Click here to load reader

Bauval i Hancock - Sfingina Zagonetka

  • View
    51

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Bauval i Hancock - Sfingina Zagonetka

Text of Bauval i Hancock - Sfingina Zagonetka

Robert Bauval and Granam Hancock, 1996 SFINGINA ZAGONETKANaslov izvornika: KeeperofGenesis A Quest for the Hidden Legacy of Mankind Potraga za skrivenim naslijeem ovjeanstva Posveujem uspomeni na svog oca, Gastona Bauvala, koji poiva u egipatskoj zemlji. Robert G. Bauval Posveujem svojem prijatelju, Johnu Anthonyju Westu, za dvadeset godina odvanog rada na dokazivanju geoloke starosti Sfinge, i silnih posljedica dokaza koje je predoio javnosti. "Istina je velika i mona", kako stoji u starodrevnim tekstovima. "Nije izila na vidjelo jo od Ozirisova doba." Graham Hancock Sadraj I. dio: Zagonetke 1. Motriteljica obzora 2. Sfingina zagonetka 3. Misterija za misterijem 4. Zvijezde i vrijeme 13 17 32 65 II. dio: Tragai 5. Sluaj medija, uenjaka i Sfinge 6. Sluaj eljezne ploe, slobodnih zidara, relikata i okana 7. Sluaj robota, Nijemaca i vrata 91 105 121 III. dio: Dualizam 8. Kljuevi dualizma 9. Sfinga i njezini obzori 10. Putovanje kralja-Horusa 135 155 169 IV. dio: Zemljovid 11. Nevidljiva akademija 12. Mudraci i "sljedbenici" 13. Slijediti zvijezde 14. Prostorno-vremenske koordinate 15. Kada se nebo ujedinilo sa zemljom 16. Poruka u boci? 17. Mjesto "Prvog vremena" 191 198 208 215 224 237 245Zakljuak Povratak na poetak 1. dodatak: Vaga svijeta 2. dodatak: Precesija, stvarno kretanje i nagib 3. dodatak: Prepiska s Markom Lehnerom

4. dodatak: Ovladavanje vremenom i povezivanje sa zvijezdama 5. dodatak: Radiokarbonsko datiranje Velike piramide ZAHVALE Robert G. Bauval: Prije svega, osobito hvala itateljima. U posljednje sam dvije godine primio stotine pisama potpore i svakako je ugodno znati da svi vi sa mnom sudjelujete u toj potrazi za istinom. Neizmjerno sam zahvalan na strpljenju i razumijevanju svojoj supruzi Mic-hele, te svojoj djeci, Candice i Jonathanu. Osobitu zahvalnost na potpori zasluuju ovi roaci, prijatelji i kolege: John Anthonv West, Chris Dunn, Bili Cote, Rowl Oostra, Joseph i Sherrv Jahoda, Joseph i Laura Schor, Niven Sinclair, Marion Krause-Jach, princeza Madeleine od Bentheima, James Macaulav, Robert Makentv, Linda i Max Bauval, Jean Paul i Pauline Bauval, moja majka Yvonne Bauval, Geoffrev i Therese Gauci, Patrick i Judy Gauci, Denis i Verena Seisun, Colin Wilson, Mohamed i Amin El Walili, Julia Simpson, Sahar Talaat, profesor Karl-Klaus Dittel i njegova supruga Renate, Hani Monsef, Mark Ford, Peter Zuuring, Richard Thompson, Adrian Ashford, Dave Goode, Okasha El Daly, Mohamad Razek, Heike Nahsen, liga Korte, Gundula Schulz El Dowy, Antoine Boutros, profesor Jean Kerisel, Roy Baker, Murry Hope, William Horsman i Charlotte Ames. Srdanu zahvalnost eilo bih prenijeti Billu Hamiltonu i Sari Fisher iz tvrtke A. M. Heath & Co., Ltd., koji su trpjeli moje pleonastike navike, Tomu Weldonu i njegovom osoblju u tvrtki William Heinemann, Ltd., Peteru St Ginni i Brianu Belfigliu u tvrtki Crown Publishing Inc., Melanie Walz i Doris Janhsen u Paul List Verlagu i Udu Rennertu iz Wiesbadena. I na koncu bih elio odati poast inenjeru i prijatelju Rudolfu Gantenbrinku koji je svojim smionim i neustraivim istraivanjima Velike piramide otvorio put svima nama. Robert G. Bauval, Beaconsfield, veljaa 1996.Graham Hancock: Osobito hvala, uz veliku ljubav, Santhi, mojoj supruzi i partnerici, mojoj najboljoj i najdraoj prijateljici. Ljubav i tovanje zasluuju i naa djeca: Gabrielle, Le-ila, Luke, Ravi, Sean i Shanti. Osobito hvala i mojim roditeljima, Donaldu i Muriel Hancock, koji su mi toliko dali, pruali pomo, davali savjete, kao i pustolovnome duhu mog ujaka, Jamesa Macaulavja. Mnoge od osoba navedenih u Robertovoj zahvali zasluuju i moju zahvalnost: oni znaju tko su. Usto koristim prigodu da osobne najbolje elje uputim Richardu Hoaglandu, Lewu Jenkinsu, Peteru Marshallu i Edu Ponistu. Graham Hancock, Lifton, veljaa 1996. Prvi dio ZAGONETKE l. poglavlje Motriteljica obzora "U civiliziranome svijetu gotovo i nema osobe koja ne poznaje oblik i glavne karakteristike velikog lava s 'ljudskom glavom koji uva istoni prilaz piramidama u Gizi." Ahmed Fakhry, Piramide, 1961. Taj divovski kip, s lavljim tijelom i ovjekovom glavom, iz Egipta gleda prema istoku, uz trinaestu usporednicu. Rije je o monolitnom volumenu, isklesanom iz vapnenca na visoravni Giza, dugakom 73,15 u ramenima irokom 11,58 te visokom 20, 12 metara. Kip je erodiran, nagrizen zubom vremena, prepun raspuklina i u ruevnom stanju. Unato tome, nijedan predmet koji se ouvao iz davnih vremena s njim se ne moe mjeriti po snazi i raskoi, velianstvenosti i zagonetnosti, kao ni po tom mranom i hip-notikom, budnom pogledu. Rije je o Velikoj sfmgi. Neko se vjerovalo da je to vjeni Bog. Kasnije je pala u zamku amnezije i utonula u zaarani san. Prolazila su stoljea, tisuljea. Mijenjala se klima. Mijenjale se kulture. Religije. Jezici. Promijenio

