19
Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor Računovodstvo Seminarski rad Tema: Bilans stanja i bilanas uspjeha

BILANS STANJA I BILANS USPJEHA SEMINARSKI

Embed Size (px)

DESCRIPTION

SEMINARSKI RAD BILANS STANJA I BILANS USPJEHA

Citation preview

Koled za informatiku i menadment

Visoka kola za ekonomiju i informatikuPrijedorRaunovodstvo

Seminarski rad

Tema: Bilans stanja i bilanas uspjehaProfesor:

Student:

Mr. Milovan Dragi

Sandra Porobi 175/08Sadraj:3VRSTE BILANSA

5BILANS STANJA

10AKTIVA

10REALNA AKTIVA

10FIKTIVNA AKTIVA

11PASIVA

11FINANSIJAKI IZVJETAJI

12BILANS USPEHA

16DOBITAK

17GUBITAK

17PRIKAZIVANJE PRIHODA I RASHODA

17SADRAJ BILANSA USPEHA

17POSLOVNI PRIHOD

18RASHOD

18FINANSIJSKI PRIHODI

19REZULTAT POSLOVANJA

19RASPODELA FINANSIJSKOG REZULTATA

UVOD-VRSTE BILANSA

Bilansi se meusobno razlikuju po formi i sadrini, odnosno dele se u zavisnosti od vremena kada se sastavljaju, cilja kada se sastavljaju i zakonske osnove na bazi koje se sastavljaju.

Bilans moe biti sastavljen u odnsu na sledee kriterijume:

prema vezi sa knjigovodstvenim raunima bilans stanja i bilans uspeha

prema svrsi iskazivanja bilansa imovinski bilans, bilans utvrivanja uspeha i bilans kretanja

prema merodavnosti primene pravnih normi pri bilansiranju poslovni bilans, poreski bilans

prema podruju informisanja uz pomo bilansa interni bilans, eksterni bilans

prema podacima na osnovu kojih je odreen knjigovodstveni bilans, inventarni bilens, planski bilans

prema duini bilansnog perioda poetni bilans, meubilans, krajnji bilans

prema tehnici sastavljanja bilansa bruto bilans, neto bilans

prema broju ukljuenih bilansa individualni bilans, zbirni bilans, konsolidovani bilans

prema odnosu sredstava i obaveza aktivni i pasivni bilans

prema odnosu prihoda i rashoda uspean i neuspean bilans

prema redovnosti sastavljanja bilansa redovni, specijalni

Osnovni bilansi koji se sastavljaju na osnovu knjgosodstvenih rauna su bilans stanja i bilans uspeha.

Bilans stanja i bilans uspeha su dvostrani, sintetiki prikazi, izvetaji o poslovanju, sa stanovita korienja, angaovanja i troenja sredstava proizvodnje

Finansijski izvetaji moraju da sadre sledee podatke:

- podatke o sredstvima preduzea

- podatke o obavezama preduzea

- podatke o kapitalu preduzea

- podatke o prihodima i rashodima

- podatke o gotovinskim tokovima

Opta svrha bilansiranja jeste upoznavanje uspeha i strukture imovine i kapitala. Zbog primene razliitih formalnih i materijalnih pravila bilansiranja nastaju razliite vrste bilansa koje se razlikuju prema formi i sadrini. Najvaniji kriterijumi prema kojima se razvrstavaju bilansi su: a) veza sa knjigovodstvenim raunima i b) pravne norme koje ine osnovu bilansiranja.

Kompletan finansijski izvetaj sadri:

- bilans stanja

- bilans uspeha

- izvetaj o tokovima gotovine

- izvetaj o promenama na kapitalu

- napomene uz finansijske izvetaje

Bilansi se koriste kada treba izraziti stanje i rezultat preduzea iskazuju preko novanih jedinica.

Bilansi su namenjeni kako internim, tako i eksternim korisnicima.

