-
18.1.2012.
1
Bibliografske baze podataka u podruju
medicine
Jelka Petrak
Sredinja medicinska knjinica
Sveuilite u Zagrebu, Medicinski fakultet
[email protected]
Osobitosti medicinskih znanosti
Medicina - znanost o zdravom i bolesnom
ovjeku, o uzrocima i posljedicama bolesti i o njihovu
spjreavanju i lijeenju (Grmek).
Iz naravi medicine proistjeu 4 temeljne znaajke njezina
priopajnog sustava:
javnost
rast i zastarijevanje
specijalizacija
internacionalnost
Prirast
Eksplozija novih informacija
da bi pratio promjene u svom podruju, svaki bi
lijenik prosjeno svaki dan trebao itati 19
lanaka
Zastarijevanje
My students are dismayed when I say to
them Half of what are taught as medical students will in 10
years have been show to
be wrong. And the trouble is, none of your teachers know which
half.
Dr. Sydney Burwell (1863.-1967.), Dean of Harvard Medical
School
Specijalizacija
-
18.1.2012.
2
Osobitosti
Medicina: visoko kompetitivna i
hijerahijska socijalna struktura.
Napredovanje se temelji na radovima
objavljenim u znaajnim asopisima.
Komunikacija
Znanstvenik : znanstvenik (znanstveni
lanci)
znanstvenik : lijenik praktiar
(kontrolirana klinika ispitivanja)
praktiar : praktiar (pregledni radovi)
praktiar : znanstvenik (prikazi
sluajeva)
Objavljivanje - zavrna faza istraivanja
Objavljivanje rezultata znanstvenog istraivanja -
stoerno znaenje u irenju znanja.
Znanstveni rad potuje niz pravila i uputa kako bi
se tijek istraivanja i njegovi rezultati mogli shvatiti,
provjeriti i uporabiti u daljnjim istraivanjima, a sve u svrhu
poveavanja znanstvenog znanja.
Pronalaenje izvornih radova potrebnih za daljnji
rad vana je zadaa svakog znanstvenika.
Znanstvena produktivnost
Sindrom objavi ili nestani (publish or perish) -
akademska i profesionalna promocija.
Po nekim procjenama broj radova raste godinje
po stopi od 10%, a svake godine u biomedicini
75-100 novih asopisnih naslova.
Znanstvenici ele koncentrirati i razmjenjivati
znanje u malim ekspertnim interesnim
skupinama.
Rast broja autora/radova
http://larsjuhljensen.wordpress.com
Rast broja medicinskih asopisa
Stoljee/godina
17.
18.
19.
1961.
2000.
Broj asopisa
10
436
1147
oko 6000
oko 16000
-
18.1.2012.
3
Znanstveni asopis jo uvijek ima sredinju ulogu u
priopavanju novih rezultata.
Veina asopisa ima web-inaice.
On-line arhivi medicinskih asopisa PubMed Central
Homepage i lanaka Free medical journals : PubMed
Search (Hardin MD)
Open access
OA medicinski asopisi PLoS Medicine Journal
Open Choice (Springer)
pohrana rukopisa Public Access Home Page
institucijski repozitoriji Repozitorij Medicinskog fakulteta
Danas?
Znanstvene informacije
Koliina raspoloivih informacija je sve vea
i vea.
Sve su vei zahtjevi kako bi se takva
koliina informacija kvalitetno organizirala.
Svakome je znanstveniku vano dobiti
pregled svog uskog znanstvenog podruja
na to jednostavniji nain
Baze podataka
bibliografske
tekstualno-numerike
cjeloviti tekstovi
izravna pohrana podataka -
bioinformatika - spoj raunala, informacije i biomedicinske
tehnologije
Bibliografske baze podataka
Temeljni sekundarni izvor podataka.
Sadravaju osnovne podatke o objavljenim
radovima (autor/i, naslov rada, ime asopisa,
godina/svezak/stranice, ime ustanove i sl.), kljune
rijei, saetak
Najee se pretrauju kljunim rijeima
(tematska pretraivanja)
Najvanije bibliografske baze u podruju medicine
Medline
Scopus
Science Citation Index
PsychInfo
Current Contents (Clinical Medicine, Life Sciences)
-
18.1.2012.
4
Pristup sadrajima:
Razliite metode pristupa:
S raunala iz vlastite mree ustanove (LAN);
Preko telefonske parice: modem, ISDN;
EDGE;
GPRS;
UMTS i
HSDPA.
Oblikovanje upita
1. Napisati reenicu koja predstavlja na upit - pokuati biti to
precizniji (Kakav je utjecaj mobilnih telefona na zdravlje
mladih?)
