96
Bereket sure EL-FA TIHA (Tumačenje lstiaze, Bismile i Fatihe) BOOKLINE

Bereket Sure El-Fatiha

  • Upload
    urannn

  • View
    81

  • Download
    14

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Bereket Sure El-Fatiha

Bereket sure

EL-FA TIHA (Tumačenje lstiaze, Bismile i Fatihe)

BOOKLINE

Page 2: Bereket Sure El-Fatiha
Page 3: Bereket Sure El-Fatiha

M uhammed ei-Kurtubi

Bereket sure

El-Fa tiha Tumačenje Istiaze, Bismile i Fatihe

Sarajevo, 2011.

Page 4: Bereket Sure El-Fatiha

Muhammcd d-Kurtubi !kreket sure EI-Luiha

Page 5: Bereket Sure El-Fatiha

SADRŽAJ

RIJEČ U REDNI KA . . . . . . . ................... . . . . . . . . . . . 7

PREDGOYO R ............ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ............. 11

ISTIAZA . . . . . . . . . . . ........................................... 1 3

Predanja koja govore o vri jednostima ls t iaze . . . . . . . . . . . . . ............................. ............ 16 Značenje l s t iaze u arapskom jeziku . . . . . . . 18

BISMILA ..... . . . . . .... ........................................ 20

SURA EL-FA TIHA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . 42

Vri jednost sure i n je7.ina imena ........... . 42

Imena sure El-Fatiha .............................. 48

O objavl j ivanju u re El-Fati ha i propis ima u vezi s njom ................. . ......................... 54

TUMAČENJ E EL-FATIHE ...................... 72

Page 6: Bereket Sure El-Fatiha
Page 7: Bereket Sure El-Fatiha

RIJEČ UKUJNIKA

RIJEČ UREDNIKA

"Budući da Al lahova Knj iga obuhvaća sve vjerske znanosti i propise, da ju je povjerenik neba prenio povjereniku Zeml je, odluč io sam svoj ?. ivot posvet i t i ovoj Kn j i z i i svu svoju snagu uloži t i u njezino proučavanje" navodi imam Kurtubi u predgovoru svog najznačaj­nijeg djela El-Džami li ahkamil-Kur'an. Stra­nice ovog tcfs ira ostavlja ju čitaoca bez daha. Kurtubi navodi povode objave, načine izgo­varanja (k iraetc ) , d i ja lekte, hadise, objašn java nepoznate ri ječi, m iš l jenja is lamskih pravn ika, c i t ira arapske pjesn ike i prethodne mufesire. Tako se ova knj iga bavi tds i rom, objašnjenja vjerskih propisa opširni ja su i detal jn i j a nego u fikhskim izvorima.

Sura El-Fat i ha objavl jena je u Meki . l ma sedam ajeta, 25 ri ječi i 123 s lova (harfa ) . Svo­jim 7.načenj ima obuhvat i la je glavna kur 'anska pravi la, načela i poruke, kao što su: Allahova jednoća, poslanici i prijašnj i narodi, naredivanja, zabrane i propisi. U tefsirima Kur'ana spominje

7

Page 8: Bereket Sure El-Fatiha

BEREK ET SUJU! El.-FATI HA

se da Fat iha ima bl izu 30 imena. Zbog č in je­n ice da je sura El-Fatiha srž Al lahove Kn j ige, dužni smo joj posvet i t i posebnu pažnju, kao i Is t iazi i B i smi l i . U s t i lu vrhunskog mufes ira Kurtub i pri l i kom komentara lst ia;r.c:, Bismi le i Fat ihe demonstri ra svo ju jed i nstvenu naučnu metodu - navodi izvore naučni h stavova, c i t ira had i ske zbi rke, jer je "bereket u navodenju izvora", izbjegava preduge komentare i h isto­ri j ske deta l je, der iv ira propise i dužnost i i7. ajeta. Za ajete koji ne sadr7.e propise on navodi tumačenje, povode objave, načine izgovaran ja, gramat ičku anal izu, objašn jen je nepoznat ih r i ječi a l i i c i t i ra relevantn u arapsku poezi ju . U ovom djelu možemo naći odgovore na bro jna p i tan ja : Zbog čega Al lah , dž . š . , Sebe naziva "Vladarem Sudnjeg dana", šta je ist i nska uputa i · i s t ins ka zahvaln ost, koja je vri jednost sure El-Fat iha i dr.

Autor d jela imam Ebu Abdu llah M uham­med ei-Endelusi cl-Kurtubi roden je početkom tr inaestog stol jeća u Kordob i (Špan i j a ) . U vri­jeme d inast i je Muvehhida taj je grad bio centar učenost i , što mladi M uhammed korist i i stječe osnovna znanja iz tcfs ira, hadisa, fikha, akaida i drugih is lamsk ih nauka. Nakon pada Kordobc: u ruke Kast i l jana, oko 1236. godine:, Kurtubi

8

Page 9: Bereket Sure El-Fatiha

RIJE( UHEDNIM

kreće na istok i nastanju je se u b l iz in i Asjuta u Gornjem Egiptu , gd je 671./1273 . godine umire. J edan je od najpoznat i j ih i najpriznat i j ih komentatora Kur'ana. Bio je veoma skroman i pobožan, prepoznat l j iv po vunenoj bi je loj kapi koju je nosio. Napisao je vel iki bro j d je la od koj ih su svakako najpoznat i ja njegov f ikhski tefs ir u dvadeset kn j iga, komentar Malikovog Muvetta'a, te djelo o ahiretskim dešavan j ima pod naslovom Et-Tezkire fi ahvaii 't-mevta ve umuh 'l-ahireh (prevedeno na bosanski jez ik pod naslovom Podsjetnik na stanja umrlih i na ahin·tska dešavanja, Libris, 2003.)

Mnogi kasnij i mufcsiri bi l i su pod sna:l.nirn ut jecajem Kurtubi ja. Među njima su hafi:.'. I bn Kcs ir (u . 774/ 1 3 73 ) , Ebu Haj jan el-Endelusi (u. 754/ 1 353 ) , Muhammed ibn Al i eš-Ševkani (u. 1 255/1834) u djelu Fethul-kadir i drugi . Kurtubi jev tefs ir ubraja se u enc iklopedi j ska djela. To j e prva kn j iga koja se na takav način bavi dcriviranjem p ropisa iz Kur 'ana.

Objavl j ivan jem ovako značajnog d jela iz­davačka kuća Booklinc žel i otpočeti edici ju sažet ih , "džepn ih" izdanja, s ci l jem da š i rokoj publici ponudi skrivene dragu l je is lamske zna­nosti i civi l izaci je .

9

Page 10: Bereket Sure El-Fatiha
Page 11: Bereket Sure El-Fatiha

PREDGOVOR

Hvala A l l ah u, Objav i t e l j u Kn j i ge , M i lo­st ivom i Sami losnom, U točištu svake duše koja uputu traži . Salavat i selam pos l jednjem A llahovu pos laniku i mi l jen iku Stvorite l ja svih svjetova Muhamrnedu, njegovoj časnoj porodi­ci, plemenit im ashabima i sv im robovima Al la­hovim či ja su sc srca N jemu i skreno predala.

Kur'an, Objava U zvišenog A l laha, dar j e čovječanstvu i pu t razumu iz tm ina neznanja i prohtjeva prema svjet lost i spo:t.naja i radost i b l iz ine Stvori te l j u . Bez Objave l j udsk i rod nema sm jernice kretanja prema is t insk im in­teres ima, već b iva prepušten l judskim proht je­vima i pohlepa ma da ga neprestano ugrožavaju . Vel ič ina Kur'ana j e i l l formi i u značenju , jer je izvor ve l ičanstvenoga govora U :t.vi šen i Bog i Stvori telj svega postojećeg. Značenja komplet­nog Kur'ana sadržana su u El-Fat ih i , prvoj suri ll Mushafu, a u riječima Uzvišenog: "Mi smo ti objavili sedam ajeta koji se ponavljaju, i Kur 'an velzlanstveni ti objavljujemo. " (El-Hid:l.r, 87) ;

Page 12: Bereket Sure El-Fatiha

.Bl'.KEKI'.'J' SUKE EL-FAI'IIIi\

sedam ajeta E l-Fatihe posebno se izdvajaju od Kur'ana veličanstvenog.

Odnos il'.među Stvoritel ja i Njegovih robo­va, sušt ina postojan ja, nač in obraćanja U zvi­šenom, pu tevi s retn ih i nesretn ih , glavne su

teme sure El-Fat iha, a u jedno i najbitni je teme Časnog Kur 'ana. Razmišl janje o berekew, do­bru i blagos lovu koje Fat i ha donosi u život svakog vjernika i vjernice otvara vrata poseb­nog s tan ja i'.ahva lnost i Stvori t e l j u . Ispun i ti život i s t insk im sm is lom posto janja jedin i je pu t čovjeka u ostvarenju s reće na oba svi jeta, a učenje i razumi jevanje značen ja Fat ihe kl juč je bez kojeg se ova vrata neće moći otvorit i . Sva dobra svi jeta postaju besmis lena ako smo izgubi l i vezu sa Stvori tel jem i ako smo izgubil i N jegovo i'.adovol jstvo.

Či tanjem djela "Bercket sure El-btiha", od­lomka i z znamenitog tefs i ra imama Kurtu bija, č i tatel jstvo ima pri l i ku posebno se upoznati sa spec i fičnost ima i vrl inama btihe, napoj i t i se s v rela poslaničke r i ječ i u vo. i s 1-'at i hom i ostvari t i neophodnu pretpostavku za primjenu njezin ih smjernica u svakodnevnom životu.

12

M r. h fz. Kenan Musić Saraj evo, 18. 8 . 2011./ramazan 1432.

Page 13: Bereket Sure El-Fatiha

[STIAi.'.A

IST lAZA

Allah, d:l,. š . , naredio nam je da pri je učenja Kur 'ana prouč imo Is t iazu, t j . da 7.atraž imo zašt i tu i utočište kod Njega od prokletog šej­tana. Al lah , dž.š . , rekao je : "Kada hoC:e.( da u{i.( Kur'an, zatraži od ALlaha zaštitu od šejtana prokletog. " (En-N ahi, 98)

Prema mišl j en j u već ine učen jaka učen je Ist iaze potrebno je kada sc Kur'an uči u bi lo kojoj pril ic i mimo namaza. Medutim, među učenjacima postoj i razi laženje kada se radi o učenju Kur'ana u namaz u. Ata j e smatrao da je učenje Tst iazc u namazu obavezno. Ibn Sirin i Nah'i, kao i neki drugi učenjaci, uč i l i su I s t iazu na svakom rekatu u namazu, jer su smatral i da je naredba Al laha, dž.š. , koja se nalazi u suri En-N ahi, općenita pa su zbog toga uči l i Istiazu prije svakog učenja Kur'ana. Prema miš l jen ju Ebu Hanif e i Šafija lstiaza u namazu uč i sc samo na prvom rekatu. Oni su smatrali da se sve što se iz Kur'ana uči u namazu ubraja u jedno učenje.

13

Page 14: Bereket Sure El-Fatiha

BEREK FT SUKE El -f.WIIIA

Imam Malik smatra da se lst ia1.a uopće ne t reba učit i na pet dnevn ih namaza, nego samo kada se klanja teravih-namaz.

Svi se učen jaci sla7.u s tim da se tekst l st iaze ne ubraja u Kur'an nit i je ona kur'anski ajet, nego se smatra riječima učača Kur'ana. Tekst Isriaze glasi : "Euzu bil lahi mincš-šejtanir-radžim", jer sc ova forma spominje u ajetu koj i nared uje njezino učenje te na osnovu toga učenja<.:i smatraju da je najbolje koristit i ovu formu.

Džubejr i b n Mu t im , r.a . , prenos i da je A l lahov Pos lan ik, s .a.v. s . , j ednom pri l i kom u namazu, a pri je učenja Kur'ana, t ri puta prou­č io s ljedeću dovu: "Al lah je Najveći ! A l lah je Najveći ! Hvala A l l ah u ! Hvala A l l ahu ! S lava Njemu u jutro i navečer ! U tječem se A l lahu od šej tana, od n jegova l udi la, n jegove poezije i n jegove oholos t i . " 1

Ebu Se id el -Hudri, r.a . , prenosi da j e A lla­hov Poslan i k, s .a.v.s . , na noćnom namazu učio s l j edeću dovu : "Slavl jen neka s i A l lahu i Tebi hvala; uzvišeno j e ime Tvoje i Tvoja je snaga vel ika; nema boga osim Tebe. A l lah je Najveći !

1 l ladis je dobar; biljc7.c ga Ebu Davud, Ibn Mad7.a,

·1:1jal isi, Ahmed, Ibnui-Džarud, Ibn H uzejma, Bcjht:'ki

·j H akim.

14

Page 15: Bereket Sure El-Fatiha

IsTIAZA

Utječem se Al lahu, Koji sve ču j e i zna, od šejtana prokletog, od n jegova ludi la, oholost i i poezije."2 Nakon toga počeo b i s učenjem Kur'ana.

Sulejman ibn Salim prenosi od Ibn Kasima da tekst Is tiaze glasi: "Euzu billahil-azi mi mineš -šej­tan ir-radžimi , i nna ll ahe huves-semiu l-al im . " (Utječem se Veli kom Allahu od šejtana prokletog. Zaista Allah, dž.š., sve čuje i zna.)

Semerkandi od nekih mufesira prenosi da je učenje Istiaze prije učenja Kur'ana obavezno i ukol iko bi se desi lo da to neko zaboravi uč in i t i pa se s jet i pri l i kom učenja Kur'ana, treba pre­kinut i učenje kako bi proučio Ist ia:�.u, nakon čega će učit i od početka. Neki učenjaci kažu: "Proučit će I stiazu , a nakon toga će nastavi t i učenje s mjes ta gd je j e stao . " Prvo miš l j en je zastupaju učenjaci iz Hid7.aza i Iraka, a drugo učenjac i i z Šama i Egipta.

Međut im, Zehravi kaže da se u ovom ajetu naredba za učen je Is t iaze odnosi na učen je Kur'ana u namazu, a l i da njez ino učenje u s lu­čaju kada se Kur'an uč i i zvan namaza n i je oba­vezno. Drugi kažu: "To je bi la s troga obaveza

1 Hadis je dobar; biljc7.c ga Ebu Davud, Tirmizi i

Nesai.

1 5

Page 16: Bereket Sure El-Fatiha

lk!U:Kl:'I' SUKF EL-FATI HA

naređena Al lahovu Poslaniku, s.a.v.s . , a mi smo se povel i za n j im ."

Ebu Se id e l -Hudri , r.a. , prenosi da je A lla­hov Pos lanik, s.a.v.s . , učio l s tiazu prije učenja Kur'ana u namazu.

Na pitanje: " Kakva j e korist od učenja l stiaze pri l ikom učenja Kur'ana? ", odgovor je s l jedeći: Pri je svega n jezino je učenje izvršavanje Al la­hove, dž.š. , naredbe, a svaki je musl iman dužan izvršavat i A llahove, d7 .. š . , naredbe i kloniti se N jegovih zabrana. Drugo, učen jem Is t iaze pri j e učenja Kur 'ana od A l laha, d7...� . , t raži se zašt ita od šejtanskih došaptavanja i skretanja m is l i od značenja kur'anskih ajeta, jer je Allah, dž.š. , rekao: "Prije tebe Mi nzj('dnogposlanika i vjerovjesnika nismo poslali, a da šejtan rzzje, kad bi on nešto kazivao, u kazivanje njegovo ne.(to ubacio." (EI-Hadždž, 52)

Predanja koja govore o vrijednostima Istiaze

Sule jman ibn Surd, r.a. , pripovi jeda: "Dvo­j ica su se ljudi posvađal i u prisustvu A llahova Pos lanika, s .a .v.s . , pa se j edan od n j ih tol iko naljut io da je sav pocrvenio u l icu i da su mu se vratne ži le napele. A llahov Pos lanik, s .a.v.s . ,

16

Page 17: Bereket Sure El-Fatiha

TsTIAZA

pogleda u n jega i reče: 'ja znam ri ječi koje kada bi izgovorio oslobodio bi se ove l jutnje i nape­tosti : Euzu billahi mine.(-šejtanir-radžirn . ' Jedan od prisutn i h , koji su ču l i ove r i ječ i Al lahova Poslan ika, s .a .v.s . , ode kod ovog čovjeka i reče mu: 'Znaš l i šta je A l lahov Pos lan ik, s .a .v.s . , malopri je rekao? Rekao je : 'Ja znam ri ječi koje kada bi izgovorio oslobodio bi se ove l j u tn j e i napetost i koju osjeća: !::uzu billahi mineš-šej­tanir-radžim.' Međut im, ovaj mu čovjek reče: 'j , . . . , .. d l . l' ) >»l C l tl llliS IS · a sam po UUIO . .

Prenosi se da je Osman ibn Ebi As es-Sc­kafi, r.a., jednom pril ikom došao kod A llahova Pos lan ika, s .a .v. s . , i rekao: "Še j tan sc up l iće izmedu mene i mog namaza pa zaboravim š ta sam učio." A l lahov Poslan ik, s .a .v.s . , reče: "To je šejtan či je je ime Hanzeb pa kada u namazu osjetiš n jegovo prisustvo, 7.amoli Al laha, dž.š . , da te zaštit i od n jega i pl jucni na l i jevu stranu tri puta." Osman ibn F.bi As , r.a. , ve l i : "Postupio sam po preporuci Al lahova Pos lanika, s .a.v.s . , pa sam sc os lobodio šejtansk ih napada.'q

· ' Hadis je vjt-rodostojan; bilježe ga Buhari , Muslim,

Ebu Davud, Ibn Ebi Šejba, Ahmed, Ibn Hibban, 13egavi, Tabcrani i H akim.

4 H adis je vjerodostojan; biljc7.i );:l Musl im.

1 7

Page 18: Bereket Sure El-Fatiha

BEKEKE'!' SUKE EL-FATI HA

Kada b i zanoćio na putu, Al lahov Poslanik, s.a. v. s . , prouči o bi s l j edeću dovu : "O zemljo, moj i tvoj Gospodar je Allah, dž.š . Ut ječem sc oJ tvoga z la, od z l a onoga što je u tebi i od zla stvorenja koja se u tebi nalaze, oJ zla svega što tobom hodi . Utječem sc od zvi jeri i l j udi, zmija i akrepa, od džinna koji u tebi stanuju i od Ibl isa i njegovih potomaka."'

