21
Walter Benjamin, ESTETIČKI OGLEDI (Školska knjiga, Zagreb, 1986.) UMJETNIČKO DJELO U RAZDOBLJU TEHNIČKE REPRODUKCIJE - PREDGOVOR: - Karl se Marx (1818.-1883.) prihvatio analize kapitalističkog načina proizvodnje kad je taj način proizvodnje bio u svojim počecima: - njegova su istraživanja dobila prognostičku vrijednost: - od kapitalističkog načina proizvodnje valja očekivati: - ne samo sve jaču eksploataciju proletari- jata - već na kraju i stvaranje uvjeta koji će omogućiti njegovo vlastito dokidanje - bilo potrebnim pola stoljeća da preobrazba nadgradnje promijeni uvjete proizvodnje na svim područjima kulture: - navodima o tome u kakvom se to obliku zbivalo treba postaviti stanovite prognostičke zahtjeve: - odgovaraju im: - ne toliko teze o umjetnosti: - proletarijata nakon preuzimanja vlasti - besklasnog društva - koliko teze o razvojnim tendencijama umjetnosti u sadašnjim uvjetima proizvodnje: - njihova se dijalektika očituje jednako u nadgradnji kao u ekonomiji: - takve teze ostavljaju po strani niz uvriježenih pojmova: - u teoriju se po prvi p movi: put uvode novi poj- - njihova nekontrolirana primjena do- vodi do prerađivanja činjeničnog materijala u fašističkom smislu - potpuno nepo- rabljivi za cilje- ve fašizma - porabljivi za formuliranje re- volucionarnih zahtjeva umjet- ničke publike I novi standard umjetničke reprodukcije: - umjetničko se djelo u načelu uvijek moglo re- producirati: - tehnička reprodukcija umjetničkih djela nešto novo: - ono što su ljudi uradili, ljudi su uvijek mog-li i oponašati - Grci poznavali samo odljev i otisak - grafika: - prvi se put pojavljuje s drvorezom - reprodukcija pisma tiskom - drvorezu se pridružuju: - bakrorez u srednjem vijeku - bakropis - litografija: - mnogo precizniji postupak pružio grafici mogućnost da svoje tvorevi- ne donosi na tržište: - ne samo u veli-kim količinama već prvi put u svakodnevno novim oblici-ma - fotografija: - prvi put u procesu slikovne reprodukcije ruka oterećena najvažnijih umjetničkih zadataka: - preuzelo ih oko - oko 1900. g. tehnička reprodukcija dosegla standard: Benjamin, Estetički ogledi 1

Benjamin, Estetika

Embed Size (px)

Citation preview

Walter Benjamin, ESTETIČKI OGLEDI

(Školska knjiga, Zagreb, 1986.)

UMJETNIČKO DJELO U RAZDOBLJU TEHNIČKE REPRODUKCIJE

-PREDGOVOR:-Karl se Marx (1818.-1883.) prihvatio analize kapitalističkog načina proizvodnje kad je taj način proizvodnje bio u svojim počecima:- njegova su istraživanja dobila prognostičku vrijednost:- od kapitalističkog načina proizvodnje valja očekivati:- ne samo sve jaču eksploataciju proletari-jata

- već na kraju i stvaranje uvjeta koji će omogućiti njegovo vlastito dokidanje

- bilo potrebnim pola stoljeća da preobrazba nadgradnje promijeni uvjete proizvodnje na svim područjima kulture:- navodima o tome u kakvom se to obliku zbivalo treba postaviti stanovite prognostičke zahtjeve:- odgovaraju im:- ne toliko teze o umjetnosti:- proletarijata nakon preuzimanja vlasti - besklasnog društva

- koliko teze o razvojnim tendencijama umjetnosti u sadašnjim uvjetima proizvodnje:- njihova se dijalektika očituje jednako u nadgradnji kao u ekonomiji:- takve teze ostavljaju po strani niz uvriježenih pojmova:

- u teoriju se po prvi put uvode novi poj-movi:- u teoriju se po prvi put uvode novi poj-movi:

- njihova nekontrolirana primjena do-vodi do prerađivanja činjeničnog materijala u fašističkom smislu

- potpuno nepo-rabljivi za cilje-ve fašizma

- porabljivi za formuliranje re-volucionarnih zahtjeva umjet-ničke publike

I novi standard umjetničke reprodukcije:- umjetničko se djelo u načelu uvijek moglo re-producirati:

- tehnička reprodukcija umjetničkih djela nešto novo:

- ono što su ljudi uradili, ljudi su uvijek mog-li i oponašati

-Grci poznavali samo odljev i otisak- grafika:- prvi se put pojavljuje s drvorezom- reprodukcija pisma tiskom- drvorezu se pridružuju:- bakrorez u srednjem vijeku- bakropis- litografija:-mnogo precizniji postupak pružio grafici mogućnost da svoje tvorevi-ne donosi na tržište:

- ne samo u veli-kim količinama već prvi put u svakodnevno novim oblici-ma- fotografija:- prvi put u procesu slikovne reprodukcije ruka oterećena najvažnijih umjetničkih zadataka:- preuzelo ih oko

- oko 1900. g. tehnička reprodukcija dosegla standard:

Benjamin, Estetički ogledi

1

2

- objektom joj postala ne samo sveukupnost naslijeđenih umjetničkih djela:- nije samo njihovo djelovanje podvrgla najdubljim promjenama

- samoj sebi izborila mjesto među raznovrsnim umjetničkim postupcima

- za proučavanje tog standarda najpoučniji način kako su dvije različite manifestacije tehničke reprodukcije djelovale na umjetnost u njezinu tradicionalnom liku:- reprodukcija umjetničkog djela - filmska umjetnost

II i kod najsavršenije se reprodukcije gubi hic et nunc umjetničkog djela:- njegova jednokratna egzistencija na mjestu na kojem se nalazi- u toj se jednokratnoj egzistenciji odvijala povijest kojoj je djelo bilo podvrgnuto u toku svojeg trajanja:- promjene koje je tijekom vremena pretrpjelo u svojoj fizičkoj strukturi:

- promjene posjedovnih odnosa koje je doži-vjelo:

- trag im se može utvrditi samo kemijskim ili fizikalnim analizama:

- trag im je predmetom predaje:

- ne mogu se izvršiti na reprodukciji - valja ju pratiti od prvobitnog prebiva-lišta originala

- hic et nunc originala tvori pojam njegove autentičnosti:- čitavo se područje autentičnosti izdvaja iz sfere reproduciranja:- autentičnost se ne može reproducirati:- intenzivno prodiranje stanovitih tehničkih postupaka reprodukcije pružilo povoda za razlikovanje i nijansiranje autentičnosti:- važnom je funkcijom trgovine umjetninama upravo izgrađivanje takvog razlikovanja- iznalaskom drvoreza autentičnost bila nagriženom u korijenu još prije nego što je urodila plodom

- autentično zadržava svoj potpuni autoritet:- u odnosu prema manuelnoj reprodukciji:- obilježava ju patvorinom

- ne i u odnosu prema tehničkoj reprodukci-ji:- dva razloga:

- tehnička repro-dukcija u odnosu spram originala samostalnija ne-go manuelna: reprodukcija se originala može dovesti u situaci-je nedostupne sa-mom originalu:-može istaknuti aspekte origi-nala nedostup-ne ljudskom oku omogućuje originalu da pođe u susret potrošaču

