14

Click here to load reader

Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

Izvomi zranstveni dlanak

PARANOIDNO.SHIZOIDNA I DEPRESIVNAPOZTCIJA U GRUPNOJ ANALIZI

Vedran Bilid

Klinika za psiholo5ku medicinu, Rebro, Ki5patiieva 12, Zagreb

Kljuine rijeii: Paranoidno-shizoidna i depresirma poncrja, grupna analizz

SAZETAK

Oscilacije izmedu paranoidno-shizoidne i depresivne pozicije(Klein M.') su uobidajena pojava u intrapsihidkom funkcioniranju. Teoscilacije je mogu6e opservirati i u grupnoj analin. Nivo na kojem grupafunkcionira ovisan je o strukturi njenih dlanova, o stadiju ranoja grupe io dogadanjima u grupi.

PreteZni nivo funkcioniranja grupe u podetnoj fazi je paranoidno-shizoidni, a u razvijenoj grupi je depresivni. UgroZavajuie situacije po-tidu pomak ka paranoidno-shizoidnom funkcioniranju. Neke od takvihsituacija su: podetak rada grupe, dolaz* novog dlana, promjene settinga(prostora i vremena), intruzija dogatlaja iz vanjskog realiteta u grupu.

Dosljedno pridrZavanje settinga grupne analize osigurava opti-malne uvjete za postepeni napredak grupe ka depresivnoj poziciji, od-nosno ka sazrijevanju.

83

Page 2: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, psihoterapia,2T:83-96, 1997.

UVOD

Oscilacije nadina intrapsihidkog funkcioniranja izneclu paranoidno-shizo-idne i depresirme pozicije su pojava koju je moguie zapaziti i u svakodne\,nomZivotu.

Medutim, regresivniji pacijenti funkcioniraju preteZno na nivou para-noidno-shizoidne pozicije, a zrellje individue preteftro na nivou depresirare po-zicije.

Oscilacije izneitu ta dva nadina intrapsihidkog funkcioniranja su manjeinalpne kod regresir,nijih pacijenata, zbog njihove nemoguinosti funkcioniranjana nivou depresivne pozicije.

S druge strane, nellje individue i u situacijama koje dofivljavaju kaougroZavajuce, ne gube u potpunosti mogudnost funkcioniranja na nivou de-presir,ne pozicije. Osobitosti funkcioniranja na nivou depresivne pozicije su odu-van doZivljaj cjelovitosti selfa i objekta i briga za objekt.

Ego koji funkcionira na nivou paranoidno-shizoidne pozicije dolivljavaunutraSryi (intrapsihidki) i ranjski realitet na specifidan nadin. on je izloinnparcijalnim, losim, proganjajuiim, unutrasnjim i vanjskim objektima. Intenzitetanksiozrosti raste i mobiliziraju se arhajski mehanimri obrane, kao Sto su pori-canje, cijepanje i projektir.na identifikacija. Osoba subjektir,no doLivljava vanjskui unutra5nju ugroZenost.

Oscilacrje nadina intrapsihidkog funkcioniranja iznectu paranoidno-shizo-idne i depresir.ne pozicije moguce je opservirati i kod pacijenata tijekom lijedenjagrupnom analizom.

VLASTITO ISTRAZIVANJE

Prije nego Sto navedenro primjere grupnih situacija, dajerno kratku infor-maciju o grupama. Grupe se sastaju redolno, tijekom pet godina, jednom tjedno,u trajanju od 90 minula, osim ljetnih prekida radi godi5njih odmora. Grupu Isadinjava osam pacijenata. Sest muSkaraca i dvije Zene. Struktura osobnosti koddetvero pacijenata je procijenjena kao preteZno neurotska, a kod detvcro kao re-gresivnija (graniina struktura). Jedna pacijentica je u grupi Sest mjeseci, a ostalisu od podetka rada grupe. Grupa jc postigla odredenu grupnu koheziju, Sto se

oditovalo priic svega u redor,nom dolaZenju na seanse rciine udesnrka kroz dulivrcmenski period. N{cdutim. terapeul nije stekao doiarn jar,ljarya traijnrle istinskctncdusobnc brigc izncdu ilanova Gnrpa povremcrlo iunkcionira na nivou dc-prcsiurc pozici;r:. Crupu 2 saiinjava osanr pacijenata. ictiri rnu5karca i dctiri

I

I

zl

K

l

I

II

(

D

br

g(pr

.latr

vel.

gnr

je,

va

ovpr

naI..ce

AA

Page 3: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

zD-

0m

ra-po-

Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapija, 27:83-90, 1997.

Zene. Struktura osobnosti kod petero pacijenata je procijenjena kao pretezno neu-rotska, kod dvoje kao regresivnija (granidna struktura), a kod jednog pacijentaprisutni su elementi PTSP-a. Jedna pacijentica je u grupi tri mjeseca, drugapacijentica pola godine, a ostali su od podetka grupe. Grupa je postigla madajnugrupnu koheziju. Terapeut je stekao dojam da grupa vei duze wemena (moidadvije godine) preteZno funkcionira na nivou depresivne pozicije.

Prodor vanjskog zbivanja u grupu

Nar.'odimo primjer grupne situacije u kojoj se ocrtava funkcioniranje grupeI prete2ro na paranoidno-shizoidni nadin, bez narodite brige za druge dlanwegrupe i grupne kohezir.nosti. Ta je situacija potaknuta nepovoljnim vanjskimzbivanjem: restrikcijom lijedenja u Zupanijske okvire, sto je pogodilo pacijente izKarlovca koji dolaze na grupu u Zagreb.