Havla ibn Hakem, r.a., prenosi da je Al lahov Poslanik, s.a.v.s. , rekao: "Ko odsjedne na nekom

mjes tu pa prouči dovu: 'Utječem sc Allahovim, dž.š . , savršen im ri ječima od 7.la svega što je s tvorio!', ništa mu neće moći naudi t i sve dok ne napusti to mjcsto."6

Značenje Istiaze u arapskom jeziku

U arapskom j eziku Ist ia:r.a :r.nači t raženje utočišta i zašt i te kod nekoga od svega što je štetno i mrsko čovjeku Ja mu se desi .

Riječ šejtan i zvedena je iz glagola � (še­tane) što znači - bi t i udal jen od svakog dobra. Še j tan je nazvan ovim imenom zbog njegove

; Hadis je dobar; bilježe ga Ebu Davud, Ahmed. Nesai

i Hakim. '' H adis je vjerodostojan; bilježe ga Mus l im, Malik, Abdur-Rc:.-.zak, Ahmed i Tirmizi.

lS

Page 19: Bereket Sure El-Fatiha

BISMII.A

udal jenosti od ist ine i n jegova odmetništva. Ovim sc imenom naz iva svaki džin , čovjek i l i životin ja koj i i zađu izvan okvira normalnog ponašanja i od koji h se ne može nadati n ikakvu dobru. N eki kažu da j e riječ šejtan izvedena i i' . glagola �;_:�-J;� (šata - ješitu ) koj i znači -propast i i l i b i t i spal jen . Ovaj glagol također može značiti - razdirati se od srdžbe.

Medutim, S ibeve jh se ne s laže s ovim mi­š l jenjem i prenosi Ja Arapi r i ječ šejtan izvode iz glagola � (šetarze) , tako da je prema njemu prvo miš l jenje ispravno.

Riječ �ji (er-radžirn ) znači - onaj ko je udal jen od svakog dobra i ko j e ponižen. Osnovno značen je glagola i z kojeg je izvedena ova riječ jeste - kamenovanje. Infini t iv ovoga glagola može znači ti - ubojstvo, prokletstvo, protj erivanje i grdnja. Izvedenica ovoga glagola upotri jebl jena je u s l jedećim ajetima: 'l'lko se ne okaniš, o Nuhu - rekoše oni- bit ćeš si­gurno kamenovan." ( Eš-Šuara, 1 16); '�'tko se ne okaniš, zbilja ću te kamenjem potjerati . . . " (Merjem, 46) .

19

Page 20: Bereket Sure El-Fatiha

BEIU:KE'l' SUlU' Et.-P ATI HA

BIS MILA

Učenjac i ka:/.u : "Ri ječ i Bismillahir-Rah­manir-Rahirn j esu Al lahova, dž.š . , zakletva, koju je spomenuo na početku svih sura, osim sure Et-Tevba, ko jom se zak l in j e da je ono š to je objavl jeno u toj suri sušta i s t ina tc da će i spuni ti sve š to je obećano u Kur'anu: nagra­du, pri jetn ju i dobročinstvo. B ismi la su riječi koj ima je Al lah, dž.š., odl ikovao mus l imane i one su još jedino objavl jene Sulejmanu, a.s." Neki učenjac i kažu: "B ismi la u sebi sadr7.ava suštinu učenja is lama, jer govori o Al lahovu, dž.š., biću i Njegovim svojstvima i osobinama." Ovo je m iš l jen je i spravno.

Seid ibn Ebi Sekina pripovijeda da je Al i ja ibn Ebi Tal ib , r.a. , rekao čovjeku koji je pisao Bismi lu : "Li jepo je ispiš i jer ju je j edan čovjek ispisao l i jepim rukopisom pa mu je Al lah, dž.š., zbog toga oprostio gri jehe." Seid veli: "Čuo sam da je neki čovjek podigao papirić na kojem je bila i sp isana Bis mi la pa ga je poljubio i �tavio na svoje oči, a A l lah, dž.š . , zbog toga mu je

20

Page 21: Bereket Sure El-Fatiha

BISMII.A

oprostio grijehe." U tom je kontekstu i ono što se desilo Bišru ei-Hafiju koji je namirisao papir na kojem je bi lo ispisano Allahovo, dž.š . , ime pa je zbog toga n jegovo ime postalo omi l jeno medu l judima.

Ebu Muli h prenosi da j e A llahov Pos lanik, s.a.v.s . , rekao: "Kada posrne jahal ica na kojoj j ašeš, nemoj reć i : 'Propao še j tan' , j e r se on zbog tih ri ječi uzdiže i povećava pa postane ve l ik poput kuće i kaže: 'Svojom sam snagom učinio da ta 7.ivot in ja posrne' , nego reci : 'Bi­smi l lahir-Rahmanir-Rahim', jer će to šej tana smanj ivat i sve dok ne postane ma lehan poput muhe."7 Koment irajući ajer: "/ kad ti spomeneš Gospodara svoga u Kur 'anu, Njega jedinog, oni se preplašeni daju u bijeg. '' (E l - I sra, 46) Ali j ibn Hasen kaže: ''To znači - Kada ka7.cš: 'Bismi l lahir-Rahmanir-Rahim."'

Abdul lah ibn Mesud, r.a., rekao je : "Ko žel i da ga Al lah, dž.š., sačuva od ze bani ja - čuvara Džehennema, neka što češće uči Bismi lu , kako b i mu A llah, dž.š., za svaki proučeni harf dao po jedan št i t . " Bismi la ima devetnaest harfo­va, a Džehennem ima devetnaest čuvara. Na njih s c odnosi ajet : "Nad njim je devetnaest."

7 Hadis bi l ježi Nesai.

2 1

Page 22: Bereket Sure El-Fatiha

BERJ:KET suRF. EL-r�J'IIIA

(E l -Mudessir, 30) Pri j e svega što učine, oni prouče: "Bi sm i l lah ir-Rahmanir-Rahim" i to j e i zvor n j ihove snage i moći . Primjer za to jeste i Lej letu l -kadr, za koju se smatra da je dvadeset sedme noći mjeseca ramazana, a sura E l-Kadr ima dvadeset sedam riječ i . Tome je s l ičan i s lučaj kada je nek i ashab rekao: "Gos­podaru , Tebi se zahva l ju jem mnogobro jn im zahvalama, ugodn im i blagoslovl jenim." Ove riječi u originalnom tekstu na arapskom jeziku imaju više od trideset harfova pa je Al lahov Pos lan ik , s .a . v. s . , rekao: "Vidio sam više od t rideset meleka kako sc takmiče ko će prvi upisati ove ri ječi ."8

Šabi i Ameš prenose da je A l lahov Posla­n ik, s .a.v.s . , u početku naređivao da sc piše: "Bismike l lahumme (U Tvoje ime A l lahu)" , pa m u j e pos l i j e naređeno da sc piše: "Bismi­l l ah (U ime A llaha) . " Nakon što je objavljen ajet : "Reci: Zovite :4/lah' ili zovite 'Milostivi'." (El-Isra, I l O) Allahov Pos lanik, s.a.v.s . , naređi­vao je da se piše: "Bismi l lahir-Rahman (U imc A llaha, M ilost ivog) . " Nakon što je objav l jen a jet : "Od Sulejmana je i glasi: 'U ime Alla­ha, Milostivog, Samilosnog '" (En-Nem!, 30) ,

' Hadis je vjerodostojan; bilježi ga Buhari.

22

Page 23: Bereket Sure El-Fatiha

BISMILA

Allahov Pos lan ik , s .a .v. s . , naređivao je da se Bismi la p iše u ovom obl iku .

Sab i t ibn Amara, r.a . , prenosi da A l lahov Poslanik, s.a. v. s . , n i je naređivao da se piše: "Bi­smil lahir-Rahmani -Rahim" u ovom obl i ku sve dok n i j e objavl jena sura En-Nem! .

Džafcr cs-Sadik rekao je: "Bis mi la je kruna svake sure."

Ovo je očiti dokaz da Bismi la ni je ajet sure El-Fatiha nit i bi lo koje druge sure. Učen jaci se o ovom pitan ju razi laze na t ri m iš l jen ja.

Prvo: B i smi la nije ajet koj i se ubraja u suru El-Fat ihu n i t i u b i lo koju drugu suru . Ovo mišl jenje zastupa imam Mal ik .

Drugo: Bismi la je sastavni dio svake sure, t j . jedan od nj ihovih ajeta. Ovo mišl jenje zastupa Abdul lah ibn Mubarek.

Treće: Bismila j e ajet sure E l-Fatiha. Ovo mišl jenje zastupa imam Šafija. Međut im, on se dvoumi kada su u pitan ju ostale sure. Od n jega sc prenosi da je rekao: "Bismi la je a jet svake sure. " Takoder se prenosi da je rekao: "Ona j e ajet samo u suri El-Fat iha." Među učenjacima ne postoj i razilaženje kada je u pi tanju Bis mi la

23

Page 24: Bereket Sure El-Fatiha

13ERF.KET SURF El.-fATI! lA

koja se spominje u suri En-Neml i svi tvrde da je ona dio ajeta ove sure.

Ibn M ubarek i Šafija, kao potvrdu :t.a jedno od svoj ih mišl jen ja, navode predanje koje bi l je;l.i imam M usl im od Enesa, r.a. , koj i pripovi jeda: "Jednog dana s jedi l i smo u prisustvu Al lahova Pos lan i ka, s .a .v. s . , kada ga odjednom obuze stanje s l ično nesvjestici i kada je to prošlo, on podiže glavu osmjehu juć i se. Upi tal i smo ga: 'Al lahov Poslaniče, zbog čega si sc nasmijao ? ' Al lahov Pos lan ik, s .a .v.s . , odgovori : 'Upravo mi je objavl jena jedna sura . ' Nakon toga je proučio: 'U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj ko tebe mrzi sigurno će on bez spomena ostati. "'9

Smatram da j e i zmeđu sv ih ovih miš l je­nja jedi no i spravno miš l jenje imama Mali ka, j er se a had predanje (ono koje prenosi samo j edan prcnos i lac) ne uz ima kao dokaz da je nešto i:t. Kur'ana, nego je za to potrebno mu­tevati r predanje (ono koje prenosi tol ik i broj prenos i laca da nema n ikakve sumn je da je vjerodostojno) .

9 Hadis je vjerodostojan; b i l jc�i ga Muslim.

24

Page 25: Bereket Sure El-Fatiha

BISMII.A

Ibnul-Arcbi vel i : "Dovol j an dokaz za to da Bismi la n i j e ajet jeste samo raz i la7.en j c među učenjacima o tom pitanju , jer je poznato da o kur'anskim ajet ima nema razi la7.en ja . " Pre­nesena su brojna v jerodosto jna predan j a, u či ju vjerodostojnost n iko ne sumnja, u kojima nedvosmis leno sto j i da Bismi la n i je ajet, osim di je la ajeta koj i sc nalazi u suri En-Ncml .

Ebu H urejra, r.a . , od Allahova Poslan i ka, s.a.v.s . , prenos i hadis i -kudsi u kojem s to j i da je Allah, dž.š. , rekao: "Podi je lio sam namaz i7.među Mene i Moga roba na dvi je polovice, a Mome robu pripada ono što zatraži. Kada Moj rob prouči : 'Tebe, Allaha, Gospodara svjetova

hvalimo ', Ja ka7.em: 'Moj Mc rob hval i . ' Kada prouči: 'Milostivog, Samilosnog', J a ka7.cm: 'M oj Mi rob i7.ričc pohvalu . ' Kada rob prouč i : 'Vla­

dara Dana sudnjega ', J a kažem: 'Moj Mc rob vel iča. ' Kada rob prouči : 'Tebi se klanjamo i od

Tebe pomoć tražimo ', J a kažem: 'Ovo je i zmeđu Mene i Moga roba, a Mome robu pripada ono što traži . ' Kada prouči: 'Uputi nas na Pravi put,

na put onih kojima si milost Svoju darovao, a

ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti

25

Page 26: Bereket Sure El-Fatiha

13F.REKE'I' S!JRF. EL-FATI HA

onih koji su zalutali', Ja kažem: 'Ovo pripada Mome robu i on će dobit i ono što t raži . "'10

U ovom hadisi-kudsi j i Al lah, dž.š. , nazvao j e El-Fat ihu imenom Es-Salatu (namaz) , jer namaz n i j e ispravan bez učen ja El-Fat ihe u njemu. Za prva tri a jeta Al lah, d:t .. š . , rekao je da pripadaju Njemu. Četvrti ajet podijel io je između Sebe i Svoga roba, jer ovaj a jet govori o skrušenosti i poniznost i pred Allahom, dž.š., i traženj u pomoći od N j ega, što podrazumijeva veličan j e Allaha, dž.š. Nakon toga spomenuta su još tri a jeta, što u kazu je na to da El-Fat iha ima sedam ajeta. Dokaz da se radi o tri ajeta jeste č in jenica da je rečeno: "Ovi ajeti", a ne dvoj ina: "Ova dva ajeta."

Onima koji kažu da j e Bismila napisana u Kur'anu i to na potpuno ist i način na koj i j e objavl jena u suri En-Nem l, odgovori t ćemo da je to što kažu tačno, među t im, to ni je učin jeno zato što je ona dio kur 'anskog teksta, nego zato da bi rastavi la kraj jedne od početka druge sure, a razlog zbo� kojeg se piše na početku osta l ih knj iga i pisama j este rad i berićeta koji sadrži u sebi . Prenosi se da su ashabi rekli :

' 0 I-ladis je vjerodostojan; bilježe �a imam Malik, Mu�lim,

Ebu Davud, Tirmizi i Ne�ai.

26

Page 27: Bereket Sure El-Fatiha

BISMII.A

"Nismo znal i gd je je kraj neke sure sve dok ni je objavl jen tekst Bismi le u suri En-Nem!. " Hasan ve l i : "Bismila j e jedino objavl jena u suri En-Nem l: 'Od Sulejmana i glasi: 'U ime Allaha,

Milostivog, Samilosnog" (En-Neml , 30) i n i n a jednom drugom mjestu u Kur'anu . " Ono što će kategorično dokazat i da Bismi la n i j e ajet jeste č in jen ica da razmiš l jan je i analogi ja n isu dokazi koj i se uz imaju u obzir kada se dokazuje da l i je nešto dio kur'anskog teksta i l i ne, nego sc za dokaze u7.imaju predanja koja su mutevatir, t j . u č i ju v jerodostojnost nema nikakve sumnje.

A iša, r.a . , pripovi jeda : "Al lahov Poslan ik , s .a.v.s . , započin jao bi namaz tekbirom, a uče­nje Kur'ana u namazu ajetom: 'Tebe, Allaha,

Gospodara svjetova hvalimo. '" 11

Enes ibn Mal ik, r.a., pripovijeda: "Obavl jao sam namaz za A l lahovim Pos lan ikom, s.a.v.s . , Ebu Bekrorn, r.a. , i Omerom, r.a. , i sv i su on i učenje Kur'ana u namazu započin ja l i ri ječima: 'Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo ',

11 I ladis je vjcrodoswj:m; biljc7.c ga Muslim, Ebu Davud

i Ahmed.

27

Page 28: Bereket Sure El-Fatiha

BERI'.KET SURE EL-FATIHA

bez učenja Bismi le n i na početku ni na kraju učenja Kur'ana." 12

Naše miš l jenje da 13i smi la ni je ajet E l-Fati­he potkreplju jemo i logičnim zakl jučivanjem na osnovu činjenice da od vremena All ahova Poslanika, s.a.v.s . , pa sve do vremena u kojem je živio imam Mal ik niko u d;.ami j i A l lahova Poslan ika, s .a.v.s . , u Medini n i je učio Bismi lu , a što j e b i lo rezu ltat s l i jedenja A l lahova Po­s lanika, s.a.v.s .

Medutim, od Ibn Nafia prenosi sc mišl jenje da svako učenje Kur'ana, bez obzira na to da l i se rad i o farz-namazu i l i nafi l i , treba započeti učenjem Bismi lc i da se ni u kojem s lučaju ne smi je izostavi t i . Medu onima koji su zastupali ovo miš l jen je jesu : Ibn Omer, r.a., Ibn Š ihab, Šafi ja, Ahmed, I shak, Ebu Scvr i Ebu Ubejd. Ovo raz i la;.cnje medu učenjacima ukazuje na to da sc miš l jen ja o Bismi l i temel je na idžti­hadu - osobnom razumi jevan ju šcri j a t sk ih tekstova i da j e nemoguće zauzet i kategori­čan stav o ovom pitanju, kao š to iz neznanja neki tvrde.

J edna s kup i na u čen j aka , medu n j ima Ebu Han i fa, Sevri , Omer, r.a . , A l i j a, r.a . ,

" Hadis je vjerodostojan; b i l jc7.i ga Musl im.

28

Page 29: Bereket Sure El-Fatiha

BISMILA

Ibn Mesud, r.a . , Ammar, r.a . , Abdu l lah i b n Zubej r, r.a . , Hakcm, H ammad, Ahmed i b n Han bel, Ebu Ubejd i Evzai, smatra d a Bismi lu t reba prouč i t i p ri j e učen ja E l-Fat ihe, a l i ne glasno, nego u sebi . Ovo miš l jen je b il j ež i Ebu Omer ibn Abdui-Berr u svom djelu El-Istizkar. Kao dokaz on i n avode predan je Enesa i b n Malika, r.a., koj i j e rekao: ''Allahov Poslanik, s .a. v. s., predvodio nas j e u namaz u al i n ikada nismo čuli da je glasno proučio Bismi lu . "

Takoder se bi l ježi i drugo predanje Enesa, r.; 1 . , u kojem sto j i : "Klanjao sam za Al l aho­vim Pos lanikom, s .a.v. s . , Ebu Bekrom, r.a. , i Omerom, r.a., i n i jedan od n j i h n i je glasno učio Bismi lu u namazu ."13 Ova su predan j a na stepenu dobrih hadisa, tako da jasno ukazuju na to da se Bismi la može učit i u namazu i ovo je kompromisno rješen je kada je u p i tan ju ra7. i la7.en jc među učenjacima o ovom pitan ju .

Seid ibn Džubejr, r.a., pripovijeda: "Mnogo­bošci su znali doći u džamiju da gledaju kako Allahov Pos lan ik, s.a .v.s . , obavlja namaz i kada bi on glasno proučio Bismi lu, on i bi govori l i : 'Ove ri ječi odnose se na m ilosnika iz Jema­me', t j . Musej l imu Kezzaba, pa je Al lah , dž.š. ,

u Hadis je vjerodostojan; bilježe ga Buhari i Musl im.

