodizel kao pogonsko gorivo 6
Kako radi Dieselov motor
1 – mjerač protoka zraka2 – upravljačko računalo3 – visokotlačna pumpa4 – visokotlačni spremnik5 – brizgaljke6 – osjetnik brzine vrtnje KV7 – osjetnik temperature
rashladne tekućine8 – filtar goriva9 – potenciometar pedale
snage
Biodizel kao pogonsko gorivo 7
Legenda o Dieselu i biogorivima 1898. u Augsburgu je osnovana nova (i skupa) tvornica Dieselovih motora, a prava proizvodnje Dieselova motora
preuzeli su tvrtke MAN i Krupp
Diesel je postao član uprave, zbog brojnih obveza oko patentnih prava i bolesti Diesel je praktički prestao radi na daljnjem razvoju motora.
Početak rada tvornice Dieselovih motora obilježio je velik boj narudžbi, ali nakon toga slijedila je katastrofa. Za razliku od motora izrađenih prema starim nacrtima, svi novi motori koji proizvedeni s preinakama na kojima je inzistirao sam Diesel su vrlo brzo zakazali.
Gorivo: petrolej i tada je imao prilično visoku cijenu slaba prodaja
Za izlaz iz krize konzorcij proizvođača Dieselovih motora trebao je pozitivan iskorak odnosno dokaz uspješnosti njihova motora, a u tu svrhu odabran je nastup na Pariškoj svjetskoj izložbi (današnji Expo). Na izložbi održanoj 1900. godine Dieselov motor je bio zastupljen preko licenčnih partnera, a sam Rudolf Diesel na izložbi nije sudjelovao zbog bolesti.
Tijekom nastupa na Pariškoj izložbi predstavljena je mogućnost pogona Dieselova motora s gorivima različitih kvaliteta jer je cilj bio demonstrirati neovisnost o tadašnjim, prvenstveno uvoznim gorivima i upotrebljivost motora u područjima u kojima tadašnjih klasičnih goriva nema. Vrlo često spominjano ulje od kikirikija bilo je samo jedno od brojnih goriva i to bez nekog osobitog značaja. Stvarni uspjeh bio je predstavljanje pogona s jeftinijim proizvodima (destilatima) iz nafte pa čak i sirovom naftom što je omogućilo iznimno visoke uštede na cijeni goriva.
Treba napomenuti da je Rudolf Diesel sredinom devedesetih godina devetnaestog stoljeća kupio nekoliko naftnih polja na području današnje Ukrajine. Uvozom nafte želio je osigurati lakšu dobavljivost jeftinog goriva i bolju prodaju svog motora.
Iako Rudolf Diesel nije sam pogonio svoje motore gorivima na osnovu biljnih ulja uvijek će ostati pitanje kakav bi bio razvoj motora i industrije da je umjesto naftnih polja kupio polja repice i suncokreta.
Biodizel kao pogonsko gorivo 8
Početci primjene goriva biljnog porijekla i nastanak biodizela U dvadesetim god. prošlog stoljeća (Lanz Buldog). Napušteno zbog
bitno jeftinijih goriva na bazi nafte.
Prva naftna kriza vojni program u Austriji
U osamdesetim god. prošlog stoljeća započeta istraživanja primjene goriva biljnog porijekla.
Ispitivana su sirova ulja manje-više svih biljaka, a kao najprikladnije se pokazalo repičino ulje.
U okviru tih istraživanja počelo se s uporabom sirovog ulja, ali su se ubrzo pojavili problemi.
Biodizel kao pogonsko gorivo 9
Početci primjene goriva biljnog porijekla i nastanak biodizela
Sirovo biljno ulje je bitno gušće nego dizelsko gorivo, tijekom izgaranja dolazi do ubrzanog taloženja neizgorjelih dijelova goriva na stjenkama klipa, cilindra, karikama i na samim brizgaljkama. Talog se koksira i dovodi do pogoršanja karakteristika, smetnji u radu motora i stalnog pogoršanja emisije štetnih plinova.
