bankarske usluge

8/10/2019 bankarske usluge

1/45

1

SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

BANKOVNE USLUGE STANOVNITVU NA

PRIMJERU PRIVREDNE BANKE ZAGREB

d.d.

Mentorica: Studentica:

dr. sc. Marijana urak Ivanka Zec

Split, rujan. 2012.


2/45

2

SadrajUVOD.....................................................................................................................................................4

1. DEPOZITNE USLUGE....................................................................................................................6

1.1. Vrste depozita

...................................................................................................................................

6

1.2. Osiguranje depozita..........................................................................................................................7

1.3. Multiplikacija depozita

.....................................................................................................................

8

2. KREDITI..........................................................................................................................................10

2.1. Kredit i vrste kredita.......................................................................................................................10

2.2. Stambeni krediti.............................................................................................................................11

2.3. Potroaki krediti

............................................................................................................................

11

3. OSTALE BANKOVNE USLUGE STANOVNITVU.................................................................13

3.1. Rauni.............................................................................................................................................13

3.2. Kartino poslovanje........................................................................................................................15

3.3. Internet bankarstvo

.........................................................................................................................

16

4. OSNOVNI PODACI O PRIVREDNOJ BANCI ZAGREB d.d..................................................18

5. DEPOZITNE USLUGE PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d.

.................................................

22

5.1. Kunska tednja...............................................................................................................................22

5.2. Devizna tednja..............................................................................................................................23

6. PONUDA KREDITA STANOVNITVU PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d. ....................28

6.1. Nenamjenski kredit.........................................................................................................................28

6.2. Stambeni kredit...............................................................................................................................28

6.3. Hipotekarni kredit...........................................................................................................................29

6.4. Potroaki kredit.............................................................................................................................29

6.5. Revolving kredit.............................................................................................................................30

7. PRUANJE OSTALIH BANKOVNIH USLUGA PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d.STANOVNITVU...............................................................................................................................33

7.1. Rauni.............................................................................................................................................33

7.2. Vrste kartica u Privrednoj banci Zagreb d.d.

..................................................................................

37


3/45

3

7.3. Internet bankarstvo Privredne banke Zagreb d.d............................................................................40

ZAKLJUAK......................................................................................................................................43

LITERATURA....................................................................................................................................44


4/45

4

UVOD

Bankovne usluge odnose se na: primanje novanih depozita, odobravanje kredita i drugih

plasmana, izdavanje sredstava plaanja u obliku elektronskog novca. Veliki dio bankarskih

proizvoda i usluga namijenjeno je stanovnitvu, te iz tog razloga poslovi sa stanovnitvom su

veoma zastupljeni u planiranju i organiziranju svake banke. Poslovanje banke sa

stanovnitvom obuhvaa usluge kreditiranja, gotovinske transakcije kao to su: uplate

isplate po tednim ulozima, mjenjaki poslovi, poslovi tekuih rauna, uplate i isplate po svim

vrstama kratkoronih i dugoronih kredita, primanje i izdavanje gotovine u korist i na teret

rauna u banci i rauna drugih banka, usluge internet bankarstva. Zadovoljan klijent

proizvodima i uslugama banke predstavlja odraz poslovnosti, a samim tim reputaciji i

opstanku banke. Banka se oslanja i potencira poslove sa stanovnitvom, te nastoji da na svaki

nain svojom poslovnou sauva postojee klijente, ali i da privue vei broj potencijalnih

klijenta.

Tema ovog rada je: Bankovne usluge stanovnitvu na primjeru Privredne banke Zagreb d. d.

Cilj ovog rada je prikazati bankovne usluge Privredne banke Zagreb d.d. namijenjene

stanovnitvu.

U prvom poglavlju obradit e vrste bankovnih depozita, njihov znaaj za samu banku i

pogodnosti koje pruaju deponentima odnosno onima koji deponiraju svoja novana sredstva

u banku.

Nakon toga, u drugom poglavlju obradit e se pojam i vrste kredita kao i kriteriji po kojima se

krediti izdaju graanima. Posebno su obraeni stambeni i potroaki krediti kao

najzastupljenija vrsta kredita na tritu.

U treem poglavlju obradit e se vrste rauna koje banka nudi stanovnitvu: tekui, iro i

devizni raun, zatim kartice kao instrument bezgotovinskog plaanja, i internet bankarstvo

kao kanal distribucije po kojem se vre bankarske usluge.