Interni korisnik je sam menadment preduzea iji je zadatak da preduzee bude likvidno i da posluje rentabilno. Prouavanjem bilansa stanja, uprava preduzea donosi odluke o angaovanju sredstava, mogunosti zaduivanja itd.

Eksterni korisnici su:

potencijalni investitori i investitori koji na ovaj nain mogu da npr procene da li investirani kapital donosi dovoljno profita i da li kapital povui ili dodatno ulagati.

kreditori na ovaj nain dobijaju podatak da li je preduzee ve zadueno, visini kamate, likvidnosti preduzea, izvorima gotovine i da li preduzee svoje obaveze izmiruje na vreme.

drava i dravne institucijama su finansijski izvetaji vani zbog poreza, jer na osnovu ovih informacija procenjuju ekonomsku snagu poreskih obveznika. Finansijski izvetaji su takoe vani i zbog usklaivanja ekonomske politike sa stanjem u privredi, da bi ekonomska politika delovala stimulativno na preduzea.

zaposlenima u preduzeu, su finansijski izvetaji vani jer ih zanima rentabilnost preduzea, odnoisno sigurnost njihovih radnjih mesta.

javnost jer uspenost gradova i optina zavisi od uspenosti preduzea na teritoriji grada ili optine.

Zakljuak je da da razliiti korisnici imaju potrebe za razliitim informacijama. Ali, i pored razliitih interesa, jedna odreena grupa informacija zadovoljava potrebe svih korisnika, a to su informacije o prinosnom, imovinskom i finansijskom poloaju preduzea i o promenama u tim poloajima.

Najvaniji finansijski izvetaji su bilans stanja i bilans uspeha. BILANS STANJA

Bilans stanja prua informacije koje se tiu likvidnosti i solventnosti preduzea odreenog dana. Analiza likvidnosti ukljuuje poreenje kratkorone sposbnosti kompanije da zaradi novac i kratkoonih potraivanja koja ima.

Likvidnost pokazuje sposobnost kompanije da odgovori redovno na potraivanja i obaveze koje moraju biti podmirena u narednih godinu dana.

Likvidnost prvenstveno interesuje kreditore i potencijalne kreditore.

Sredstva sa kojima preduzee posluje se prikazuju u bilansu stanja. (Bilans potie od lat. ''bilanx libra'' = vaga sa 2 tasa). Bilansom se polae raun o pozitivnim i negativnim rezultatima, uspesima i neuspesima koji prate poslovanje preduzea. Bilans stanja je sloen i sastoji se iz rauna odnosno salda rauna aktive i pasive.

Bilansne pozicije predstavljaju u bilansnu vrednost svake kategorije sredstava i izvora sredstava. Obzirom da svako sredstvo ima svoj izvor, osnovna karakteristika bilansa stanja je bilansna ravnotea, koja se vidi po tome to je vrednost svih pozicija na levoj strani u aktivi jednaka vrednosti svih pozicija na desnoj strani bilansa u pasivi, odnosno osnovna bilansna jednaina moe se prikazati odnosom: aktiva = pasiva, to izraava kvantitativnu ravnoteu leve i desne strane bilansa.

Ukoliko bilans stanja nije u ravnotei, to znai da bilans i ne postoji. Ukoliko finansijski rezultat nije raspodeljen, on se iskazuje u bilansu stanja, ime se uspostavlja ravnotea izmeu aktive i pasive. Pozitivan finansijski rezultat, koji predstavlja viak aktive nad pasivom, iskazuje se u pasivi, dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi, jer predstavlja manjak aktive prema pasivi.

