Upload
hahanh
View
216
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Baze podataka
2
Stvarni svijet
Digitalni model
Standardni model podataka u GIS-u povezuje prostorne i atributne podatke:
PROSTORNI PODACI
ATRIBUTNI PODACI
MODEL PODATAKA (Data model) u GIS-u predstavlja logičnu organizaciju podataka kojom se definiraju entiteti ili površina
Atributni podaci se spremaju u obliku tablica –možemo imati 1 tablicu ili možemo baratati sa stotinama, pa i tisućama tablica
PRIMJERGradske četvti grada Zagreba modelirane su poligonima čiji je prostorni položaj jasno definiran koordinatama:
Poligon 1: X1 Y1, X2 Y2,...X1 Y1Poligon 2: X1 Y1, X2 Y2,...X1 Y1Poligon 3: X1 Y1, X2 Y2,...X1 Y1itd...
Redak, Zapis
Atribut
Baze podataka
Baza podataka je skup operativnih i integriranih podataka obrađivanih u jednoj organizaciji
Baza podataka je skup povezanih podataka
Baza podataka je skup međusobno ovisnih podataka, spremljenih bez redundancije (zalihosti), koji služi jednoj ili više aplikacija na optimalan način, gdje su podaci neovisni o programima kojima se obrađuju i gdje postoji kontrolirani pristup podacima
5
Sustav za upravljanje bazom podataka(Database Management System DBMS) Programska podrška koja omogućuje izradu,
održavanje i rad sa bazom podataka Primjeri: MS Access, MySQL, FileMaker,
Microsoft SQL Server, Oracle...etc.
Što želimo od DBMS? • Simultani pristup podacima i različiti pogled/upit na
podatke od strane više korisnika• Omogućuje (simultano) ažuriranje podataka• Omogućuje integraciju različitih podataka• Pruža održivost podataka i zaštitu
stud_id kolegij_id ocjena
842 41033 4
842 41025 3
863 41031 5
863 41033 5
834 63328 2
834 63327 3
834 41025 2
... ... ...
stud_id stud_ime stud_god
842 Ivan 1990
863 Ana 1989
834 Hrvoje 1986
845 Josipa 1989
864 Goran 1990
... ... ...
kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id
41033 Petrologija sedimenata 038MPZ
41025 Historijska geologija I 021GPZ
41031 Historijska geologija II 021GPZ
63328 Mikrofiziografija stijena 012MPZ
63324 Metode paleontološkihistraživanja
016GPZ
63327 Geologija mora 004GPZ
... ... ...
nastavnik_id nastavnik_prezime
038MPZ Kovačić
021GPZ Bucković
012MPZ D. Balen
016GPZ V. Čosović
004GPZ M. Juračić
... ...
StudentKolegij
Nastavnici
Ocjene
Primjer jednostavne baze podataka:
npr. Excel
npr. MS Access, MySQL, Oracle
8
Osnovne funkcije DBMS:
a) Funkcije za definiranje baze podataka (Data Definition)• Ostvaruju se standardnim jezikom za rad s bazom podataka
(npr. SQL) kojim se opisuje shema baze podataka koja sadrži logički opis baze podataka (naziv, tip, format i opis svakog podatka te odnos prema drugim elementima podataka), kao i njen fizički opis (fizičku organizaciju baze podataka)
b) Funkcije za manipulaciju podacima (Data Manipulation)
c) Upravljačke funkcije• funkcije sigurnosti baze podataka odnosno zaštite• funkcije očuvanja integriteta baze podataka (backup and recovery)
• funkcije statističkog praćenja rada baze podataka
9
“Flat file”Hijerarhijska
MrežnaRelacijskaObjektna
DimenzijskaGeodatabase
Vrste baza podataka
10
“Flat file”• Baza podataka u kojoj su podaci spremljeni u jednostavnoj “text”
ili Excel datoteci
• Svaka linija u datoteci sadrži jedan zapis (n-torak), dok su atributna polja odvojena deliminatorima poput zareza ili tab razmakom
• Nedostaci:• Ograničena struktura• Ne postoje veze između pojedinih opservacija
• Dobra opcija ako baratamo sa malom količinom podataka i ako samo jedna osoba treba imati pristup podacima
11
Relacijske baze podataka• Podaci se nalaze u relacijama, odnosno u manjem ili većem broju “tablica”
• Jednostavna ali fleksibilna struktura – baza se lako proširi
• Lako za izraditi
• Podacima se može pristupiti i pri tome ih presložiti i prikazati na različite načine bez da se mijenjaju i reorganiziraju tablice unutar baze
• Bolja opcija ako baratamo sa velikom količinom različitih podataka o više različitih entiteta (koji su na neki način povezani), te ako podatke prikuplja više osoba i unose te podatke istovremeno
stud_id ime godiste
842 Ivan 1990
863 Ana 1989
834 Hrvoje 1986
845 Josipa 1989
864 Goran 1990
... ... ...