29

Page 30: Bereket Sure El-Fatiha

BERF.KF.T SURE EL-fA:I'I HA

objavio ajet : 'Ne izgovaraj na sav glas kad mo­litvu obavljaš. ' (El-Isra, 1 1 0) , u kojem mu je naređeno da Bismi lu uči u sebi . " 1 4 Tirmizi i Hakim Ebu Abdul lah vele: "Taj je propis ostao do dana današnjeg iako je razlog njegova propi­sivanja pre:stao. Primjer :t.a to je:ste i remi - brzo hodanje na tavafu, iako je uzrok toga prestao, kao i učenje Kur'ana u sebi iako je uzrok toga prestao ."

Učenjaci sc slažu o tome da je dm.voljeno pisati Bismi lu na početku kn j iga, kao što su naučna djela i l i pisma, ali ako se radi o nekoj zbirci poezije i l i p jesama, to ne treba č in i t i. M udžahid prenosi da je Šabi rekao: "Svi se učen jac i s lažu da B i smi lu ne treba pisati na početku :t.birki st ihova i pjesama." Zuhri veli: "Sunnet je da sc B ismila ne piše na početku zbirki poezi j e . " Međutim, Seid ibn Džubejr, r.a. , i većina kasni j ih učenjaka tvrde da je to ipak dozvol jeno. Ebu Bekr e l-Hatib vel i : "M i smatramo da j e to dozvol jeno, čak preporu­čeno učin i t i . "

" M usejl ima j e sche nazivao Rahman ( Milostivi) p a je

sroga ovaj ajet objavl jen. Kao šro ćemo vidjeti u daljem

tumačen ju Bismil le, Allah, dž.š. , ga je kazn io tako šro se uz n jegovo i m c M usej l i m a uv i j ek ka7.c i Kc:o.ab ( l .ažl j i vac) .

30

Page 31: Bereket Sure El-Fatiha

BISMILA

Preporučeno je pri j e počinjanja bi lo kojeg hairl i posla prouči t i B i smi lu , naprimjer prije jela, p ića , klanja , spolnog odnosa, kupanja , ulaska u prijevozna s redstvo i s l . A l lah, dž .š . , rekao je : "Zato jedite ono pri čijem je klanju 5pornenuto ALLahovo ime . . . " (El-En'am, 1 1 8) I rekao je U zvišen i : "I on reče: 'Ukrcajte se u nju, u ime ALLaha, neka plovi i neka pristane. "' (Hud, 4 1 )

Prenosi se da je Allahov Poslan ik, s.a. v. s . , rekao : " Kada :r.atvaraš v rata, spomeni A lla­hovo, dž.š . , ime, kada gas iš sv i jeću, spomeni Al lahovo, dž.š . , ime, kada pokrivaš posudu s hranom , spomeni Al lahovo, d;l . . š . , ime, kada pokrivaš posudu s pićem, spomeni A llahovo, dž .š . , ime. " 1 " ;

"Ako neko od vas pr i je spolnog odnosa sa svo jom ženom prouči : 'U imc Al laha! Al lahu zašt i t i nas od šejtana i zašt it i od njega ono čime nas opskrbiš' , i ako se posl i j e toga začne di jete, šejtan mu n ikada neće moći naudit i . ''11';

"Dječače, spomeni Al lahovo, d7 .. š . , imc, jedi desnom rukom i jedi ispred sebe. " 1 7;

1; Ibid. il o Ibid.

' 7 I b id.

3 1

Page 32: Bereket Sure El-Fatiha

13F.REKE'i' SURF F.t -FATI I I A

"Šejtan j ede h ranu ako se pri je obroka ne spomene Allahovo, dž.š . , ime. " 1 s ;

"Ko do sada n i je zaklao kurban, neka prije klanja spomene Al l ahovo, d/ .. š . , ime." 1 9;

"Kada na nekom mjestu u t i je lu osjetiš bol, t ri puta reci: 'U i me A l laha' , i sedam puta : 'Utječem se Allahovoj, dž.š . , snazi od zla onoga što osjećam i trpim."'10;

"Ono što će spri ječ i t i džinc Ja gledaju u st idna m jesta l jud i kada odlaze u 1.ahoJ jeste da kažu : ' B ismi l lah ."'2 1

Značenj e ri ječi Bismillah j este - "S Al la­horn", a ove r i ječi znače s l j edeće: " Pomoću onoga što je On odreJio i stvorio ja nasto j im post ić i ono čime će On bit i zadovol jan."

Neki kažu: "Riječi Bismillah znače - tražim Al lahovu, dž.š., pomoć, Ja mi poJari uspjeh i berićet u onome što raJ im.'" Na ovaj način Allah, dž..š . , podučava Svoje robove da prije učenja

' ' H adis j e v jcrodostuj:�n; b i l ježe ga M u s l i m i F.bu

Da vu d.

' ' ' I !adis je vjerodostojan; h i l jc�.e ga Bu hari i Mus l im. 10 Hadis je vjcrodostuj:�n; b i l ježe ga Mus l im. M:�lik i Ebu

Da vu d. 2 1 Hadis je dobar; b i l jc'l.c ga Tirm iz i i Ibn Mad:i.a .

32

Page 33: Bereket Sure El-Fatiha

BISMI I .A

Kur'ana spomenu Njegovo ime kako bi On dao da to učenje donese berićet onome ko to čini .

O razlogu upotrebe ri ječi �1 (ismun) , š to znači - ime, u Bismi l i , postoje dva miš l jen ja. Kurtu bi vel i : "Ova je r i ječ upotri j eb l jena kako bi se istakla uzvišenost i vel ič ina A l laha, dž.š ." Ahfeš vel i : "Upotrebom ove riječi u Bismil i želi sc ukazat i na to da se ovdje ne rad i o zakletv i A l lahovim, dž . š . , imenom, n ego o molb i da Al lah, dž.š . , podari berićet u onome što sc že l i č in i t i . Osnovna upotreba u arapskom j ez iku t rebala bi glas i t i : 'B i l lahi ' (S A l lahom) . "

Upotrebu čest ice '-:"' (ba ) pri j e ove r i ječ i s t ručnjaci u arapskom j eziku također razl ič ito razumijevaju. Neki smatraju da čestica upotrije­bljena na ovom mjestu označava naredbu : "Za­počni s Al lahovim, dž.š., imenom", a drugi ka7.u da to, ustvari , ukazuje na obavi jest : "Započeo sam s Allahovim, dž.š., imenom." Prvo miš l je­nje zastupa EI-Ferra, a drugo Ez-Zudžadž.

Učenj ac i i z Basre smatraj u da je riječ �1 (ismun) - ime, izvedena i z r i j eč i _;.:..:. (su ­muvvun) , a to j e i n fi ni t iv glagola koj i označava uzvišenost i visinu, jer ugled i polo7.aj pojedinca zavise od ugleda n jegova imena.

33

Page 34: Bereket Sure El-Fatiha

Bu<t:KET suRE E 1 .-FATi r i A

Učenjac i iz Kufc smatraju da j e ovo imc i7.vedeno i z ri ječi � (simetun) , što znači -znak, obi l jež je . M eđut im, prvo j e m iš l j en je ispravni je . Zastupnici prvog m išl jenja, t j . da je ova r i ječ izvedena iz glagola koj i označava uzvi­šenost, svoje miš l jen je temelje na uvjerenju da je Al lah, dž.š., imao Svoja l i jepa imena i svojstva i prije postojanja stvorenja i tako će biti i nakon što sve nestane s ovoga svijeta te da postojanje il i nepostojanje stvorenja n imalo ne ut ječe na postojan je N jegovih imena i osobina. Ovo je u jedno s tav i eh l i -sunneta vel-džemaata. Oni koj i zastupaju d ru go miš l j en je temel je ga na uvjerenju da pri j e postojanja stvorenja A l lah, dž.š., n i j e imao ni imena n i osobine te da je to dobio tek nakon što je stvorio stvorenja. Kada tih stvorenja nestane, opet će ostat i bez imena i osobina. Međutim, ovo je miš l jenje apsolutno neispravno.

Imc Allah najuzvišeni je je imc našega Gos­podara i ono u sebi objedinjuje najviše N jegovih svojstava i osobina. Neki čak smatraju da je to I smullahil-azam (Najveće ime), a niko drugi osim Njega ne posjeduje to ime pa se ono ne može spominjati u dvoji ni i l i množini . Ovo je jedno od tumačenja ajeta: "Znaš li da iko ima Njegovo ime?" (Mcrjcm, 65) Neki kažu: "Ovo ime označava

34

Page 35: Bereket Sure El-Fatiha

B ISMILA

Onoga Koji jedino zaslužuje da bude obožavan." Drugi kažu: "To je Onaj Č i je j e postOjanje nužno, Koj i je oduvijek i zauvijek."

S ibevejh prenosi da je Hali l tvrd io da je ime Allah izvedeno iz ri ječi ��!. (flah un) š to znači ­

Bog. Kisai i EI-Ferra tvrde da riječi "Bismi l lah" znače - "U ime Boga. "

Neki smatraju da je ime A l lah izvedeno i z

glagola �) (velehe) što znači - zaprepašten je, gubitak razuma. Al lah, dž.š . , je Taj pred Kojim razumi postaju zaprepašteni, jer zbog N jegove uzvišenosti nisu u stan ju spoznati sušt inu Nje­gova bića niti promišl jan jem dokučit i Njegove osobine.

Dah hak smatra da ime Allah označava Ono­

ga Kome sc l j ud i obraćaju kada i maju neku potrebu i pred Koj im skrušeno s toje kada za­padnu u nevol ju .

Neki pak smatraju da je ovo imc i :t.vedeno

i z glago la koji o:t.načava u7.višcnost i v is inu.

Prema jednom miš l jen j u ovo je ime izve­deno iz gl ago la J\ (elehe) što :t.nači - oboža­vat i . Glagol �� (te 'e!lehe) znač i - i zvršavati v jerske obrede. Komenti rajuć i a jet : "Da tebe i božanstva tvoja napusti . . . " (E l-A' raf, 1 27)

35

Page 36: Bereket Sure El-Fatiha

BF.RF.KF.T SURF. Ei .-FATIHA

Ibn A bbas, r.a . , i n e k i drugi učen jaci kaž u :

" R i j t:č alihetek s pomt:nuta u ovom ajetu o;.na­čava v jerske obrede ." O n i kažu : " Imc A l lah i zveden o j e iz ovog glago la i ono u kazuje na

O noga Koj i j ed in o zas l užu jt: da bude oboža­

van. Z načen je ri ječi : ' La i lahe i l la l lah ' jes te : 'N t:

pos toj i n i ko os im Al laha, d:/ . . š . , ko zas lužuje

da bude obožavan . ' "

Neki smatraju da r i ječ /)1 (Fr-Rahman) ­M i lost iv i - n i j e izveden ica n i i z jedn og glagola,

jer i ovo ime pripada iskl juč ivo A l lahu, dž.š.

D a je ovo ime izveden ica iz nekog glagola

arapskog jo. i ka, A rapima ne bi bi lo nepoznato

kada i m je spomenuto, jer su oni v j eroval i da je

Bog m i lost iv. Allah, dž . š . , rekao j e : il kad im se rekne: 'Padajte m"tice pred Milostivim! ' - oni pitttju: .:4 ko je Milostivi? "' (EI-Furkan, 60)

A l lahov Pos lan ik , s .a .v. s . , pr i l ikom potpisi­vanja spora1.uma na H udc jb i j i naredio je A li j i ibn E b i Tali bu, r.a . , d a napiše : " Bi s rn i l lah i r- Ra­

h man i-Rah im", pa Suhej l ibn A mr reče: " M i ne

znamo š ta je to: 'B ismi l lah ir-Rahmanir-Rahim' (U ime A l laha, M ilost ivog, Sami los nog) , nego

napiš i ono što je nama poznatO: ' Bi smike l la­

humme' (U Tvoje i m e Al lah u ) . " T b n u l - A rebi vel i : " N j i ma n i j e b i lo po7.nato ovo imc koje j e

3 6

Page 37: Bereket Sure El-Fatiha

BISM I I .A

označavalo jednu od osobina A l laha, d;t .. š . , a l i im je bi lo po:�.nato na koga se odnos i . ''

Medut im, većina učenjaka smatra da je ovo ime izvedeno iz i n fi n i t i va g lagola k;_JI (er-ra­

hmetu ) što :�.nači - mi lost , i u ovom obl iku u kojem je izvedeno u kazuje na to da j e A l lah, dž.š . , tol iko milost iv da se niko ne može po­red i t i s Nj im.

Dokv. da je ovo imc izvedeno i:�. ovog glago­la jeste hadis i-kudsi u kojem A llahov Pos lanik, s .a .v. s . , prenosi da je Al lah, d;t .. š . , rekao: "Ja sam M i lost iv i (Er-Rahman) . Stvorio sam matericu �)l (er-rahim ) i i :.t. i s te sam ri ječi izveo jedno od Svoj ih imena. Ko bude održavao rodbinske vo.e i Ja ću s nj im vezu održavati , a ko bude prekidao rodbinske veze i Ja ću vezu s n j im prek inut i . " Ovaj hadis nedvosmis leno ukazuj<.: na to da je riječ Er-Rahrr�tm i zvedenica, tako da nema potrebe za ra:.t. i laženjem samo zato što Arapi u dob:1 d7.ah i l i jcta n i su poznavali svoga Stvori te l ja .

Učen j::tci se raz i l a:�.e o t om<.: da l i imena �.JI (Lr-Rahman) i �)1 (Er-Rahim) imaju isto znače n je?

Nek i s ma t ra j u da oba ova imena ima j u isto značenje a l i d a j e Er-Rahman (M i lost iv i )

3 7

Page 38: Bereket Sure El-Fatiha

BEREK ET SURF f.1 -FATIIIA

imc koje pripada samo Allahu, dž .š . , i da se ta vrsta mi losti odnos i na sva stvorenja, a da je Er-Rahim (Sami losn i ) općen i to i rne koje sc odnos i samo na j c.:dnu skupinu Al lahovih, dž.š. , robova.

Ebu Ali e i -Faris i ve l i : "Er-Rahman je ime koje u kazuje da je Al lah, dž .. š., mi lostiv prema svim Svoj im stvoren j ima i ono pripada samo Al lahu, dž .š . , a Er-Rah im se odnosi samo na vjernike, kao što Uzvišeni vel i : 'On je prema

vjernicima samilostan . ' ( El-Ahzab, 43) "

f. l-Arzumi vel i : "Er-Rahman (Milost iv i ) je prema svim stvoren j ima tako što im spu­šta kišu, daje osjet i la i općen i to sve blagodati koj ima raspolažu, a Er-Rahim (Samilosn i ) je samo prema vjernicima, jer je n j ih uputio na Pravi put . "

Abdul lah ibn M ubarek vel i : "Er-Rahman je Onaj Koj i daje kada sc zamoli , a Er-Rahim je Onaj Koj i sc na l ju t i kada neko nešto ne tra/. i od Njega."

Ebu Hu rej ra, r.a . , prenos i da j e Al lahov Poslan ik , s .a .v.s . , rc.:kao: " Ko ne bude mol io

38

Page 39: Bereket Sure El-Fatiha

RISMII.A

i t ražio od Al laha, dž.š . , On će se rasrdi t i na n jega."22

Ibn MaMa veli: "Ko ne bude upućivao dove Allahu, d:ž..š . , On će sc rasrd i t i na n jega. "

U tom je smis lu i s l jedeći s t ih :

"Ako G a n e budeš molio, Allah, ć e s e rasrditi na tebe, a čovjek se naljuti kad se nešto od njega zatraži ."

Ibn Abbas, r.a . , rekao je: "Ova dva imena opisu j u m ilost Al laha, dž.š . , s t im da jedno od tih imena ima jače značen je . "

Prenosi se da je A l lahov Poslanik, s .a .v.s . , rekao: "A l lah , dž.š . , je b lag i voli b lagost, i daje više onima koji s u b lagi nego onima koj i su grubi. "23

Većina učenjaka smatra da ime Er-Rahman pripada samo Al lahu , dž.š . , te da n i je do7.vo­l jeno nekom drugom nos i t i ovo imc, j e r j e Allah, dž.š., rekao: "Reci: lovite :4./lah ' ili zovite 'Milostivi '. " (El-Isra, 1 1 0) Mo;.cmo primijet it i da sc u:t. ime A l lah, koje ne pos jeduje n iko drugi, spominje i ime Er-Rahman, š to u kazuje

n Hadis bi l jc?.e Tirmizi, Ibn M adža i Bu hari. 1 ·' Hadis je v jerodostojan; bi l ježe ga M us l im, EI-Begavi

i Ebu Davud.

39

Page 40: Bereket Sure El-Fatiha

BERF.KET suR�-: EI .-rA'l'J I IA

na č in jenicu da i ovo ime pripada i sk l jučivo A l lahu , dž.š . U zvišeni je rekao: ''Pogledaj u

odredbama objavljenim poslanicima N alim, koje smo prije tebe slali, da li smo naredili da se, mimo Milostivog, klanja božanstvima našim. " (Ez-Zu­hruf, 45) U ovim nas ajctima Al lah, dž.š. , oba­vještava da samo Mi lostivi zas lužu je da bude obožavan. M use j l ima Kezzab ( Lažl j ivac) iz Jemame drznuo se i nazvao sebe Milost ivim, pa ga je Al lah , dž .š . , kaznio tako što se u i'. n jegovo imc Muse j l ima uvi jek kaže i Kezzab (Lažl j ivac) .

Ibnu i -Arebi prenosi da nek i smatra ju da je ime Er-Rahman najveće Al lahovo, dž.š . , ime.

Neki kažu : "Er-Rahim (Samilosni) je Onaj pomoću Čije su sami lost i vjernici uspjeli pro­naći pu t do svoga Gospodara ." Samilosni je i opis Al lahova Pos lanika, s .a.v.s . , j er ga je tako Al lah, dž .š . , nazvao u Kur'anu . Al lah, dž.š. , kaže: ')4 prema vjernicima je blttg i samilosan. " (Et-Tevba, 1 28 ) , t j . preko Al lahova Pos lanika, s .a.v. s . , naš l i ste put do Mene pa s te zas luži l i Moju nagradu i počasti kao i mogućnost da gledate u Moje l ice.