se ak i poloaj zvijezda na nebeskome svodu. Ali sfmga i dalje stoji na istome mjestu, zamiljena i zagonetna, obavijena tiinom. esto bije gutao pijesak. U pojedinim razdobljima, izmeu njih bi katkada protekla i cijela stoljea, neki bi dobrohotni vladar naloio da je oiste. Bilo je i onih koji su je pokuali restaurirati, dijelove tijela isklesanog u stijeni pokriti blokovima. Dugo vremena bila je obojena u crveno. U vrijeme pojave islama pustinja ju je pokrila do visine vrata i tada je dobila novo, ili moda vrlo staro, ime: "U blizini jedne od piramida", zapisao je Abdel-Latif u 12. stoljeu, "nalazi se kolosalna glava koja izviruje iz pijeska. Naziva se Abul-Hol". U 1373,15 m 7. Profil Velike sfinge s june strane. Na apama i bokovima vide se blokovi postavljeni za vrijeme pokuaja obnove, dok su na tijelu od vapnenca vidljivi duboki tragovi izloenosti prirodnim silama. 14. stoljeu El-Makrizi spominje nekog ovjeka po imenu Saim-ed-Dahr koji je "elio ispraviti odreene vjerske pogreke, te je otiao do piramida i unakazio lice Abul-Hola, koje je u tom stanju ostalo sve do danas. Od tog je vremena i pijesak navalio na kultivirano podruje Gize, a ljudi to pripisuju unakaenom liku Abul-Hola". TRAJNE USPOMENE Abul-Hol, arapski naziv za Veliku sfingu u Gizi, znai, s time se u najmanju ruku slae veina prevoditelja, "Otac uasnog straha". Egiptolog Selim Hassan, meutim, govori o moguoj drukijoj etimologiji. Za vrijeme intenzivnih iskopavanja koje je na podruju Gize proveo tridesetih i etrdesetih godina 20. stoljea, otkrio je dokaze o tome daje prava kolonija stranih naseljenika - "Kananita" - u tom dijelu Donjeg Egipta ivjela poetkom drugog tisuljea prije Krista. Ti su ljudi potekli iz svetog grada Harana (na jugu dananje Turske, u blizini granice sa Sirijom) i mogue je da su bili hodoasnici. Bilo kako bilo, rukotvorine i nadgrobni spomenici dokazuju da su ivjeli u neposrednoj blizini Sfinge - tovali je kao boicu pod imenom Hwll. Na drevnoegipatskom jeziku bw znai "mjesto". Hassan stoga logino zakljuuje daje Abul-Hol "tek iskrivljeni oblik rijei bw Hwl, 'Mjesta Hwl',io nikako ne znai 'Otac straha', kako se to danas openito dri. Govorei o Sfingi, drevni su se Egipani esto sluili haranskom izvedenicom Hwl, ali su kip poznavali i pod drugim nazivima, primjerice Hu i Hor-em-A khet-to 14znai "Horus na obzoru"4. Usto, Sfingu su, iako razlozi za to nisu nikada posve razjanjeni, nazivali i Seshep-ankh A tum, "iva slika A tama"5, prema A tum-Rau, samoprogla-enom bogu Sunca, prvom i izvornom boanstvu staroegipatskog panteona. tovie, i sara naziv "sfinga", koji jo od klasinog razdoblja progoni kolektivnu podsvijest zapadnog svijeta tek je iskrivljeni oblik naziva Seshep-ankh, koji je u europske jezike uao posredstvom grkoga. Na taj nain, vrlo profinjenim putevima, tisuama godina ouvao se niz arhainih pojmova i stavova koji su neko vladali meu starodrevnim Egipanima6. Ne bi li stoga s nae strane bilo glupo kada bismo u potpunosti zanemarili ouvanu tradiciju koja Sfingu povezuje s nekakvom velikom i uasnom zagonetkom? MIR l TIINA Smjetena u velikoj udubini u obliku potkove, u stijeni iz koje je isklesana, sfinga izgleda staro: rije je o zastraujuem divovskom udovitu viem od nekakve peterokatnice i dugakom poput stambenog bloka izmeu dviju ulica. Bokovi ivotinje uski su, duboko nagrizeni erozijom. apama, sada pokrivenima suvremenim graevinskim blokovima, takoer nedostaju povei dijelovi. Vrat je nespretno ojaan betonskim ovratnikom kako bi bolje pridravao oteenu glavu. Lice je takoer prepuno dubokih tragova vremena, ali ipak nekako izgleda krajnje smireno i bezvremeno, u razliitim dobima dana i godine nepredvidivo pokazuje razliita raspoloenja, oivljava zahvaljujui igri svjetla i sjene koje na njega bacaju uurbani jutarnji oblaci. S elegantnim nemesom, ukrasom za glavu egipatskih faraona, strpljivo gleda prema istoku, kao da neto eka - eka i budno promatra, izgubljena u "miru i tiini" (prema rijeima rimskog prirodoznanca Plinija), zauvijek okrenuta prema mjestu izlaska sunca za ekvinocija.