stud_id kolegij_id ocjena
842 5045 3
842 5053 4
863 5045 5
834 5045 2
845 5042 3
845 5053 4
... ... ...
Student
UpisiKolegija
kolegij_id naziv nastavnik
63328 Mikrofiziografija stijena D. Balen
63324 Metode paleontološkihistraživanja
V. Čosović
63327 Geologija mora M. Juračić
... ... ...
Kolegij
12
Daleko najčešći oblik baze podataka je relacijski
Podaci u relacijskoj bazi podataka se nalaze unutar relacija• relacije su podvrsta tablica koje zadovoljavaju određena pravila,
tako da svaka tablica nema nužno karakteristike relacije
Pojedina relacija se sastoji od • redaka (zapis)• stupaca (atributa)
Osnovne značajke relacije su:a) Ne postoje dva jednaka retka, ni stupcab) Redosljed redaka i stupaca nije bitanc) Pojedine vrijednosti atributa moraju biti jedinstvene (atomarne), što znači
da jedna čelija u tablici može sadržavati samo jednu vrijednost (npr. ako imamo dodatna mjerenja koja se odnose na isti objekt, morat ćemo ubaciti dodatne retke u tablicu)
Relacijske baze podataka
stud_id stud_ime stud_god ...
842 Ivan 1990 ...
863 Ana 1989 ...
834 Hrvoje 1986 ...
845 Josipa 1989 ...
864 Goran 1990 ...
... ... ... ...
RedakZapisn-torakOpservacija≈EntitetObjekt
StupacAtribut
Studenti
13
Osnovna karakteristika relacionih baza jest da je čitavi set podataka rasčlanjen u više relacija (svaka od kojih sadrži podatke o nekom stvarnom ili apstraktnom subjektu), te da se mogu definirati veze između relacija korištenjem ključnih atributa
stud_id kolegij_id ocjena
842 41033 4
842 41025 3
863 41031 5
863 41033 5
845 41025 4
864 41033 2
... ... ...
kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id
41033 Petrologija sedimenata 038MPZ
41025 Historijska geologija I 021GPZ
41031 Historijska geologija II 021GPZ
... ... ...
stud_id stud_ime stud_god
842 Ivan 1990
863 Ana 1989
834 Hrvoje 1986
845 Josipa 1989
864 Goran 1990
... ... ...
Studenti
PRIMARNI KLJUČ: Minimalni skup atributa čije vrijednosti jednoznačno identificiraju svaki redak (n-torku) relacije
Kolegiji
Ocjene
PRIMARNI KLJUČ
PRIMARNI KLJUČ
PRIMARNI KLJUČ
14
Razlika između sheme i instance:• Shema:
• Specificira kako se podaci logički strukturiraju• Određuje se na početku, pri izradi baze podataka• Rijetko se izmjenjuje
• Instanca:• Sadrži same podatke• Stalno se mjenja, međutim struktura joj je uvijek definirana shemom
Definiciju jedne tablice nazivamo relacijskom shemom:
Studenti(stud_id,stud_ime,stud_god)
Studentstud_id stud_ime stud_god
... ... ...