Bilans moe biti prikazan u vidu u vidu jednostranog rauna, pri emu se prvo prikazuje aktiva a ispod nje pasiva, ili dvostranog rauna, pri emu se levo prikazuje aktiva a desno pasiva. Bilansne pozicije u aktivi bilansa stanja za preduzea ralanjene su prema principu rastue likvidnosti, a sve pozicije pasive prema principu rastue dospelosti. To znai da manji stepen likvidnosti imaju pozicije koje ine stalnu imovinu od stavki koje ine obrtnu imovinu, a u okviru toga gotovina i gotovinski ekvivalenti imaju najvei stepen likvidnosti. U pasivi, pak, osnovni kapital ima najdui rok dospelosti, odnosno najkrae su one obaveze koje su dospele, a nisu izmirene prema poveriocima. Postoji ustaljena ili propisana forma , sadraj i raspored pozicija bilansa, koja se naziva bilansna shema. Formom bilansa odreuje se broj kolona, njihov naziv, smetaj aktive i pasive, kao i razmetaj i naziv pojedinih delova i pozicija aktive i pasive.1. forma jednostranog pregleda ili forma listeBILANS STANJA

P O Z I C I J ANapomena broj Iznos

TekuagodinaPrethodnagodina

A K T I V A

A. STALNA IMOVINA (I do IV)328,884140,800

I. NEUPLAENI UPISANI KAPITAL00

II. NEMATERIJALNA ULAGANJA 4.2, 80590

III. NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA I BIOLOKA SREDSTVA (1 + 2)4.3, 4.4, 996,03390,064

1. Nekretnine, postrojenja i oprema85,40767,342

2. Bioloka sredstva10,62622,722

IV. DUGORONI FINANSIJSKI PLASMANI (1+2)4.5, 10232,85150,146

1. Uee u kapitalu 4.5.1, 10232,23949,850

2. Ostali dugoroni plasmani4.5, 10612296

B. OBRTNA IMOVINA (I do III)672,686536,826

I. ZALIHE4.6, 11139,533147,934

II. KRATKORONA POTRAIVANJA, PLASMANI I GOTOVINA (1 do 4) 533,153388,892

1. Potraivanja 4.5.4, 12382,832387,683

2. Kratkoroni finansijski plasmani 12146,5720

3. Gotovinski ekvivalenti4.7, 121,4391,209

4. Porez na dodatu vrednost i aktivna vremenska razgranienja4.8, 132,3100

III. ODLOENA PORESKA SREDSTVA00

V. POSLOVNA IMOVINA (A+B)1,001,570677,626

G. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA00

D. UKUPNA AKTIVA (V+G)1,001,570677,626

. VANBILANSNA AKTIVA00

P O Z I C I J ANapomena brojIznos

Tekua godinaPrethodna godina

P A S I V A

A. KAPITAL (I+II+III+IV+V-VI-VII)5.1, 14192,226121,515

I. OSNOVNI I OSTALI KAPITAL16,28116,281

II. NEUPLAENI UPISANI KAPITAL00

III. REZERVE862862

IV. REVALORIZACIONE REZERVE00

V. NERASPOREENA DOBIT175,083104,372

VI. GUBITAK00

VII. OTKUPLJENE SOPSTVENE AKCIJE00

B. DUGORONA REZERVISANJA I OBAVEZE (I do IV)809,344556,111

I. DUGORONA REZERVISANJA5.2, 152,62113,437

II. DUGORONE OBAVEZE (1+2)5.3, 16265,7857,346

1. Dugoroni krediti145,6440

2. Ostale dugorone obaveze120,1417,346

III. KRATKORONE OBAVEZE (1 do 4)5.3.540,938535,329

1. Kratkorone finansijske obaveze1789,009118,338

2. Obaveze iz poslovanja18442,488378,925

3. Obaveze po osnovu poreza na dodatu vrednost i ostalih javnih prihoda5.4, 192,96512,120

4. Ostale kratkorone obaveze i pasivna vremenska razgranienja5.5, 206,47625,946

IV. ODLOENE PORESKE OBAVEZE00

V. UKUPNA PASIVA (A+B)1,001,570677,627

G. VANBILANSNA PASIVA00

Bilansna aktiva: 1,001,570677,626

Bilansna pasiva: 1,001,570677,627

Vanbilansna aktiva: 00

Vanbilansna pasiva: 00

2. forma dvostranog pregleda ili forma kontaBilans stanja mora biti u ravnostei jer se radi o dvostranoj slici sredstava na odreeni dan ili u odreenom momentu. Ove dve strane se nazivaju aktiva i pasiva. Aktivu predstavlja imovina preduzea, a pasivu kapital i obaveze preduzea.