Koliko se dugo nalazi ondje i koliko dugo tako pomno promatra obzor? iji je to portret? Koja mu je svrha? Dok smo traili odgovore na ta pitanja uvidjeli smo da nas tema uvlai u neobina i neoekivana podruja istraivanja. Poput dua na putu mrtvih, morali smo proi kroz mrano kraljevstvo staroegipatskog zagrobnog svijeta, provui se njegovim uskim hodnicima, poplavljenim prolazima i skrivenim komorama, i suoavati se s nepri15jateljima i zlodusima koji ondje vrebaju. Sluei se kompjutorskim simulacijama, otputovali smo u prolost i nali se pod nebom starim vie od 12.000 godina, promatrali Ori-on kako u svitanje prelazi meridijan dok se na istoku die blistavi Lav. Uronili smo u stare tekstove o ponovnom raanju, mitove i rukopise, i meu njima pronali zastrte ostatke jednog krajnje iznimnog "astronomskog jezika" koji je, bez veih potekoa, mogue itati i razumjeti i danas. Zahvaljujui kljuevima izraenima u tom jeziku, drimo da moemo pouzdano odrediti identitet Sfinge. Nadalje, kao to emo vidjeti u III. i IV. dijelu, ini se da se time otvara prozor kroz koji je mogue promotriti jednu zaboravljenu epizodu ovjekove povijesti, razdoblje kada su se povlaile vode nakon

Search related