15
Definicija čitave baze podataka nazivamo relacijska shema baze podataka (metapodaci):
Studenti(stud_id, stud_ime, stud_god)Kolegiji(kolegij_id, kolegij_naziv, nastavnik_id)Ocjene(stud_id, kolegij_id, ocjena)
Primjer jedne instance takve baze:
{(842, Ivan, 1990), (863, Ana, 1989)...}{(41033, Petrologija sedimenata, 038MPZ), (41025, Historijska geologija I, 021GPZ), ...}{(842, 41033, 4), (842, 41025, 3), ...}
16
stud_id
stud_ime
stud_god
kolegij_id
kolegij_naziv nastavnik_id nastavnik_prezime ocjena
842 Ivan 1990 4103341025
Petrologija sedimenataHistorijska geologija I
038MPZ021GPZ
KovačićBucković
4, 3
863 Ana 1989 4103141033
Historijska geologija IIPetrologija sed.
021GPZ038MPZ
TomićKovačić
5, 5
... ... ... ... ... ... ... ...
Važan proces pri dizajniranju ralcijske baze podataka je NORMALIZACIJAkojim se podaci organiziraju tako da bi se smanjilo ponavljanje (redundancija)• Cilj normalizacije jest dekompozicija većih (glomaznih) relacija koje sadrže
anomalije pri čemu se izrađuju manje, dobro strukturirane relacije i definiraju njihove međusobne veze. Pri tome se žele izolirati određeni podaci tako da se npr. dodavanje, brisanje ili modifikacija određenog polja može izvršiti samo unutar jedne tablice, a putem definiranih veza se ta promjena propagira kroz ostatak baze
stud_id
stud_ime
stud_godiste
kolegij_id
naziv_kolegija
nastavnik_id
nastavnik_prezime
ocjena
kolegij_id
naziv_kolegija
nastavnik_id
nastavnik_prezime
ocjena
842 Ivan 1990 41033 Petrologija sedimenata
038MPZ
Kovačić 4 41025 Historijska geologija I
021GPZ Bucković 3
863 Ana 1989 41031 Historijska geologija II
021GPZ Tomić 5 41033 Petrologija sed.
038MPZ Kovačić 5
... ... ... ... ... ... ... ... ...
TABLICE, ali nisu RELACIJE!- Atributi nisu atomarni- Nekonzistentnost- Ponavljanje (redundancija)- Nespretno za upotrebu- Teško za održavanje
? !ILI
Upis Kolegija
?
stud_id stud_ime stud_god kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id nastavnik_prezime ocjena
842 Ivan 1990 41033 Petrologija sedimenata 038MPZ Kovačić 4
842 Ivan 1990 41025 Historijska geologija I 021GPZ Bucković 3
863 Ana 1989 41031 Historijska geologija II 021GPZ Tomić 5
863 Ana 1989 41033 Petrologija sed. 038MPZ Kovačić 5
... ... ... ... ... ... ... ...
stud_id
stud_ime
stud_god
kolegij_id
kolegij_naziv nastavnik_id nastavnik_prezime ocjena
842 Ivan 1990 4103341025
Petrologija sedimenataHistorijska geologija I
038MPZ021GPZ
KovačićBucković
43
863 Ana 1989 4103141033
Historijska geologija IIPetrologija sed.
021GPZ038MPZ
TomićKovačić
55
... ... ... ... ... ... ... ...
PRVA NORMALNA FORMA1. Uklanjaju se višestruke vrijednosti atributa ili ponavljanja atributa (uvodi se
atomarnost!)2. Svaki redak mora imati atribut, ili skup atributa, čija vrijednost ga
jednoznačno identificira (primarni ključ!) - I dalje velika redudancija. Čak je povećana!- Anomalije i dalje prisutne!
TABLICA
! !
