Bartol Kasic

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Historija jezika

Citation preview

Univerzitet u SarajevuFilozofski fakultet

Referat iz predmeta Historija knjievnog jezika 2Tema: Bartol KaiAmela Hodoredovna studentica; index br.: 42978/2010

Mentor: prof. dr. Lejla Naka

Sarajevo, maj, 2014.

Bartol Kai (Bartul) Bartholomaeus Cassius, Bartolomeo Cassio, ponekad potpisivan i s Bogdani i/ili s dodatkom Paanin; (Pag, 15. august 1575. - Rim, 28. decembar 1650.) Hrvatski pisac, lingvista, jezikoslovac. Zareen je 1606. godine u red isusovaca gdje je sluio do svoje smrti. Tvorac je prve hrvatske gramatike, prvi prevoditelj itave Biblije na govorni (rodni akavski) i opi (tokavski) jezik i prvi lektor Akademije hrvatskog ilirikog jezika na Rimskom kolegiju.

Tek e se u XVII st. s protureformacijom Bartola Kaia i njegovim odricanjem sopstvenog pako-akavskog govora u korist mnogo proirenije tokavtine hrvatsko jezikoslovlje starijeg razdoblja iz epske, proklamativne faze prei u doba svoga naunog sazrijevanja. Do vremena dolaska Kaia, inovacija u pogledu grafije jeste postepeno naputanje domaih pisama, glagoljice i irilice, pa se djela piu, a poslije i objavljuju iskljuivo na latinici prilagoenoj domaim narjeijimaKaiev iskorak iz rodne akavtine prema tokavtini usmjerio je tijek razvoja hrvatskoga jezika prema bogatom nasljeu dubrovake knjievnosti, a preuzimanjem govora bosanskih Hrvata stvorio je preduvjete za integraciju hrvatske nacije.

Prva hrvatska gramatika

Kai je gramatikom udario temelje normiranju tokavskog knjievnojezikog tipa.Institutionum linguae Illyricae libri duo Rim, 1604. hrv. prijevod Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige. napisana je prema zahtjevu poglavara Drube Isusove. Komentari u gramatici pisani su latinicom.Prva knjiga sadri: I/1 De litteris, tj. razlaganje latinikoga grafijskog sistema; I/2 De oratione et nomine, tj. deklinaciju imenica; I/3 De nomine adiectivo et eius speciebus, tj. deklinaciju pridjeva, nekih pridjevskih zamjenica, brojeva; I/4 De pronomine, tj. deklinaciju imenskih i nekih pridjevskih zamjenica.Druga knjiga sadri: II/1 De verbo, tj. konjugaciju glagola (bez participa); II/2 De participio et adverbio, tj. participe; II/3 De praepositione, interiectione et coniunctione, tj. prijedloge, uzvike i veznike.

Na neto manje od dvije stotine stranica i u dva dijela knjige dati su osnovni podaci o hrvatskom (ilirskom) jeziku te je vrlo opirno razloena hrvatska morfologija. Jezik je u osnovi tokavski, ali je u visokoj mjeri prisutna akavtina pa se prepliu stariji i noviji oblici. Iz nepoznatih razloga uz gramatiku nije objavljen rjenik kako e to poslije veinom biti s isusovakim rjenicima i gramatikama hrvatskog jezika.U predgovoru kanijeg Rituala rimskog, Kai se prisjea svoje gramatike, u koj sam oblahao tiocu trudno ten`je, sluei se vazda u mojih pismih jednimi posobitimi slovimi dvadeset i pet. U gramatici, to su slova: 1. A a; 2. B b; 3. C c (= ); 4. C c (ispod je trebao kao mali srp,) (= c); 5. D d; 6. E e; 7. F f; 8. G g; 9. H h; 10. I i, 11. K k; 12. L l; 13. M m; 14. N n; 15. O o; 16. P p; 17. Q q (= kv); 18. R r; 19. S s; 20. T t; 21. V u (= u); 22. V v (= v); 23. X x (= ); 24. Y y (= j); 25. Z z.Uzorak promjene imenice golub pokazuje da se Kai tek proklamativno opredjeljivao za jedno narjeje, a u obzir je uzimao sve mogunosti to ih je nalazio u pisanoj jezinoj predaji.

SingulariNom. ovi golubGen. golubaDat. golubuAcc. golubaVoc. o golubeAbl. od golubaSept. s` golubomPluraliNom. ovi golubiGen. golubov, goluba, golubiDat. golubomAcc. golubi, golubeVoc. o golubiAbl. od golubov, goluba, golubiSept. s` golubimi, golubima, golubiOct. u golubih, golubiU ovoj deklinaciji Kai je pokazao tenju ka inovacijama i izbor morfolokih dvostrukosti i trostrukosti. Za jedninu poznaje sedam padea (navodi genitivu jednak ablativ), a za mnoinu osam (pored ablativ tu je i osmi pade, a to je lokativ).