Uslijed lošijeg raspršivanja goriva i više temperature isparivanja repičino ulje dolazi u dodir s uljem za podmazivanje, te ga razrjeđuje što završava havarijskim kvarovima.
Pri pogonu sirovim biljnim uljem već pri temperaturi od 20 °C pokretanje hladnog motora je otežano, kod temperature od 0 °C pokretanje hladnog motora nije moguće, a pri temperaturama od -10 °C biljno ulje postaje žitka masa slična margarinu što u potpunosti onemogućava njegovu uporabu kao goriva.
Kontrolom nataloženih nečistoća u spremniku goriva, utvrđeno je da dolazi do stvaranja gljivica koje su se kasnije proširile po čitavom sustavu za napajanje gorivom.
Problem je riješen primjenom relativno jednostavnog kemijskog procesa – preesterizacijom. U procesu preesterizacije biljnom (repičinom) ulju smanjuje se viskozitet, čime se znatno poboljšava mogućnost pokretanja hladnog motora, a smanjuje se i stvaranje koksnih naslaga.
Biodizel kao pogonsko gorivo 10
Biodizel i norme
proizvodnjom u malim pogonima velika odstupanja u kvaliteti
standardizacija svojstava goriva + centralizacija proizvodnje
Veljača 1991. - u Austriji - prednorma (predstandard) ÖNORM C1190
Veljača 1994. - usvojena Austrijska norma.
Lipanj 1994. - Njemačka prednorma DIN V51 606
Krajem 2003. - godine europska norma EN 14214Automotive fuels - Fatty acid methyl esters (FAME) for diesel engines - Requirements and test methods
Hrvatska
2004. – usvojena EN 14214:2003
Danas HRN EN 14214:2010 (= EN 14214:2008+A1:2009)
Biodizel kao pogonsko gorivo 11
Karakteristike gorivaVeličina Jedinica Diesel FAME(RME)
Približna kemijska formula CH1.85 C19H35.2O2
Molekularna masa g/mol 120 ÷ 320 296
C % mase 86.5 76.5
H % mase 13 12.3
O % mase 0 11.0
S % mase 0.14 / 0.05 / 0.01 0.002
N % mase 0.015 0.1
Pepeo % mase 0.01 0.02
Stehiometrijska količina zraka kg zraka / kg goriva 14.4 12.8
Gustoća (15 °C) kg/m3 835 878
Promjena gustoće kg/m3K 0.73 0.83
Ogrjevna vrijednost MJ/kg 42.50 37.10
Volumetrijska ogrjevna vrijednost kJ/m3 3536 3265
Ogrjevna vrijednost smjese (0°C, 1 bar) kJ/m3 3813 3775
Početak isparivanja °C 180 320
Kraj isparivanja °C 350 360
Cetanski broj 50 48
Kinematička viskoznost 20 °C mm2/s 6.65 7.07
40 °C mm2/s 2.31 4.35
100 °C mm2/s 0.8 1.78
Temperatura stinjavanja °C +5 ÷ -24 -12
Plamište °C 70 ÷ 90 110 ÷ 140
Biodizel kao pogonsko gorivo 12
Rezultati analize biodizela prema HRN EN 14214
Biodizel kao pogonsko gorivo 13
Mješavine biodizela s dizelskim gorivom
Dizelsko gorivo i biodizel se mogu mješati u svim omjerima.
Smanjivanje viskoziteta tako nastale mješavine.
Sprečavanje pojave stinjavanja i geliranja kod biodizela u zimskim periodima kada su temperature okoliša znatno niže.
Dodavanje biodizela mineralnom dizelskom gorivu poboljšava njegova svojstva mazivosti.
Sukladno EN ISO HR 590 dodavanje do 7% v/v udjela biodizela smatra se aditiviranjem.
Cilj: povećanje maksimalnog udjela biodizela u mineralnom dizelskom gorivu na 10%.