I. (zadovoljan): uspio sam dobiti uputnicu i sve potpise. (pokazuje grupi)Doktorica psihijatrica iz Karlovcaje proditala ono sto je doktor napisao i odo-brila je da nastavim lijederye u Zagrebu.

Z.: Pwo si rijeSio inr€nturu, a sad i uputnicu. Ti si omiljeno dijete.M.: Ja bih se ispridao jer me nije bilo prosla dva puta. prvi put sam bio na

godiSnjen odmoru. Bio sam na selu, pa mi se nije dolazilo dak iz ogulina, aprosli put sam bio na sprovodu susjedu. A i danas sam dosao bez uputnice.

Ma.: Ja se isto ispridavam jer nisam dosao prosla dva puta. Nisam se os-lecao dobro, nesto me steglo u trbuhu. Tako da sam se javio na pregled kod pri-vatnika - interniste. Drugi put sam vodio sina kod okuliste. Ustvari, bio samovdje, na Rebru, ali nisam nogao dodi na grupu, jer sam sa sinom dekao red zapregled.

Z.: lto se lllene tide, meni se ne trebate ispridavati. Sto ce meni isprike. Alina primjeru L vidimo da se i te5koce dobivanja uputnice nrogu savladati. Ustrari,I. vam je prokrdio put u Karlovcu. Sad bi i vi mogli ici kod iste psihrjatrice, kojace vam potpisati.

I.: Da, ja sam joj objasnio da nas ima nekoliko koji 'ei godinama idemona grupu tZagreb.

M.: To moZe potpisati i neki drugi psihijatar. Ja ne bih isao kod te psihi-.jatrice. nego kod dr M.

Ma.: Ja ne mar"rl hocu li rnoii dekati kod psihiiatra u Karlovcu. Tamo jerelika guzra, a .ja nemam stqpfenia iekati. Mozda zbog toga i odustanem odgrupe

nJe

nJa

(40

de-

lu-

NAinn

itet

rri-;ku

m-nja

10,

rl:od

re-

.ali

)g

rli i

;ke

Lln

B5

Page 4: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicUa u grupnoj analizi, Psihoterapija, 27:83-96, 1 997.

M. Lijepo je kad se dorjek mo1frz^ neSto izboriti. Ja sam bio zadovoljan,

kad sam ono mogao policajcu kazati da nije u praw, kad me je zaustavio i htiokamiti, a nisam bio kriv. Ali u zadnje vrijeme sam se polukao u sebe. Ni na

poslu s nikim nemam puno veze. Samo dekam dan kad ce iz Zagreba stici obavi-jest da se na5a poslo\.nica zatvara.

2.: Pwo bih rekao M. da ovaj drugi razJog za izastanakjoS i mogu uva1iti,iako je moje mi5ljenje da bi bilo bolje i zatvoje zfuavlie, a da ne govorim o cijelojgrupi, da si umjesto na sprovod, do5ao na grupu. Sto se tide pokojnika, njemu jeionako svejedno, a nama nije. Ali oval drugi izostanak nikako ne stoji. Kakva jeto isprika, da nisi do5ao jer si bio na godi5njem odmoru?

M.: Bio sam na selu, da ne bih joS radio tolike kilometre da dodem na

grupu.Ma.: Meni je internista radio gastroskopiju. Na5ao je sitna krvarenja u

Zelucu. Dao mi je neke lijekove, ali mi joS nije bolje. Nekako sam skupio novac iplatio internistu, jer sam vidio da moram na pregled.

Z.: Samo da te pitam, je li i danas gospotla s tobom?Ma.: Je, deka me dolje u autu. Uputnicu za grupu nisam donio. Nisam je

ni traZio, jer sam duo da je ne bih dobio. Lrjepo je Sto doktor dozvoljava da

moZemo neko wijeme dolaziti i bez uputnice. Samo ovo rje5enje da se dolazi bez

uputnice ne moZe biti dugorodno.I.: Ja mislim da je opravdano ako netko ne dode na grupu radi sprovoda.

Prije nekog wemena umro je moj susjed. Ne ztam kako bih sada pogledao njego-

voj supruzi ili sinovima u odi da mu nisam oti5ao na sprovod. To su obidaji imora ih se po5tivati.

Ma.: Ja sam odveo suprugu na sprovod nekom roilaku. Trebao sam i ja ici,ali to nisam bio u stanju. Smugnuo sam sa strane. Ne ztam da li su primijetili da

me nema. Ali mi je bilo drago da je bar supruga bila.P.: Ja sam isto jednom izostao s grupe radi sprovoda. To su takve situacije

kad se mora iii.Z.: Oprostite, zameneje grupa vahnia od tih sprovoda. I za va5e zdravlje

bi bilo bolje da ste bili na grupi, ai zarad same grupe.

Ma.: Da, Sto se tide mog zdravlia u praw si. Ja inade te5ko podnosim

sprovode.V.: Ti nisi dosao na grupu, jer si bio kod interniste. Da li bi izostao od in-

terniste, kome si morao skupo platiti pregled radi sprovoda?

Ma.: Gastroskopija i pregled su me kostali 500 kuna. Nararrno da ne bih

odustao.V.:Ne bi izostao i platio 500 kuna.

2.'. Saa smo do5li do pitanja koliko nam grupa ustvari wijedi. Zamene je

to vise od tih 500 ili tko ma koliko kuna.

S]

ic

u,

F1

di

ou

faradc

fude

nirshi

dor

furgnSM

srtrgru

86

Page 5: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

iiti,ielojLu je,a ie

[jan,

htiolnaa\4-

lna

iauaci

mjerdabez

oda.

ego-

raji i

r i6i,li da

acije

avlje

osim

d in-

: bih

rne je

Bilic. V.: paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapija,2T:83-96, 1997.