U etvrtom poglavlju prikazat e se osnovni podaci o Privrednoj banci Zagreb d.d., drugoj po

veliini domaoj banci u Hrvatskoj te njen razvoj i unapreenje poslovanja.


5/45

5

U petom poglavlju obradit e se depozitne usluge koje nudi Privredna banka Zagreb d.d., u

obliku kunske i devizne tednje koje graanima omoguuju razne pogodnosti kao to je prinos

na tednju, stimulativna kamatna stopa i premije.

Privredna banka Zagreb d.d. ima bogatu ponudu kredita za stanovnitvo: nenamjenski,

stambeni, hipotekarni, potroaki, revolving kredit. Obradit e se nain koritenja, namjena i

pogodnosti koje pruaju ovi krediti.

U sedmom poglavlju obradit e se ostale bankovne usluge Privredne banke Zagreb d.d. To su

rauni, razne vrste bankovnih kartica te Internet bankarstvo.

Na kraju rada nalazi se zakljuak, popis literature, web stranica, tablica i grafikona koritenih

pri izradi rada.


6/45

6

1. DEPOZITNE USLUGE

1.1. Vrste depozita

Depoziti su temelj na kojem banke napreduju i rastu. Depozit se preteno koristi kao

istoznanica novanih depozita. Novani depoziti su sredstva komitenata, najee

stanovnitva, koja su oroena ili po vienju, a na koja komitent zarauje kamatu. Novani

depoziti su obveza banke prema svojim deponentima i vode se u pasivi bilance banke, a

vlasnicima depozita plaa se tzv. pasivna kamata. Depoziti stvaraju zakonske rezerve, a iz

vika zakonskih rezervi koje banke posjeduju stvaraju se novi krediti. Za upravu svake banke

vano je da deponirana sredstva budu prikupljena uz najmanje trokove i da je dostupna

dovoljna koliina depozita za financiranje onih kredita koje banka eli odobriti. Banke danas

nude veliki broj depozitnih usluga.

Vrste bankovnih depozita su:

1. Transakcijski (tekui) depoziti ili depoziti po vienjujedna su od najstarijih depozitnih

usluga koju nude banke. Transakcijski depoziti ukljuuju regularne beskamatne depozite po

vienju i kamatnonosee depozite po vienju.

Depoziti po vienju i sredstva s depozitnih rauna trita novca isplauju se na zahtjev, to

znai da ako se vlasnik depozita pojavi u banci i zatrai isplatu, banka mu je duna odmah

isplatiti njegova sredstva. Depozit po vienju predstavlja aktivu vlasnika depozita jer je dio

njegove ili njezine imovine. S druge strane za banku depozit po vienju predstavlja pasivu jer

vlasnika depozita moe u bilo koje vrijeme poeljeti podii sredstva s rauna, a banka ih je

obvezna isplatiti. Depoziti po vienju su najjeftiniji izvor sredstva banke jer su se vlasnici

depozita voljni odrei odreenog iznosa kamata kako bi u svako doba imali pristup likvidnim

sredstvima koja mogu iskoristiti za plaanja.1Najvanije vrste depozita po vienju su obino

tekui rauni (s koji se moe podizati novac bez prethodne najave i koji ne donose nikakvu

kamatu), i kamatonosni tekui raun koji se razlikuju od obinih tekuih rauna po tome to

donose kamatu.

2. Netransakcijski depozitisu primarni izvor sredstva banaka, namijenjeni su onim osobama

koje imaju namjeru samo tedjeti novac u banci uz mogunost povlaenja novca kada god to

poele, a i onima koji su spremni oroiti uteeni novac i povjeriti ga banci kako bi ostvarili

1Mishkin, F. S., Eakins, S. G., Financijska trita + institucije, Mate, Zagreb, 2005. str. 403.


7/45

7

zaradu tj. kamatu na uloena sredstva. Za razliku od transakcijskih depozita, ovi depoziti nose

vie kamatne stope. Netransakcijski depoziti dijele se na: tedne depozite i oroene depozite.

tedni depozitisu depoziti koji nemaju odreene rokove dospijea, sastoje se od: rauna s

izvjetajima, i rauna sa tednom knjiicom.