Al i ja ibn Ehi Tal ih, r.a . , rekao je: " Ri ječi ' Bismi l lah' l i jek s u za svaku bolest i pomoć za

40

Page 41: Bereket Sure El-Fatiha

SuM EL-FA' f'I J i A

svaki l i jek , 'Fr-Rahman' pruža pomoć svima onima koj i vjeru j u u Njega i to je ime koje samo On posjedu je, a ' Er-R;1h im' je samo p rema onima koj i se kaju zbog svoj ih gri jeha i koj i čine dobra d jela."

4 1

Page 42: Bereket Sure El-Fatiha

BERF.KET SURE EL-FATI I IA

SURA EL-FATIHA

Vrijednost sure i njezina imena

Ubej j ibn Kab, r.a . , prcn o!; i da je Al lahov Pos lan ik, s .a .v.s . , rekao: "N i u Tcvratu, ni u Indži lu, n i u Kur'anu n i je objav l jena sura slična El-Fat ih i . Ona je sedam ajeta koji se ponavljaju, a n jc7. i no j e učenje podi je l jeno između Al laha, dž.š . , i Njegova roba, a robu pripada ono što je z.amol io."

Ehu Seid ibn M ual la, r.a . , pripovijeda: "Jed­nom pri l ikom, dok s�m obavlj ao namaz u dža­mi j i , 7.ačuh A llahova Poslan ika, s .a.v.s . , kako me doziva, ali mu sc n isam mogao odazvati jer sam klanjao . Kada sam završio namaz, ot išao sam do n jega i rekao mu : 'Al lahov Poslan iče, klan jao sam pa t i se n isam mogao odazvat i . ' On reče: 'Zar A l lah, d;f . . š . , ni je rekao: 'O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kad od vas za­traži da 6nite ono što će vam život osigurati . . . ' (E l-Enfal , 24) Pri j e nego što izađeš iz džami je že li m te poduč i t i na jvc l ičanstven i jo j suri u Kur 'anu . ' Kada je pos l i je ht io izaći iz džamije,

42

Page 43: Bereket Sure El-Fatiha

SURA Ei .-FATIHA

rekao sam mu: 'Al l ahov Poslan iče, obećao si mi da ćeš me podučit i najvel ičanstveni jo j suri u Kur 'anu . ' Al lahov Pos lanik, s.a.v.s . , reče: 'To je sura: 'El-Hamdu lillahi Rabbil-alemin '; ona je sedam ajeta koji se ponavl ja ju i ona je Kur'an vel ičanstveni koj i mi j e objav l jen ."'2'1

Mudžah id vel i : " I bl is , A l lah ga prokleo, zakukao je čet iri puta: kada je proklet, kada je protjeran i". 0/.cnneta, kada je poslan Al lahov pos lanik Muhammed, s.a.v.s . , i kada je objavlje­na sura El-Fatiha, a objavljena je u Medini . "25

Učen jaci sc razi laze o pitanju da l i su neke sure i ajeti vredn i j i od drugih tc da l i su neka Al lahova, d7 . . š . , imena ili svojstva vredni ja od drugih. J edn i kažu: "Nijedna sura i l i ajet n isu vredni j i od drugih, jer je sve to Al lahov, dž.š . , govor, a isto su tako Njegova i mena podjed­nako vrijedna i n i jedno nije bolje od drugoga." Ovo mišl jenje zastupali su: Ebu Hasan el-Ešari, kadija Ebu Bckr ibn Taj j ib, Ebu Hat im Mu­hammcd ibn H ibban cl-Busti i jedna skupina šerijatskih pravn ika. Takoder je ovo miš l jenje zastupao i imam Mal ik . Jahja ibn Jahja rekao je : "Pogrešno je vjerovati da j e jedna sura bol ja od

' ' I iadis je vjerodostojan; bi l ježi ga Buhari.

2� Hadis bi l ježi Tirmizi.

43

Page 44: Bereket Sure El-Fatiha

druge." Imam Mal ik smatrao je da je pokudeno češće uči t i neku suru ili je više puta ponavl jat i u odnosu na neku drugu suru . Komentiraj ući ajet: i1 da bolji od njega ili sličttrJ njem u ne donesemo " (El -Bekara, 1 06) , imam Mal ik vel i : "N jegovo je značen j e - kada derogi ramo neki a jer , M i ob j avimo neki drugi ajet u kojem propišemo

novi propis ." Kao dokaz za svoju t vrdn ju ovi učen jaci navode č injenicu da svako odli kovanje nečega znači da ono što je manje odl ikovano

ima neke manjkavost i i n edostatke. Medut im, kada su u p i tan ju ajet i , n j i hova je vri jednost i sta, jer su sv i govor Al laha, d:l . . š . , a u N jegovu

govoru nema n ikakvih nedostataka. E l-Bust i ve l i : "Značen je hadisa : 'Ni u Tevratu , n i u l n­dži lu n i je objavl jena sura s l ična El-Fat ih i ' jeste da A llah, dž.š . , onome ko uči Tevrat i l i I ndži l neće dati nagradu kao š to će je dob i t i onaj ko uč i suru El-Fat ihu . Jer, Al lah, dž.š . , odl ikovao je s l jedben ike Al lahova Pos lan ika, s.a.v.s . , nad pripadnic ima drugih v jeroispovi jes t i pa će im dati veću nagradu zbog učen ja Njegov ih ri ječi

n ego drug ima koji č i ta ju pre thodne objave. Ovo je jedna od odlika kojima je obdario mu­

s l imane. Značenje ri ječi ' najveličanstvenija sura' jes te to da je nagrada za n jez ino učenje veća nego za učenje drugih sura. ''

44

Page 45: Bereket Sure El-Fatiha

SURA EL-f-AT i l l A

Oni koj i smatraju da su neke sure i l i ajet i ipak vredn ij i od drugih kažu: "Sadržaj ajeta : /1 vaš Bog -jedan je Bogi Nema boga osim Njega, Milostivog, Sarnllosnog. ' (EI-Bekara, 1 63) te Ajetul-kursi je, posl jedn j ih ajeta sure EI-Hašr i sure EI-Ihlas, koji govore o jednoći Allaha, dž.š., vredni j i j e nego

sadržaj naprimjer sure EI-Mesed i n jo j s l ičn ih

sura. Odl ikovanost nastaje kao rezultat uzviše­

nosti i mnogobrojnosti značen ja, a ne samo na osnovu pori jekla toga govora." Ovo je m iš l jen je ispravno. Među one koj i su ga zast upali spadaju : lshak i b n Rahuja, kadi ja Ebu Bekr ibnu l-Arebi, ibn Hisar i dr. Kao potvrdu svoga mišl jen ja oni

navode s l jedl:ća predan ja:

Ubejj ibn Kab, r.a., prenosi da m u je A l lahov

Pos lanik , s .a.v.s . , rekao: " Ubej je , koj i je, prema

tvome miš l j en ju , na jvred n i j i ajet u Kur'an u ? "

U be j j , r.a . , odgovorio je: '11./lahu la ilahe illa huvel-Hajjul-Kajjum. " (El-Bekara, 255) Al lahov

Pos lan ik , s.a. v. s . , stavio m u j e ruku na grud i i rekao: "Ebu Munzire, čestitam ti na znanju. "26

Ibn Hisar vel i : " I z ne nađu j e me kako neko

i porl:d posto jan ja ovog hadisa n1o :l.e i ma t i

d ru gač i j e m i š l j en je . "

!t. Had i � i t' v jt'rodoswj;ln; b i lj6.e ga M us l im, F.bu Davud

i Ahrmd .

45

Page 46: Bereket Sure El-Fatiha

BF.RF.KF:T s u l\ E Et.-rATI HA

Ibnu i-Arebi vel i : "U hadisu : 'Ni u Tevra­tu, n i u Indž i lu, ni u Kur 'anu ni je objavljena sura s l i čna El-Fat ih i ' , n i su spomenute osta­le objavl jene kn j ige, poput Suhufa i Zebura, j e r su ove spomenute najvredni je objavljene kn j ige. Ako je sura El-Fatiha bolje od svega što je objavl jeno u ovim najbol j im nebeskim knji gama, to znači da je ona općenito najbolje š to je objavl jeno l j udskom rodu. Naprimjer, ako kaž.emo da j e 'Zejd na jbol j i učenjak', to znači da je on općenito najbo l j i čovjek, jer su učen jaci na jbol j i l jud i . "

U EI-Fat ih i j e spomenuto ono što se ne nalazi u drugim surama, čak neki ka:l.u : "Srž kur'anskih učenja nalazi sc u ovoj suri . Dva­deset pet r i ječ i od koj i h se sas to j i ova sura ukazuju na sve kur'anskc znanosti . N ej vrednije jeste to što je n jez ino učenje A llah, dž.š., po­d i je l io izmedu Sebe i Svoga roba. Namaz ni je i spravan bez učenja EI-Fat ihc u n jemu, a bez namaza čovjek se ne može prib l iž i t i Al lahu, d7 .. š., a bez toga neće zas luž i t i nagradu na ahi­retu . Zbog svega ovoga, EI-Fat iha je nazvana U mmui-Kur'an (Sušt ina Kur 'ana) , kao što sc za suru E l- Ih las ka:l.e da vrijedi kao treć ina Kur'ana. To j e zato što sc učenje Kur'ana di je l i na t r i tematske c je l ine : učen je o A l lahovoj,

46

Page 47: Bereket Sure El-Fatiha

SURA F. i .-FATIHA

dž.š . , jednoći , propise i savjete . C i j e l a s u ra El-Ih las govori o j ednoći Al laha, dž.š . , o svim aspekt ima ovog vjerovanja, tako da je u njoj sadržano jedno od tri ju temel jn ih učenja vjere." Zbog ovoga je na pitanje Al lahova Pos lan ika, s .a.v.s : "Koji je ajet u Kur 'anu na jvredn i j i ? ", Ubej j ibn Kab, r.a . , odgovorio da je to Aje­tu l-kurs i ja, jer c i j e l i a jet govori o Al lahovu, dž.š . , jedinstvu.

Primjer /'.a to jeste i hadis u kojem je Allahov Poslanik, s .a.v.s . , rekao: "Najbol je što smo ja i vjerovjesnici prije mene rekl i jesu ri ječi : 'Nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga."'17 Ove su ri ječi najbol j i zi kr jer u sebi sadržavaju sušt inu vjerovanja u Jednoga Boga. Sura E l-Fa­t iha u sebi sadrži učenje o vjerovanju u Jednoga Boga, učenje o ibadetu, savjete i opomenu, a sve je to dokaz A l lahovc, d? .. š . , svemoći .

Ali ja ibn Ebi Tal i b , r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s . , rekao: "E I-Fatiha, Ajetul-kur­sija, ajet ;4.l/ah svjedo6 da nema boga osim Njega ' i ajet: 'Reci: 'O A llahu, Koji svu vlast imaš . . . ' ispisani su na Aršu i izmedu n j ih i A llaha, dž.š. , nema pregrade."'

27 Hadis je dobar; b i l jc7.c �a Tirmizi i Mal ik .

47

Page 48: Bereket Sure El-Fatiha

13FRFKFT SURE EL-FATI H A

Imena sure El� Fa tiha

Sura E l-Fatiha ima dvanaest imena:

Prvo: bl�\ (Es-Salatu) - Namaz.

U hadis i -kuds i ju s to j i da je A l lah, dž.š . , rekao: "Podi je l io sam namaz između Sebe i Svoga roba na dva di je la ."

Drugo: .J1 i�_;. (Suretu i-Hamd) - Sura za­hvale. Ovo je jedno od imena sure zato što se na n je7. inu početku spomin je zahvalnost A l lahu, dž.š . Iz istog su razloga sure El-A'ra f, EI-Enfal i Et-Tevba dobile svoja imena jer sc u n j ima spomin ju bedemi, ratn i pl i jen i pokajan je.

Treće: '-;'�\ �\j (ratihatu l -Kitab) - Sura koja otvara Kn j igu. O ovom se imenu niko od učenjaka ne razilazi. Nazvana je ovim imenom :t.bog toga što onaj ko želi proučit i Kur'an prvo mora proučit i El-Fa t ihu :t.ato što se ona nalazi na početku Kur'ana. To je sura koja je ispisana na početku Kur'ana i to je sura či j im se učenjem :t.apočin je učenje Kur'ana u namazu.

Četvrto: y�l (t (Ummul -K i tab) - Su­št ina Kn j ige. O ovom imenu posto j i razi la­?.enje među učenjacima. Većina smatra da je ovo jedno od imena ove sure, a Enes, Hasan i

48

Page 49: Bereket Sure El-Fatiha

SURA F.i .-FATIHA

Ibn Sir in smatra ju da je pokuđeno EI-Fatihu nazivat i ovim imenom. H asan ve l i : "Sušt i na Knj ige j esu a jet i koj i govore o hala lu i hara­mu , jer je Al lah, dž.š. , rekao: 'U njoj su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni. ' (Alu Imran, 7)" Enes i Ibn Sir in kažu: "Ummul-Ki tab je imc Levhi Mahfuza, jer ga je ovim imenom na7.vao Al lah, dž.š. , u ajetu: 14 on je u Glavnoj knjizi, u Nas, cijenjen i pun mudrosti. ' (Ez-Zuhruf, 4 ) "

Peto: �T)j1 t ( (Ummul-Ku r'an) - Suš t i na Kur'ana. O ovom imenu takoder posto j i razi­laženje. Većina učen jaka smatra da je ovo jedno od imena El-Fatihe dok Enes i Ibn Sirin smatra­ju da je pokuđeno ovim imenom naz ivat i ovu suru. M edut im, vjerodostoj n i hadisi kategorič­no pobi ja ju ovo miš l jen je. Ebu Hurej ra, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v. s . , rekao: "EI-Fat iha je sušt ina Kur'ana, sušt ina Kn j ige, i ona j e sedam ajeta koj i su mi objavl jen i . "28 Buhari u svom Sahihu vel i : "Na:t.vana je ovim imenom (Ummui-Kitab) jer je prva sura koja j e ispisana u M ushafu i 7.bog toga što se n jezi nim učenjem započin je učen je Kur 'ana u namazu." J ahja ibn j amcr vel i : " U mmul- Kura je Mekka,

2' Hadis je dobar; bil ježi ga Tirmizi.

49

Page 50: Bereket Sure El-Fatiha

BERF.KF.T SUKE EL-fATI I IA

Ummul-Horosan je Merv, a Ummul-Kur 'an je sura El-Fatiha ." Neki učen jaci kažu : "Nazva­na je ovim imenom jer se nalazi na početku Kur'ana i u sebi sadrži suš t inu svih kur'anskih znanos t i . Mekka je nazvana Ummul-Kura jer j e ona prvo nasel je izgrađeno na Zeml j i i iz n je je poteklo čovječanstvo. Majka je nazvana Ummun jer je ona osnova razmno:f.avan ja i rađanja . Ovim j e imenom nazvana i zem l ja."

Šesto: JI!JI (El-Mesani) - Ajeti koj i se po­navl jaju. Nazvana je ovim imenom jer se nje­zini ajeti ponavl ja ju na svakom rekatu namaza. Neki učenjaci ka:f.u: "Nazvana je ovim imenom jer je objavl jena samo s l jedbenic ima Allahova Pos lan ika, s .a .v. s . , a n i je objavl jena n ijednom narodu prije, tako da su samo oni odl ikovani n jez in im objav l j ivanjem."

Sedmo: 1:_?;'11 .j�l ( El-Kur 'anu l-Azim) -Kur'an vel ičanstveni . Ovim je imenom nazvana jer u sebi sadrži sve kur 'anske znanost i . Ona u sebi sadrži zahvalu A llahu, dž .š . , N jegova savršena i uzvišena svojstva i osobine, nared­bu da sc ibadct č in i samo A l lahu, J7 . . š., i da s c bude i skren prema N jemu, priznanje roba Ja je nemoćan da išta uč in i , osim u:t. pomoć A I la ha, dž .š . , i skrenu dovu upućenu A l lahu,

so

Page 51: Bereket Sure El-Fatiha

dž.š . , da uputi na Pravi put, da sačuva od za­blude u koju su upal i oni koj i su zaluta l i i na kraju pojašnjava ko ju će kaznu doživjeti on i koji n iječu Al lahove, dž . š . , b lagodat i .

Osmo: ;\l.!JI (Eš-Šifa) - Li jek. Ebu Seid el-H udri , r.a. , prenosi da je Al lahov Pos lanik, s.a.v.s . , rekao: "El-Fatiha je l i jek prot iv svakog otrova. "2'1

Deveto: .Q]I (Er- Rukja) - U čenje Kur'ana s nam je rom da se iz l i j eče neke fizičke ili du­ševne bolest i . Ebu Seid c i -Hudri , r.a . , prenosi

da je Albhov Posbnik, s.a .v. s . , čovjeku kuj i je poglavara nekog plemena iz l i ječio od u jeda škorpije tako š to mu je proučio Fl-Fat i hu , rekao : " Kako s i znao da se ona uč i s namjerom da se iz l i ječ i ? " Čovjek je odgovorio: "A l lahov Poslaniče, nadahnut sam da to učin im." .lO

Deseto: _;l:�\ ( El - Esas ) - Teme l j . Neki s e čovjek požal io Eš-Šabi ju na bol u stomaku pa mu je on rekao: " Uči suru koja je temel j Kur'ana, El-Fati hu . Čuo sam Ibn Abbasa, r.a . , kada je rekao: 'Sve što postoji ima svoj temel j .

Temelj ovoga svi jeta jeste Mekka, jer j e iz n je raspros tran jen ovaj svijet . Temelj nebesa jeste

1 ' Hadis h i l jc�i Dari m i .

' 0 Had i s je vjerodostojan; b i l j�že �a Bu hari i Mus l im .

S l

Page 52: Bereket Sure El-Fatiha

EI-Ariba, sedmo n ebo. Tem <.: l j Zeml je jes te

EI-AcLt.iba, set! nu na jn i ;l.a Zem l ja . Temel j [ H.e­n n eta jesu Edenski vrtovi ( D že n n,n u i -Adn)

j e r s u o n i n j egov c e n t a r. Temel j va tre j es te D;t.chcnnem i to je na jn iž i , sed m i n ivo u vatri i

u jedno na juda l j en i j a proval i ja u n jo j . ' I t:mel j ra­

dan ja l j ud i jeste Adem, a.s . , temelj v jerovjesn ika

jeste N uh , <L S . , temel j s inova l s ra i lovih jeste J akub, a . s . , temel j k n j i ga jeste Kur'an, temel j Kur 'ana jeste E l - bt ih a, a t eme l j El- 1- 'at ihe jes u

r i ječ i : 'l3ism i l b h i r- Rahmanir-Rah im . ' Kada se razbol iš i l i os jet i š bol pro uči s u m E I - Fat ih u i ozdrav i t ćeš. "

J edanaesto: 9.1)1 ( EI-Yaf i ja ) - C j <.:lov i ta .