T.: Kao da se javilo raznisljanje koliko grupa I'rijedi, jer na njoj se moZe

biti i besplatno, pa se moZe i izostati. Kod interniste smo prisiljeni do6i, jer je

teSko izostati i izgubiti toliki novac.

Ma.: Da, tako je. Tko bi slusao policiju, da oni ne udare novdanu kamu.

Svi bi vozili kako hoce, ali kad ti odrapi 150 ili 200 kuna, pazi5 na vofoiju zbog te

kame, a ne zatojer Zelis voziti po propisma. sto se tide grupe, ja smo Zelim da

pro<lu moje smetnje.M.: I ja isto. Ali ja dolazim na grupu i zbog osjedaja prema drugima.

Ma.: Ja bih rado bio s one strane ulame table na kliniku, gdje su zdrai.Z.: Ti na grupu dolazi5 samo radi svoje potrebe.

v.: ovdje jos nisu uspostavljeni odnosi. osjecam se kao da je sada grupa

opet na podetku, kao prije 5 godina. Za5to ne govorimo o sebi'

Komentar

Prodor vanjskih zbivanja u grupni proces djeluje ugroiarajuie. Takr,u

situacrju smo imali nakon (priwemene) odluke o ogranidavanju mogucnosti li-jedenja pacijentima izvan njihovih Zupanija. Suodeni s problemima dobivanja

uputnica pacijenti su reagirali regresijom, Sto je vidljivo u prikazu dijela seanse

grupe 1. Ma. je podeo ponolno dolaziti na grupu u pratnji supruge (reaktiviranje

OrluO"og odnosa). M. i Ma. ne donose uputnice, ali se i ne trude da ih nabave.

Obojiciizostaju s dvije seanse. Ma. odlazi internisti, svoje konflikte resomatizira,

u vidu gastritisa.Mala grupa u grupnoj analizi prolazi kroz rame situacije u grupi i rame

faze razvojagrupnog procesa. Bez obzira na specifidnosti matriksa svake grupe i

razlike 'grupnog ozradja', opserviramo da pacijenti odredene grupne situacije viSe

dozivljaiaju kio ugroZavajuie. To rezultira pomakom dominiraluceg nadina

funkcioniranja grupe ka paranoidno-shizoidnoj poziciii. Takva promjena se

desava i u grupi kojaje tijekom svog razvoja dostigla preteZno funkcioniranje na

nivou depresir.ne pozicije. Medutim, u takrom sludaju, oscilacija ka paranoidno-

shizoidnoj poziclji je ogranidenog trajanja i grupa se pono\no waca na vec

dosegnuti, zrelij i nivo funkcioniranj a.

Neke od ugroZavajucih situacija, koje potidu paranoidno-shizoidni nadin

funkcioniranja su podetak rada grupe, dolazak novog pacijenta, promjene settinga

grupe (promlene vremena i prostora odrZavanja), psihotidni slom dlana grupe,

inrrt dlana grupe, prodor zbivanjaiz vanjskog realiteta u grupni proces itd. Sra te

situacije opservirali smo tijekom pet godina grupne analize, u nekoliko malih

grupa. U tim situacijama tjeskoba je intenziurija i veia je mogucnost da grupa

87

Page 6: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

BiIic' V': Paranoidno.shizoidna i depresivna pozici'ia u grupnoj ana|i2i. Psihoterapija, 27:83.96. 1997.

bude primaoc projekcija lo$ih (otcijepljenih) djelova selfa. Tu pojar'u opservira

Tociljz. Ona, opisujuci grupni proces u lijedenju irtava rata, ukazuje na obram-

benu funkciju projekcije aspekata selfa pojedinih dlanova grupe na druge dlanove

grupe.U podetnoj fan rada grupe matriks grupe je nerazvijen. Clanovi grupe se

meilusobno slabo pozraju. Grupa joS nije pretefrro libidno katektirana. Nema

grupne kohezije, koja je jedan od bitnrlih dimbenika terapijske udinkovitosti gru-

Dne analizp (Jones, 'Caston, Skolnikoff, Kantrowitza, Dies, MacKenzie5,

lr.frui.trtr, Dlesu, Bond7, Lieberman8, Cochee, Stone, Lewis, Beckto, Sheehan,

Fitzgeraldtt, Klainr2, Yalomr3, Kaplan, Sadock, Grebbto). JoS nisu ostvareni

uqei za rad na objektnim odnosima i mukotrpnu elaboraciju unutraSnjeg svijeta

inirojekata. Nestrukturirana grupna situacij a potide proj ekciju nesrj esnih sadtiaia

na grupu. Moguinost doiivljaia drugih udesnika grupe kao parcijalnih i potenci-

jalno ugroZava1ucih objekata je poveiana. Potaknuta je tjeskoba, koju ego

doZivljava i zbog pribliZavanja derivata konflikata iz nesrjesnog'

Braneii ri bO ti.rtoUe, pacijenti poku5avaju najprije s terapeutom, a zatim

i s drugim dlanovimi grupe, ostvariti drjadni odlgs. Grupa nastoji funkcionirati

po osn;vnoi pretpostatci 'stvaranja parova' (Bionts).^ Josiil6 nuuodi, 'Stvaranje paro\aje pojava koja se redovito javlja u grup-

noj analizi. Narodito je desto inainna u podetku rada grupe' Tada obidno svaki

dlan grupe pokusa biti par s voditeljem. Kada se to ne ostvari, on pronalazi

drugog dlana grupe s kojim poku$ava postati par, jer je potreba za za5titom od

anksiomosti u grupi velika, a obrana para je 'zajedno smo jadi''

u grupnqi analizi, terapeut frustrira tu potrebu. on nastoji promovirati,radnu g.i'pui lBion't;. Pacijent je prisiljen dueliti terapeuta s ostalim, njemu jojnepo^itirn dlanovima grupe, koje tada dofivljava pretefrro kao konkurente u

stitanju (transfeme) 'ljubavi' i 'paZnje' terapeuta. Razvojem grupnog procesa,

pacrjenti se odridu a4iAnin odnosa i uspostavljaju odnos s grupom. Oni prihva-

iaiu grupne norrne (bond?) koje potidu slobodnu.komunikaciju, oslobodenu in-

tenzivnih strahova i osjeiaja ugroZenosti (Grojtahn't).