Biodizel kao pogonsko gorivo 14
Prednosti biodizela naspram Dizelskog goriva
Povoljnija bilanca CO2
Povoljnija emisija štetnih sastojaka iz motora
Brza i potpuna biološka razgradivost
izuzetno primjenjivim u ekološki osjetljivim područjima kao što su npr. nacionalni parkovi ili vodocrpna područja
Sadrži vrlo malo sumpora (<0,02% mase)
Relativno jednostavna proizvodnja
Izvrsna svojstva mazivosti
Biodizel kao pogonsko gorivo 15
Utjecaj na emisiju štetnih sastojaka iz motora
Izvor: EPA - Analysis of the Exhaust Emission Impacts of biodiesl,Presentation to the Mobile Source Technical Review Subcommittee, 2002 http://www.epa.gov/air/caaac/mstrs/korotney.pdf
Biodizel kao pogonsko gorivo 16
Što se ograničava kod MSUI?
Smanjenje dopuštenih emisija štetnih sastojaka prema ECE pravilniku broj 49
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
EURO I EURO II EURO III EURO IV EURO V EURO VI
01.03.1983. 01.05.1990. 01.07.1992. 01.10.1995. 2000 2005 2008 2012
g/kW
h
NOX CO CH PT
Biodizel kao pogonsko gorivo 17
Što se ograničava kod MSUI?
Razvoj propisa o ograničavanju emisije štetnih tvari Euro 0 do Euro 6 u %
Biodizel kao pogonsko gorivo 18
Što se ograničava kod MSUI?
CO2 zasad nije ograničen
Zahtjev EU da se prosjek
emisije CO2 flote vozila
smanji na 120 g/km
Emisija CO2 je u linearnoj
vezi s potrošnjom i sastavom goriva!
Ciljevi automobilske industrije u smanjenju emisije CO2
hG,mcE 12
442CO
c - maseni udio ugljika u gorivu
mG,h - satna potrošnja goriva
Biodizel kao pogonsko gorivo 19
Ciklus CO2 u slučaju pogona motora biodizelom
Biodizel kao pogonsko gorivo 20
Emisija CO2 u milijunima tona u EU 2005. po energetskim sektorima i vidovima transporta
Izvor: Rail Transportation and Environment: Fact & Figures. UIC, CER. Listopad 2008. http://www.uic.asso.fr
Biodizel kao pogonsko gorivo 21
Zašto se emisija CO2 smatra ključnom
Biodizel kao pogonsko gorivo 22
Nedostatci biodizela Nedostatna količina za cjelokupnu zamjenu dizelskog goriva –
procjena je da bi se u optimalnim uvjetima biodizelom moglo podmiriti 20 - 30 % ukupnih potreba.
Uslijed intenzivnijeg gnojenja poljoprivrednih dobara na kojima se uzgaja repica dolazi do stvaranja i isparivanja dušičnog suboksida što rezultira tzv. kiselim kišama.
Obzirom na vrlo dobro razvijen i uhodan sustav proizvodnje mineralnih goriva, biodizel zasad predstavlja skuplje gorivo.
Pri pogonu dolazi do pojave razrjeđivanja ulja za podmazivanje, pa je potrebno češće mijenjati ulje ili dodavati aditive za poboljšanje svojstava.
Biodizel je higroskopan tako da pri skladištenju treba poduzeti dodatne mjere za zaštitu od vlage.
Relativno slaba energetska bilanca proizvodnje biodizela (za proizvodnju jedne litre biodizela potrebno je oko pola litre mineralnog dizelskog goriva).
Biodizel kao pogonsko gorivo 23
Krivulja isparavanja
Viša temperatura isparivanja biodizela je nedostatak. na nižoj temperaturnoj razini može doći do slabije pripreme smjese razrjeđivanje ulja za podmazivanje motora
150
175
200
225
250
275
300
325
350
375
400
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Isparena količina goriva [% volumena]
Tem
pera
tura
[°C
]
FAME Metilni ester repičinog ulja
Dizelsko gorivo
Biodizel kao pogonsko gorivo 24
Razrjeđivanje ulja
Uporabom biodizela zbog njegove više krivulje isparivanja dolazi do pojave razrjeđivanja ulja za podmazivanje pa je potrebno češće mijenjati ulje ili dodavati aditive za poboljšanje svojstava.