! !
stud_id stud_ime stud_god kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id nastavnik_prezime ocjena
842 Ivan 1990 41033 Petrologija sedimenata 038MPZ Kovačić 4
842 Ivan 1990 41025 Historijska geologija I 021GPZ Bucković 3
863 Ana 1989 41031 Historijska geologija II 021GPZ Tomić 5
863 Ana 1989 41033 Petrologija sed. 038MPZ Kovačić 5! !PRIMARNI KLJUČ: Vrijednost koja jedinstveno identificira redak– može se sastojati od jednog atributa ili kombinacije nekoliko atributa– često se označava podcrtavanjem imena atributa
• Trenutno nam se primarni ključ sastoji od dva atributa, a pojedini ne-ključni atributi zavise samo o dijelovima tog ključa – takva djelomična funkcijska zavisnost nije poželjna!
• Drugim riječima, ako bilo koji od neključnih atributa može egzistirati bez jednog ili drugog dijela primarnog ključa (stud_id ili kolegij_id), naša relacija ne zadovoljava uvijete druge normalne forme
• Atribut stud_ime je funkcionalno zavisan o stud_id, jer poznavanjem vrijednosti stud_id jednoznačno znamo vrijednosti atributa stud_ime (za jednu vrijednost stud_id uvijek je vezana samo jedna vrijednost stud_ime)
• Međutim stud_ime nije zavisan o kolegij_id jer neki student nemora nužno imati upisan određeni kolegij – dakle trenutno gornja relacija ne zadovoljava uvijete druge normalne forme!
kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id nastavnik_prezime
41033 Petrologija sedimenata 038MPZ Kovačić
41025 Historijska geologija I 021GPZ Bucković
41031 Historijska geologija II 021GPZ Bucković
stud_id stud_ime stud_god kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id nastavnik_prezime ocjena
842 Ivan 1990 41033 Petrologija sedimenata 038MPZ Kovačić 4
842 Ivan 1990 41025 Historijska geologija I 021GPZ Bucković 3
863 Ana 1989 41031 Historijska geologija II 021GPZ Tomić 5
863 Ana 1989 41033 Petrologija sed. 038MPZ Kovačić 5
DRUGA NORMALNA FORMA1. Identificiraju se sve funkcijske zavisnosti2. Izdvoje se svi atributi koji zavise samo o dijelu ključa u novu relaciju koja također sadrži
taj dio ključa3. U preostaloj relaciji ostaje čitavi ključ (i ako ih ima, preostali atributi koji su potpuno
zavisni o čitavom ključu)• Relacija se nalazi u drugoj normalnoj formi ako su svi neključni atributi potpuno funkcijski
zavisni o bilo kojem (mogućem) ključu relacije – postiže se dekompozicijomSmanjena redundancija i anomalije!
stud_id stud_ime, stud_godkolegij_id kolegij_naziv, nastavnik_id, nastavnik_prezimestud_id, kolegij_id ocjena
stud_id kolegij_id ocjena
842 41033 4
842 41025 3
863 41031 5
863 41033 5
stud_id stud_ime stud_god
842 Ivan 1990
863 Ana 1989
!!
! !
kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id nastavnik_prezime
41033 Petrologija sedimenata 038MPZ Kovačić
41025 Historijska geologija I 021GPZ Bucković
41031 Historijska geologija II 021GPZ Bucković
stud_id kolegij_id ocjena
842 41033 4
842 41025 3
863 41031 5
863 41033 5
stud_id stud_ime stud_god
842 Ivan 1990
863 Ana 1989
TREĆA NORMALNA FORMA1. Izdvajaju se svi neključni atributi između kojih postoji funkcijska zavisnost u posebnu
relaciju2. U prvoj relaciji ostaje ključ i ostali atributi, koji o njemu tranzitivno ne ovise (npr. u
gornjoj tablici je nastavnik_prezime tranzitivno ovisan o kolegij_id)• Relacija se nalazi u trećoj normalnoj formi ako ni jedan neključni atribut nije tranzitivno
zavisan o bilo kojem ključu relacije (Svaki neključni atribut mora zavisiti o ključu, cijelom ključu i ni o čemu osim o ključu!)
kolegij_id kolegij_naziv, nastavnik_id, nastavnik_prezime
PROBLEM: Postoji zavisnost neključnog atributa o drugom neključnom atributu:nastavnik_id nastavnik_prezimešto čini funkcijsku zavisnost kolegij_id nastavnik_prezime redundantnim
kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id
41033 Petrologija sedimenata 038MPZ
41025 Historijska geologija I 021GPZ
41031 Historijska geologija II 021GPZ
nastavnik_id nastavnik_prezime
038MPZ Kovačić
021GPZ Bucković
POSTOJI JOŠ RAZINA NORMALIZACIJE!