Medutim, i u {asnijem tijeku grupe, u situacijama koje doZivljavaju kao

ugroiavajuce. neki pacijenti napu5taju odnos s grupom i poku5avaju se watiti u

drjadni odnos s terapeuiom. Oni tako bjein iz grupe, odnosno, trenutno regredi-

,uiu nu drladni obrazac odnosa. U grupi se pojavljuje osno\na pretpostavka'stva-

ranja parova'.

ti

iLI

ko

o0

rittc0:D'

dr

tc

n(SC

kaM

doSVi

rolgn

jed

gru

Nakorobrgruot€nos

88

Page 7: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

---

)rvira)ram-

move

Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapia,2T:83-96, 1997.

Promjena prostorije odriavanja grupe

Za ilustraciju navodimo primjer iz grupe l.Nakon situacije u grupi, u kojoj V. konfrontira Mi., (koja od terapeuta

traLi izdavanje potwde radi reguliranja bolovanja), s njenim rentnim tendenci-jama, pacijenti ne prihvaiaju tu temu, braneii vlastitu sekundarnu i tercijarnudobit. Ma. govori kako njega sada hvata r,rtoglavica, a M. kako on osjeia nape-tost u vratu. P. tada bjeLi iz grupe, i upuiuje terapeutu 'akademsko' pitanje. KaZekako je duo da se na ovoj klinici odrtavaju tedajevi na kojima se govori o djetetu,odraslom i roditelju u dovjeku. Ispituje da li bi tereput htio ne5to reii o tome iliodriati grupi krace predavanje natu temu. Radi se o pacijentu koji je u grupi 5godina i koji na kognitirnom nivou zra da uspostavljene grupne norne ne afirmi-raju takvo ponasanje terapeuta, a ni pacijenata. Meclutim, cijela grupa prihvaiatu temu i zapodinje rasprava o djetetu u nama. Slgede sjeianja iz djetinjstva.Grupa se pono\4ro hon,ogenizira, dolazi do smanjenja anksioznosti. Grupa izbje-gara diferenciranje star,'ora, mi5ljenja i rannjenu medusobnih einocionalnihdoZivliavanja. Terapeut u toj situaciji konfrontira grupu s njenim niskim pragomtolerancije napetosti u grupi i potrebom da se izbjegnu razliditosti i sukobljavanjau grupi.

Sljedeci primjer je iz grupe 2. M. kale 'Dobro, doktore, zbog dega idemo unow prostoriju? Meni je ova stara dobra. Tu dolazimo godinama, navikao samse na ove zidove. Recite doktore... NiSta. Izgleda da neiu dobitiodgovor...'

Promjena prostorije je jedna od ugroZavajuiih situacij a za grupu. pomakka regresir.nijem nadinu funkcioniranja opserviramo u dvije analitidke grupe.Medutim, intenzitet itrajanje regresirmog pomaka su bili razliditi.

Terapeut, kontratransferno 'sretan'jer je nakon duljeg peroida uspio doiido prikladnije prostorij e za odriavatje grupe, najavljuje grupama (nararmo,svakoj posebno) tu promjenu Obje grupe reagiraju odbrjanjem, odnosno otpo-rom. U daljnjem tijeku terapije, opserviramo ma(ajne razllke iznedu grupe I igrupe 2.

Na sljedecu seansu, koja je zakazana u 'novoj' sobi, obje grupe kasne. po-jedini udesnici dolaze u staru prostoriju.

Grupa I sastavljena je od regresivnijih pacijenata. Tijekom svog radagrupa je postigla depresirmi nivo funkcioniranja, meclutim taj nivo je wlo labilan.Nakon promjene prostorije potrebno je nekoliko mjeseci da se grupa pono\rylokonsolidira na depresir.nom nivou. u meduwemenu opserviramo jadanje nezrelihobrana, napu5tanje dostignutih grupnih normi, jaku agresiju na druge dlanovegrupe i na terapeuta. U grupi pono\.{lo dominiraju vanjski doga<laji. Razgovara seo temama od druStvenog ma(,aja: socijalnoj situaciji u Hrvatskoj, opdoj nesigur-nosti za radno mjesto, o potonuiu Titanika itd. Intervencije terapeuta i njegovi

pe se

{emagru-

nz)e5,

ehan,

arenivijetalriajalenci-

ego

zatimnirati

grup-

svaki

:alaz;.

mod

viratiru jo5

nte u)cesa,'ihva-

ru in-

r kao

ttiti u

3redi-'stva-

89

Page 8: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

Bilic, V.: paranordno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoi analizi, Psihoterapija,2T:83-96' 1997

pokusajidasetaVanjskakatastrofidna,zbivanja,kojabudeegzistencijalnestra-hove, poveZu sa situacijom nesigurnosti i straha u grupi, nailazn na jako odb4anje

i agresiju.MoZemo razumjeti terapeutow zbunjenost' jtt 19 nova prostorija' za

razliku od stare, prostr"ana. U nloi cijela grupa moZe sjediti u. P.tluot krugu' a u

staroj su dlanora grupe sjediliiiAaoue, te se krajnji nisu vidjeli' Stara soba je

oti"nu,u zapadut.:. u ltetnim mjesecima, zarazllku od nove, wlo 'mia

itd'