Ovo miš l j en j e :t.astupa Sufjan ibn U j c j na . Ra­

:t. log torne jeste č in jcn ica tla se OV<l sura nc može

polov i t i n i t i parčat i pri l ikom učen ja u namazu.

S druge strane, dozvoljeno je na jednom re katu

pro uči t i pola neke S LI IT, a ll<l d rugom rc katu ostatak, a ako bi sc tO uči n i lo s EI-Fat ihom, nJmaz ne bi bio i sprJvan .

Dvanaesto: Q�l ( E l-Kafi jc tu ) - Dovol j na.

J a h ja ibn Ebi Kes i r vel i : "Ova sura bit će do­vo l j n a ako se u nama:t.u prouči u m jesto neke d ru ge s ure, a nju n i jed na druga s u ra ne može :t.am i jen i t. i . "

5 2

Page 53: Bereket Sure El-Fatiha

St J RA b .-1.-Mili l\

<': i n j e n ica da j e ova s u ra na1.vana EI-Mesani

(Sura č i j i sc a jet i ponav l j a j u ) i U m m u l - Ku r 'a n (Sušt ina Ku r'ana) ne wači da i neke druge sure ne mogu b i t i n a 1.vane ovim i m e n o m . A l lah , d ;l . . š . , rekao je : "Knjigu sli61U po smislu, L"tje se pouke por�<tvljaju . " ( F1.-Z u mer, 23) U ovom sc a j ct u za c i j e l i Ku r 'a n kaže d a s c n j egove pouke ponavl j a j u , jer sc pr ipov i j e s t i koje go­vore o proš l i m narod i m a ponav l j a j u na v i še m jesta . Sedam prv ih na jdu;. i h s ur a u Ku r 'anu n;v.vanc su , t <lkoder, ovim imenom, jer sc a je t i koj i govore o s t rogim v jers ki m obaveza ma i pripovi jest i o pri jaš n j im n arodi m a ponav l j a j u

u n j ima. l hn A bbas, r.a . , rekao j e : "A l lahovu Pos lan i ku , s .a .v. s . , objav l j eno j e sedam s ura č i j e se pouke ponav l j a j u , t j . sedam n a j d u ž i h s u ra ." Svi sc učen jaci slah1 Lh j e prvi h šest dug ih s u ra od s ur e EI- J3cka rc do s u re El-A'raf, med u t i m , raz i l aze . e kada j e u p i tan j u .sedma s u ra. N ek i kah1 da j e t o sura J u n u s, a M ud7.a h i d i S e i d i bn

n;.ubej r, r.a . , smatra j u da s u to s u re F I-Enfa l i Et -Tl'vba.

R i j eč E I - M e s a n i označava s i tu a c i j u kada nešto s l i jed i iza nečega . S u ra E I -Enfa l nazvana j e ovim imenom jer po ve l i č i n i dolazi odrnah i1.a najdu7. ih sura u Kur'anu . Neki pak snntra ju da se ov im imenom n aziva j u o n e s u re koje su

53

Page 54: Bereket Sure El-Fatiha

BFRF KE! ' SURF EL-Fi\TI I IA

duže od kratkih sura a kraće od onih koje imaju stot i nu i više ajeta.

O objavljivanju sure El-Fatiha i propisima u vezi s njom

Učen jaci se s la:/.u o tome da sura Fl -Fa­t iha ima sedam ajeta. Dokaz za to jesu riječi Uzvi .�enog: "Mi smo ti objavili sedam ajeta koji se ponavljaju. " (E l -Hidžr, 87) Takoder se s lažu da j e EI-Fat iha jedna od kur'anskih sura. Međut im, postoj i raz.i la:l.enje o tome da li je ova sura objavl jena u Mekki i l i u Med in i ? Ibn Abbas, r.a. , Katada, Fbu l -Ai i ja er-Ri jahi i dr. smatra ju da je E l -Fatiha objavl jena u Mekki . Ebu Hu re j ra, r.a . , Mudžah id , Ata ibn Jesar, Zuhri i dr. smatraju da je objavl jena u Medin i . Postoje i on i koj i smatraju da je pola ove sure objavl jeno u Mekki a pola u Med in i . Ovo mi­š l jenje u svome tcfs iru b i l ježi Ebu Lejs Nasr ibn M u ham med ibn Ibrah im es-Sernerkandi. Prvo je miš l jenje naj ispravni je , a dokaz. za to jeste ajet: "Mi srno ti objavili sedam ajeta koji se

pona.vljaju, i Ku,- 'an velitanstveni ti objavljuje­mo. " ( El -Hidžr, 8 7) , a svi su s ložni u tome da je s ura El-H idžr objavl jena u Mekki . Takoder, svi su s lo:/.ni u tome da je obavl janje nanuza

54

Page 55: Bereket Sure El-Fatiha

SURA EL-FATIHA

propisano ll Mekki, a n i je zabil ježeno ni jed­no predanje ll kojem stoji da je i jedan namaz obavl jen bez učenja El-Fatihe u njemu. Dokaz za to jeste hadis u kojem stoji da je A l lahov Pos lanik , s .a .v. s . , rekao: "Nema namaza bez učen ja EI-Farihe l l njemu . "3 1 Ovaj hadis govori o propisu a ne o početku objavlj ivan ja, a Allah, dU., najbol je zna!

I bn At i j j a vel i : "Jedan učenjak smatra da Džibri l , a .s . , ni je objavio A l lahovu Pos laniku, s.a.v.s . , suru Fl-fati hu . Kao dokaz navodi pre­dan je koje b i l j eži Mus l im od Ibn Abbasa, r.a. , koj i pripovi jeda: 'J ednog dana, dok je Džibril , a.s. , s jedio kod A l lahova Pos lan ika, s .a .v. s . , čuo je zvuk s neba pa je podi�ao �lavu i rekao: 'Ovaj zvuk nastao je otvaranjem nebeskih vrata koja n ikada do danas nisu otvarana. ' Nakon toga spustio sc melek pa Džibri l , a.s . , reče: 'Ovaj melek ko j i se spust io n ikada do sada ni je dolazio na Zem l ju . ' Melek nazva selam i obraćajući se Al lahovu Poslaniku, s .a .v.s . , reče: 'Raduj sc zbog dva svjet l a koja su t i darovana a koja n i su darovana n ij ednom vjerovjesn iku prije tebe: suri E l-Fat iha i pos l jedn j im a jet ima sure El-Bckara. Kad god prouč iš j edan harf

·1 1 Hadis jr vjerodostojan; bi l ježe ga Buhari i M usl im.

55

Page 56: Bereket Sure El-Fatiha

RF.KEKlc'L' SUKE EL-FATI HA

i z ovih ajeta, dobit ćeš nagradu za to. "' 11 Ibn Ati j ja vel i : "Ovo miš ljenje ni je ispravno jer ovaj hadis u kazuje na to da je Džibri l , a .s . , došao pri je ovog meleka da mu nagovi jest i n jegov dolazak i da ga upozna s a jet ima koj i će mu b i t i objav l jen i . Ovo je doka;r. da je i Džibri l , a. s . , učestvovao u nj ihovu objavlj ivanju ." Al lah, dž.š . , najbol je i'.na !

Moje j e miš ljen je da na osnovu teksta ovog hadisa ne možemo ustvrd i t i da je Džibri l , a.s . , išta negovi jcst io Al lahovu Pos lan iku , s .a .v.s . Pre thodno smo spomenu l i da j e E l -Fat iha objavl jena u Mekki , a dokaz da ju je objavio Džibri l , a .s . , jeste ajet: "Donosi ga povjerljivi Džibril. " ( Eš-Šuara, 1 93 ) Ovaj ajet govori o objav lj ivan ju Kur'ana općen i to tako da ćemo reći da ju je Džibri l , a .s . , objavio u Mekki, a da je melek u Medin i došao da ukaže na vel ič inu sevapa koje će dobit i onaj ko bude učio ovu suru. Neki učenjaci ka:l.u: "Ova sura objavl jena je i u Mekk i i u Medin i ; Džibri l , a .s . , objavio ju j e dva puta." Ovo mi š l jenje prenosi Es-Salebi . Međut im, ono što smo prethodno spomenul i i spravn i je je, jer objed in ju je značenje Kur'ana 1 sunneta.

'J Hadis je vjerodostOjan; biljc7.c ga Muslim, Nesai i Ibn

H i bban.

56

Page 57: Bereket Sure El-Fatiha

S u RA El .-FA'I'J HA

Prethodno smo spominjali da se Bismila ne ubraja među ajetc El-Fat ihe i da je ovo miš l jenje ispravno. Na osnovu toga, onaj ko želi klanjati, pos l i j e početnog tekbira odmah će počet i s učenjem F.I- Fatihe, a neće prije toga učit i n išta drugo. Dokaz za to jesu hadisi koje prenose Aiša, r.a., i Enes, r.a. Međutim, preneseni su i hadisi koji ukazuju na to da pri je učenja El-Fatihe u namazu, a nakon početnog tekbira, treba učit i odredene zikrove i dove, a ovo miš l jenje zastupa jedna grupa učenjaka. Od Omera ibn Hattaba, r.a., i Abdul laha ibn Mesuda, r.a., prenosi sc da su nakon početnog tekbira u nama:.-.u uči l i s l jedeću dovu: "Slavljen neka Si, A l lahu moj, i Tebi hvala. Blagoslovljeno je Tvoje imc, uzvišena je Tvoja vel ičina. Nema boga osim Tebe." Ovo mišl jenje zastupali su Sufjan, Ahmed, l shak i dr.

Šafi ja bi l ježi predanje Al ije, r.a. , koji prenosi da je Al lahov Po� ilanik, s.a. v. s. , nakon početnog tekbira u namaw učio s l jedeću dovu: "Okre­ćem svoje l ice Onome Koj i je stvorio nebe­sa i Zeml ju , kao pravovjerni i kao mus l iman . Zaista, moj nama:.-., obredi moj i , moj život i smrt moja pripadaju Al lahu, Gospodaru svih svjetova . . . ".H

11 Hadis je vjerodostoj:�n; bi l ježe p M usl im, F.bu Davud i Tirm izi .

5 7

Page 58: Bereket Sure El-Fatiha

13ERI'KET Sl JRE F.1. -fATIH A

Ibn Munzir vel i : "Vjerodostojno se prenosi da je Al lahov Poslan ik, s .a .v. s . , nakon počctnog tekbira šutio jedan trenu tak, a zatim bi proučio s l jedeću dovu: 'A l lahu moj , učini da razdal j ina između mene i moj ih gri jeha bude kol ika je razdal j ina izmedu istoka i :.--.a pada . Al lahu moj, oč is t i me od gri jeha kao što se bi je la odjeća

očist i od prl javšt ine . A l lahu moj , oč ist i mc od gri jeha sn i jegom , k i šom i ledorn ."' ·14 Ehu Hure jra, r.a. , prakt ic irao je uč i t i ovu dovu u namazu. Ebu Se lema ibn Abdur-Rahman rekao je : " Imam u namazu prav i dvije pau7.c pa isko­r is t i te to da v i nešto prouč i te ." El-Evzai, Seid ibn Abdui-A:.--.i :.--. i Ahmed ibn Hanbel postupal i su po hadisu ko j i smo prethodno ci t i ra l i .

Ebu Hanifa, Sevri i Evzai kažu: "Ako bi neko namjerno izostavio učenje EI-.Fatihe u namazu i umjesto nje proučio neku drugu suru, njegov će namaz b i t i i spravan . " Ebu J usuf i Muham­med ibn H asan kažu: "Obavezno je prouči t i najmanje tri kratka i l i jedan duži a jet , poput ajeta koj i govori o dugu u suri El-Bekare." Mu­hammed ibn Hasan također je rekao: "U obzir sc uzimaju ajet i koji se sastoje iz riječi, a ne oni

·" Had is je vjerodostojan; b i l jc:l.c ga Kuhari i Musl im.

58

Page 59: Bereket Sure El-Fatiha

SURA EI .- FATIHA

ajeti koj i .sc.: .sastoje.: samo od harfova (poput onih koji se nalaze na početku sura) . "

Taberi veli : "Onaj ko obavl ja namaz t reba proučit i El-Fatihu na svakom rekatu . Ako to ne.: učin i , n jegov namaz neće biti ispravan, osim ako prouči neku dru gu suru koja ima ist i broj ajeta i harfova. "

Ibn Abdul -Berr v e l i : "M i š l j en j e imama Et-Taberi ja n i j e ispravno j e r se u hadisima i s ­k l jučivo spomin je El-Fat iha a ne neka druga sura. Besm is leno je namjerno izostavi t i uče­nje ove sure onome.: ko je u stanju to uč in i t i i um jesto n j e prouč i t i neku dru gu suru. Svi su obavo.ni u namazu uč i t i ovu suru kao što su obavezni i zvršavat i ostale s t roge vjerske obaveze - farzove ."

Ukol iko onaj ko klanja u džematu okasn i i ne st igne prouč i t i n išta na ki jamu a l i sus t igne.: imama na ruku 'u, imamovo učen je Kur 'ana bit će dovol jno i muktedi ja će samo izgovorit i tekbir i otići na ruku' . Ako sustigne imama dok je još na k i jamu, učit će, ali o ovom pitanju postoj i ra:.-. i laženje.

Smatram da su svi obavezni učiti Kur'an u namaw, čak i ako klan jaju za imamom, kada su u pitan ju dnevni nama:.-. i . Ko ne bude uč io

59

Page 60: Bereket Sure El-Fatiha

uč in i t će grešku i , prema miš l jen j u imama Ma­l i ka i n jegov i h s l jedben ika, taj /.a svoj namaz neće dobit i n ikakvu nagradu .

Ako se radi o namazima u ko j ima imam g lasno uči Ku r 'an , p rema m i š l j e n j u imama Mal ika, m uk ted i ja neće uč i t i n i E l-far ihu n i t i

i š ta drugo iz Kur'ana. Kao dokaz za svo je mi­š l j en j e on navod i ajet : 'J\ kad se u6 Kur ',w,

vi ga slušajte i šutite da biste bili pomilovan i. " (El-A'raf, 204)

Potvrda ovom<: jesu i s l jedeći had i s i :

A l l ahov Pos lan ik , s .a .v. s . , rekao je : "Zhog čega nek i ne s l uša ju učenje Kur 'ana ? '0 1 '

" Kada imam uči Kur'an v i š ut i te. "·'1'

" Ko b u de k l a n jao u <..L .,.<:matu , imamovo učen j e Kur'ana j e u m jesto n jegova učenja ." 1 7

Buve j t i i i mam A h med ibn Hanbel prenose da je Šafi ja rekao: "N ikome namaz neće b i t i i spravan sve dok na svakom n jegovu reb tu ne prouč i El -Fati hu , bez obzira na to da l i k lan ja

" Had i s je v jerodostojan: hi l j (::/c g a M a l i k. Ebu O:wud

i Ncsa i .

" · H ad i s je garih ( neobičan) ; b i l jež i ga Ehu D.wud. 17 H adis ni je vjerodoswj:1n; bi l ježe ga Ibn M aJ; .. l , A h n H.'d i Darcku t n i .

60

Page 61: Bereket Sure El-Fatiha

SURA EL-fATI H A

kao imam i l i mukted i ja i bez obzira na to da l i imam uč i na�las i l i u seb i . " Dok je bio u I raku, Šafi ja je /.as tupao s l jedeće m iš l jenje: "Muktedi ja treba učit i Kur'an u nama1.u ukol iko imam uči u seb i , a ako imam uči glasno, onda mukted i ja treba šutjet i . '' Ovo je miš l jenje poput miš l jenja imama Mal i ka o ovom p i tanju .

ibn Vehb, F�heb, I bn Abdu i - Hak im , Ibn Hab ib, Ebu Han ifa i n jegov i s l jedben ic i kažu : "Mukted i j a ne treba n iš ta uč i t i ba obzira na to da l i imam uči glasno i l i u sebi ." Kao dokaz oni navode ri ječi A l lahova Pos lan ika, s .a .v. s . : " l mamovo učen je Kur'ana je umjesto n jegova učen ja. '' Značen je je ovog hadisa općen i to .

Kao potvrdu svome m iš l j en ju oni navode i ri ječi Džabira, r.a . , ko j i je rekao: " Ko ne bude u namazu učio E l -Fat ihu kao da i n i je k lan jao, osim ako je k lanj:1o za i mamom."

I zmedu svih ovih miš l jen ja ispravno je ono ko je zast upa ju Šafi ja , Ahmed i Malik, prema kojem na svakom reka tu dnevn ih namaza treba prouči t i EI-Fat ihu . Potvrda tome su s l jedeća predan ja:

Allahov Pos lanik, s .a .v.s . , rekao je: "Nema namaza onaJ ko u n j emu ne prouč i su ru El- 1- 'a t ihu . "

61

Page 62: Bereket Sure El-Fatiha

BEJU::KE'I' SlJRE E J .- FAJ'J J IA

Takoder je rekao: "Ko u namaw koj i obavi ne prouči El-Fatihu, tome je namaz nepotpun. "Js

(Ove rij eči A l lahov Pos lanik, s.a.v.s . , ponovio je t ri puta.) Ebu Hure jra, r.a. , prenosi da mu je Al l ahov Poslan ik, s .a.v.s . , naredio da medu l jud ima razglasi s l jedeće: "Nema namaza onaj ko u n jemu ne prouči EI-Fat ihu i još neštO iz Kur'ana." 1'1 Kao što redovno učinjena sedžda ili ruku ' na jednom rekatu ne mogu nadomjestit i ono š to je izostavl jeno na d rugom, isto tako učenje El-Fat ihe na jednom rekatu ne može nadoknaditi ono što n i je proučeno na drugom rekatu. Ovo miš l jen je zastupal i su : Abdul lah ibn Avn, Ejub es-Siht i jan i , Ebu Sevr i još neki učenjaci šafi j skog mczheba, Davud ibn Al i ja, Evzai i Mekhul .

Od Omera ibn Hattaba, r.a . , Abdu l laha ibn Abbasa, r.a . , Ebu Hurc j re, r.a. , U bej ja ibn Kaba, r.a . , Ebu Ej j uba el-Ensarija, Abdul laha ibn Amra ibn el-Asa, r.a. , Ubadc ibn Satnita, r.a . , Ebu Sc ida e l -Hudri ja , r.a. , Osmana ibn Ebi l-Asa, r.a . , i Havvata ibn D:l.ubej ra, r.a . , prenosi se da su rek l i : "Nema namaza onaj ko

' " Hadis je vjerodostojan; b i l ježe ga M us l im. Ebu Davud i Tirmiz i . • • Hadis b i l j eže Ebu Davud, A h med, I bn H ibban i Hak i m .