- okolnosti u koje može dospjeti proizvod tehničke reprodukcije umjetničkog djela:- ne moraju nauditi strukturi umjetničkog dje-la:

- u svakom slučaju obezvređuju njegovo hic et nunc:

- dotiču autentičnost umjetničkog djela:- srž svega što ono prenosi od svojeg postanka:- temelji se na materijalnom trajanju- od njegove materijalne postojanosti: - do njegove vrijednosti kao povijesnog

svjedočanstva:- u reprodukciji čovjek lišen ovoga: - i ovo poljuljano:

- tako se počinje gubiti vjerodostojnost stvari- ono se, što ovdje nestaje, može sažeti u pojam aure:- u doba tehničke reprodukcije umjetničkog djela propada njegova aura

3

- reprodukcijska tehnika izdvaja reproducirano iz područja tradicije:- umnožavajući reprodukciju nadomješta njegovu jednokratnu pojavu umnogostruče-nom:

- dopuštajući reprodukciji da pođe u susret potrošaču bilo u kojoj njegovoj situaciji, ona aktualizira reproducirano:

- oba procesa vode do snažnog razaranja predanog:- time i do snažnog razaranja predaje:- naličje sadašnje krize i sadašnje obnove čovječanstva:- najtješnjije povezani s pokretima masa ‘30.-ih g. XX. st.:- njihov najmoćniji agent film:- njegovo društveno značenje nezamišljivo bez njegove destruktivne, katarktičke strane:- likvidacije tradicionalne vrijednosti kulturnog naslijeđa:- najočitije u velikim povijesnim filmovima

III unutar se velikih ljudskih razdobalja s čitavim načinom života ljudske zajednice mijenja i način njezina osjetilnog opažanja:- način na koji se organizira osjetilno ljudsko opažanje:-medij u kojem se izražava- uvjetovan:- ne samo prirodno - već i povijesno

- društveni uvjeti promjena u mediju opažanja:- samo ih suvremenici mogu pojmiti kao razaranje aure:- aura prirodnih tvorevina:- jednokratna pojava daljine ma koliko bila blizu

- društvena uvjetovanost sadašnjeg razaranja aure počiva na dvjema okolnostima:- obje vezane uz sve veće značenje masa u današnjem životu- današnje mase podjednako strastveno teže:- približiti stvari sebi:- prostorno društveno

- prevladati jednokratnost svake datosti posezanjem za njezinom reprodukcijom:

- svakodnevno se sve više očituje potreba za ovladavanjem predmetima iz najveće blizine:- pomoću reprodukcije

- oslobađanje predmeta njegove ljuske:- obilježje opažanja kojega je smisao za istinu toliko porastao da ga pomoću reprodukcije oduzima i jednokratnom:- i na području se vizualnoga očituje ono što na području teorije možemo zamijetiti kao sve veće značenje statistike:- utjecaj realnosti na mase i masa na nju proces neograničenog dosega i za mišljenje i za promatranje

IV jedinstvenost umjetničkog djela identična s njegovom ukorijenjenošću u kontekst tradicije:- tradicija:- nešto iznimno živo:- nešto izvanredno promjenljivo

- prvobitni način uranjanja umjetničkog djela u kontekst tradicije našao izraz u kultu:- definicija aure kao jednokratne pojave daljine ma koliko bila blizu formulacija kultne vrijednosti umjetničkog djela u kategorijama prostorno-vremenskog opažanja:- nedosežnost glavna vrijednost kultne slike:- blizina koju sugerira materija umjetničkog djela ne uklanja tu daljinu

- najstarija umjetnička djela nastala u službi rituala:

4

- jedinstvena vrijednost autentičnog umjetničkog djela utemeljena u ritualu u kojem je posjedovala svoju izvornu i prvu uporabnu vrijednost:- ona se i u najprofanijim oblicima služenja ljepoti može prepoznati kao posvjetovljeni ritual:- koliko se kultna vrijednost slike posvjetovljuje, toliko pojmovi o supstratu njezine jednokratnosti postaju neodređenijima:- jednokratnost pojava koje vladaju u kultnoj slici u predodžbi primatelja sve više potiskuje empirijska jednokratnost umjetnika ili njegova likovnog djela- pojam se autentičnosti, doduše, nikada ne iscrpljuje u dokazivanju autentičnosti:- s posvjetovljenjem umjetnosti autentičnost nadomješta kultnu vrijednost

- profano služenje ljepoti:- razvija se u renesansi- traje tristotinjak godina

- pojava fotografije:- prvog uistinu revolucionarnog reprodukcijskog sredstva- istodobno s nagovještajem socijalizma- umjetnost na krizu pokušava reagirati učenjem o l’art pour l’art:- teologijom umjetnosti- iz njega proizlazi negativna teologija o čistoj umjetnosti:- odbacuje:- svaku društvenu funkciju - svako određenje predmetnošću

- tehnička reprodukcija umjetničkog djela prvi put u svjetskoj povijesti oslobađa djelo njegove parazitske egzistencije o ritualu:- reproducirano umjetničko djelo postaje sve više reprodukcijom umjetničkog djela namijenjenom za reprodukcije:- pitanje o originalnoj (fotografskoj) kopiji postaje besmislenim

- utemeljenje se funkcije umjetnosti u ritualu nadomješta njezinim utemeljenjem u politici:- kod filmskih djela tehnička reproduktivnost:- ne izvana nametnut uvjet njihova masov-nog proširenja:

- već temelj njihove proizvodnje:

- tehnička reproduktivnost filmskih djela prisiljava na njihovo masovno širenje:- proizvodnja preskupa da bi si pojedinac mogao priuštiti film- zvučni film u početku ograničio publiku na jezične granice:- u isto vrijeme kad je fašizam počeo naglašavati nacionalne interese:- istodobnost obiju pojava počiva na ekonomskoj krizi:- iste su smetnje uzrokom:- pokušaja da se održe postojeći posjedovni odnosi otvorenim na-siljem

- ubrzanja predradanja krizom ugroženog filmskog kapitala za zvučni film

- uvođenje zvučnog filma za neko vrijeme donijelo smirenje:- solidariziralo nove kapitale iz elektroindustrije s filmskim kapi-talom:

- iznova dovodilo mase u kino:

- izvana poticalo nacionalne in-terese

- iznutra još više nego prije in-ternacionaliziralo filmsku pro-izvodnju

V recepcija se umjetničkih djela odvija uz različite naglaske između dvaju polarnih:- naglasak na kult(ur?)noj vrijednosti umjet-ničkog djela:

- naglasak na izložbenoj vrijednosti umjetničkog djela:

5

- prijelaz od prve vrste umjetničke recepcije prema drugoj označuje tok povijesti umjetničke recepcije uopće:- bez obzira bi se na to u načelu moglo dokazati kako se svako pojedino umjetničko djelo koleba između dviju polarnih vrsata recepcije

- prijelaz od prve vrste umjetničke recepcije prema drugoj označuje tok povijesti umjetničke recepcije uopće:- bez obzira bi se na to u načelu moglo dokazati kako se svako pojedino umjetničko djelo koleba između dviju polarnih vrsata recepcije

- umjetnička proizvodnja započinje tvorevi-nama koje stoje u službi kulta:- za njih važnije da postoje negoli da se mogu vidjeti- danas nam se čini da kultna vrijednost kao takva upravo teži sakrivanju umjet-ničkog djela