Dapade. trlekom uile goolna sastajanja u 'staroj'prosto{iji, i sami dlanovi

grupe su se. djeiornidno i uiluzbi otpora, ?alli na neprikladnost prosto'1e, na

i1.run smje5taj, rmrcinu itd. Medutim, sada je 'staroj prostoriji' sve lo5e zabo-

1i1,lieno, gotouo kao da je i ta prostorija sama po sebi'stari'dlan grupe, na kojeg

smo nar,ikli.Grupa 2 takoder postavlja pitanje powatka u staru prostonlu' Neki

udesnici smatraju oa je ovo terapeutov eksperiment, kojen je.cili da ih isprovo-

cira. Udesnica grupe taZe: 'Doktor je iznislio neki test za nas'. Drugi udesnik se

nadovezuje: 'Dobro, doktore, zbog dega idelno u no\u prostorrju? Meni je ova

stara dobra. fu aonzimo godinaria, na'ikao sam se na ove zidore' Recite dok-

tore... Ni5ta. Izgleda da neiu dobiti odgovor. Treia pacijentica: 'Doktor nas Zeli

udaljiti od sebe. Do sad smo bili u njegovoj sobi' to je njtgg.Y prostor' a sad nas

Zeti staviti u tudu prostordu'. eetr.rti pacijent: 'Do sad smo bili u njegovom stanu'

a sad nas vodi u rakendicu'. Pacijentica kaZe: 'Sad. nakon sto je provokacija usp-

jela, moZemo se vratiti u staru sobu''

Znaiudaa su'aka promjena settinga potide oscilaciju gTp: ku paranoidno-

shizoidnom funkcioniranju (grupe su terapeuta trenutno doZivjele kao neprija-

teljskog provokatora) zbivanja u grupi postaju jasnija'

Medutrm, grupiZ. toiaiJsaita"ljcni od manje regresi'nih udesnika, bilo

je do'oljno nekoliko seansi ia prihvati novonastalu situaciju i nastavi sa slobod-

nom komunikacrjom, oslobotlenom intenzir,nih strahova i osjecaja ugroZenosti'

Nadrugolseansinakonpromjenemjestautojgrupi,jedanudesnikpodinlegovoritiopotrebrprorrriencneeegstoletritolo5e,iakosmonatonarrkli.Diskusija u grupl skrcie ka brainim odnosima. Razgor,ara se o strahu od

poi..unit proi',y.nu u tlradnim odnosima. pacijent se $eca kako je dugo sa su-

prugom Zivio sa s\,ojim r,cditeljima u niihovom m|o1rr stanu. opisuie teske

iltui.,J., nesuglasice. skudenost, ali i svoj strah od odlaska. Situacija u njegovom

braku se poboljsala ocllaskom njega i supruge u imajrnljeni stan. Drugi pacijent

konfrontira trecega s pasir,no5iu i-izbjegivanjem utroSenja promjena u svoj Zivot'

Naime, tredi pacijenije u rnirwini, kao i njegova supruga' Oni jo5 nisu pome

dobi (detrdesetih su ioOina). Zive'u sfueenol garsonjeri,_a u Ogulinu imaju

obiteljsku kucu i nestJzemlje. primanja su im ogranidena. Pacijent opisuje svoje

deste svade sa suprugom oto togu tko ce nesto naprarnti u stanu' Svaclaju se na

tlll

1:

,tr

N

L(

ieVi

g(

p(

nt

ni

ztra

Dr

Jdl

gncictrafurserPT

90

Page 9: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

--_

Itra-anje

,zaau

ra je

norrr

,frdrbo-0Jeg

'{ekilvo-kse0\aJok-

lelinas

ffiU'usp-

Jno-

rua-

bilo)od-

xnje

ikliod

su-

eSke

v0m

1jent

ivot,

)menaju

voje

ena

Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, PsihoterapiJa,2T:83-96, 1997.

primjer 'Tko ie pobrisati praSinu na resou'. Nakon svade sa suprugom, pacijentse odlazi napiti. ectrryta pacijentica govori kako je njoj bilo tlepse oot< ru zirri.ti umanjem stanu. Dolaskom u njihor,u novu kucu doslo je do otuclenja u obitelji.'Kao da su se tzgubili po sobama'. Ta vanjska zbivanja su \,racena u grupu.

Promjena termina odriavanja grupe

Slidnu pojaru oscilacije grupnog funkcioniranja primjetili smo i prilikommijenjanja tennina odrZavanja grupe. Do promjene termina odrzevanja grupedoslo je zbog uskladivanja termina s kolegom, koji u istoj prostoriji takoclerodriava grupe. Radilo se o pomaku od pet minuta. Gledano realno, pet minutaizgicda bemadajno. Tcrepeut je grupi ponudio realitetno ob-jalnjenje, potkri-.jepljeno pnsutnoscu sljedece grups. koja ispred r,rata deka da nasa grupa zawii.Medutim, na grupi I su reaktivirani paranoidni strahovi. pacijentica kaze. 'Dok-1or je iz svog kaprica smislio tih pet minuta, da nas podbada. on to radi nam-ierno'. Drugi pacijent kasni, a to objasnjar,a prometom. Treii nalodi kako mu jevrlo teSko otici ranije s posia. Cetrda pacrjentica se sjeia kad se grupa, prile visegodina sastalala ujutro Kaze: 'Lakse nrr je u to wijeme bilo izostati cijeli dan sposla. jer sam znala da jc ta.j dan grupa. nego Sto sada morarn ici pet minuta ra-nije'. To objasnjara r,'omim redom autobusa. zbog ko.jeg mora ici pola sata ra-ntie.