AKTIVA

Aktiva predstavlja aktivnu masu, odnosno sredstva koja krue. U aktivi se prikazuje transformacija sredstava iz jednog oblika u drugi oblik. U aktivi se troe i nastaju efekti, a na osnovu promena koje nastaju u aktivi izvode se konstatacije o kvantitetu i kvalitetu poslovnih aktivnosti koje su se zbivale u preduzeu i onima koj treba oekivati u budunosti. Otuda zakljuak da aktiva predstavlja seriju samostalnih pokazatelja nezavisnih od pasive. Aktivu ine realne i fiktivne stavke.

REALNA AKTIVA

Realna aktiva obuhvata poslovna i posebna sredstva.

Svako preduzee ima svoj osnovni zadatak, a za njegovo izvrenje slue poslovna sredstva, koja se dalje dele na osnovna i obrtna. Izvrenje osnovnog zadatka potpomau sredstva posebne namene koje se formiraju u toku poslovanja (izdvajanjem dela dobitka kao to su rezerve i po osnovu amortizacije).

FIKTIVNA AKTIVA

Odnosi ili poslovne transakcije izmeu dva preduzea koje se javljaju u vidu sumnjivih, spornih i nenaplativih potraivanja imaju karakter fiktivne aktive, i izraz su smanjenja obrtnih sredstava odnodno nesolidnog poslovanja preduzea. Smanjenje obrtnih sredstava po ovom osnovu moe biti privremeno (kad je perspektiva naplate evidentna) i trajno (nema perspektive naplate). Uzroci koji dovode do stvaranje fiktivne aktive mogu biti interni (nesolidnost u poslovanju, nerentabilnost, neaurnost i sl.) i eksterni (propusti sistema). PASIVA

Pasiva prikazuje ''neaktivnu'' masu. Ona prua informacije o poreklu sredstava, i podatke o nameni sredstava i izraava finansijsku konstituciju preduzea. Finansiranje prestavlja aktivnost koja se odnosi na obezbeivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena. Posmatrano sa pravne take gledita, pasiva prikazuje dugove ili obaveze preduzea. Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzea prema samom sebi to za cilj ima rentabilno poslovanje koje mora da ostvari i obaveza prema treim licima.

Prema nameni finansijskih sredstava, razlikujemo finansiranje u uem smislu ili finansiranje proste reprodukcije, odnosno tekuih poslovnih aktivnosti i finansiranje u irem smislu ili finansiranje proirene reprodukcije, odnosno novih ulaganja.

Finansiranje se moe posmatrati kao vlasniko, vremensko i namensko. Vlasniko finansiranje se razlikuju kao sopstveno ili samofinansiranje iz poslovnog rezultata i finansiranje iz tuih izvora, kao to su banke, poslovni partneri itd.

Sa pozicije ronosti, razlikuju se dugoroni-trajni izvori, finansiraju se ulaganja u fiksna sredstva i stalna obrtna sredstva i kratkoroni-povremeni izvori, finasiraju se povremene potrebe obrtnih sredstava. Sa aspekta namene, svaki izvor finansiranja mora da ima definisanu namenu.FINANSIJAKI IZVJETAJI

Finansijski izvetaji pruaju informacije o finansijskom poloaju, uspenosti i promenama u finansijskom poloaju preduzea. Kompletan set finansijskih izvetaja ukljuuje sledee sastavne komponente: 1) bilans stanja, 2) bilans uspeha, 3) izvetaj o tokovima gotovine, 4) izvetaj o promenama na kapitalu i 5) napomene uz finansijske izvetaje.