BOYCE-CODD normalna formaČetvrta normalna formaPeta normalna forma
Zahtjevaju razumjevanje znatno kompliciranijih vrsta zavisnosti!
stud_id kolegij_id ocjena
842 41033 4
842 41025 3
863 41031 5
863 41033 5
stud_id stud_ime stud_god
842 Ivan 1990
863 Ana 1989
kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id
41033 Petrologija sedimenata 038MPZ
41025 Historijska geologija I 021GPZ
41031 Historijska geologija II 021GPZ
nastavnik_id nastavnik_prezime
038MPZ Kovačić
021GPZ Bucković
Studenti Kolegiji
NastavniciOcjene
stud_id kolegij_id ocjena
842 41033 4
842 41025 3
863 41031 5
863 41033 5
stud_id stud_ime stud_god
842 Ivan 1990
863 Ana 1989
kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id
41033 Petrologija sedimenata 038MPZ
41025 Historijska geologija I 021GPZ
41031 Historijska geologija II 021GPZ
nastavnik_id nastavnik_prezime
038MPZ Kovačić
021GPZ Bucković
Studenti Kolegiji
Nastavnici
Ocjene
Output
stud_id stud_ime stud_god kolegij_id kolegij_naziv nastavnik_id nastavnik_prezime ocjena
842 Ivan 1990 41033 Petrologija sedimenata 038MPZ Kovačić 4
842 Ivan 1990 41025 Historijska geologija I 021GPZ Bucković 3
863 Ana 1989 41031 Historijska geologija II 021GPZ Bucković 5
863 Ana 1989 41033 Petrologija sedimenata 038MPZ Kovačić 5
Relacijska algebra
! !
23
Osnovni operatori: Selekcija
(Restrikcija) Projekcija Kartezijev produkt Unija Razlika
Operacije (Relacijska Algebra)
Dodatni, izvedeni operatori:• Spajanje• Vanjsko spajanje• Presjek
24
Selekcija• Input: tablica R• Svrha: filtriranje redaka na temelju nekog
kriterija• Output: tabica sa istim stupcima kao kod R, ali
samo retci tablice R koji zadovoljavaju zadani uvijet
Primjer: Studenti sa prosjekom većim od 3.0
stud_id ime godiste prosjek
842 Ivan 1990 3.3
863 Ana 1989 4.6
834 Hrvoje 1986 2.9
845 Josipa 1989 3.3
864 Goran 1990 4.8
Output
stud_id ime godiste prosjek
842 Ivan 1990 3.3
863 Ana 1989 4.6
845 Josipa 1989 3.3
864 Goran 1990 4.8
σprosjek>3.0(Student)Student
25
Projekcija• Input: tablica R• Svrha: odabir stupaca za output• Output: tabica sa istim retcima kao kod R, ali
samo zadani stupci tablice RPrimjer: Imena i prosjeci svih studenata
πime, prosjek(Student)
stud_id ime godiste prosjek
842 Ivan 1990 3.3
863 Ana 1989 4.6
834 Hrvoje 1986 2.9
845 Josipa 1989 3.3
864 Goran 1990 4.8
Output
Studentime prosjek
Ivan 3.3
Ana 4.6
Hrvoje 2.9
Josipa 3.3
Goran 4.8
26
Ako se kod output tablice retci ponavljaju, duplikati se otklanjaju
• Primjer:
stud_id ime godiste prosjek
842 Ivan 1990 3.3
863 Ana 1989 4.6
834 Hrvoje 1986 2.9
845 Josipa 1989 3.3
864 Goran 1990 4.8
π godiste(Student)
Output
godiste
1990
1989
1986
1989
1990
godiste
1990
1989
1986
Student
U relaciji ne postoje dva jednaka retka, ni stupca!