Kunulacrja promjene viSe dirlbenika settinga djeluje na grupu io5 provo-katirniie nego sanro jedan dimbcnik. Tako je i u opisanim primjerima doslo dozbroja dva dimbenika settinga. Nakon promjene prostonle, koja nije do kraja pro-radena u grupi. ubrzo.je do5lo i do promjene termina odrZavanja grupe.

Dolazak novog ilana

Daljnja ugroiavajuca situacija u grupi je dolazak novog pacijenta. Vec r

sam dolazak novog ilana je dogaclaj koji remeti ustaljeni tgck funkcioniranjagrupe i kao takav moze potakruti rcgresiju grupe na paranoidno-shizoidno funk-cioniranje. Medr.rtim. ukoliko postoji velika razllka u dominirajucem nivou in-trapsihiikog funkcioniranta izmedu grupe i novopridoslog pacijenta, ukohko onfunkcionira bitno drugaiije od grupe. situacija je jos sloZenija. cesto smo op-servirali odbacivantc takvog dlana grupe. Nekoliko pacijenata, oboljelih odPTSP-a, smo poku5ali (sukcesivno) ukljuditi u rad malih grupa. Grupe su tada

91

Page 10: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

Bili6, V.; Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapija, 27:83-96, 1997

bile zajedno vei detiri godine. Novoprido5li pacijenti su funkcionirali preteZno na

paranoidno-shizoidnom nivou, dok su grupe u koje su dolazili funkcionirale viSe

na depresir.nom nivou. Ti pacijenti nisu nai5li na razumijevanje grupe. Grupa nije

empatizirala s njihovim viClenjem wijeta, te su pacijenti napu5tali grupu. Medu-

tim, u grupi 2 je od samog podetka ukljuden i jedan pacijent obolio od PTSP-a,

kojije uspio opstati u grupi.

Navodimo primjer pacijentice, Zene pedesetih godina, prognanice iz Sara'jeva. Ona na tecoj seansi nakon dolaska u grupu I govori kako rnrzi slc Srbe. Za

nju su svi Srbi detnici. Srbi su razatali Sarajevo, istjerali je iz njenog doma itd.

Meclutim. u grupi sjede dva srbina. oni Sute, ali javljaju se drugi dlanovi grupe,

koji osucluju toliku iskljudivost itd. Pacijentica je bijesna. Na sljedecu grupu vi5e

ne dolazi, javlja se individualno terapeutu...Druga pacijentica, Zena detrdesetrh godina, tijekom domovinskog rata bila

je kao dragovoljac angaLirana kao bolnidarka u HVu. Dolaskom u grupu 2, ona

ubrzano 'sipa' svoje traumatske doZivljaje: susret s mrtvima, osakaienima itd.

NagovjeStava kako je bila silovana. Grupa ostaje 'hladna', sudar S traulnonl Je

prejak. Pacrjenti se povlade i nastavljaju diskusiju kao da nisu ni5ta duli. Pacijen-

tici se osjeca neshvaieno i neprihvaceno. Napu5ta grupu i nastavlja individualne

kontakte s terapeuton.U navedenim primjerima nije bilo bitnrlih razllka u ponaSanju grupe I i

grupe 2.

Obje odbadene pacijentice na5le su utodiSte u terapijskoj zajednici Odjela

za parcrjalnu hospitalizaciju, koja je uskladenija s intrapsihidkim moguinostima

padenata koji funkcioniraju na paranoidno-shizoidnom nivou. Napominjemo da

su pacrjentice nastavile lijedenje kod istog terapeuta (koji vodi male. srednje i

relike grupe). Na taj nadin su one mogle oduvati i nastal'rti odnos s terapeutom, a

povoljno (u smislu holdinga) je djelovala i iinjenica Sto se terapeut pobrinuo za

njih i omogucio im nastavak liicdenja u za njih prinlerenijem settingu.

N,fectutim, promjene settinga nisu bez posljedica i u manje zahtjevnom terapijskim

settipgu terapijske zajednice Octjela za parcijalnu hospitaiizaciju. Opservirali smo

rntenziviranje paranoidno-shizoidnog doZivljavanja na Odjelu kao posljedicu na-

glih, nenajal,ljenih promj ena osoblja.

RASPRAVA

Kad raamisljamo o moguinostima grupe za napredak ka zrehjoj intrapsi-

hidkoj poziciji kao ogranidavajuce dirnbenike s jedne strane imamo tame grupne

situaiile, od koiih se mnogi svodc na poremeiajc grupnog settinga. S druge

92

Page 11: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

na,i5e

uje

du-

ra-Zaitd.

pe,

l5e

rila

)na

itd.

Lje

lne

ela

ma,{^u4

eiIr&UL

ilmmo

na-

li

Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapija, 27:g3-96, 1997.

strane, san"r sastav grupe, odnosno strukturna ogranidenja udesnika grupe, je naj-bitniji ogranidavajuii dimbenik. Individualni nivoi regresirnosti ili zrelosti paci-jenata, koji preteZno funkcioniralu na nivou paranoidno-shizoidne ili depreiil,nepozicije, odreduju i mogucnosti razroja cijele grupe.