Zahtjevi proizvođača motora! (Problem jamstava)
Biodizel kao pogonsko gorivo 25
Snaga motora pri pogonu biodizelom
Na istom motoru i kod jednakog stanja okolne atmosfere ostvariva snaga pri pogonu biodizelomu odnosu na pogon dizelskim gorivom može se procijeniti na slijedeći način:
Postavljanjem u omjer izraz za efektivnu snagu, mijenja se samo srednji efektivni tlak koji je jednak umnošku efektivnog stupnja korisnosti, stupnja punjenja, gustoće zraka pri standardnom stanju atmosfere i ogrjevne vrijednosti smjese:
Diesele,
RMEe,
Diesele,
RMEe,
Diesele,
RMEe,
T2
z
T2
z
p
pn
pV
npV
P
P
H
H
sstandz,pueeHp
Biodizel kao pogonsko gorivo 26
Ogrjevna vrijednost smjese Hs:
Omjerom efektivnih stupnjeva korisnosti slijedi
11
14.1
14.1
16.3
6.3
RME,
Diesel,
RME,
Diesel,
Diesel,Diesel,
RME,RME,
Diesele,
RMEe, d
d
e
e
de
de
H
H
g
g
Hg
Hg
923.03536
3265
Diesel,
RME, s
s
H
H
Iz omjera srednjih efektivnih tlakova slijedi:
92.0923.0111Diesel,
RME,
standz,
standz,
Diesel,
RME,
Diesel,
RME,
Diesel,
RME, s
s
pu
pu
e
e
e
e
H
H
p
p
(Očekivani) pad snage korištenjem biodizela u odnosu na pogon dizelskim gorivom iznosi oko 7,5 ÷ 8 %.
Snaga motora pri pogonu biodizelom
Biodizel kao pogonsko gorivo 27
Usporedba karakteristike snage i momenta motorapri pogonu mineralnim dizelskim gorivom i biodizelom
(Očekivani) pad snage u iznosu
od 7,5 %.
Biodizel kao pogonsko gorivo 28
Potrošnja goriva
Pri pogonu biodizelom specifična potrošnja goriva veća je za približno 14%. Razlog 14 % manja ogrijevna vrijednosti biodizela.
Volumna potrošnja ne raste za isti iznos nego za 8%. Zbog različitih gustoća biodizela i Dizelskog goriva
083.195.014.1RME
Diesel
Diesel,
RME,
Diesel
RME,
RME
RME,
Diesel,,
RME,,
e
e
e
e
Ve
Ve
g
g
g
g
g
g
Biodizel kao pogonsko gorivo 29
Preinake na motoru U slučaju tvornički ne prilagođenih motora najznačajnije preinake
pri pogonu biodizelom su promjene u sustavu dobave goriva (otpornost dijelova na koroziju i otpornost gumenih dijelova na djelovanje biodizela).
Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća potrebne preinake na vozilima su se izvodile naknadno u obliku tzv. kitova - kompleta dijelova čijom se zamjenom vozilo činilo sposobnim za pogon biodizelom, odnosno mješavinom mineralnog dizel goriva i biodizela.
Novija vozila (EURO 3, 4) - većina europskih proizvođača isporučuje kao tvornički prilagođena za pogon biodizelom.
Vozila s EURO 5 motorima – zabrana korištenja B100!
Biodizel kao pogonsko gorivo 30
EURO 5 i biodizel - Kakva je budućnost biodiezla? Za zadovoljavanja EURO 5 propisa na Dieselove motore ugrađuju
se DPF filtri čestica i SCR katalizatori za smanjenje emisije NOX.
Glavni problem je u tome što strategije za smanjenje čestica (PM) i NOX u međusobnoj suprotnosti tj. smanjenjem jedne komponente povećava se druga.
Za funkcioniranje SCR katalizatora u ispuh se ubrizgava otopine uree (komercijalni naziv AdBlue).