62

Page 63: Bereket Sure El-Fatiha

SUI\A EL-FATJHA

u njemu ne prouči Fl-Fatihu . " Ovo su ashabi

na koje se t reba u gledat i i koj i su osta l ima uzor, a sv i on i smatraj u da je obavezno učit i El-Fatihu u namazu .

Ebu Hure jra, r.a . , prenos i da j e A llahov Pos lanik, s .a .v. s . , čovjeku kojeg je podučavao

obav l janju namaza, rekao: "To č in i tokom ci­je log namaza. "40

Ebu Katada, r.a . , pripovijeda: " Kada bi nas Allahov Poslanik, s.a.v.s . , predvodio na podne i ik indi ja-namazu, na prva dva rekata učio bi El-Fat ihu i suru pos l i je n je . Učio b i u sebi a l i bismo ponekad mogl i čut i kako uči neki od ajeta . Na prvom rekatu podne-namaza duže b i sc zadržao nego na dru'gom, a i s to tako postupao je i na sabah-namazu. " U drugom predanju stoj i : "Na druga dva rekata proučio bi samo El-fat ihu ." 4 1 Ovo predanje nedvosmi­s leno ukazuje na to da se u namazu obavezno treba uči t i El-Fat iha i da je ni jedna druga sura ne m ože zam i je m t t .

Već ina učenjaka smatra da učenje Kur'ana u namazu nakon učenja El-Fat ihe n i j e oba­vezno . Kao dokaz on i navode p redan j e

•o Hadis j e vjerodostojan; bi l jc:l.c ga B u hari i M usl im.

' 1 I bid.

63

Page 64: Bereket Sure El-Fatiha

l:ki\EKI'T SURF Ei.-h\TIHA

Ebu Hurejre, r.a. , koj i je rekao: ''Na svakom nama1.u uči se nešto iz Kur'ana. Ono što smo čul i od Al lahova Pos lanika, s .a.v.s . , da naglas uč i i mi pred vama glasno učimo, a ono što je učio u sebi i mi pred vama učimo u sebi . Do­vol jno je proučit i samo El-Fatihu, a l i je bolje proučit i još nešto iz Kur'ana. " U predanju koje bi l j6.i Buhari s to j i : "Ako osim toga proučiš još nešto i7. Kur'ana, to će b i t i bolje. "42 Međut im, ve l ik i broj učenjaka ipak smatra Ja ni iz kojeg razloga n i je dozvol jeno izostavit i učenje sure posl i j e E l-Fat ihe . Medu ostal i ma, radi se o s l jedećim učenjacima: Im ran ibn H usajn, r.a., Ebu Seid e i-Hudri, r.a. , Havvat ibn D7.ubejr, r.a . , Mudžahid, Ebu Vai l , Ibn Omer, r.a., Ibn Abbas, r.a., i dr. Oni kažu : "Nema namaza onaj ko na n jemu ne prouči El-Fat ihu i još nešto iz Kur 'ana ." Neki tvrde da je potrebno proučit i dva ajeta, neki mis le da je dovol jan jedan a jet , a neki pak ne postavljaj u nikakve granice. Prenosi sc Ja je Omer, r.a., rekao: "Nije ispravan namaz onome ko na n jemu ne prouči EI-Fatihu i još nešto i 1. Kur'ana."

Onaj ko ne zna E l-Fat ihu i n ikako je n i je u stan ju nauči t i u namazu će spomin jati Al laha,

,_, ll> id .

64

Page 65: Bereket Sure El-Fatiha

dž.š., tako što će Ga s lavi t i , veličati, potvrdivati Njegovo jed instvo i s l . To će č in i t i ukol iko klanja sam i l i za imamom u namazima u ko­j ima imam uči u sebi. Abdul lah ibn Ebi Evf, r.a. , pripovijeda da je nek i čovjek došao kod A llahova Poslanika, s .a .v.s . , i rekao: "Ništa i z Kur'ana n e mogu d a naučim napamet. " Al la­hov Poslanik, s .a .v.s . , podučio ga j e šta će uči t i umjesto El-Fatihe: "Subhanal lah, vel-hamdu l i l lah, vc la i lahc i l la l lah, val lahu ekber, ve la havl e ve la kuvvete i l l a bi l lah ." Čovjek reče: "Al lahov Poslan iče, u ovim r i ječ ima vel ičam Al laha, dž .š . , a š ta uč im 7.a sebe ? " Al lahov Pos lanik, s.a.v.s . , tada ga poduči da uč i s l jedeću dovu : "A l lah u m mcrham n i , v e a fin i , vehd in i verzukn i . (Al lahu , smi lu j m i se , oprost i mi , uputi mc i podari m i opskrbu . ) "4 1

Ako neko ni je u stanju naučit i n i ove riječi, onda treba nastojati sve nama7.C obavljati u dže­matu, jer će učenje imama biti umjesto njegova učenja. Ali, neprestano se treba truditi da napamet nauči El-Fatihu i još nešto iz Kur'ana i sve do svo­je smrti treba to činiti tako da ne dozvoli da umre a da nije dao sve od sebe da uspije u tome .

n H adis je dobar; bi l ježe ga Ebu Davud, N csai, El-H -

mejdi i Ahmed.

65

Page 66: Bereket Sure El-Fatiha

JkKl'KET SURF. F.1 .-fATI H 1\

Ako neko od nearapa n i j e u s tan ju spo­menute z.ikrove i dove nauč i t i na arapskom jeziku, zbog toga što njegov jezik nije navikao da izgovara arapske glasove, onda će mu to biti prevedno na n jegov jezik i u tom će mu slučaju namaz, inšal lah, biti ispravan.

Međutim, prema miš l jenju većine učenjaka, ako je neko u stanju učit i na arapskom jeziku, n jegov namaz neće biti p rim ljen ukoliko bude učio na nekom drugom jeziku. Ebu Hanifa veli: "Dozvol jeno je učit i na perzi jskom jeziku· pa makar bio u s tanju to činit i na arapskom, jer je poenta u značen ju . " I bn Munzir se ne s laže s ovim njegovim miš l j en jem i kaže: "Njegov nama_.. neće bit i ispravan jer je to u suprotnosti s naredbom Al laha, dž.š., i Njegova Poslanika, s.a.v.s . , i u suprotnosti je s praksom muslimana. Ne znam da se iko s laže s ovim miš l jenjem Ebu Hanife." '14

44 f mam Ebu H anifa je odstupio od svog s tava kojeg navodi Kun ubi ovdje u kasnij im predanj ima od n jega. - Prim. ree.

66

Page 67: Bereket Sure El-Fatiha

SURA EL-FATI I IA

Izgovaranje riječi Amin nakon učenja El-Fa tihe u namazu

Kada se završi s učenjem EI-Fatihe, sunnet je, nakon kratkog predaha, pos l i je r i ječi "ve­

led-dallin '' i 7.govorit i ri ječ ':4min!"

E bu H u re jra, r.a . , prenos i da j e A l lahov Poslan ik , s .a . v. s . , rekao: "Kada imam kaže: 54rnirz! ' i vi to uč ini te, j er kome se aminanje podudari s aminan jem meleka, Al lah, dž .š . , oprost i t će mu manje gri jehe koje j e uč in io. "45 Učenjaci ka:l.u: "Ovaj hadis ukazuj e na to da su uvjet za opraštan je grijeha s ljedeće četiri s tvari: prva - da imam izgovori ovu ri ječ; druga - da to uč ine on i ko j i klanjaju za n j im; treća - da meleki to učine i četvrta - da se aminanje po­d udari s am i nan jem me l eka. " Neki smatraju da se podudaranje t reba desit i kada j e u pitanju us l išavanje dove, drugi da se treba podudarit i

vri jeme u kojem se to dešava, a neki da iskre­nost u upućivanj u dove t reba bit i podudarna s i skrenošću meleka.

Prema mišl jenju većine učenjaka riječ Amin :t.nači: "A llahu, odazovi nam se ! " , tako da sc

'' Hadis je vjerodostojan; h i l jc7.c ga Buhari i M uslim.

67

Page 68: Bereket Sure El-Fatiha

BERFKET SURE EL-FATIHA

na osnovu n jezina značen ja mo7.c reć i da je i to dova.

EI-Dževheri tvrdi da ova riječ znači: "Al lahu, neka bude onako kako smo zamol i l i ! "

M ukat i l vel i : " Ova ri ječ povećava snagu dove i njome se od A llaha, dž.š . , traži da spust i Svoj berićet ."

Tirmizi vel i : "Njezino značenje jeste - Gos­podani , ispun i naša očekivan ja ! "

Učenjaci se razilaze o tome da li imam ovu ri ječ izgovara glasno i l i u seb i ? Šafi ja i Mal ik smatraju da to treba glasno učinit i . Ebu Hanifa i neki učenjaci M edine smatraju da je treba izgo­vorit i u sebi . Ovo mišl jenje zastupal i su Taberi i I bn Habib, učenjak maliki jskog mezheba. Ibn Bukejr vel i : " Imam ima pravo odlučiti kako će postupi t i . '' Ibn Kasim prenosi da je imam Malik smatrao da imam uopće ne treba izgovarati ovu riječ, nego će to učinit i oni koj i klanjaju za nj im. Ovo mišl jenje zastupao je Ibn Kas im i učenjaci iz Egipta koji su sl i jedi l i malikijski mezheb. Kao dokaz za svoju tvrdnju oni navode predanje Ebu Musaa cl-Harija, r.a., koj i prenosi da je jednom pri l ikom Allahov Poslanik, s.a.v.s . , održao hutbu u kojoj ih je podučio nekim propisima i načinu obavl janja namaza i da im je izmedu ostalog

6S

Page 69: Bereket Sure El-Fatiha

SURA EI .-FATIHA

rekao: "Kada klanjate u džematu, l i jepo porav­najte safove. Kada imam izgovori tekbir, i vi to učinite, a kada prouči : 'Gajril-rnagdubi alejhim ve led-dallirz', vi reci te: :4min!', pa će se A llah, dž.š., odazvati vašim dovama."46

Vai l ibn Hudžr, r.a., pri povijeda: "Nakon što bi proučio: 'veled-dallin ', A l lahov Poslanik, s.a.v.s . , glasno b i izgovorio: J4min!"'47 Buhari je u svom Sahihu jedno poglavl je naslovio: Imam glasno izgovara rzječ /\.min! '' Tirrn izi ve l i : "Ovo mišljenje zastupalo je više ashaba kao i učenjaka iz generaci ja posl i je nj ih, poput Šafija, Ahmeda, Ishaka i dr. " U dje lu El-Muvetta i u dva Sahiha bil jež i se p redanje Ibn Šihaba koj i pripovijeda: "Allahov Poslan ik , s .a .v. s . , i zgovarao je r i j eč : 'Am in ! "'4N

U hadi s ima koj<.: smo pre thodno c i ti ra l i stoj i da oni ko j i k lan ja ju 7.a imamom t rebaju sačekati da imam prouči r i ječi : "veled-dallin " pa će onda zajedno s n j im reći : '54.min!", i t re­baju paz i t i da to ne uč ine pri je n jega. A l lahov Poslanik, s.a.v.s . , rekao je: "Kada imam ka:l.e:

"' H adis je v jerodostojan; b i l j dc ga Mus l im , Ebu Da vu d i Nesai. '7 H adis je vjerodostojan; bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Darimi i A hmed. •x Hadis bi l jc7.i imam Mal ik .

69

Page 70: Bereket Sure El-Fatiha

BF.REKE'l' SURE E t .- FATI HA

'Amin ! ' i v i to učini te ."'4'1 Ibn Haris u svom dje lu prenosi da je Tbn Nafi rekao: "Muktedi je neće izgovarat i : 'Amin ! ' ako n isu ču l i imama da je to učinio."

Učenjaci hanefi jskog mezheba kažu: " Bolje j e ovu ri ječ izgovorit i u sebi, jer je to dova, a A llah, dž.š . , rekao je : 'Molite se ponizno i u sebi

Gospodaru svome, ne voli On one koji se previ.(e glasno mole. ' Da j e r i ječ: 'Amin ! ' dova, dokaz je tumačen je a jeta: 'Uslišena je molba vaša. '

(J unus , 89) u kojem stoj i da je Musa, a.s . , učio dovu, a Harun , a.s. , je aminao, a za obojicu je Al lah, dž.š . , rekao da su uč i l i dovu. "

Odgovor na nj ihovu tvrdnju j e s l jedeći: "Bo­l je je uč i t i dovu u sebi ukol iko postoj i bojazan od l icemjerstva. Međutim, namaz u džematu obavl ja se u društvu ostalih mu l imana, što je i p reporučeno č in i t i . l mam u namazu naglas uči suru EI-Fat ihu koja u sebi sadrži dovu a sunne t j u j e uč i t i glasno tako da i s t i propi s važi i 7.a aminanje."

Ri ječ "Amin" ni je bi la poznata narodima pri je nas, osim Musau, a .s . , i Haru nu, a .s .

·•Y Hadis je muttefckun alcjh .

70

Page 71: Bereket Sure El-Fatiha

TuMM:ENJ E EL-FATIHE

Ebu Abdullah veli: "Musa, a.s . , učio je dovu protiv faraona dok je Harun , a.s., aminao, a Al lah, d/ .. š . , je za obojicu rekao da su uči l i dovu: 'Uslišena je molba vaša. ' (J unus, 89) "

Neki pak smatraj u da su j edino s l jedbenici Al lahova Pos lanika, s .a.v.s . , priv i legiran i s ri­ječju "Amin . " Kao dokaz oni navode predanj e u kojem stoj i d a j e A l lahov Pos lanik, s .a .v.s . , rekao: "Jevreji vam ne zavide ni na čemu kao što vam zavide na nazivanju selama i i zgovaran ju ri ječi : 'Amin ."''0

Učenjac i ka7.u : "Sl jedben ic i Kn j ige zavide nam na tome jer se u El-Fat ih i prvo spomin je zahvala i pohvala A llahu, dž . š . , nakon toga skrušenost i poniznost pred Nj im, nakon toga dova :t.a uputu na Pravi put, a nakon toga dova protiv n j i h . "

10 Hadis bi l ježi I bn M adža. �usajri ve l i : "Njegov je lanac

prcnosilaca pouzdan. "

7 1

Page 72: Bereket Sure El-Fatiha

BF.K I·.KE 'I' suRE F.t . -FArl l tt\

TUMAČENJE EL-FATIHE

((HvaLa AUahu . . :'

Ebu Hurejra, r.a. , i Ebu Seid e l-Hudri, r.a . , prenose da je A l lahov Pos lanik, s .a.v.s. , rekao: "Kada čovjek kaže: 'Hvala Al lahu', Al lah, dž.š., rekne: ' I st inu je rekao Moj rob; zahvala pripada Meni ."'"

Enes ibn Mal ik , r.a . , prenosi da je A l lahov Poslanik, s.a.v.s . , rekao: "Al lah, dž.š., zadovoljan je robom koj i Mu se nakon što pojede zalogaj i l i popije gut l ja j zahvali na tome."51 Hasan je rekao: "Ne postoj i n i jedna blagodat a da ri ječi 'Hvala Al lahu ' nisu vredni je od nje . ''

Enes ibn Mal ik , r.a. , prenos i da je Al lahov Poslanik, s.a.v.s . , rekao: "Kojem god muslimanu Al lah, dž.š . , podari neku blagodat pa on ka7.c: 'Hvala Al lahu' , te će ri ječi b i t i uzrok da ono

" Hadis je dobar; b i l je7.L· ga Tirmiz i , Ncsai i T b n

M ad7.a.

;! Hadis je vjerodostojan; h i l jcžt' ga Musl im, Tirmi zi i

A hmed.

72

Page 73: Bereket Sure El-Fatiha

TUM A(F.N.JF EI .-FATIHE

što mu je Al lah , d:l .. š . , dao bude bolje od onoga što mu je uzeo."5.l

I bn Omer, r.a., prenos i da je Allahov Pos la­n ik, s .a.v.s . , rekao: "J edan od A l lahovih, dž.š . , robova rekao je : 'Gospodaru, Teb i hvala onako kako pri l i č i uzvišenosti Tvoga l i ca i ve l i č in i Tvoje moći. ' Dvoj ica meleka koji su to čul i zbu­n i l i su se ne znajući kol iku nagradu da napišu za ove r i ječi te su se uzd ig l i na nebo i upi ta l i : 'Gospodaru, Tvoj rob izgovorio j e r i ječ i a mi ne 7.namo kol ika je nagrada 7.a n j ih pa ne znamo šta da napišcmo? ' Al lah, dU., Koj i najbolje zna šta je Njegov rob rekao, upita : 'A šta je rekao Moj rob? ' Meleki odgovoriše: 'Gospodaru, on je rekao: 'Gospodaru, Tebi hvala onako kako pri l i č i uzvišenosti Tvoga l ica i vel i č in i Tvoj e moći . ' Al lah, dž.š. , reče: 'Zapiš i te onako kako je Moj rob rekao, a kada Me sretne, J a ću ga nagradit i zbog tih ri ječi . "'54

Ebu Malik ei-Ešari, r.a., prenosi da je A l lahov Poslanik, s.a.v.s . , rekao: "Čistoća je pola i mana. Ri ječ i : 'El-Hamdu lillahi' pune vagu dobrih d jela, a ri ječi : 'Subhanallahi vel-Hamdu lillahi '

5.\ Hadis bi l ježi Ibn Madža.

5' Ibid.

73

Page 74: Bereket Sure El-Fatiha

BF.RF.KF.T SURF. F.I .-FAT I H A

i s pun j ava j u sav pros tor i ztneđu nebesa Zemlje . "' "

Među u lemom postoji razilaženje o tome šta je vredni je, riječi: "El-Hamdu lillahi Ra­bbil-alemin ?" i l i riječi : "La ilahe illallah?"

Neki kažu : "Ri ječi : 'El-Hamdu lillahi Ra­bbil-alemin ' vredni je su jer u sebi sadr�.e potvr­du A llahova, dž.š . , jedinstva, t j . u sebi sadrže značenje ri ječi : 'La ilahe illallah', a osim toga u sebi sadrže i zahvalu A l lahu, dž.š . , dok riječi : 'La ilahe illallah ' govore samo o Al lahovoj, dž.š . , jedn oći ."