- emancipacijom pojedinih umjetničkih zada-taka iz krila rituala raste mogućnost za izla-ganje njihovih proizvoda

-mogućnost izlaganja umjetničkog djela s različitim metodama tehničke reprodukcije znatno porasla:- kvantitativno približavanje njegova dva pola izaziva kvalitativnu promjenu njegove prirode:- slično:

-mogućnost izlaganja umjetničkog djela s različitim metodama tehničke reprodukcije znatno porasla:- kvantitativno približavanje njegova dva pola izaziva kvalitativnu promjenu njegove prirode:- slično:- umjetničko djelo u pretpovijesti: - umjetničko djelo danas:

- apsolutnim naglašavanjem kultne vrijednosti u prvom redu bilo instrumentom ma-gije- kao umjetničko djelo steklo priznanje tek kasnije

- apsolutnim naglašavanjem izložbene vrijednosti postaje tvorevinom posve novih funkcija:- ističe se umjetnička:- danas smo je svjesni- jednom će se kasnije činiti sporednom

VI fotografija i film pružaju najuvjerljivije dokaze za tu spoznaju:- u fotografiji izložbena vrijednost počinje na svim linijama potiskivati kultnu vrijednost:- kultna vrijednost slike nalazi zadnje utočište u kultu sjećanja na daleke ili preminule:- portrait nije slučajno bio u središtu rane fotografije

- kad se čovjek povlači iz fotografije, izložbena vrijednost prvi put nadvladava kultnu:-Atget:- oko 1900. g. snimao puste pariške ulice:- ovjekovječio taj proces- skriveno političko značenje:- fotografije iziskuju pristup u određenom smislu:- ne valja im pripisivati slobodnu kontemplaciju

- istovremeno i ilustrirane novine počinju postavljati putokaze promatraču:- u njima prvi put obveznim postalo kraće objašnjenje:- sasvim drukčiji karakter od naslova slike

- u filmu direktive, koje promatrač slika u ilustriranim novinama prima posredstvom legende, postaju još preciznijima:- poimanje svake pojedine slike određeno slijedom svih prethodnih

VII film:- danas bespredmetnom i konfuznom djeluje borba koja se tijekom XX. st. bila između slikarstva i fotografije oko umjetničke vrijednosti njihovih proizvoda:- ta borba izraz svjetsko-povijesnog obrata:- nije ga bio svjestan niti jedan od dva partnera- vrijeme tehničkog reproduciranja razrješavalo umjetnost njezina kultnog temelja:

6

- privid autonomije umjetnosti izblijedio zauvijek- promjena funkcije umjetnosti dugo bila skrivena

- rješavalo se pitanje nije li fotografija umjet-nost

- nije se postavljalo pretpitanje nije li se pro-nalaskom fotografije izmijenio čitav karak-ter umjetnosti

- teoretičari filma ubrzo preuzeli isti brzopleti stav prema problemima:- teškoće koje je fotografija priredila tradicionalnoj estetici dječja igra u odnosu na one koje joj je zadao film- početke teorije filma obilježava slijepa silovitost:- težnja da film proglase umjetnošću prisiljava teoretičare da u nj unesu neusporedljivo bezobzirno kultne elemente:- i ‘30.-ih g. XX. st. osobito reakcionarni autori traže smisao filma u istom smjeru:- ako ne baš u sakralnom - tada u nadnaravnom

VIII glumac u filmu:- umjetnička se kreacija glumca na pozornici u konačnom obliku prezentira publici u njegovoj osobi

- umjetničku kreaciju filmskih protagonisata publici prezentira aparatura:- dvojaka posljedica:

- aparatura nije spo-sobna kreaciju filmskog protago-nista poštovati kao totalitet: filmski glumac gu-bi mogućnost da za vrijeme predstave prilagodi svoju igru publici:- kreacija glumca podvrgnuta nizu optičkih ogleda publika u polo-žaju ocjenjivača:- ne smeta ju nikakav osob-ni kontakt s glumcem- u glumca se uživljava sa-mo onda kad se uživi u aparat

- publika preuzi-ma stav glumca:- testira- nije stajalište kojem bi se smjele izlo-žiti kultne vrijednosti

IX filmu mnogo više stalo da glumac predstavi sebe aparatu nego nekoga drugog publici:- filmski glumac igra za aparaturu- po prvi je put čovjek u situaciji da djeluje svojom realnom osobom, ali lišen njezine aure:- aura vezana uz njegovo hic et nunc:- ne postoji kopija te aure

- u filmskom atelieru aparatura nadomješta publiku:-mora otpasti protagonistova aura:- ujedno i aura onoga što on prikazuje

- kazališna pozornica najodlučnija opreka u odnosu spram umjetničkog djela koje u potpunosti podliježe tehničkoj reprodukciji:- u filmskom se prikazu najjače djelovanje postiže kada se što je moguće manje glumi:-Rudolf Arnheim (1904.- ): FILM ALS KUNST (Berlin, 1932.):- najviši je stupanj kad se s glumcem postupa kao s karakterističnim rekvizitom koji se izabere i postavi na pravo mjesto:- dobri glumci i redatelji pokazali da se najbolji efekti skoro uvijek postižu uz minimum „glumljenja”:- veliki glumci:

7

- troše malo mišićne energije - bitan efekt postižu samom svojom na-zočnošću

- razvoj išao prema:- sve većem ograni-čavanju mimike lica- sve češćoj porabi glumca kao „re-kvizita”:- izabran zbog tipičnosti- treba djelovati isključivo svo-jom pojavom u odgovarajućem kontekstu- odglumljeno se duševno stanje mora u svakom trenutku moći potpuno objas-niti onim što se dešava oko njega

- sve rjeđoj uporabi glumaca- povećanju broja slučajnih sudioni-ka koji pripadaju odgovarajućem ti-pu

- film prvo umjetničko sredstvo koje može pokazati kako materija igra zajedno s čovjekom:-može biti izvanrednim instrumentom materijalističkog prikaza

- filmskom glumcu vrlo često uskraćeno uživljavanje u neku ulogu:- njegova kreacija sastavljena od mnogih pojedinačnih kreacija:- elementarna ograničenja materije razbijaju igru glumca na niz epizoda koje se mogu montirati

- u film se može umontirati i snimljena glumčeva realna emocija:- umjetnost pobjegla iz carstva lijepog privida:- dosad vrijedilo kao njezino jedino prebivalište

X promjena funkcije glumca u filmu:- neugodan osjećaj glumca pred aparaturom potpuno isti kao i neugodan osjećaj svakog čovjeka pred svojim odrazom u zrcalu:- ovdje se odraz može odvojiti od njega:- odnose ga pred publiku kupaca koji tvore tržište:- promjena funkcije svakoga tko nastupa teži izlaganju ispitljivih radanja

- film na razaranje aure odgovara umjetnim konstruiranjem personality izvan ateliera:- kult zvijezada podstican kapitalom konzervira čar osobe:- već odavno se svodi na čar njezina robnog karaktera

- tehnika filma navodi svakog da dostignućima koja izlaže prisustvuje napola kao stručnjak:- filmski žurnal svakom pruža izgled da od prolaznika postane filmskim statistom:- u određenim se okolnostima može naći čak i u umjetničkom djelu