Ritual rimski, (Rituale Romanum). Rim, 1640.Ritual rimski plod je Kaieva zrelog stvaralatva, nastao nakon njegova misionarskog djelovanja u Dubrovniku, obilazaka krana u krajevima pod turskom vlau, u Slavoniji i Srijemu te nakon njegova zadnjeg boravka u Dubrovniku. Ritual sadri obrede koji prate kranina od roenja do smrti po njemu se 150 godina krstilo, vjenavalo, pokapalo, blagoslivljalo, izvodili su se prigodni crkveni obredi, kao i egzorcizmi. Vano je napomenuti da je Ritual rimski odigrao onu ulogu u standardizaciji nacionalnoga jezika kakvu prijevod Biblije, unato stilskoj raskoi i kulturnoj vanosti, vjerovatno i ne bi mogao igrati uslijed banalne injenice da je Sveto pismo bilo odluujujuim uljudbenim imbenikom kod protestantskih naroda- ali ne i katolikih, kako pokazuju sluajevi francuskih i poljskih prijevoda. U toj je konstelaciji odnosa katoliki obrednik poput Rituala rimskog (koji ima preko 400 stranica) imao snaniji integrativni nacionalnojezini utjecaj. Historijski je i veoma zanimljivo Kaievobosanstvo, jer iako rodom akavac s otoka Paga, odluio se zaopeni jezik(lingua communis) oblika tokavske ikavice (iako je Bibliju preveo na dubrovaku tokavsku ijekavicu), kojim je i govorio najvei dio hrvatskog naroda. Taj tokavski ikavski idiom Kai zovenakiilibosanski(dok je za ijekavicu rabio nazivakdubrovaki, a za akavtinudalmatinski).Stjepan Babi: Kaiev prijevod Rituala je ukljuivanje u meunarodnu civilizaciju... i da je to proirenje podruja hrvatskog knjievnog jezika... To znai proirenje u prostornom smislu... i u vremenskom smislu.Prijevod Svetoga pismaDa bismo pokazali da se radi o esencijalno istome hrvatskom jeziku kakav je sada u slubenoj upotrebi, navest emo dio Kaievog prijevoda Biblije (1622.-1637.) u savremenoj grafiji. Ako zamijenimo Kaiev slovopis, tj. umjesto x piemo , sc kao , gn kao nj, gli kao lj, cz kao c, c kao , chi kao , y kao j, vidjet emo da se radi o neto arhainijem izrazu istoga hrvatskog knjievnog jezika kakav je i danas u upotrebi. Primjer je dan izPjesme nad pjesmama(Canticum canticorum), u prijepisu Julija Derossija koji je preslovio tekst u modernu grafiju:Kai: Rukopis prijevoda Biblije, 1622-1637Pjesma trea: Zarunicu dovode zaruniku, Pjesan od pjesni Salamunovijeh Prijepis: J. Derossi) Pjesma 4, 1-16 ZarunikKoliko si lijepa, prijateljice moja, koliko si lijepa!Oi tvoje od golubica bez onega to se unutarnje taji.Vlasi tvoji kakono stada od koza, koje su uzile s gore Galaade. Zubi tvojikakono stada od ostrijeenijeh koje su uzile iz okupala sve sa dvojemi:plodijemi; i neplodna nije meju njimi.Kakono traac erljeni usne tvoje: i besjeden'je tvoje slatko.Kakono razlomak od ipka, tako lica tvoja, bez onega to se unutarnje taji.Kakono turan Davidov vrat tvoj, koji je sazdan s branami: hiljade tita vise s njega, sve oruje od jacijeh.Dvi dojke tvoje kakono dva teneta od koute, blizanca koja se pasu u lijerijeh.Dokle svie dan i prignu se sjena, poji u na goru od mire i na glavicu od tamijana.Sva si lijepa, prijateljice moja, i ockvarnosti nije u tebi.Doi s Libana, vjerenico moja, doi s Libana, doi: biti e moja okrunjena s verha od Amana i s verha od Sanira i Hermona, s loita od lava, s gora od risova.Ranila si srce moje u jednomu od oiju tvojijeh i u jednoj kosi od vrata tvoga.Koliko su lijepe dojke tvoje, sestro moja, vjerenico! Ljepe su dojke tvoje od vina: i vonj od pomasti tvojijeh varh svijeh mirisnijeh.Sat kapei usne tvoje, vjerenico, med i mlijeko pod jezikom tvojijem: i vonj od odjea tvojeh kakono vonj od tamijana.Vrt zaklopljen, sestro moja vjerenico, vrt zaklopljen, vrelo zapeaeno.Granice tvoje perivoj od ipaka s plodijemi od jabuka: od cipra s despikom.Despik i soforana, kora i kanijela, sa svjemi stabrijemi od Libana, od mire i od aloje sa svjemi najprvijemi pomastjemi.Kladenac od vrta: bunar od voda ivijeh koje teku s naglostju s Libana.

Pitanja: Ko je bio Bartol Kai, gdje je i kada roen, ta je interesantno za njegov rad, te koja su najpoznatija njegova djela ?Prva hrvatska gramatika (vrijeme nastanka, odlike, specifinosti)?Ritual rimski (vrijeme i mjesto nastanka, odlike, uloga u hrvatskom jeziku)?