U savremenom privrednom ivotu bilansi se koriste kad god treba izraziti stanje i rezultat neke privredne aktivnosti. U raunovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje i rezultat preduzea tako to se poslovni dogaaji, stanja i rezultati preduzea iskazuju preko novanih jedinica kao opteg svodnog merila.

Veoma znaajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnotea. Bilans stanja je finansijski izvetaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja obrauna, odnosno na dan bilansiranja.

Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital (pasiva) i nain investiranja (ulaganja) kapitala (aktiva); aktiva iskazuje na levoj, a pasiva na desnoj strani, ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Aktiva predstavlja konkretne oblike sredstava sa kojima raspolae preduzee, a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost sredstava preduzea.

Za razliku od bilansa stanja, bilans uspeha se sastavlja za odreeni izvetajni period u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvren dobitak ili gubitak.

Karakteristika bilansa uspeha je da se u njemu prihodi, rashodi i rezultat iskazuju u vidu vie podbilansa i to: 1) poslovni prihodi, rashodi i rezultat; 2) finansijski prihodi, rashodi i rezultati; 3) neposlovni i vanredni prihodi, rashodi i rezultat. Meusobnim sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni brutorezultat preduzea kao bruto-dobitak ili kao bruto-gubitak u obraunskom periodu. To znai da preduzee u bilansu uspeha moe iskazati bruto-dobitak i bruto- gubitak. Tako pozitivan finansijski rezultat se iskazuje na strani rashoda, a negativan finansijski rezultat iskazuje na strani prihoda, ime se ostvaruje bilansna ravnotea. BILANS USPEHA

Do dvadesetih godina XX veka, dominantan znaaj u prikazivanju poslovanja preduzea je imao bilans stanja jer je prikazivao sredstva i obaveze preduzea. Sa razvojem konkurencije, razvojem novih preduzea, i porastom znaaja rezultata poslovanja za budunost preduzea, raste i znaaj bilansa uspeha. Bilans uspeha svoj koren vue iz bilansa stanja i u stalnoj je uslovlejnosti i povezanosti sa njim.

Bilans uspeha prikazuje prihode, rashode i rezultat koji su ostvareni u odreenom vremenskom periodu. To je drugi osnovnim finansijskim izvetajem. Bilans stanja i bilans uspeha su meusobno povezani izvetaji ne samo zbog toga to ostvareni rezultat iskazan u bilansu uspeha predstavlja promenu neto imovine preduzea ve i zbog toga to nedovrene poslovne operacije na dan bilansa zahtevaju alokaciju trokova i predvianje rashoda, s jedne i odlaganje i predvianje prihoda s druge strane. Poto svi rashodi u bilansu uspeha imaju kao posledicu smanjivanje aktive ili rast obaveza, a svi prihodi poveanje aktive ili smanjenje obaveza jasno je da je obraun rezultata vrsto povezan sa procenjivanjem.

Bilans uspeha pokazuje finansijski rezultat poslovanja posmatran iz dve perspektive. Pozitivan finansijski rezultat, gde su prihodi vei od rashoda, oznaava poveanje sopstvenih izvora sredstava dok negativan finansijski rezultat gde su rashodi vei od prihoda, znai smanjenje izvora sredstava.

Bilans upseha moe biti godinji ili periodian i moe se sastavljati po bruto ili neto principu, mada je bruto princip danas opte prihvaen.

Kao i bilans stanja, bilans uspeha se moe iskazati dvostrano, ili u formi konta jednostrano, u formi liste.

U formi liste, prvo se prikazuju prihodi, ispod njih rashodi i kao trei deo prikaza razliku, odnosno finansijski rezultat. Bilans uspeha u formi liste gubi na jasnosti ali dobija na jasnsoti vertikalnog ralanjavanja rezultata.