2. Raslanite svoje pitanje na odvojene koncepte (mobilni
telefon, zdravlje, mladi)
3. Svaki koncept pokriti to boljom terminologijom, sinonimima i
gramatikim oblicima povezati meusobno operatorom OR
4. Koncepte meusobno spojiti koritenjem operatora AND
5. Pregledati rezultate i korigirati izraze po kojima smo
pretraivali
6. Ograniiti pretraivanje (godina/e, jezik, dobna skupina, spol,
human/experimental, tip rada i sl.)
to je MEDLINE?
Najvea medicinska baza podataka
Dio sustava Entrez (NCBI NLM)
MEDLINE pokriva: medicinu
stomatologiju
veterinarske znanosti
sestrinstvo
granine bioloke znanosti
Malo povijesti
1879. Index Medicus Pokuaji stvaranja bibliografskoga, strojno
itljivoga
pomagala poinju ve 1948. godine NLM lasira MEDLARS (MEDical
Literature Analysis and
Retrieval System), odnosno Medline 1964. Prvi MeSH u
organiziranom obliku 1969. Prva online pretraga Medline-a u
realnome vremenu 1971.
godine Besplatni web pristup Medline-u od 1997.
Osnovni podatci
Stvara i odrava: National Library of Medicine, Washington,
DC.
Razdoblje 1950 danas Saetke sadrava >75% ukljuenih
bibliografskih jedinica; Jezici: 30+ (meu njima i hrvatski!)
asopisi iz +70 zemalja (>50% SAD) Indeksira 4800+ asopisa; + 16
milijuna jedinica 9 hrvatskih asopisa Dnevno auriranje
-
18.1.2012.
5
MeSH Medical Subject Headings - Home Page
Kontrolirani rijenik za indeksiranje i
pretraivanje biomedicinske literature.
22.957 deskriptora (organizirani abecedno i
hijerarhijski)
Glavne predmednice (headings) i podpredmetnice (subheadings)
Javno, online dostupan MeSH Browser
Medicinska terminologija
Zdravstvo i medicinu sainjavaju specijalizirane
discipline. Terminologija je standardiziranado razine
usuglaavanja oko konceptualnog
prostora jedne discipline.
Web of Science
Web of Science multidisciplinarna baza
podataka koja osigurava pristup na bibliografske zapise o
lancima iz 9.000
najutjecajnijih znanstvenih asopisa
Web of Science osigurava klasino
pretraivanje po zapisima (General search), ali i pretraivanje po
citatima
(Cited Reference Search)
Web of Science
Science Citation Index Expanded (SCIex) s vie od 5,700 asopisa
(2,000 naslova vie od tiskane i CD-ROM verzije) - tjedno 16,000
novih zapisa.
Social Sciences Citation Index (SSCI) s vie od 1,700 asopisa -
tjedno 2,900 novih zapisa. Baza selektivno pokriva i relevantne
radove iz preko 5,600 ostalih vodeih svjetskih znanstvenih i
strunih asopisa.
Arts & Humanities Citation Index (AHCI) pokriva preko 1,140
asopisa - tjedno 2,700 novih zapisa. Takoer selektivno pokriva
relevantne radove iz vie od 7,000 ostalih vodeih svjetskih
znanstvenih i strunih asopisa.
ISI Web of KnowledgeWeb of Science bibliografski zapis
-
18.1.2012.
6
Journal Citation Reports imbenik odjeka (impact factor)
IF za pojedinani asopisIF skupina asopisa (podruje)
Current contents
sekundarna publikacijaInstitute for ScientificInformation (ISI),
koja pokrivasadraje vie od 7500znanstvenih asopisa.
Sekcije: Agriculture, Biology and
Environmental Sciences (AGRI)
Clinical Medicine (CLIN)
Engineering, Technology and Applied Sciences (TECH)
Life Sciences (LIFE) Physical, Chemical and Earth
Sciences (PHYS)
Social and Behavioral Sciences (BEHA)
Arts and Humanities (ARTS).
Vie od 85% lanaka
ukljuuje i autorske
saetke na engleskom
jeziku
U HR dostupni podaci od
druge polovice 1993.
godine do danas.
Baza se aurira se jednom
tjedno.
CC/Life Sciences
1350 asopisa i knjiga iz podruja biologije, biokemije,
biofizike, celularne biologije, endokrinologije, prehrane,
eksperimentalne biologije, imunologije, mikrobiologije, molekularne
biologije i genetike, onkologije, farmakologije, toksikologije,
fiziologije, itd.
-
18.1.2012.