- pogled na povijesnu situaciju današnje književnosti:- stoljećima manji broj pisaca bio suočen s tisućostrukim brojem čitatelja- sve se većim širenjem tiska sve više čitatelja pomalo našlo među onima koji pišu:- razlika između autora i publike počinje gubiti svoj načelni karakter

- na filmu su se takve promjene odvijale tijekom desetljeća, a ne stoljeća:- praksa ruskog filma:- dio protagonisata:- ne više protagonisti u našem smislu - već ljudi koji predstavljaju sebe:

- u prvom redu svoj radni proces

XI (zvučno-)filmska snimka pruža pogled koji se prije nikada i nigdje nije mogao zamisliti:

8

- kazalište u načelu poznaje mjesto s kojeg nije lahko proniknuti iluzionistički karakter zbiva-nja

- snimljena scena na filmu ne poznaje mjesto s kojeg nije lahko proniknuti iluzionistički ka-rakter zbivanja:- iluzionistička priroda snimljene scene na filmu drugog reda:- plod montaže

- u filmskom atelieru aparatura tako duboko prodrla u stvarnost da je njezin čisti aspekt, u kojem nema stranog tijela aparature, plod posebne procedure:- njezin najartificijelniji aspekt:- aspekt realnosti neometen aparatom

- izgled neposredne stvarnosti:- priviđenje u svijetu tehnike

- usporedba situacija u:- slikarstvu: - filmu:

- slikar u svojem radu održava prirodni raz-mak prema danom

- snimatelj duboko prodire u tkivo danosti

- slikareva slika totalna - snimateljeva slika rascjepkana u mnogo djelića:- slažu se po novom zakonu

- filmski prikaz realnosti današnjem čovjeku neusporedljivo značajniji:- pruža aspekt realnosti:- u kojem je aparat nevidljiv- koji od umjetničkog djela ima pravo zahtijevati:- upravo na temelju najintenzivnijeg prožimanja umjetničkog djela i aparature

XII tehnička reproduktivnost umjetničkog djela mijenja odnos mase prema umjetnosti:- obraća se:- iz najzaostalije: - u najnapredniju:

- n.pr. u odnosu spram Pabla Picassa (1881.-1973.)

- n.pr. u odnosu spram Charliea Chaplina (1889.-1977.)

- naprednost stava obilježena neposrednom i dubokom povezanošću:- radosti uživljavanja - stava stručnog ocjenjivanja

- važan društveni pokazatelj:- što se više smanjuje društveno značenje neke umjetnosti, to se u publici više razilaze:

- važan društveni pokazatelj:- što se više smanjuje društveno značenje neke umjetnosti, to se u publici više razilaze:- uživateljski stav promatrača: - kritički stav promatrača:

- nekritički uživa u konvencional-nom

- uistinu novo kritizira s negodova-njem

- u kinu se kritički i uživateljski stav publike podudaraju:- nigdje kao u kinu reakcije pojedinaca, kojih zbroj tvori skupnu reakciju publike, nisu unaprijed toliko uvjetovane zbijanjem u masu:- očitujući se, one se kontroliraju

- poredba sa slikarstvom:- slika uvijek zahtijevala da ju promatra jedna ili nekoliko osoba:- kolektivno promatranje slika sve do kraja XVIII. st.:- ne simultano - već postupno:

- hijeratskim redom

9

- simultano se promatranje slike po velikoj gomili javlja u XIX. st.:- rani simptom krize slikarstva:- relativno neovisna o pojavi fotografije:- zbog zahtjeva koje je umjetničko djelo postavljalo masama:-ma koliko pokazivali slikarstvo masama, nije bilo načina da se mase u toj recepciji kontroliraju i organiziraju

XIII obilježja se filma očituju:- ne samo u načinu na koji čovjek aparaturi za snimanje predstavlja sebe:

- već i kako njezinom pomoći predstavlja sebi svijet:

- pogled u psihologiju kreacije ilustrira sposobnost aparature da testira:-Sigmund Freud (1856.-1939.): PSIHOPATOLOGIJA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA:- izolirala i ujedno otvorila analizi put do stvari koje su nekada neprimjetno plivale u struji opaženog

- posljedica filma:- veliko proširenje percepcije vizualnog svijeta:- potom i produbljivanje percepcije akustičnog

- naličje takvog stanja stvari:- kreacije se koje prezentira film mogu analizirati mnogo egzaktnije i s mnogo više aspekata nego kreacije u slici ili na pozornici:- viši stupanj izdvojenosti filmske kreacije od one kazališne:- ta okolnost pokazuje tendenciju poticanja i međusobnog prožimanja umjetnosti i znanosti:- teško je reći čime ta sprega jače zaokuplja:- svojom artističkom vrijednošću - svojom znanstvenom porabljivošću

- jedna od budućih revolucionarnih funkcija filma:- omogućiti spoznaju identičnosti umjetničke i znanstvene vrijednosti fotografije:- prije se uglavnom dijelile

- priroda se kameri obraća drukčije nego oku:- prije svega zbog toga što prostor prožet ljudskom sviješću nadomješta prostorom prožetim nesvjesnim:- tek nam kamera sa svojim tehničkim mogućnostima otkriva optičko-nesvjesno kao što nam je psihoanaliza otkrila nagonsko-nesvjesno

XIV jedna od najvažnijih zadaća umjetnosti oduvijek bilo stvaranje zahtjeva koje još nije kadra zadovoljiti:

- svako dovršeno umjetničko djelo stoji na sjecištu triju linija:- ono nastoji primijeniti tehni-ku na određenu umjetničku formu:

- tradicionalne umjetničke forme u određenim stadijima svojeg razvoja teže efektima koje nova umjetnička forma kasnije postiže bez ikakva na-pora:

- nevidljive društvene promje-ne često izazivaju promjenu recepcije:- koristi tek novoj umjetnič-koj formi

- takve ekstravagancije i nasilja:- javljaju se osobito u t.zv. razdobljima kriza- zapravo izviru iz njezina najbogatijeg povijesnog središta snaga- tek sada shvaćamo njihov poticaj:- dadaizam je sredstvima slikarstva i literature pokušao stvoriti učinke koje publika danas traži u filmu

- svaki temeljno novi, probojni zahtjev premašuje svoj cilj:

10

- dadaizam to provodi u tolikoj mjeri da za volju značajnih htijenja, kojih nije svjestan u navedenom obliku, žrtvuje tržišne vrijednosti toliko svojstvene filmu:- postiže uništavanje aure svojih tvorevina:- sredstvima im produkcije udara žig reprodukcije

- nasuprot se udubljivanju, koje je s propadanjem građanstva postalo školom asocijalnog stava, javlja odbacivanje kao vrsta socijalnog stava:- dadaističke tvorevine osiguravale odbacivanje učinivši umjetničko djelo središtem skandala:- ono je prije svega moralo zadovoljiti ovaj zahtjev:- izazvati javno negodovanje

- umjetničko djelo u dadaista od privlačnog privida postalo izazovom:- time potiče potrebu za filmom:- njegov odbojni element počiva na mijenjanju poprišta zbivanja i aspekata koji se naizmjence nameću gledatelju:- razlika:- slikarske slike: - filmske slike:

- promatrača poziva na kontemplaci-ju:- pred njom se može prepustiti slijedu svojih asocijacija

- ne može se fiksirati:- tek što ju promatrač obuhvaća pogledom, ona se već promije-nila