U dvostranom pregledu, na levoj strani su prikazani rashodi i pozitivan finansijski rezultat, dok su na desnoj prikazani prihodi i negativan finansijski rezultat. Ovaj nain je pregledniji i jasniji i u neposrednoj je vezi sa knjigovodstvom. Forma konta vie odgovara logici zakljuivanja knjiga i uspostavljanju veze izmeu knjigovodstva sa jedne i bilansa uspeha s druge strane.

Jednostrana forma ili forma liste Rashodi

IPoslovni rashodi

IIFinansijski rashodi

IIINeposlovni i vanredni rashodi

IVDobitak

Prihodi

IPoslovni prihodi

IIFinansijski prihodi

IIINeposlovni i vanredni prihodi

IVGubitak

Dvostrana forma, forma konta RashodiPrihodi

IPoslovni rashodiIPoslovni prihodi

IIFinansijski rashodiIIFinansijski prihodi

IIINeposlovni i vanredni rashodiIIINeposlovni i vanredni prihodi

IVDobitakIVGubitak

Primer jednostrane forme bilansa uspeha

BILANS USPEHA

P O Z I C I J ANapomena brojIznos

Tekua godinaPrethodna godina

A. PRIHODI I RASHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA

I. POSLOVNI PRIHODI (1+2+3-4+5)7.1.1836.241826.373

1. Prihodi od prodaje21795.716803.223

2. Prihodi od aktiviranja uinaka i robe30.78025.172

3. Poveanje vrednosti zaliha uinaka9.3260

4. Smanjenje vrednosti zaliha uinaka02.222

5. Ostali poslovni prihodi23419200

II. POSLOVNI RASHODI (1 do 5)7.1.2.738.327695.209

1. Nabavna vrednost prodate robe69.723178.524

2. Trokovi materijala22538.831433.518

3. Trokovi zarada, naknada zarada i ostali rashodi 40.18423.564

4. Trokovi amortizacije i rezervisanja7.22915.247

5. Ostali poslovni rashodi2382.36044.357

III. POSLOVNA DOBIT (I - II)97.914131.164

IV. POSLOVNI GUBITAK (II - I)00

V. FINANSIJSKI PRIHODI7.2.1, 2418.9581.983

VI. FINANSIJSKI RASHODI7.2.2, 25 57.079 47.571

VII. OSTALI PRIHODI7.3.1, 2628.53443.932

VIII. OSTALI RASHODI7.3.2, 2712.40753.455

IX. DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA (III-IV+V-VI+VII-VIII)75.92076.053

X. GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA (IV-III-VI+V-VIII+VII)00

B. VANREDNE STAVKE

I. VANREDNI PRIHODI36.988 00

II. VANREDNI RASHODI00

III. DOBIT PO OSNOVU VANRED. STAVKI (I-II) 00

IV. GUBITAK PO OSNOVU VANRED. STAVKI (II-I)00

V. DOBIT PRE OPOREZIVANJA (IX+BIII-X-BIV) 75.92076.053

G. GUBITAK PRE OPOREZIVANJA (X+BIV-IX-BIII) 00

D. POREZ NA DOBIT7.5.4.2694.702

. NETO DOBIT (V-D)71.65171.351

E. NETO GUBITAK (D-V) ili (G+D)00

U sastavu bilansa uspeha sa prihodima se suoavaju rashodi nastali u cilju ostvarivanja prihoda. Ono to je karakteristika bilansa uspeha je da se u njemu prihodi, rashodi i rezultat iskazuju u vidu vie podbilansa.

Na ovaj nain izdvaja se redovni poslovni rezultat, koji je bitan za ocenu uspenosti poslovne delatnosti. Sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni bruto rezultat preduzea kao bruto dobitak ili zbir svih dobitaka ili kao bruto gubitak odnosno zbir svih gubitaka. Preduzee moe u svom bilansu uspeha iskazati bruto dobitak ili bruto gubitak. Ako je bruto dobitak vei od bruto gubitka, u bilansu uspeha se iskazuje dobitak i obrnuto ako je bruto dobitak manji od bruto gubitka, iskazuje se gubitak.