7
CC/Clinical Medicine
1000 asopisa iz podruja klinike fiziologije, imunologije,
fiziologije i infektivnih bolesti, dermatologije, stomatologije,
endokrinologije, metabolizma i prehrane, gastroenterologije,
hepatologije, hematologije, oftamologije, neurologije, ortopedije,
oftamologije, otorinolaringologije, pedijatrije, radiologije i
nuklearne medicine, reumatologije, kirurgije, urologije, itd.
posebnosti CC baze
saetak autora na engleskom jeziku
kljune rijei autora (key words)
dodatne kljune rijei (key words plus)
adrese autora (!!! vrlo korisno!!!)
imena i adrese izdavaa
poveznice na cjelovite tekstove radova
Scopus - bibliografska baza nizozemskog izdavaa Elsevier
Literatura s podruja prirodnih, tehnikih,
medicinskih i drutvenih znanosti
Svaki bibliografski zapis ima saetak (1966 god.)
Svaki bibliografski zapis ima pretraiv popis
literature (1996 god.)
100 % MEDLINE
100 % EMBASE
Razliite vrste publikacija 14,650 (aktivnih) znanstvenih
asopisa
465 asopisi u otvorenom pristupu
750 zbornika skupova
600 publikacija tvrtki
asopisi iz razliitih zemalja 52% (!) iz Europe, Bliskog istoka i
Afrike
39% iz Amerike
9% iz Azije
to sve Scopus pokriva?
-
18.1.2012.
8
Scopus izbor asopisa je interdisciplinaran
Kemija, fizika, matematika i inenjerstvo:
4,500
Biomedicina i zdravstvo: 5,900 (100%
Medline)
Drutvene znanosti, psihologija i
ekonomija: 2,700
Biologija, agronomija, okoli: 2,500
Znanost openito: 50
Hrvatski asopisi u Scopusu 55 naslova?
AlcoholismArhiv za higijenu rada i toksikologijuBrodogradnja
Croatica Chemica Acta
Farmaceutski glasnikKemija u industriji/Journal of
Chemists and Chemical Engineers
Lijeniki vjesnikMedicinaPeriodicum Biologorum
PharmacaActa Facultatis MedicaeFluminensisLibri
OncologiciSocijalna psihijatrija
Graevinar
PsihoterapijaCollegium AntropologicumDiabetologia Croatica
Medica JadertinaPolimeri (Zagreb)
Chemical and Biochemical Engineering Quarterly
Rudarsko geoloko naftni zbornik
Psychiatria DanubinaPromet - Traffic Traffico
Neurologia CroaticaCroatian Journal of Gastroenterology and
Hepatology
Acta Clinica CroaticaActa Clinica Croatica, SupplementCroatian
Medical JournalActa Botanica Croatica
Veterinarski arhiv
Nae more
Tekstil
Turizam
Metalurgija
Strojarstvo
Informatologia
Acta PharmaceuticaHrvatski meteoroloki asopis
MedicusActa Medica CroaticaActa Dermatovenerologica
CroaticaDrutvena istraivanja
Natura Croatica
Hrvatske vode
International Journal for
Engineering Modelling
Paediatria Croatica
Tehniki vjesnik
Lijecniki vjesnik, SupplementFood Technology and
Biotechnology
Gynaecologia et Perinatologia, SupplementRadovi Fakulteta
strojarstva i
brodogradnje Sveuilita u
Zagrebu
Infektoloki glasnikHrvatska revija za rehabilitacijska
istraivanjaMathematical Inequalities and
Scopus
Medicina utemeljena na dokazimaEBM (Evidence Based Medicine)
Iz problema bolesnika jasno formulirati tzv. kliniko
pitanje:
postaviti strategiju pretraivanja izvora informacija,
odabrati izvor koji e dati najbolji dokaz
uinkovito pretraiti izvore,
kritiki prosuditi dobivene rezultate koji se mogu iskoristiti u
rjeavanju klinikih problema i pruanju optimalne skrbi, i to: lanaka
u asopisima (poglavito Metode i Rezultate)
rezultate klinikih pokusa
vjerodostojnost i pouzdanost dokaza,
metodoloku primjerenost dokaza
Osjetljivost i preciznost u strategiji pretraivanja
Osjetljiva (engl. sensitive) strategija ima za cilj pronai to je
mogue vie radova, pa i onih koji nisu fokusirani, i primjenjuje se
kad se pretpostavlja da dostupna literatura nije velika.
Specifina (engl. specific) strategija ima za cilj pronai
najvanije (a ne sve!) radove.
-
18.1.2012.
9
Cjeloviti tekstovi
Javnodostupni arhivi cjelovitih tekstova:
PubMed Central PMC Journal List [A-B]
Izdavaki servisi: ScienceDirect
ScienceDirect Home
Provajderi (komercijalni dobavljai): Ovid Ovid: Search Form