Drugi kažu: " Ri j eči : 'La ilahe illallah ' vred­n i j e su jer spašavaju od nevjerstva i mnogo­boštva, a radi uzdizan ja i š i ren j a ovih ri ječi mus l imani kreću u borbu ." Kao potvrdu oni navode hadis u kojem je A llahov Pos lan ik , s .a .v.s . , rekao : " Naređeno mi je da se borim protiv l judi sve dok ne kažu: 'La ilahe illallah. "'56

Ibn At i j j a smatra da je ovo miš l jen je i spravni­je . To kategorično potvrđuje i hadis u kojem je Al lahov Pos lanik, s .a.v.s . , rekao: "Najbolje

5 5 Hadis je vjerodostojan; b i l ježe ga Mus l im, Ahmed,

Darirni i Bejheki.

,;�, H adis je vjerodostojan; bi l ježe ga Musl im, Fbu Davud

i Tirmizi .

74

Page 75: Bereket Sure El-Fatiha

TUMAČENJE EL-FATIHE

što smo ja i v jerovjesnici pri je mene rek l i j esu riječi: 'Nema boga os im A ll aha, Jedinog, Koj i nema druga. "'57

Svi mus limani v jeru j u da se A llahu, dž.š . , treba zahval j ivat i na svim blagodat ima, a jedna od Njegovih b lagodati jeste i iman - vjerovanje, koje je rezultat Njegove vol je i s tvaranja, jer se ri ječi "svih svjetova" odnose na sve š to postoj i mimo A llaha, dž.š .

U arapskom jez iku r i ječ ci1 (el-hamdu) označava potpunu zahvalnost, a upotreba odre­t1enog člana (el) ima c i l j obuhvat i t i sve vrste hvale, pohvale, zahvalnost i , zadovol j stva i s l . Ovakvu vrstu zahvalnost i jed ino A llah, dž.š . , zas lužuje i n iko drugi osim Njega nema pra­vo na to, jer jedino On ima savršena imena i osobine.

R i ječ .:...:11 (el-hamdu ) ima jače i općenit i je značenje od riječi j:JJ1 (eš-.5ukru ) , š to također znači - zahval j i van je. Ime _a (Muharnrned) i :r.vedeno je i :r. kori jena glagola J.f- (harnide) i označava onoga ko ima mnogo pozit ivnih osobina. To je imc posl jednjeg A l lahova Po­s lanika, s.a.v.s . Pjesn ik je rekao:

" Prethodno smo citirali ovaj hadis.

75

Page 76: Bereket Sure El-Fatiha

BERF.KF.T SUitE EL-FATIHA

"Od Svog je imena izvedenicu za njegovo

ime izveo da bi ga uzdigao,

pa je Gospodar Arša hvale vrijedan, a

svaka pohvala Muhammedu."

Ebu Džafer e t -Taberi i Ebu l-Abbas Mu­berrid smatraju da riječ i.::i1 (el-hamdu) i riječ j:il1 (eš-šukru) ima ju isto značenje . I bn Ata ve l i : " El -Hamdu l i l lah i" znači : " Eš-Šukru l i ­l l ah . " Medut im, Ibn At i j ja se ne s laže s njima i smatra da r i ječ �l (eš-šukru) izražava za­hvalnost samo na jednoj blagodati, dok ri ječ i.::i1 (el-harndu) obuhvata sve blagodat i .

Neki učenjaci smatraju da ri ječ � � (eš-��u­kru ) ima općen i t i j e značen j e od r i j eč i ci1 (el-harndu ) , zato što se i zgovara jezikom kao rezul tat osjećaja u srcu i potvrđuje se d jel ima, za razli ku od r i ječ i cl1 (el-harndu) koja se i zgovara samo jez ikom.

Drugi pak smatraju da ri ječ _;_j_, (el-hamdu) ima općeni t i je značenje jer u sebi sadrži i za­hvalnost i pohvalu. Prenosi se da je Ibn Abbas,

r.a., rekao: "El-Hamdu l i l lah i su ri ječi svakog zahva lnog roba. Kada je Adem, a .s . , k ihnuo, rekao je : 'E I -Hamdu l il lah . ' Nuh, a .s . , rekao je : 'Hvala A llahu Koji nas je spasio naroda koji

76

Page 77: Bereket Sure El-Fatiha

TUMAĆFNJ F. EJ .-FATI l l E

ne vjeruje. ' (E l-Muminun, 28) I brah im , a.s . , rekao je : 'Hvala Allahu Koji mi je u starosti podario Ismaila. ' ( Ib rah im, 39) Davud, a .s . , i Sulejman , a.s . , rek l i su : 'Hvala Allahu Koji nas je odlikovao imad mnogih vjernika, rubova Svojih. ' (En-Nem!, IS) A l lah, dž.š. , naredio je Poslanikl1 , s.a.v.s . : '/ reci: 'Hvaljen A LLah, Koji Sebi mje uzeo djetet�t. ' (El- I sra, I l l ) Stanovnici Dženneta će reć i : 'Hvaljen neka je Allah, Koji je od nas tugu odstranio. ' (El-Fat i r, 34) I reći će: 'Hvaljen neka si, Allahu. ' Ounus, 1 0) Tako da su svi zahval n i Al lahovi, dž.š . , robovi upo­trebl javali ri ječi : 'El-f-lamdu liLlahi. "'

Ri ječ :..:11 (el-hamdu) upotrebljava se kada želimo pohva l i t i nekoga i l i mu sc zahva l i t i i prije nego što nam je učinio neko dobročinstvo, dok se riječ �l (eš-šukr) upot rebljava kada sc želimo zahval i t i nekome nakon što nam je učinio dobročinst vo. Učenjac i na osnovu toga kažu : "Riječ el-hamd z.bog toga ima općenit i je značenje jer u sebi sadrži pohvalu , zahvalnost i spomen po dobru. Ova r i ječ takoder može značit i - zadovol js tvo neč im."

Koment i ra juć i r i ječ i "EI -Hamdu l i l l ah i ", Šekik ibn Ibrahim vel i : "Ova zahvalnost sa­stoji se iz tri komponente: prva - kada dobiješ

77

Page 78: Bereket Sure El-Fatiha

llERFKF.T SURE EL-FATI HA

neku blagodat, da priznaš i potvrdiš da j e ona A l l ahov, dž.š . , dar; dru ga - da budeš 7.ado­vol jan on im što si dobio; i t reća - da snagu koju osjećaš u t i je lu , a koju ti je A l lah, dž.š . , podario, ne upotrebl j avaš u č in jen ju grijeha. Ovo su uvjet i da bi neko bio i s t insk i zahvalan Al lahu, dž.š ."

Al lah, dž.š . , pohvalio j e samoga Sebe i odre­dio je da to bude prvo u Kur'anu i n ikome dru­gome n i j e dozvol io da se sam hval i . Štaviše, u jednom j e ajetu to izričito zabranjeno: "Za to se ne hvaLišite bezgrešnošc(u svojom - On dobro zna onoga ko se grijeha kLone. " ( En-Ned;.m, 32)

Allahov Pos lanik, s.a. v. s . , rekao je: "Začepite usta hva l i savaca praš i nom.·">S

Značenje ajeta: "Hvala ALLahu, Gospodaru svih svjetova " jeste - Ja sam pohvalio Sebe pri je nego Mc je iko od stvorenja pohvalio. Moja pohvala samoga Sebe prije postojanja stvorenja bila je bez povoda, a Moja Mc stvorenja hvale tek kada im podarim neku blagodat. Učenjaci ka;.u: "Nijedan čovjek nema savršena svojstva i osobine tc mu je stoga pokudeno da sam sebe hvali kako bi prido­bio neku korist i l i izbjegao neku štetu."

; � H ad i� je vjerodostojan; bil j6.e ga Musl im, Ebu Davud

i Tirmi�. i .

78

Page 79: Bereket Sure El-Fatiha

TUMAČENJE EL-FATJHF

Neki učenjaci kažu: "Al lah, dž.š . , znao je da Mu se N jegovi robovi neće moći dovo l j no za­hval i t i pa se Sam pri j e n j ihova stvaranja pohva­l io, s obzirom na to da su l judske mogućnost i ograničene i da l judi n isu u stan ju dovol jno s c

zahval i t i A llahu, dž.š . Dokaz za to jeste i hadis Al lahova Poslanika, s.a.v. s . : 'Nisam u stanju da Ti se dovol jno zahva l im."'59

Neki kažu: "Zbog brojnosti blagodati koji­ma je A llah, dž.š., obdario l jude, On je znao da oni neće biti u stanj u dovo l j no Mu sc zahval i t i pa se zahval io Sebi samom umjesto nj ih . To j e učinio kako b i l j ud i mogl i korist i t i Njegove blagodati, jer bi u suprotnom sve vrijeme moral i da Mu zahva l ju ju ."

Drugi ka7.u : "Al lah, dž.š . , u ovom ajetu po­dučava Svoje robove na koji način da Mu se za h val j u j u ."

Taberi vel i : "El-Hamdu l i l l ahi r i ječ i su ko­j ima A l lah, dž.š . , hva l i samoga Sebe, a u is to vrijeme naredio je Svoj im robovima da Mu 7.a­hvaljuju, tj. kao da im kaže: 'Recite: ' EI-Hamdu l i l lahi. ""

1'' Hadis je vjrrodo�tujan; bi lježe ga Musl im, Malik, Ebu

Davud i Ti rmizi .

79

Page 80: Bereket Sure El-Fatiha

BERFKET SURE J:::L-FAI'I I IA

Riječi U zvišenog: "Gospodaru svih svjeto­va " znače da ko god nešto posjeduje smatra se n jegovim gospodarom, tako da ri ječ �JI (Er-Rabb) , Gospodar, znači - posjednik. U djelu Es-Sihah stoj i : "Er-Rabb je jedno od Al la­hovih, dž.š . , imena koje pripada samo Njemu ukoliko se upotrebljava s odredenim članom." U doba džahi l i j eta A rapi su ovim imenom nazivali svo�a kralja.

U j ednom had i su s to j i da je predznak Sudn jega dan to da će "Robin ja rodi t i sebi �ospodara"60, t j . vlasnika.

U svom djelu Et-Tezkirtt pojasnio sam šta u sema t ičkom smis lu znači ri ječ Er-Rabb - Onaj Koj i popravlja, Onaj Koji upravlja, Onaj Koji objed in ju je i održava. U jednom hadisu stoj i : " Imaš l i i jednu blagodat o kojoj se možeš bri­nut i i upravl jat i njome."1' 1

Er- Rabb može :t.nač i t i 1 - Onaj Koj eg obožavaju .

Neki učenjac i smatraju da je imc Er-Ra­bb A l lahovo, dž.š . , najveće ime, jer se često

"0 l bdis je vjerodostojan; bi ljež.t' ga Musl im, Ebu Uavud

i Tirmizi . ' · ' Hadis j e vjerodostojan; b i l j6.i ga Mus l im.

80

Page 81: Bereket Sure El-Fatiha

TuMAćt:NJI' EL-l�A'l'lt tE

koris t i u dovanu i često je upotrebl javana u kur'anskim ajeti ma, naprimjer na kraju sura Alu Imran, Ibrahim i dr., jer ovo u kazuj e na čvrstu vezu izmedu Gospodara i Njegovih robova, kao i na blagost i samilost prema nj ima te n j ihovu zavisnost od N jega u svakoj s i tuac i j i .

Riječ �WI (el-alemin ) - svjetovi, učenjaci razl ič i to razumi jevaj u . Katada vel i : "Ova ri­ječ odnosi se na sve što postoji mimo Al l aha, d7 .. š . "

Neki učenjaci ka:t.u: "Svaka nova generaci ja l judi naziva se ovim imenom (svi jetom) . Ovo miš l jenje zastupa Hus ej n ibn Fadl i kao dokaz navodi s l jedeći ajet : 'Zašto vi, mimo sav svijet, s muškarcima op6te. ' (Eš-Šuara, 1 65)"

Ibn Abbas, r.a., vel i : "R j ječ el-alemin odnos i se na l jude i džine. Dokaz za to jeste ajet : 'Da bi svjetovima bio opomena. ' ( El-Furkan, l ) Činjenica je da Al lahov Pos lan ik, s .a .v.s . , n i je opomin jao životi n je ."

EI-Ferra i Ebu Ubejda kažu: "Ova ri ječ od­nosi se na sve one koji imaju razum, a to su četi­ri svi jeta: svi jet l judi , svi jet džina, svi jet meleka i svi jet šejtana. Za :7. ivotin je sc ne može reći da su svi jet jer n i su odl ikovane razumom.''

8 1

Page 82: Bereket Sure El-Fatiha

BEREK FT SU lU: Et .-FA't'l l li\

Zcjd ibn Eslem veli : "Ova ri ječ odnosi sc na one koj i imaju nafaku, t j . koriste hranu."

S l ično miš l jen je zastupa i Ebu Amr ibn Ala koj i kaže: "Ova r i ječ odnos i sc na sve što ima dušu . '' Od Ibn Abbasa, r.a . , prenosi se i drugo miš l j en je prema kojem se ova riječ odnosi na sve što ima dušu i što sc kreće zeml jom.

Smatram da je prvo miš l jen je naj ispravni je jer obuhvata sva s tvoren ja i sve što postoj i . Dokaz za to jesu ri ječi U 7.v išenog: '11 ko je Gospodar svjetova ? - upita faraon. Gmpodar nebesa l ZemLje i onoga ��to je izmedu njih, ako vjerujete - odgovori on. " (Eš-Šuara, 23-24)

Ri ječ ��WI (el-alemin ) izvedena j e iz ri ječi .;_;)WG �l (eL-aLem vel-aLarne) - znak, pok -/.atel j , jer postojanj e ovog svi jeta ukazuje na postojan je n jegova Stvori te l ja . Zud:!.ad:l. vel i : "E l -A lem (sv i j e t ) j e sve š to je A llah , dž . š . , s tvorio na ovom i onom sv i j e t u . "

Hal i l vel i : "Riječi 1:\::il) L)W1)�1 (el-alemu vc:l-alametu vel-malemu) označavaju stvari koje upućuju na nešto. Ovaj sv i jet upućuje na to da ima svoga Stvorite l ja i Upravite l ja ." Pripov ije­da se da je nek i čovjek u prisustvu D:l.unejda, A llah mu sc smi lovao, rekao: "El-Hamdu l i l lah (Hvala A llahu) . " Džuncjd mu reče: "Upotpuni

82

Page 83: Bereket Sure El-Fatiha

TUM AČENJE EL-fATII·tE

ih ri ječima kojima ih je Al lah, dž.š . , upotpunio, riječima - Rabbil-alcmin (Gospodaru svih svje­tova) ." Čovjek reče: "A ko su stvorenja pa da se

spominju uz ime A llaha, dž.š . ? " Džuncj d m u

reče: "Reci to, brate, j e r i kada s e spomenu uz Njegovo imc, opet su sva stvorenja beznačajna u odnosu na N jegovu vel i č inu . "

Nakon što j e za Sebe rekao da je "Gospo­dar svih svjetova ", što s igurnu t reba proizve­sti osj ećaj s t raha i s t rahopoštovan ja, A l lah, dž.š . , odmah pos l i j e toga za Sebe ka;.e da je "Milostivi, Samilosni", što treba kod vjern i ka probudit i nadu u Njegovu mi lost. Ovo ukazuje

na to da v jern i k neprestano treba biti između straha ud kazne i nade u milost, jer će ga to podstaknuti da radi dobra dje la i da sc kloni svega što je zabranjeno. A l lah, dž.š . , rekao je : "Kaži robovima Mojim da sam .Ja, zaista, Onaj Koji prašta i da sam milostiv, ali da je i kazna Moja, doista, bolna kazna! " (El-Hidžr, 49-50) I rekao je Uzvišen i : "Koji oprašta grijehe i prima pokajanje, Koji strahovito kažnjava i obilno nagrađuje. " (El-Mumin, 3)

Ebu Hurejra, r.a . , prenosi da je Allahov Po­slanik, s.a.v.s . , rekao: "Kada bi vjernik znao ko­liku je kaznu Al lah, dž.š., pripremio na ahiretu,

83

Page 84: Bereket Sure El-Fatiha

BERF.KET SURF Ei .- fATI H A

n ikada sc ne bi ponadao da će uć i u Džennet, a kada bi nevjernik znao kolika je A l lahova, dž. .�. , m i lost , n ikada ne bi izgubio nadu da će ući u Džennet. "<·1

"Vladara Dana sudnjega:'

Riječ �� (Malik) - Posjcdnik, može se učiti na dva nač ina, t j . k i racta: prvi : �� (Malik) -

Posjednik , i drugi : � (Melik) - Vladar.

Učenjaci se raz i laze o tome koje je od ova dva značen ja j ače . N eki kažu : " Ri ječ Melik (Vladar) ima općenit i je značenje od riječi Malik (Posjednik) , jer j e svaki v ladar u is to vri jeme i posjednik, a svaki posjednik ni je ujedno i vladar.

Naredba vladara sprovodi se nad posjednikom nekog imetka tako da on ne može prekrš i t i n jegove naredbe ."

Međutim, Ebu Ubejda i Muberrid kažu: "Ri­ječ Malik ( Posjednik) ima općeni t i je značen je, jer to znači da su l j udi i sve ostalo što postoj i u Al lahovu, dž.š . , posjedu. Ova ri ječ ima j ače značen je , jer znači da je A llah, dž.š . , Taj Koj i propisuje šerijatskc i'.akone, a povrh toga znači i da Al lah, dž.š . , v lada svime."

"2 Hadis je vjerodostojan; b i l jc7.c ga Kuhari, Musl im, Tirmizi i Ahmed.

84

Page 85: Bereket Sure El-Fatiha

Tl!MAc':E JE El -FATII-IE

Ebu Ha tim vel i : "Ri j eč Malik ima jače zna­čenje kada je u pitanju pohvala A l lahu, dž.š . , dok r i ječ Melik ima jače značen je kada je u pitanju pohvala l j ud ima. Razlika medu n j ima jeste to š to posjedn ik među l jud ima ne mora b i t i u jedno i vladar, a l i ako za A l laha, dž.š . , kažemo da je Posjedn ik, to ujedno znač i da je i Vladar. " Ovo miš l jen je 7.astupao je i kadi ja Ebu Bekr ibn el-Arcbi.