- udarna vrijednost filma počiva na tome da slijed asocijacija promatrača filmske slike ometa njihovo smjenjivanje:- kao i svaka slična vrijednost zahtijeva veću nazočnost duha:- film je umjetnički oblik koji odgovara sve većoj životnoj opasnosti kojoj je danas čovjek izložen

- zahvaljujući je svojoj tehničkoj strukturi film fizičko djelovanje šokom oslobodio iz omota moralnosti, kojim je svoje skandale donekle obavijao dadaizam:- iz filma se važni zaključci mogu izvući:- i za kubizam: - i za futurizam:

- javljaju se kao slabi pokušaji umjetnosti da sa svoje strane izrazi prožimanje stvarnosti i stroja- svoje nastojanje ostvarili:

- ne uporabom aparature za umjet-ničko prikazivanje stvarnosti:- za razliku od filma već svojevrsnim stapanjem prika-zane stvarnosti i prikazane aparatu-re:

- javljaju se kao slabi pokušaji umjetnosti da sa svoje strane izrazi prožimanje stvarnosti i stroja- svoje nastojanje ostvarili:

- ne uporabom aparature za umjet-ničko prikazivanje stvarnosti:- za razliku od filma već svojevrsnim stapanjem prika-zane stvarnosti i prikazane aparatu-re:

- glavnu ulogu ima slutnja o konstrukciji te aparature:

- glavnu ulogu ima slutnja o djelovanju te aparature:

- počiva na optici - dolazi do izražaja u brzom protjecanju filmske vrpce

XV masa je matrica po kojoj se danas preobražavaju svi uvriježeni stavovi prema umjetničkim djelima:- kvantiteta se preobraća u kvalitetu:-mnogo veće mase sudionika izmijenile način sudjelovanja:- to se u početku javlja u sablažnjivu obliku:- oni, koji su se strastveno držali te površine stvari, naricali staru tužaljku kako mase traže razonodu, a umjetnost od promatrača traži sabranost:- ne predstavlja li to opće mjesto stanovište za istraživanje filma?- suprotnosti:- sabranost: - razonoda:

11

- onaj se, koji se sabire pred umjet-ničkim djelom, udubljuje u nj:- ulazi u to djelo

- rastresena masa upija umjetničko djelo

- zakoni su recepcije arhitekture u tom slučaju najpoučnijima:- arhitektura oduvijek bila tipom umjetničkog djela koje se doživljava kolektivno i dekoncentrirano- građevine prate čovječanstvo od njegove prapovijesti:-mnogi ostali umjetnički oblici nastajali i nestajali

- čovjekova potreba za obitavalištem postoja-na

- arhitektura ne poznaje prekida:- njezina povijest dulja nego povijest bilo koje umjetnosti

- njezina aktualnost značajna za svaki poku-šaj ispitivanja odnosa masa spram umjet-ničkog djela

- građevine se prihvaćaju dvojako:- porabom: - opažanjem:

- taktilno: - optički:

- taktilna se recepcija ostvaruje navi-kom

- optička se recepcija ostvaruje pomoću pozornosti

- na području taktilnog nema odgovarajućeg pojma za kontemplaciju s područja vizualnog:- u odnosu na arhitekturu taktilna recepcija određuje čak i optičku recepciju:- ta recepcija u odnosu spram arhitekture u određenim okolnostima ima kanonsku vrijednost:- zadaće se, koje se u razdobljima povijesnih prevrata postavljaju ljudskom aparatu za opažanje, ne mogu riješiti pukom optikom:- kontemplacijom- uvođenjem ih taktilne recepcije postupno nadvladava navika:- i rastreseni se može naviknuti:- svladavanje određenih zadaća u stanju rastresenosti dokazuje da je njihovo rješenje postalo navikom:- rastresenošću se, koju pruža umjetnost, može lahko kontrolirati rješivost novih zadaća percepcije:- pojedinac uglavnom podložan iskušenju da se izvuče takvim zadaćama:- umjetnost se laća najtežih i najvažnijih zadaća ondje gdje se mogu mobilizirati mase:- danas se to događa u filmu

- recepcija u stanju rastresenosti u filmu našla svoj pravi instrument djelovanja:- film svojom šokantnošću upravo pogodan za taj oblik recepcije:- kulturnu vrijednost potiskuje:- ne samo dovodeći publiku u položaj ocje-njivača:

- već i time što ocjenjivački stav u kinu ne zahtijeva pozornost:

- publika je ispitivač:- ali rastreseni

-POGOVOR:- dvije strane istog zbivanja:- sve veća proletarizacija današnjeg svijeta: - sve veća masovnost:

- fašizam:- fašizam:

12

- ne želi dirati u posjedovne odnose:-mase teže njihovu odstranjenju

- nastoji organizirati novonastale prole-terske mase

- svoj spas vidi u tome da masama dopusti da dođu:- svoj spas vidi u tome da masama dopusti da dođu:

- nikako do svojeg prava: - već do svojeg izraza:-masovnoj reprodukciji odgovara reprodukcija masa:- u masovnim događanjima ma-sa gleda sebi u lice

-mase imaju pravo na promjenu posjedovnih odnosa

- fašizam im nastoji dati izraz ču-vanjem posjedovnih odnosa

- fašizam dosljedno teži estetizaciji političkog života:- podjarmljivanju masa, koje kultom vođe baca na koljena, odgovara nasilnost aparature koja mu služi za stvaranje kulturnih vrijednosti

- sva nastojanja estetizacije politike završavaju u ratu:- samo on može istovremeno:- očuvati tradicionalne posjedovne odnose - postaviti cilj masovnim pokretima najvećih

razmjera- apoteoza rata u fašizmu:- ako je posjedovni poredak održavao prirodno iskorištavanje proizvodnih snaga, povećanje tehničkih pomagala, tempa, izvora energije teži neprirodnom:- nalazi ga u ratu:- svojim razaranjem dokazuje:- kako društvo nije dovoljno zrelo da učini tehniku svojim oruđem

- kako tehnika nije dovoljno razvijena da ovlada elementarnim društvenim sna-gama

- imperijalistički rat:- određen protuslovljem:- snažnih proizvodnih sredstava - njihovom nedovoljnom primjenom u

proizvodnom procesu:- nezaposlenošću nedostatkom tr-žišta

- ustanak tehnike koja ljudskim materijalom namiruje potrebe:- društvo joj uskraćuje njezin prirodni materijal

- fiat ars – pereat mundus- fašizam od rata očekuje umjetničko zadovoljenje osjetilnog opažanja:- očiti kraj pokreta l’art pour l’art- samootuđenje čovječanstva doseglo stupanj kad samouništenje predstavlja estetski užitak prvog reda

- komunizam na ovakvu fašističku estetizaciju politike odgovara politizacijom umjetnosti

MALA POVIJEST FOTOGRAFIJE

- počeci fotografije zamagljeni:- ubrzo po uspjehu Louis-Jacques-Mandéa Daguerrea (1787./9.-1851.) i Joseph-Nicéphorea Niepcea (1765.-1833.) da zaustave sliku u tamnoj komori, država otkupila izum proglasivši ga javnim:- stvoreni uvjeti za neprestano ubrzavani razvoj:- za dulje vrijeme isključio svako osvrtanje

- cvat se fotografije odvijao u njezinu prvom desetljeću:

13

- prethodilo njezinoj industrijalizaciji- ograničen pojam o umjetnosti, kojem je tuđe svako tehničko rasuđivanje:- osjeća kako provokativna pojava nove tehnike donosi njegov kraj- teoretičari su se fotografije s tim fetišističkim pojmom umjetnosti bezuspješno razračunavali gotovo stotinu godina- znanstvenici su pak novom izumu pristupili otvorenije:- pružili dovoljno široku panoramu da se u njoj izgubi sumnjiva potvrda fotografije pred slikarstvom- razvili istinski domašaj pronalaska

- najegzaktnija tehnika može svojim tvorevinama pridati magičnu vrijednost, koju za nas ne može nikada više imati naslikana slika:-Daguerreove se unikatne ploče u ruci mnogog slikara pretvaraju u tehničko pomoćno sredstvo:- freska prvog sinoda škotske Crkve 1843. g. Davida Octaviusa Hilla:- veliki slijed portraitnih snimaka koje je sam izradio-mjesto u povijesti stekao tim skromnim po-magalima za internu porabu

- kao slikar uglavnom zaboravljen

- bezimeni ljudski prikazi:- ne portraiti - ljudske studije

- bilo ih odavno na slikama:- u obiteljima se tu i tamo govorilo tko su prikazani:- nakon nekoliko pokoljenja to zanimanje zanijemilo:- slike ostale tek svjedočanstvom slikara

- kameri se obraća druga priroda no oku:- tek se pomoću fotografije otkriva optički-nesvjesno:- kao što se pomoću psihoanalize otkriva nagonski-nesvjesno

- sve se mogućnosti te (nove) portraitne umjetnosti zasnivaju na tome što još nije došlo do dodira između aktualnosti i fotografije:-Orlik:- rani fotografski portraiti djeluju na gledatelja sugestivnije i postojanije nego novije fotografije upravo uslijed sinteze izraza postignute dugim mirovanjem modela

- bitna razlika:- ranih portraitnih fotografija: - trenutačnih fotografija:

-modeli su se morali uživjeti u trenutak:- ne živjeti za njega- za dugo vrijeme trajanja tih snimanja urastali u sliku

-Siegfrid Kracauer (1889.-1966.):- hoće li neki sportaš postati tako pozna-tim da ga fotografi slikaju na narudžbu časopisa ovisi o istom onom djeliću se-kunde koliko traje osvjetljenje negativa

-Bernhart von Brentano:- 1850. g. fotograf bio na istoj visini sa svojim instrumentom

- prvom žrtvom fotografije bila portraitna minijatura:- a ne pejzažno slikarstvo, kako su se tada pribojavali- oko 1840. g. većina bezbrojnih minijaturista postala profesionalnim fotografima:- prvo usput - kasnije isključivo

- pomogla im iskustva njihova prvotnog zvanja- visoku razinu njihovih fotografskih djela valja zahvaliti:- njihovom obrtničkom predznanju - ne njihovom umjetničkom predznanju

- prijelazno pokoljenje:- nestajalo vrlo polagano

- konačno odasvud u poziv profesionalnih fotografa nadrli poslovni ljudi:

14

- naglo počeo propadati ukus- oprema njihovih portraita podsjeća na vrijeme kada se zbog dugog trajanja ekspozicije modelima moralo dati potpornje da se ne bi micali:- protiv tih su se besmislica već ‘60.-ih g. XIX. st. pobunili sposobniji

- ako u prvotnim fotografijama naglašavamo umjetničko savršenstvo ili ukus, mi ih ponizujemo:- slike nastajale u prostorima gdje su nasuprot jedno drugom stajali:- fotograf: -model:

- tehničar najnovije škole - pripadnik klase koja se uzdiže:- s aurom koja se smjestila u svaki ku-tak fotografije

- aura ne tek puki proizvod primitivne kamere:- u to se rano doba objekt i tehnika podudaraju tako točno kao što su se u kasnijem razdoblju propadanja razišli:- uskoro naprednija tehnika raspolagala instrumentima koji su potpuno prevladali tamu:- pojavu iscrtavali kao u ogledalu- fotografi vidjeli svoju zadaću da tu auru dočaraju svim umijećima retuša- sve se jače isticala poza:- ukočenošću odavala nemoć te generacije prema tehničkom napretku

- ono što odlučuje u fotografiji:- uvijek odnos fotografa spram svoje tehnike:-Atget:- istodobno:- virtuoz - preteča

- besprimjerno umijeće spojeno s najvećom preciznošću- glumac kojem se zgadio posao:- zbacio masku:- prihvatio se raskrinkavanja stvarnosti

- tražio odbačeno i napušteno- počinje oslobađati objekt od aure:- oslobađanje predmeta iz njegove ljuske:- smisao opažanja za sve istovrsno na svijetu porastao:- posredstvom ga reprodukcije postiže i u jednokratnom

- njegove slike prazne:- ne opustjele - već lišene svakog ugođaja

- nadrealistička fotografija priprema spasonosno otuđenje između svijeta i čovjeka:- politički školovanom pogledu otvara polje gdje za volju rasvjetljavanja pojedinosti nestaju svi intimiteti

- novi pogled najmanje mogao udovoljiti tamo gdje se inače postupalo olako:- u reprezentativnoj snimci portraita za koju se plaćalo- fotografija se ipak nipošto ne može odreći čovjeka:- jedno pokoljenje dopustilo da njegov životni prostor dospije na fotografsku ploču:- to bijaše pokoljenje:- kojem nije bilo do toga da se snimkama dopre do budućih

- već koje se u takvim prigodama povlačilo u svoj životni prostor

- tek ruski igrani film pružio priliku da se pred kamerom pojave ljudi koji nisu nimalo marili za svoju fotografiju-August Sander:- njemački fotograf

15

- odgovorio na pitanje što je to, što više nije portrait, a predstavlja novo značenje u kojem je ljudsko lice došlo na fotografsku ploču:- snimio niz glava:- cjelokupno djelo sazdano na sedam skupina:- odgovaraju postojećem društvenom poretku

- trebalo biti objavljenim u otprilike 45 mapa od po 12 fotografija- toj ogromnoj zadaći pristupio:- ne kao učenjak:- nisu ga savjetovali:

- ni teoretičari rasa ni istraživači društva

- već neposrednim promatranjem

- njegovo djelo:- zacijelo lišeno predrasuda- smiono- ujedno i nježno

- djela poput njegova mogu preko noći steći nevjerojatnu aktualnost:- promjene vlasti čine stvaranje razumijevanja fizionomija vitalnom nužnošću:- dolazili zdesna ili slijeva, ljudi se moraju naučiti da ih procjenjuju odakle su došli

- Lichtwark već 1907. pomaknuo ispitivanje:- s područja estetskih distinkcija - na područje društvenih funkcija:

- samo odatle vodi put dalje- značajno:- rasprava se ponajviše zaoštrila kada je riječ o estetici fotografije kao umjetnosti:

- društveno se manje problematičnom ustrojstvu umjetnosti kao fotografije gotovo ne posvećuje ni pogled:

- djelovanje fotografske reprodukcije umjetničkih djela za funkciju umjetnosti mnogo važnije nego više ili manje umjetničko oblikovanje neke fotografije gdje doživljaj postaje plijenom kamere:- svatko može zamijetiti koliko je lakše dohvatiti likovno umjetničko djelo kao fotografiju negoli u stvarnosti:- u isto se vrijeme s razvijanjem reprodukcijskih tehnika izmijenilo shvaćanje velikih djela:- ne više izumi pojedinaca - već kolektivne tvorevine:

- presnažne da bi ih mogli asimilirati nesmanjene

-mehaničke reprodukcijske metode:- tehnika smanjenja- pomažu čovjeku da ovlada tim djelima toliko da ih može porabiti

- današnje odnose između umjetnosti i fotografije obilježava postojana napetost koja se javlja između njih na fotografijama umjetničkih djela:-mnogi od onih koji određuju današnje lice te tehnike potječu iz slikarstva:- okrenuli mu leđa jer su nastojali stvoriti jednoznačnu vezu između njegovih izražajnih sredstava i današnjeg života:- što se više budio njihov smisao za obilježje vremena, to im se vlastito polazište činilo problematičnijim:- fotografija i opet primila štafetu od slikarstva

- avangardu fotografske struke čine oni fotografi koji iz likovne umjetnosti u fotografiju nisu prešli niti slučajno, niti zbog udobnosti:- svojim razvojem donekle osigurani od okreta prema umjetničkom obrtu:

16

- najveće opasnosti današnje fotografije- fotografija koja se oslobodila fizionomskih, političkih, znanstvenih interesa postaje stvarateljskom:- predmetom objektiva postaje obuhvatno gledanje:- javlja se fotografski šund:- što se ukočenije suočavaju pojedini momenti društva s početka ‘30.-ih g. XX. st. kao mrtve opreke, to više stvarateljsko postaje fetišem:- njegova obilježja crpu život samo iz mijene modnih osvjetljenja- stvarateljsko u fotografiranju:- njegovo izručenje modi- njegova deviza:- svijet je lijep

- pravo lice tog fotografskog stvaratelj-stva:

- njihova intimna opreka:

- reklama - raskrinkavanje

- asocijacija - konstrukcija

- kamera postaje sve manjom:- sve spremnija zadržati prolazne i tajne slike:- njihov šok zaustavlja asocijativne mehanizme u promatraču

- valja uvesti slova:- fotografija literarizacije svih životnih prilika- bez njih sva fotografska konstrukcija ostaje nejasnom

17

KRIZA ROMANAUZ BERLIN ALEXANDERPLATZ (1929.) ALFREDA DÖBLINA ()

- nema ičeg epskijeg od mora:-može se ležati na obali, osluškivati valove i skupljati školjke:

-morem se može i ploviti s ciljem i bez cilja:

- to čini epik: - to čini romanopisac:

- obitava u puku - odvojio se od puka

- pisati roman:- prikazujući ljudski opstanak ono nemjerljivo tjerati do samoga vrhunca

- roman od ostalih oblika proze odvaja to što on niti dolazi iz usmene tradicije niti u nju uvire-Alfred Döblin: GRADNJA EPSKOG DJELA: -André Gide: DNEVNIK KRIVOTVORITELJA:

-majstorski i dokumentarni prilog krizi roma-na:- počinje restitucijom epskoga:- poplava biografskih i povijesnih roma-na

- učenje o roman pur:- zanemarenje svekolike jednostavne pripo-vijesti, koja se odvija u pravocrtnom nizu, a u korist smislenih, čisto romanesknih postupaka

- ideal romana:- ideal romana:

- pripovijedanje- autor u epskom radu mora biti odlučno li-ričnim, dramatičnim, refleksivnim

- čisti pisani roman

-BERLIN ALEXANDERPLATZ:- stilsko načelo knjige:-montaža:- razara roman:- i u gradbi - i u stilu

- otvara nove mogućnosti:- uvelike epske:- prije svega u formalnom pogledu

- gradivo montaže nipošto proizvoljno:- počiva na dokumentu:- autentičnost prvi put postala porabljivom za epiku

- vrlo gusta:- autor teško dolazi do riječi:- za sebe zadržao najavu poglavlja- u svemu mu se ostalome ne žuri oglasiti se

- zašto je PRIPOVIJEST O FRANZU BIBERKOPFU tek podnaslovom knjige?-Berlin je Alexanderplatz mjesto gdje se zbivaju silovite promjene:-malograđanština- lopovi koji se šire iz redova nezaposlenih

-Berlin Alexanderplatz vlada opstankom Franza Biberkopfa:- ne udaljuje se od trga više od kilometra

- kako dolazi do toga da su ljudi bijedni usred vlastitih soba?- nešto veliko: - nešto ograničeno:

18

- stvarna bijeda nije onakvom kakvu ju za-mišlja mali Ivica:- za razliku od one koje se pribojavamo- nema ničega što bi bilo toliko loše da se neko vrijeme s tim ne bi dalo živjeti

- pripovijest mnogo ograničenija porijeklom negoli tendencijom i namjerom:- građanska:- put Franza Biberkopfa od svodnika do malograđanina opisuje tek heroj-sku metamorfozu građanske svijesti

- trajanje:- kriterij epskoga:- posve na drugi način nego prema drugim pjesničkim djelima:- ne u vremenu- već u čitatelju:- pravi čitatelj čita epiku da bi ju zapamtio:- iz ove knjige sigurno pamti dvije stvari:- kako dolazi do toga da Franza Bi-berkopfa bacaju pod auto tako da ostane bez ruke?

- kako dolazi do toga da Franzu Biber-kopfu izmamljuju prijateljicu Mieze i ubiju ju?

-Franza je Biberkopfa proždirala glad za sudbinom:- na kraju ostaje bez sudbine:- čak dobiva i drugo krsno ime Karl- postaje drugim portirom u nekoj tvornici:- na tom mjestu prestao biti egzemplarnim:- živ prenesen u nebo likova iz romana- tek što je junak pomogao sam sebi, njegov opstanak više ne pomaže nama

ŠTO JE EPSKO KAZALIŠTE?PRVA VERZIJA

- o čemu je danas u kazalištu riječ?- posrijedi je zatrpavanje orkestre:- pozornica postala podijem na kojem se valja porazmjestiti

- još uvijek se pišu drame koje prividno raspolažu provjerenim scenskim aparatom:- u zbilji on posjeduje njih

- danas se kazalište više ne temelji na sublimnoj književnosti:- niti uobičajeni teatar: - niti teatar Bertolta Brechta (1898.-1956.):

- u oba slučaja tekst u službi:- u oba slučaja tekst u službi:

- služi održavanju pogona - služi mijenjanju pogona

- čini se da je jedinu mogućnost da se podij predoči u pravom svjetlu pronašao politički teatar:- samo pospješio dovođenje proleterskih masa upravo u one pozicije što ih je kazališni aparat bio stvorio za građanske mase:- govoto nepromjenjenom ostala funkcionalna veza između:- pozornice

i gledateljstva

- teksta i izvedbe

- redatelja i glumca

- epsko kazalište polazi od pokušaja da sve to iz temelja preinači:- pozornica:- pozornica:

19

- ne više kakav začaran prostor - već pogodno smješten prostor za izlaganje

- publika:- publika:

- ne više masa hipnotiziranih pokusnih osoba - već skup zainteresiranih:- njihovim zahtjevima treba udovoljiti

- izvedba tekstu:- izvedba tekstu:

- ne više stroga interpretacija - već stroga kontrola

- tekst izvedbi:- tekst izvedbi:

- ne više podloga - već stupanjska mreža:- njezin se prinos u nju ucrtava poput no-vih formulacija