Drugim rtj edima, kapacitet pacijenata za pr evladavanj em funkcioni ranj ana nivou paranoidno shizoidne pozicrje. uz fragmentiranost objekta i nestabilnostobjektnih odnosa, koji su na nivou zadovoljenja neposrednih potreba, onemo-guiara im postizanje depresime pozicrje. Grupa sastav'ljena od vrlo regresirnihili vrlo traunatiziranih pacrjenata nema kapacitet za postizanje tolike intrapsi-hidke promjene. Takve grupe te5ko postizu zrelu kohezivnost, sto je jedan od po-kazatelja njihovog (fragmentiranog, paranoidno-sliizoidnog) nivoa funkcioni-ranja. Ne postoji mogucnost postizanja zrelljeg nil,oa, te trajno prevladava para-noidno-shizoidno funkcioniranje.

za te pacijente prikladnije su druge metode lijedenja, primjerice so-cioterapija, rnilje terapija i suportirna psihoterapija u terapijskoj zajednici odjelaza p ar cij alnu hospitalizaci j u.

Funkcioniranje na nivou depresirne pozicije uspostavlja se napretkomgrupe kroz ranoj grupnog rnatriksa i grupne kohezije. u grupi se uspostavljajugrupne nonne koje potidu slobodnu i otvorenu komunikaciju. Taj nadin funk-cioniranja ukljuduje javljanje transfernih reakcija, doZivljaj cjelovitosti objekta, ikonadno brigu za objekt. elanovi grupe podinjil istarrvati brigu jedni za- druge,nredusobno empatiziraju, redor.no dolazn na seanse, ne samo radi sebe, nego i izodgovornosti za druge dlanove grupe, zabrinuti su kad netko izostane.

Dosljedno pridrZaranje settinga grupne analize otkranja neke dimbenikekoji potidu regresirne oscilacije funkcioniranja grupe. Setting grupne analizeiskljuiuje javljanje transfernog multiplicitela prema razrim terapeutima, a omo-guiava multiplicitet i Sirenje transfernih reakcija unutar same grupe. povoljneosobine settinga koje osigurar,aju optirnalne uijete za analitidki rad, kojim sepostiZe postepeni napredak grupe ka depresir.noj poziclji, odnosno ka sazrije-ranju, su zatvorenost grupnih granica. konstantnost vremena, prostora, udesnika iterapeuta. onc omogu6avaju razvoj grupnog matriksa i kohezirnosti grupe. Tekkao posljedica raztoja terapijskog procesa, a moZemo reci i kao reztltat preteZnodobrog vodenja grupe, stvara se i stabilizira doZivljaj grupe i terapeuta kaocjelovitog, prctearo dobrog (vanjskog i intcrnaliziranog) objekta. Kod recineudesnika javlja se subjektil,ni dozivljaja pouzdanosti settinga, grupe i terapeuta.Time su ostrareni uvjeti za analitidki rad grupe, kojim grupa podinje najprrje spo-radidno, a kasnije i prete1ro. funkcionirati na zrelijem nivou.

Smanjenje anksioztosti i projektir.nosti odraZava subjektivni doZivljaj vecetemeljne sigurnosti, odnosno srnanjiranje osjeiaja ugroZenosti od losih i parcijal-nih objekala. Podinje prevladavati doZivljaj cjelovitih (unutraSnjih i vanjskih) ob-

lsl-pne

uge

93

Page 12: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

Bili6, V.: Paranoidno-shizoadna i depresivna pozicta u grupnoj analizi, Psihoterapija,2T:83-96, 1997.

jekata koji su pretezno dobri, jto ukazuie na dosezanje depresirne pozicije in-

trapsihidkog funkcioniranja. Pacijenti postepeno introjiciraju grupu kao cjelinu i

terapeuta i pojedine dlanore grupe kao prcteZno dobre objekte.

To se klinidki oiituje kroz javljanie i jadanjc kohezir,nosti grupe i brigu za

druge dlanove. T'c intrapsihidke promjene se odraZavaju i u vanjskom realitetu

kroz mijenjanic odnosa s vaZnim objcktima (u obiteljirna pacijenata s bradnim

partnerima, djecom i roditeljima, na radnoln mjestu sa suradnicima, podredenim i

rukovodiocrma).Tako opisana zbivanja u grupi su karakteristika razvrjene faze grupnog

procesa. odnosno uspjeSno vodene grupne analize.

ZAKLJTJCCX

Oscilacije iznedu paranoidno-shizoidric i depresirne pozicijc su uobiiajenapojava u intrapsihidkom funkcioniranju. 'I'c oscilacije jc mogucc opscn-irati r ugrupnoj anitlizr. LJ grLrpnoj analizi dolazi do osciiacila izmedu intrapsihidkog

firnkcionrranja na nivou paranoidno-sliizoidnc i depresir,ne pozicijc. Pretc7nt nivo

l'unkcioniranja grupe u podctno.i {az} terapije ima obiljcZja paranoidno-

shizoidnog. a u ran'ijenoi gr'rpi. depri:sirnog trtnkcroniranja. Nir-o na ko;em

grupa funkcionira ovisan je o strukturi n-f cniir dlano'n'a. o stadilu razvo.ia grupc i odogadanjima u grupi. Ugroiar,ajucc situacijc potidu pomak ka paranoidno-

shizoiclnoni funkcioniranju. Ncke od takvih situacija su: podetak rada grupe. do-

lazak nol,og ilana. promjene settirtga (prostora i vrcmena), rntruzr.1a dogadaja iz

ranjskog realiteta u grupu.Za r,rrjeme funkcioniran;a grupe na paranoidno-shizoidnom nir'ou domini-

rajucu terapijsku ulogu ima pouzdanost i itosl.iednost settinga i terapeuta, te

holding i kontejniranje (Winnicot'-). llcsljedno pridrZavanje setlinga grupne

analtze osigurava optirnalne ur'1ctc za postepeni napredak grupe ka depresil'no"j

pozici ;i. odnosno ka sazriievanju.Interpretaciie su terapijski djelotvornrje u razv'r.lenoj fazi terapije, kad jc

dosegnut depresivni nivo intrapsihiikog llnkcionirarya.Nekc grupe kao i (regrcsirniii) pacijenti nisu u mogucnosti dostici funk-

cioniranje na nivou depresirnc pozic11e, tc trajno funkcioniraju na ttirou parano-

idno-shizoidne pozicije. Zatakt'e pacijente prikiadniic su drugc metodc liledettla,

primlerice socioteraplja. milje tcrapiia i suportirna psihoterapija u terapiiskojzaj ednici Odi ela za parcg alnu hospital i zacij u.