27
Unija• Input: dvije tablice R i S sa istim stupcima• Svrha: filtriranje redaka na temelju nekog kriterija• Output: tabica sa svim retcima iz R i svim retcima iz S, pri cemu
se duplikati eliminiraju• Primjer:
Razlika• Input: dvije tablice R i S sa istim stupcima• Svrha: filtriranje redaka na temelju nekog kriterija• Output: tabica sa svim retcima iz R koji se ne nalaze u S• Primjer:
stud_id ime
842 Ivan
863 Ana
stud_id ime
863 Ana
834 Hrvoje
845 Josipa
U
stud_id ime
863 Ana
834 Hrvoje
845 Josipa
842 Ivan
Output
stud_id ime
842 Ivan
863 Ana
stud_id ime
863 Ana
834 Hrvoje
845 Josipa
- Output
stud_id ime
834 Hrvoje
845 Josipa
28
Kartezijev produkt• Input: dvije tablice R i S• Svrha: uparivanje redaka iz dviju tablica• Output: tablica koja se sastoji od redaka nastalih
spajanjem svakog retka tablice R i svakog retka tablice S
Primjer: Student X Kolegij
stud_id ime godiste prosjek
842 Ivan 1990 3.3
863 Ana 1989 4.6 Output
Studentkolegij_id naziv nastavnik
5053 Mikrofiziografija stijena D. Balen
5042 Metode paleontološkihistraživanja
V. Čosović
Kolegij
stud_id ime godiste prosjek kolegij_id naziv nastavnik
842 Ivan 1990 3.3 5053 Mikrofiziografija stijena D. Balen
842 Ivan 1990 3.3 5042 Metode paleontoloških istraživanja V. Čosović
863 Ana 1989 4.6 5042 Metode paleontoloških istraživanja V. Čosović
863 Ana 1989 4.6 5053 Mikrofiziografija stijena D. Balen
X
29
Modeliranje podataka proces je koji počinje analiziranjem zahtjeva na informacijski sustav, a završava izgradnjom baze podataka
Ciljevi dobrog modeliranja podataka jesu:a) Dokumentiranje informacijskih zahtjevab) Izgradnja baze podataka koja ima
• Minimalnu redundanciju• Maksimalnu integriranost i konzistentnost podataka• Odgovarajuću stabilnost (struktura baze podataka ne mjenja se izgradnjom
novih aplikacija) i fleksibilnost (struktura baze podataka lako prihvaća promjene informacijskih procesa)
• Dobar pristup i iskoristivostc) Povećanje vrijednosti podatkovnih resursa
Planiranje baze podataka
30
Opis baze podataka se zorno prikazuje shemom ANSI/SPARC (American
National Standard Institute/Standards Planning and Requirement Committee) definira tri sheme:• Konceptualna shema• Vanjska shema (korisnički
pogled)• Unutarnja (fizička) shema
31
• Osnova dobro oblikovane baze podataka su dobro razrađen konceptualni, logički i fizički model podataka. Ti modeli sadrže metapodatke (podatke o podacima) kojima je opisana struktura stvarnih podataka
Postupak modeliranja podataka:1. Opis objekata, njihovih
atributa i odnosa nazivamo konceptualnim modelom podataka
2. Zatim treba, u skladu s izrađenim konceptualnim opisom, odrediti raspored podataka u datotekama odnosno tablicama – logički ili implementacijski model podataka
3. Konačno, mora se odrediti gdje će se podaci nalaziti na fizičkom mediju i kako ćemo im pristupati – fizički model podataka
32
Konceptualno modeliranje podataka: Pri oblikovanju podataka informacijskog sustava potrebno je ustanoviti
(prostorne) objekte, odrediti atribute čije ćemo vrijednosti bilježiti, te ustanoviti međusobnu povezanost objekata
Model Entitet-vezaEntitet (Objekt) – stvarna ili apstraktna posebnost, koncept ili objekt od interesa koji se od okolice razlučuje svojim obilježjima; fenomen opisan nizom atributaKlasa (ili tip) entiteta – skup sličnih entiteta koje karakterizira jednaki set atributa (ono po čemu se entiteti unutar klase međusobno razlikuju jesu vrijednosti tih atributa) – označava se pravokutnikom