- redatelj daje glumcu:- redatelj daje glumcu:

- ne više upute na efekte - već teze radi zauzimanja stava

- redatelju glumac:- redatelju glumac:

- ne više mimičar:- u sebi utjelovljuje kakvu ulogu

- već funkcionar:- ima ju inventarizirati

- tako promijenjene funkcije počivaju i na promijenjenim elementima- epsko kazalište gestičko:-materijal:- gesta

- zadaća:- svrhovita poraba tog materijala

- dvije prednosti geste:-moguće ju patvoriti tek do određenog stup-nja:- to manje što je neupadljivija i uobičajenija

- posjeduje učvrstljiv početak i učvrstljiv kraj:- nasuprot činima i pothvatima ljudi- tek ta strogo okvirna zaokruženost svakog elementa određenoga stava jedan od te-meljnih dijalektičkih fenomena geste

- prednost prema posve varljivim izjavama i tvrdnjama ljudi

- prednost prema mnogoslojnosti i neprozir-nosti ljudskih čina

- što češće prekidamo nekoga tko izvodi radnju, to više dobivamo gestu:- glavna se funkcija teksta u stanovitim slučajevima sastoji:- ne od ilustriranja ili poticanja radnje - već od prekidanja radnje:- već od prekidanja radnje:- ne od ilustriranja ili poticanja radnje

- i suigračeve - i svoje

- retardirajući značaj uokvirivanja:- gestičko kazalište čini epskim

- epskom kazalištu više do prikazivanja stanja negoli do razvijanja radanja:- činilo se da se ne radi o drugom doli o millieuu prijašnjih teoretičara:- ponovno posezanje za naturalističkom dramom

- razlika:- naturalističke drame: - epskog kazališta:

- scena posve iluzionistička - ne-iluzionistički podij

-mora potiskivati svijest da je kazalištem kako bi se nesmetano mogla posvetiti svo-me cilju:- odražavnju zbilje

- živu proizvodnu svijest zadržava upravo time što jest kazalištem

- stanja se nalaze na početku postupanja s elementima zbilje u smislu pokusnog po-retka:

- stanja se nalaze na kraju postupanja s ele-mentima zbilje u smislu pokusnog poret-ka:

20

- gledatelju se ta stanja približuju - gledatelju se ta stanja odalečuju

- kao zbiljska ih stanja prepoznaje sa sa-modopadljivošću

- kao zbiljska ih stanja prepoznaje sa ču-đenjem:- u onome se tko se čudi budi zanima-nje

- epsko kazalište prije otkriva stanje negoli ga odražava:- otkrivanje se stanja obavlja pomoću prekida odvijanja- još od Grka nije na europskoj pozornici nikada prestajala potraga za netragičkim junakom:- dio njemačke tradicije- za inat su svakom ponovnom rađanju antike veliki dramatičari držali najveći mogući razmak od autentičnog, grčkog lika tragike- njegova se paradoksalna egzistencija na pozornici iskupljuje našom vlastitom- već je Πλάτων (428./7. - 348./7. g. pr. n. e.) spoznao ono nedramatično u uzvišenom čovjeku:-mudracu- u svojim ga dijalozima ipak doveo do praga pozornice:- epski teatar ne mora biti manje filozofičnim da bi bio dramatičnijim od dijaloga

- oblici epskoga kazališta odgovaraju novim tehničkim oblicima:- filmu: - radiju:

- publika u svakom času može ući- valja izbjegavati zapletene pretpostavke- svaki dio osim vrijednosti za cjelinu mora posjedovati i svoju vlastitu, epizodnu vrijednost

- publika u svako doba po svom nahođenju uključuje i isključuje glas

- u epskom teatru u načelu nema zakašnjenja:- prekid sa zapadnjačkim poduzećem za zabavu- kazalište kao društvena priredba:- cabaret: - varieté: - pušačko kazalište:

-Brechtov projekt- građanstvo se miješa s bohemima

- zatvara pukotinu između male i velike buržoazije

- stalni gosti proleteri

- literariziranje kazališta:- prožimanje oblikovanoga formuliranim- kazalištu omogućuje da se povezuje s drugim institutima duhovnih djelatnosti- putem:- formulacija- plakata- naslova

- pozornicu hoće i treba lišiti njezinih tvarnih senzacija- bi li zbivanja što ih prikazuje epski glumac morala biti već poznatima?- za početak bi bila najprikladnija povijesna zbivanja:- tijekom bi rada i tu bile nezaobilazne određene slobode:- naglašavalo bi se ono neusporedljivo, pojedinačno-Brecht naša stanja dijalektički kritizira:- njihovi se različiti elementi međusobno logički izigravaju

- epsko kazalište stavlja u pitanje zabavni karakter kazališta:- uzdrmava mu društvenu valjanost:- oduzima mu funkciju u kapitalističkom poretku

- ugrožava kritiku u njezinim povlasticama:- sastoje se u strukovnosti:

21

- kritičara osposobljuje za određene nazore o režiji i glumi- u trenutku kad se masa diferencira u pokušajima da utemelji svoja stajališta, kritiku snalazi dvostruka nevolja:- otkriva svoj agentski značaj - vidi da se našla izvan kursa

- postaje odvjetnikom theatokracije:- vladavine masa što se temelji na refleksima i senzacijama- u sporu se oko epskoga kazališta čuje samo kao stranka

- samokontrola pozornice mora računati s glumcima kojima djelovanje nije ciljem nego sredstvom:-Всеволод Эмильевич Мейерхольд (1874.-1940?) smatrao da se njegovi glumci od zapadnoeuropskih razlikuju po dvome:- znadu misliti-misle materijalistički:- ne idealistički

- u epskom se kazalištu odgoj glumca sastoji u načinu na koji ga upućuje na spoznaju:- njegova mu spoznaja pak određuje cijelu igru:- stil se glume mijenja već prema funkciji koju glumac ispunjava:-mnoštvom mogućnosti vlada dijalektika kojoj se imaju pokoravati svi momenti stila

- najvažnije glumčevo postignuće u epskome kazalištu:- postići to da je geste moguće citirati

- najviša zadaća epske režije:- izraziti odnos izvedene radnje prema onoj koja se daje cijelom izvedbom

- vrhunski nalog epskog teatra:- pokazivač biva pokazanim

- glumac stare pozornice bio u propovjednikovu susjedstvu:

- glumac se epskog kazališta nalazi tik uz filozo-fa:

- gesta demonstrira socijalno značenje i primjenljivost dijalektike:- ona na čovjeku iskušava stanja- dijalektika na koju epsko kazalište usmjerava svoje zanimanje:- nije upućena na nizanje scena u vremenu - objelodanjuje se već u gestičkim elementi-

ma:- u temelju su svakom vremenskom slije-du- tek ih je u nepravom značenju moguće nazvati elementima:- jednostavniji od samog toga slijeda

- stanje što ga otkriva epsko kazalište:- dijalektika u mirovanju:-Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770.-1831.):

- epsko kazalište::

- vremenski tijek:- ne majka dija-lektike već samo medij dijalektike

-majka dijalektike:- ne protuslovni slijed izjava ili načina ponaša-nja nego sama gesta

- u aristotelovsku formulu o djelovanju tragedije valja umetnuti čuđenje:- valja ga vrednovati kao određenu sposobnost-moguće ga je i naučiti