94

Page 13: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

--

e ln-linu i

Bilic, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapija, 27:83-96, 1997.

PARANOID-SCHIZOID AND DEPRESSIVE POSITION IN GROUP ANALYSIS

Key words: Paranoid-schizoid and depiessive position, group analysis

Abstract:

Oscillations betrveen paranoid-schizoid and deprcssive position (Klein Mr) are a usualoccurrence in intrapwchic functioning. It is possiblc to obsen'e such oscillations ingroup analysis. too. The level on rvhicl-r a group is functioning depends on the structureof its nembcrs, on thc reached poirrt of group developmcnt. and on the occurrences inthe group.

The prevalent level of group functioning in thc opening phase is paranoid-schizoid and in a developed group, depressir,e. Jeopardizing situations promote a shiftto paranoid-schizoid group furtctioning. Sone of such siiuations arc startirrg a group.coning of a neu' group nrernber. changes in group sctting (time and space), inlrusionofhappeuings from outer rcalitv in thc group.

Consisteucy in sticking to a group analvsis setting cnsures optimal conditionsfor a gradual progress of the group torvards a depressive position, in other l'ords tonaturation.

LITERATURA:

1. Klein. M. (1993) Env'v- and Gratitude and Other Works, Kanac Books, London.

2. Tocilj. G. (1998) Group Psychotherap)'with Victinrs of Torture. U: Tata Arcel L.,Tocilj Sirnur*ovii G.. editors. War violencc, Trauma and the Coping Process.Armed conllict in Europe and sun,ivor response, Lunrin, Zagreb.

3. Jones E. E.. Caston J.. Skolnikoff A. (1992): Research on the efficacy of psycho-analysis, J. Am. Ps1'choanal. Assoc. 40: 625-628.

-1. Kantmwitz J. L. (1992): Rcsponse to San Francisco group critique of Boston studyon outcome of psychoanalysis. J. Am. Psychoanal. Assoc. 40: 628-630.

5. Dies R., MacKenzie K.R. editors (1983) Advances in Gmup Psychothe2py: Inte-grating Research and Practice Amedcan Group Psychothcrapy Association. New

6. Tschuschke V.. Dies R. (1994) Intensive analysis of therapeutic factors and out-come in long-term inpatient groups. Int. J. Group. Psychother. 44: 185 - 208.

gr za

.litetu

Ldntm

rnim i

rpnog

)aJena

ni tuidkogI nlvo

lidno-rojentpc i r-r

ridno-e. do-

laja tz

)min1-

rta, io

lrupne)s1\no"l

kad 1c

funk-arano-

:deir.'|a.

p11sko1

Page 14: Bilić V. Paranoidno shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi Psihoterapija 1997

9.

7.

8.

10

ll

12.

13.

Bilie, V.: Paranoidno-shizoidna i depresivna pozicija u grupnoj analizi, Psihoterapi.ia, 27:83-96' 1 9

Bond G.R. (1983) Norm regulation in therapy groups. Advances in Group Psycho-

therapy: Integrating Research and Practice, American Group Psychotherapy As-

sociation, New York.

Lieberman M. A. (1983) Compardtive analyses of change mechanisms. Advances

in gmup psvchotherapv: Integrating research and practice, American Group Psy-

chotherapy Association, Nerv York.

Coche E. (1983) Change measures and clinical practice in group psychotherapy

Advtrnces in group psychotherapy: Integrating research and practice, American

Group Psychotherapy Association. New York.

Stone M.H.. Lewis C.M., Beck A.P. (1994): Tire structure of Yalom's curativefactors scale. Int. J. Graup. Psychother. 44:239-245.

Sheehan J.D., Fitzgerald M. (1994): Measuong progress in psychoanalltical psy-

clrotherap,v: a pilot studl', Group Aialysis 2'/:21'1-220.

Klain E. (1990): Ljeiidbeni faktor u grupnoj analiz-i. Psihoterapija 20.21-34.

Yalom l.D. (1975) l'he Theory and Practicc of Group Psychotherapy. 2'd ed- Basic

Books. New York.

Kaplan H.I.. Sadock B.J., Grebb J.A. (1994) Kaplan and Sadock's synopsis of psy-

chiatry: behavioral sciences. clinical ps1'chiatry, 7"'ed. Wiliams & Wilkins, Bal-timore.

Bion W. R. (1961) Experiences in groups and other papers, Tavistock publica-

tions. London.

Josi6 D. (1996) Transferna zbivanja u grupi. U: Klain E.. ur, Grupna analiza,

Medicinska naklada, Zagr eh.

Grotjahn. M. (19'72) The art and Technique of Anali,tic Group Therapy, Jason

Aronson. New York.

Winnicott, D.W. (1989) Psycho-Anal1'tic Explorations. Winnicott C., Shepard R.,

Davis M.. editors. Karnac Books, London.

14.

15.

16.

t7.

18

96