Student842, Ivan, 1990, 3.3
kod
ime
Entitet
Klasa entiteta
Vrijednosti atributa
Atributi
godi
šte
pros
jek
33
Atributi su svojstva entiteta – označavaju se ovalimaVeza odražava asocijaciju između entiteta – označavaju se rombovima
Primjer grafičkog prikaza konceptualne sheme:
Student KolegijUpisi
Kolegija
Stud_id
ImeKolegij_id
Naziv
NastavnikGodište
ProsjekOcjena
Logički modelFizički model
34
Tipovi veza: 1:1 jedan prema jedan
1:M jedan prema više
M:M više prema više
OdjelRadnik
KapetanBrod
KolegijStudent
35
Projektant baze podataka: razrađuje konceptualnu shemu kojom se modeliraju neki aspekti stvarnog svijetaProjektant aplikacija: izrađuje korisničke aplikacije prema konceptualnoj shemi
Administrator baze podataka: load-a, backup-ira i restore-a podatake, optimizira unutarnju bazu za što bolji rad (ima pristup unutarnjem pogledu na bazu)
Korisnik: šalje upite na bazu podataka, unosi nove podatake u bazu putem korisničkih aplikacija (ima pristup vanjskom pogledu na bazu)
Osobe povezane sa bazom podatakaViše razina
36
Stvarni svijet
Digitalni model
GIS software-i podržavaju i prostorne i atributne podatke
PROSTORNI PODACI
ATRIBUTNI PODACI
37
• Podržavaju tablične podatke, međutim ne pružaju uvijek dovoljnu podršku za relacijsku strukturu i upite
• Često podržavaju uspostavljanje veze sa vanjskom bazom podataka (npr. Oracle, IBM DB2, PostgreSQL...)
• Neki software-i (npr.ESRI ArcGIS) imaju ugrađene sposobnosti DBMS, tako da je moguće izabrati da li podatke spremati unutar GIS-a ili vanjskog DBMS
38
Svaki vektorski objekt (točka, linija, poligon) imaju jedinstveni identifikator (ID) preko kojeg se povezuje sa svojim atributnim podacima u atributnoj tablici
Isto tako, svaka čelija rastera može imati jedinstveni identifikator preko kojeg se povezuje sa atributnim podacima u atributnoj tablici
Osnovni način povezivanja prostornih i atributnih podataka u GIS-u:
39
Prostorna baza podataka (Spatial database)• Omogućuje spremanje, upite i manipulaciju prostornih
podataka
• Omogućuje spremanje prostornih (geometrijskih) podataka u posebnom stupcu/atributu (često nazvan geometry, feature ili shape column, ovisno o software-u)
• Prostorna baza podataka se razlikuje od standardne relacijske baze i po tome što podržava dodatne alate za prostorne upite i analizu geometrijskih podataka (npr. računanje udaljenosti, preklapanje podataka na temelju njihove lokacije, konverzije koordinata...itd.)
40
Primjer: ESRI Geodatabase• Baza podataka dizajnirana za pohranjivanje, stvaranje upita i manipulaciju
geografskih informacija i prostornih podataka
• Optimizirana za 2 do 3 dimenzije, rasterske podatke i euklidske udaljenosti
• ESRI Geotadabase: “The geodatabase is a collection of geographic datasets of various types used in ArcGIS and managed in either a file folder or a relational database. It is the native data source for ArcGISand is used for editing and data automation in ArcGIS.”
Ferić, P. (2010). Geološki informacijski sustav – GEOLIS. Kartografija i geoinformacije, 9 (13), 94-100.
Ferić, P. (2010). Geološki informacijski sustav – GEOLIS. Kartografija i geoinformacije, 9 (13), 94-100.