DOBITAK

Dobitak ini viak prihoda nad rashodima. Analizom dobitka, najprije treba izvesti konstatacije o realnosti njegovog obrauna i karakteru, o obimu ostvarenog dobitka u tekuoj godini, trendu njegove dinamike u odnosu na prethodnu godinu i njegovom ueu u ukupnom prihodu. Poto je dobitak sloena kategorija, treba vriti analizu elemenata iz kojih je sastavljen.

GUBITAK

U sluajevima kad je ostvareni prihod manji od rashoda, preduzee posluje sa gubitkom. Pojava gubitka moe biti uzrokovana internim i eksternim faktorima. Interni faktori su izraz poremeaja u tokovima reprodukcije preduzea, a izmeu ostalih tu spadaju neiskoritenost kapaciteta, pogrean izbor tehnologije i sredstava rada, neorganizovanost procesa rada, nedostatak kretivnog kadra, i sl. Eksterni faktori koji uzrokuju pojavu gubitka su inflacija, poveanje kursa stranih valuta, carinske stope, revalorizacija sredstava, i sl.

Gubitak moe imati poslovni (poslovna perspektiva je loa), finansijski i vanredni karakter, u sluajevima kad su rashodi od navedenih aktivnosti preduzea vei od prihoda.

PRIKAZIVANJE PRIHODA I RASHODA

Prihodi i rashodi mogu da se prikazuju u bilansu uspeha u nesaldiranim (bruto princip) i saldiranim iznosima (neto princip). Bruto princip ne kompenzuje pojedine vrste prihoda i rashoda, svaka vrsta prihoda i rashoda se prikazuje posebno. Ovako iskazan bilans uspeha prikazuje ostvareni rezultat po izvorima (poslovni i finansijski rezultat). Neto princip moe biti sastavljen na razliite naine. Saldiranje prihoda i rashoda moe da se vri potpuno i delimino.SADRAJ BILANSA USPEHA

Bilans uspeha sadri :

- poslovne prihode, rashode i rezultat

- finansijske prihode, rashode i rezultat

- neposlovne i vanredne prihode, rashode i rezultat

- ukupni rezultat pravnog lica

POSLOVNI PRIHOD

Poslovni prihodi predstavljaju najsigurnije prihode. Poto se veina poslovnog prihoda formira po osnovu fakturisane, odnosno naplaene realizacije uinaka, faktori poslovnog prihoda su koliine proizvoda i prodajne cene. ( P = Q x C ). Koliina proizvoda i usluga (Q) utie na poslovni prihod preko faktora proizvodnje (kapacitet, radna snaga) i faktora realizacije (kvalitet proizvoda, cena i sl.). Cene (C) kao drugi znaajan faktor formiranja poslovnog prihoda se mogu formirati na tritu i administrativno.

Analiza strukture poslovnih prihoda se svodi na analizu njihovih vrsta, pa se u tom smislu trebaju izvesti konstatacije o ueu pojedinih vrsta prihoda npr. od prodaje, zakupnina, subvencija, kompenzacija, itd. u poslovnom prihodu. Takoe, poto se veina poslovnih prihoda formira na osnovu realizacije proizvoda, treba analizirati da li ti prihodi dolaze sa domaeg ili inostranog trita. Analiza poslovnih prihoda se vri i za preduzee u celini, po organizacionim jedinicama i po proizvodima.

RASHOD

Pojam rashoda obuhvata sve izdatke koji prate poslovanje preduzea, dele se na poslovne, finansijske i vanredne. Onaj deo rashoda koji je vezan za proizvodnju proizoda, koji moe biti ukalkulisan u cenu kotanja ini kategoriju trokova. Njih ine poslovni i finansijski rashodi.Analiza obima rashoda se svodi na analizu ukupnih i pojedinanih vrsta rashoda. Analizu rashoda treba poeti sa izvoenjem konstatacija o obimu i dinamici rashoda tekue godine sa rashodima prethodnih godina. Rast stope uea rashoda u ukupnom prihodu dovodi do smanjenja poslovnog rezultata i ekonominosti poslovanja preduzea.