Za rad DPF filtra povremeno se ubrizgava dodatna količina goriva koja izgara s vrlo visokim temperaturama i spaljuje čestice.
Dodatno ubrizgavanje biodizela izaziva probleme u radu filtra čestica i SCR katalizatora. Proizvođači zabranili uporabu B100!
Zbog stalnog razvoja i istraživanja napredak postoji!
Moguće rješenje - parafinski biodizel.
Biodizel kao pogonsko gorivo 31
Shema sustava za pročišćavanje ispušnih plinova Dieselovog motora Euro 5
Oznake: 1 - spremnik otopine uree (AdBlue), 2 - osjetnik temperature, 3 - osjetnik napunjenosti spremnika, 4 - dobavni modul, 5 - upravljački uređaj, 6 - modul za doziranje, 7 - spremnik zraka, 8 - osjetnik temperature, 9 - osjetnik ispušnih plinova, 10 - dovod zraka, 11 - pročišćeni ispušni plinovi, 12 - cijev raspršivača.
Biodizel kao pogonsko gorivo 32
Shema sustava za pročišćavanje ispušnih plinova Dieselovog motora Euro 6
Oksidacijski katalizator (DOC) služi za smanjenje količine NOX u ispuhu, filtar čestica čađe (DPF) služi za pohranjivanje čestica i naknadno izgaranje, SCR+ASC katalizator (engl. Selective Catalytic Reduction + Ammonia Slip Catalyst) služi za smanjenje NOx.
Biodizel kao pogonsko gorivo 33
Završne napomene 1/2
EN 590 dozvoljava dodavanje do 7 % biodizela bez ikakvog posebnog naglašavanja.
U praksi to znači da ukoliko kupujete dizelsko gorivo npr. u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj ili nekoj drugoj zemlji koja proizvodi biodizel možda se jednim dijelom „vozite na biodizel“, a da to niti ne znate.
U prošlosti je osnovni problem bila agresivnosti biodizela prema materijalima koji su se do tad uobičajeno koristili za izradu vodova i brtvi u sustavu napajanja gorivom.
Svi su vodeći proizvođači Dieselovih motora za pogon osobnih ili gospodarskih vozila, poljoprivrednih i građevinskih strojeva zbog zahtjeva tržišta, a i zbog mogućnosti da se u dizelskom gorivu već nalazi biodizel morali napraviti prilagodbe motora za pogon biodizelom.
S aspekta prilagođenosti pogona motora biodizelom svejedno da li se motor pogoni 100%-tnim biodizelom ili mješavinom biogoriva i mineralnog goriva. U oba slučaja motor i njegovi sustavi moraju biti prilagođeni za pogon biodizelom.
Biodizel kao pogonsko gorivo 34
Završne napomene 2/2
Dva osnovna slučaja
proizvođač odobrava pogon vozila 100% biodizelom i nudi jamstvo i u slučaju pogona biodizelom
vozilo izvan jamstvenog roka i sva je odgovornost na strani korisnika
Većina zastupnika u Hrvatskoj prema naputcima proizvođača dozvoljava pogon mješavinom mineralnog dizel goriva s najviše (5) 7 % dodanog biodizela i to samo ako je on u skladu s EN 14214.
Općenit i jednoznačan odgovor nemoguće je dati, ali kao grubo pravilo može se reći da vozila s Dieselovim motorom starosti do osam/devet godina (EURO 3 i 4) u pravilu bi se morala moći pogoniti biodizelom bez poteškoća.
Za krajnjeg korisnika jedini pravilan pristup za uprabu biodizela je provjera kod tehničke službe odgovarajuće marke vozila za svako pojedino vozilo. (Riječ je o običnoj tehničkoj informaciji koja se ne naplaćuje).
Biodizel kao pogonsko gorivo 35
Zahvaljujem na pažnji!
prof. dr. sc. Zoran Lulić, dipl. ing. stroj.
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Katedra za motore i vozila
Ivana Lučića 5
10000 Zagreb