Nikome nije do1.vol jeno da sc naziva ovim imenom n i t i da d ru ge pri s i l j ava da ga zovu n j ime. Ebu Hurcjra, r.a. , prenosi da je A l lahov Pos lanik, s.a.v.s . , rekao: "A l lah, dž.š . , na Sud­njem danu uzet će Zeml ju i smotati nebesa, a zatim će reći : 'Ja sam is t insk i Vladar, gdje su vladari Zeml je ? "'63

A l lahov Poslanik, s.a.v.s . , također j e rekao: "Najprezren i j e ime A l lahu , dž .š . , jes te imc čovjeka koj i sebe nawve 'vrhovni vladar', jer je jedino A l lah, dž.š . , ist inski Vladar. "64

Al lahov Poslanik, s .a .v.s . , također je rekao: "Čovjek koji će na Sudnjem danu b i t i najmr:l.i A llahu, dž.š. , i najprczren i j i jeste onaj koji j e

•J HaJis je vjerodostojan; bi l jež.c ga Buhari i M u l im.

''' Ibid.

85

Page 86: Bereket Sure El-Fatiha

BFKEKE'I' SURF EL-fATIHA

sebe na dunjaluku nazivao 'vrhovnim vladarem', jer jedino je A l lah, d7 .. š . , i st inski Vladar."65

I bn Hisar veli : "Nikome n i je dm.vol jeno sebe nazivati vladarem Sudn jega dana nit i vr­hovn im vladarem." Medutim, dozvol jeno je nekoga nazivati opisno ovim imenima u zna­čen ju t i tu le, naprimjer pos jednik, kral j . Doka:�. za tO jeste ajet : Yl.llah vam je odredio Ta!uta za vladara. " (El-Bekara, 247) A l lahov Pos lan ik, s .a.v.s . , rekao je : "Al lah, dž.š . , omogućio mi je da vidim neke svoje s l j edbenike koj i su boreći se na Al lahovu, dž.š . , putu zaplovi l i morem. Prikazani su mi da su kra l jevi na divanima i l i poput kra l jeva na divanima. "66

Na p i tan ja : " Kako to d a j e A l lah , dž . š . , Sebe nazvao ' Vladarem Sudnjega dana ', kada Sudn j i dan j oš n i j e nastupio? Kako to da za Sebe kaže da je Vladar nečega što ne postoj i ?" , odgovorit ćemo: "Ri ječ �L;; (Malik) akt ivni je panici p glagola � - & (meleke -jem liku) , a u arapskom jeziku panici p aktivni može imati značen je koje se odnosi na budućnost i to je ono što oni razumi jeva ju kada izgovaraju ovu r i ječ. Na ovaj ćemo nač in protumačit i a jet :

1'5 H adis je vjerodostojan; bilje7.i g a Muslim. 1'1' I-ladis jt: vjerodostojan; bilježe �a Buhari i Muslim.

86

Page 87: Bereket Sure El-Fatiha

TUMAČENJE Ei .-FATl t-I E

'Vladar Sudnjega dana ', t j . kada nastupi Sudn j i dan, n jegov V ladar bit će Al lah, dž.š .

Drugo tumačen je jeste da ri ječ Malik znači da je A l lah, M .. š. , kadar uč in i t i da nastupi Sud­nj i dan, jer onaj ko nešto posjeduje u stanju je t ime raspolagat i kako ?.e l i . A A l lah, d7 .. š . , je Taj Koj i sve pos jeduje i upravlja kako že l i i niko Mu se ni je u stan ju suprotstavi t i ." Ebu Kasim ez-Zud7.ad7. vel i : "Prvo mi v l jen je bol je odgovara prirodi arapskog jezika."

Na pitanje : ''Zbog čega A l lah, dž.š. , izdvaja Sudnj i dan i na;r. iva Sebe 'Vladarem Sudnjega dana', kada je On vladar svega što postoj i ? ", odgovor je s l jedeći : "Na dunjaluku su postojal i oni koji su pokušavali da Mu se suprotstave, naprimjer faraon, Nernrud i dr. Ali, na Sudnjem danu n iko neće osporavati Njegovu vlast i moć i svi će tada ponizno stajat i pred Njim. Na Sud­njem danu Allah, dž.š . , upitat će: 'Kome pripada

vlast danas ? ', a sva će stvoren ja odgovori t i : 1Wahu, Jedinom i Svemoćnom. ' (EI-Gafi r, 1 6) Zbog toga Allah, dž.š . , Sebe naziva ' Vladarem

Sudnjega dana ', jer će taj Dan jedino On b i t i Vladar i Sudac i Jed ino će On nagrađivat i i kažn javat i ."

87

Page 88: Bereket Sure El-Fatiha

BEREKF.T ' U RE EL-FATI HA

Kada za A llaha, d:l . . š . , ka:l.emo da je � (Melik) - Vladar, onda sc ovaj op is odnos i na osob ine Njegova Bića, a ako Ga opišemo ri ječ ju JJJ�_;; (Malik) - Pos jednik, onda se ovaj opis odnosi na Njegova dje la.

Ri ječ r _Y.j1 (el-jevm) - dan, označava vrijeme od zore do :.-.a laska Sunca. U ovom ajetu ova ri ječ 07.načava period od početka nastupanja Sudnjega dana pa sve do u laska vjernika u Dže­nnet i nevjernika u Džehennem. U arapskom jeziku ova riječ može sc odnosit i i na jedan dio dana. Primjer :.-.a to j este ajet: "Danas sam vam vjeru vašu usavr.{io . . . " (EI-Maida, 3)

Ri ječ ..:r-;11 (ed-din ) spomenutu u ovom ajetu učenjaci ra7. l ič i to tumače. Ibn Abbas, r.a . , I bn Mesud, r.a., I bn Ožurejd/., Katada i dr. smatraju da ova riječ označava nagradu za učin jena djela i polagan je računa ia n j i h . Na ovo wačenje u kazuj e s l jedeći a je t : "Tog Dana Allczh c'e ih kazniti kaznom koju su zaslužili . . . " (En-N ur, 25 ) , t j . polagat će račun za svoja d jela. I rekao je Uzvišen i : "Svaki će {ovjek toga Dana prema zasluzi kažnjen ili nagraden biti . . . " (El-Gafir, 1 7) I rekao je Uzvišen i : "Danas ćete biti nagra­deni ili kažnjeni prema tome kczko ste postupali. " (El-D:I.asi ja, 28) Al lah, dž.š . , prenosi nam da

88

Page 89: Bereket Sure El-Fatiha

TUMM�ENJE EL-FATI HF

su neki nevjernici rek l i : "Zar i ti vjeruješ da ćemo, kada poumiremo i zemlja postanemo, doista ra{un polagati ? " (Es-SaHat, 53 ) , tj . da ćemo bi t i nagradeni i l i ka7.n jen i zbog onoga što smo radi l i .

Učenjaci arapskog jezika kažu Ja ova riječ u osnovi znači - nagrađivanje. J edna od osobina Al laha, dž.š. , jeste da je On .)�.ill (Ed-De1jan ) - Onaj Koji nagraduje.

Od Ibn Abbasa, r.a . , prenosi se da ova ri ječ može značit i i - suđenje.

Ova ri ječ spada u vrs tu ri ječi koje u sebi objedin ju ju suprotna značenja.

Saleb vel i : "Glagol .ji) (dane) može značit i - bi t i pokoran, ali mo7.e znač i t i i - bit i nepo­koran, može značiti - b i t i ponosan, a može znači t i i - bit i ponižen, a može označavati nadmoć i snagu. " Riječ 0:!�1 (ed-din ) može znač i t i i - običa j , stanje . Tako(ter, r i ječ 0:!�1 (ed-din ) mo :l. e označavati b iografi ju v ladara, a može znači t i i - bolest .

"Samo Tebe obožavamo .. :'

Prva tri ajeta El-Fatihe govorila su o zahvali Allahu, dž.š., i osobinama Njegova uzvišenog Bića.

89

Page 90: Bereket Sure El-Fatiha

RFREKET SUKE Et .-fATIHA

Ovaj ajet, medut im, govori o stanju u kojem se ljudi trebaju nalaziti .

Značenje ri ječi � (nabudu) jeste - poko­ravamo Ti se, jer je osnovno značen je ri ječi

•�4- (ibadet) - pokornost i poni:.r.nos t . Herevi veli: " Izgovaranje ovih riječi označava potvr­du j ednog mus l imana da :.r.a svoga Gospodara

prihvata samo A l laha, c..l:l. .š . , i da samo N jega

obožava, jer oni koji n isu musl imani obožavaju k ipove i dr."

"I samo od Tebe pomoć tražimo"

. . . t j . za pomoć , potporu i uspjeh samo Tebe mol imo.

Postoje dva razloga zbog kojih ·e u ovom ajetu prvo spominje objekt glagola obožavati, a to je A llah, dž.š. , pa tek onda glagol . Prvi razlog jeste to što A rapi u svom govoru uvi jek prvo spomenu ono što je najva/.nije, a u ovom slučaju to je A l lah, dž.š . , pa tek onda ono što je manje važno, a to su l jud i i n j ihovi postupci . Drugi razlog jeste to da prednos t u spominjanju ne pripada l jud ima i n j i hovom obo/.avanju, nego A l lahu , d7 .. š . , Koji je n j i hov Gospodar.

90

Page 91: Bereket Sure El-Fatiha

TUMA(ENJE EJ. -FATIHE

"Uputi n a s na Pravi put:'

Ovaj ajet u sebi sadrži dovu i žel ju roba da ga n jegov Gospodar uput i na Pravi put, a n jegovo je značenje - upu t i nas na Pravi put, nadahn i nas da hodimo n j ime i podari nam uputu koja će nas dovest i u Tvoju b l i z inu i milost . .Jedan učenjak v<: l i : "Allah, dž.š., odredio je da polovica ove sure govori o 7.ahvalnost i i pohvalama, a n jez in drugi d io o potrebama čovjeka i n jegovim ;!.el jama. Dova koju u sebi sadrži su ra E l -Fat iha na jbo l j a je dova ko ju čovjek mo:/.c proučit i , j e r je ona govor U ;r.vi ­šenoga Gospodara. Kada upućuješ ovu dovu, ti A llaha, d;f .. š . , moliš N jegovim riječ ima." U jednom hadisu s to j i : "Ne postoj i n i š ta draže A l lahu, d7 . . š., od dove. "67

Neki kažu da ovaj ajet znači : "Uput i nas da se i7.vršavan jem sunneta pomognemo u izvršavan ju farzova."

Neki ka;f.u da je osnovno značen j e r i ječi .s�l (el-huda) - naklonost i težnja. Kao p -tvrdu oni navode ajet : "Mi se, uistinu, vraća­m o Tebi. " (EI-A'ra f, 1 56) , t j . ka lcbi težimo.

"1 I-bdis je dolnr; bil j6.e ga Ruhari, Ahmed, Tirm izi i Ibn Mad7.a.

9 1

Page 92: Bereket Sure El-Fatiha

BERF. KF.T SUKE EI .-FATI HA

Iz kori jena ove ri ječi i zvedena je i ri ječ �-:411 (hedija) - poklon , jer postoj i težnja da ona prcđe u tude vlasn ištvo. Iz istog kori jena je i r i ječ .S.:J.I (el-hedj) , a to je život in ja koja sc vodi u Mekku kako b i se na Bajram zaklala kao kurban. Značenje ovog ajeta jes te - učini da naša srca teže i s t in i .

Fudaj l ibn l j ad veli : "Pravi put je odla7.ak na hadž." Medut im, ajet ima općenit i je značen je od ovoga što on spomin je.

Koment i ra juć i ovaj a jet Muhammed ibn Hanefi vel i : "Tj . uputi nas u vjeru koja je jedino pri?.nata kod A l laha, d :ž . . š . "

Asim ci-Ahvel prenosi da je Ebu Al ija rekao :

"Pravi put j e put koj im su i š l i Al lahov Pos la­n i k, s.a.v.s . , Ebu Bekr, r.a. , i Omer, r.a ." Asim vel i : " Rekao sam Hasanu, r.a . : 'Ehu Al i ja kaže da je Pravi put onaj put koj im su i š l i A l lahov Pos lanik, s.a.v. s . , Ebu Bekr, r.a., i Omer, r.a. ' , a on mi j e odgovorio: ' I s t inu j e rekao."'

R i ječ �l (el-rnustekim ) opisna je ime­n ica za put na kojem nema n ikakvih kriv ina n i t i skretanja . A l lah , d:l .. š . , rekao je : "J doi­sta, ovo je Pravi put M oj, pa se njega držite. " (El-En 'am, 1 53 )

92

Page 93: Bereket Sure El-Fatiha

TuMACENJE Et .-1-'AT I H F.

"Na put on ill kojima si milost Svoju darovao:'

Svrha ponavljanja ri ječi "Pravi put" u ovom ajetu jeste da se istakne želja onoga ko upućuje

dovu da Al lah, dž.š . , uputu koju mu je podario učini traj nom, jer Jesi se da neko jedno vrijeme

bude na Pravom putu, a 7.at im posustanc. Neki pak smatraju Ja sc u ovom ajetu Al lah, d:t . . š . , moli da podari i s t insko 1.nanje i razum i j eva­

nje vjere. Ovo m iš l jen je zastupa Džafer ibn

Muhammed.

Mufesiri se razilaze u tome ko su oni ko­j ima je A l lah, dž.š . , mi lost Svoju darovao. Ye­

ćina mu fes i ra matra da su to: vjerov jesnic i ,

a .s . , učenjac i , šehidi i dobri l judi . Kao dokaz oni navode s l jedeći ajet: "Oni koji su poslušni Allahu i Poslaniku bit 6: u društvu vjerovjesni­ka, pravednika, šehida i dobrih ljudi kojima je Allah milost Svoju darovao. A kako {e oni divni drugovi biti. " ( En -Nisa, 69)

Iz ovog ajeta može se razumjet i da su oni

t i koj i su na Pravom putu za koj i se mol i u

suri EI-Fatiha.

93

Page 94: Bereket Sure El-Fatiha

13FREKET S U RE Et.- FATI HA

'l\ ne na put onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, n it i onih koji su zalutali:'

M ufe s i r i se raz i la:t.c u tome ko su oni na koje sc A l lah, dž.š. , rasrdio, a ko su oni koji su zaluta l i ?

Već ina mufes i ra smatra d a su j evre j i on i na koje sc A l lah, dž . š . , rasrdio, a da su kršća­ni oni koj i su zaluta l i . To sc navodi u hadisu Al lahova Pos lanika, s .a.v. s . , koji prenosi Adij ibn H at im , r.a . , a ko j i pripovi jeda o svome primanju i s lama.6H

Potvrda su ovom tumačenju s l j edeći ajet i . Al lah, d:/ . . š. , o jevre j ima je rekao: "Zasluiili su Allahovu srdibu . . . " (Alu l iman, 1 1 2 ) Na nj ih sc odnosi i s l j edeći a jet : 11/lah se n a njih rasrdio. " (EI-Pcth, 6) Na kr.�ćanc e odnosi s l jedeći ajet: "/ ne povodite se za prohtjevima ljudi kuji su još davnu zalutali, i mnoge u zabludu odveli, i sami s Pravoga puta skrenuli. " (E I-Maida, 77)

Nek i smatraju da su oni na koje se Al lah, dž . š . , rasrd i o mnogobošci , a da su oni koj i su 7.a lu ta l i l i cemjeri . Postoje i učen jaci koj i smat ra ju da su on i na koje se A l lah, d:l . . š . , ra-

•R HaJis bi l ježe Tirmi:t.i , Tajal is i , Ahmed i ibn Hihban.

94

Page 95: Bereket Sure El-Fatiha

TUMAĆENJF Ei .-FATIHE

srdio s l j edbenic i novotari j a, a da su oni koj i su zalu tal i oni koj i zapostavl j a ju sunnet .

I ova su tumačenja l i jepa, međut im, tuma­čen j e ko je j e dao A l lahov Pos lan ik, s .a .v. s . , svakako je najbol je i najpotpuni je .

Osnovno značenje ri ječi �l (el-gadab) ­srdl.ba, jeste žes tina. Kada sc za A l laha, dž.š . , ka/.e da se rasrdio na nekoga to znači da ga žel i kazn i t i zbog gri jeha koje je uč in io.

Ri ječ J)IJ,JI (ed-dala!) - zalutalost, u arap­skom jeziku znači - gubitak ispravnih namjera i skretan j e s puta ist ine .

95

Page 96: Bereket Sure El-Fatiha

" N i u Tevra t u , n i u l n d ž i l u , n i u K u r' a n u n i j e o b j a v l j e n a s u ra s l i č n a E l Fa t i h i . O n a j e s e d a m a j e t a koj i s e po n a v l j a j u , a n j e z i n o j e u če n j e pod i j el j e n o i z m e d u A l l a h a , d ž . š . , i N j egova r o b a , a robu p r i p a d a ono što je z a m o l i o . "

H adis

"O d n os i z m e d u S t vo r i t e l j a i N j eg ov i h robova, s u š t i n a pos toj a n j a , n a č i n o b raća n j a U z v i š e n o m , p u t e v i s ret n i h i n es ret n i h , g l a v n e s u t e m e s u re E l - Fa t i h a , a u j e d n o i n a j b i t n ij e t e m e C a s n o g K u r 'a n a . Razm i š l j a n j e o bereketu, d o b r u i b l a g o s l o v u koj e Fa t i h a d o n o s i u ž i vot s v a kog v j e r n i k a i v j er n i ce o t v a r a v r a t a pose b n o g sta n j a z a h v a l n qs t i S t vo r i te l j u . "

M r. hfz. Kenan M usi!'

�� � ·u s t i l u v r h u n s kog m u fe s i r a K u r t u b i p r i l i ko m ko m e n t a r a l s t i aze, B i s m i le i Fa t i h e d e m o n ­s t r i ra svoj u j e d i n s t v e n u n a u č n u m e to d u -n a vod i i z v o re n a uč n i h s t a v o v a , c i t i ra h a d i s ke z b i rke, j e r j e ' bereket u n a vođen j u i z v o r a ' , i z b j e g a v a pred u g e kom e n t a re i h i s to r i j s ke d e t a l j e., d e r i v i r a p ro p i se i d u ž n o s t i i z a j e t a . Za a j e te koj i ne s a d rže p r o p i s e o n n a vod i t u m ačenje , povode o bj a v e , n ač i n e izgov-a r a n j a , g ra m a t i č k u a n a l i z u , o bj a š n j e n j e n e poz n a t i h r i j e č i a l i c i t i ra re leva n t n u a ra p s k u poez i j u . "

M r. Fa hrud in Smai lovi!'