Analiza strukture rashoda treba da prikae uee pojedinih vrsta rashoda (poslovnih, finansijskih, vanrednih) u ukupnim rashodima. Procenat uea poslovnih rashoda u ukupnim rashodima treba da je priblian procentu uea poslovnih prihoda u ukupnim prihodima. Uee finansijskih rashoda u ukupnim rashodima je uslovljeno stepenom zaduenosti i visinom kamate koja se plaa na pozajmljene kredite. Uee vanrednih rashoda je indikator vanrednih aktivnosti preduzea. Njihovo svoenje na nulu je znak pozitivnih trendova u ekonomiji preduzea.

FINANSIJSKI PRIHODI

Finansijski prihodi obuhvataju: prihode od kamata, realizovanih kursnih razlika i dividendi, prihode ostvarene iz odnosa sa povezanim pravnim licimasa uzjamnim ueem i sa drugim pravnim licima, kao i ostale finansijske prihode.

REZULTAT POSLOVANJAPrimarni cilj poslovanja preduzea je razliit za razliite oblike preduzea, tako je kod inokosnih i ortakih preduzea to uveavanje profita u korist vlasnika kapitala, dok je kod deoniarskih drutava i javnih preduzea pre svega poveavanje rentabilnosti poslovnih ulaganja.

Rezultat poslovanja preduzea se moe posmatrati sa vie aspekata. Sa aspekta vremena u teoriji se razlikuju totalni (ukupni poslovni vek preduzea) i periodini (tromeseni, polugodinji). Sa aspekta prostora rezultat se moe odnositi na preduzee u celini ili na njegove organizacione delove. Prema poreklu rezultat moe biti poslovni, finansijski i vanredni. Po svom karakteru moe biti uporediv (nastaje pod uticajem internih faktora privreivanja - radnog kolektiva) i neuporediv (nastaje pod uticajem eksternih faktora - promene cena). Razlikujemo nerealizovan (proizvedeni a nerealizovani uinci) i realizovan (koji moe biti naplaen i nenaplaen).

Najinteresantnije analize poslovanja su prema poreklu i uspenosti poslovanja. Prema poreklu, rezultat poslovanja se deli na poslovni, finansijski i vanredni. Oni nastaju kao razlike prihoda i rashoda svakog ponaosob. Segmentiranje rezultata prema poreklu daje informacije iz kojih grupa prihoda on potie. U normalnim uslovima, analiza e pokazati da veina rezultata potie od poslovnih prihoda. Rezultat od finansiranja je obino negativan iz razloga to se obino vie pozajmljuje sredstava nego to se plasiraju. Vanredni dobitak nastaje vanredno, pa se na njega ne moe due raunati. Prema uspenosti poslovanja, rezultat moe biti pozitivan (prihodi vei od rashoda) i negativan. U trinom sistemu privreivanja, pozitivan rezultat se izraava u vidu profita (dobitka), a negativan u vidu gubitka.

RASPODELA FINANSIJSKOG REZULTATA

Raspodela finansijskog rezultata se vri u dve faze: u prvoj fazi se utvruje deo rezultata koji uzima drava u obliku raznih dabina, i deo koji ostaje preduzeu gde su rezultati ostvareni. Iz ovoga se moe zakljuiti da drava partner u raspodeli ostvarene dobiti, tako da preduzeu ostaje deo dobiti posle raspodele s dravom. To je neto dobit.

Preostali deo neto dobiti rasporeuje se kako odlui menadment preduzea, npr, na ime dividendi, stimulaciju zaposlenih, razliite fondove i druge namene.PAGE 13