Oroeni depozitipredstavljaju novana sredstva na posebnim depozitnim raunima banaka

ije se upotrebe deponent odrie na odreeno dogovoreno vrijeme. Sredstva oroenih ronih

depozita ne mogu se koristiti za svakodnevna plaanja. Ve dugi niz godina imunijim

pojedincima i poslovnim subjektima nude se oroeni depoziti koji sadre fiksne datume

dospijea (30, 60, 90 ili 180 dana) s fiksnim kamatnim stopama. U novije doba, oroeni

depoziti izdaju se s kamatnim stopama koje se povremeno prilagoavaju (npr. svakih 90 dana,

poznato pod nazivom razdoblje hoda ili prijenosa). Oroeni depoziti moraju sadravati

minimalni rok dospijea od sedam dana i ne mogu se podii prije toga.

Oroeni depozit se naziva i certifikat o depozitu ili CD. Depozitni certifikat je vrijednosni

papir kojeg izdaju banke, i njime potvruju da je iznos novca naznaen na certifikatu,

deponiran na raun u banci na odreeni rok i po odreenoj kamatnoj stopi. Banke depozitnim

certifikatom pribavljaju kratkorona novana sredstva s rokom od nekoliko tjedana ili

dugorono s rokovima od vie godina Obino depozitni certifikat glasni na velike iznose

(100.000$ i vie), ima rok dospijea od 30 do 180 dana. Prvi depozitni certifikat izdala je

Citibank 1961. godine, kako bi neutralizirala dugotrajni opadajui trend depozita po vienju

kod velikih banaka. Prije su depozitni certifikati predstavljali oko 40% bankovnih depozita, a

danas je depozitni certifikat drugi najpopularniji instrument trita novca.2

1.2. Osiguranje depozita

Drava osigurava ljude koji povjeravaju sredstva financijskom posredniku od bilo kakvogfinancijskog gubitka u sluaju propasti posrednika. Federalna korporacija za osiguranje

depozita (FDCI) je najvanija vladina agencija koja osigurava depozite. Ona osigurava

gubitak svakog pojedinog tedie u banci ili tedionici do iznosa od 100.000 dolara po raunu.

Banke u Republici Hrvatskoj stanovnitvu nude depozitne (tedne) usluge kao to su devizna

tednja u valuti euro ili dolar, kunska tednja, tednja sa viekratnom uplatom, oroena

2

Trita novca su trita koja trguju dunikim vrijednosnim papirima ili instrumentima s dospije

em od jednegodine ili manje.


8/45

8

tednja, devizni ili kunski depoziti. Osiguranje depozita u Hrvatskoj se poelo operativno

provoditi od 1998. godine kroz Zakon o Dravnoj agenciji za osiguranje tednih uloga i

sanaciju banaka (DAB) koja je osnovana kao specijalizirana financijska ustanova koja

osigurava tedne uloge u bankama i tedionicama, i provodi postupak sanacije banaka.3

Osniva agencije jest drava, koja i jami za njezine obveze. Donoenjem Zakona o

osiguranju depozita 2004. godine Hrvatska je najveim dijelom prihvatila i usvojila sve

odredbe Direktive Europske unije. Takoer je 2008. godine, gotovo istovremeno kao i brojne

zemlje lanice Europske unije, poveala iznos osiguranog uloga s dotadanjih 100.000 kn na

400.000 kn. Ovim iznosom osiguranog uloga u potpunosti je osigurano visokih 48,8%

ukupnih depozita u svim kreditnim ustanovama krajem 2010. godine, odnosno ak 75,4%

sveukupne tednje graana, neovisno o valuti na koju glase. S obzirom na to da u hrvatskim

bankama 75% oroenih i ak 90% tednih depozita (po vienju) ine depoziti u stranoj valuti,

HNB se odluio za mjeru osiguranja svih depozita, neovisno o valuti u kojoj su iskazani.

Financijske ustanove plaaju premiju za osiguranje depozita ustanovi koja provodi osiguranje.

Banke imaju obvezu tromjeseno uplaivati premije za osiguranje tednih uloga. Osnovica za

plaanje premije jest iznos osiguranih uloga u tromjeseju. Tromjesena premija u Hrvatskoj

iznosi 0,08% na iznos osiguranih depozita, odnosno godinja premija iznosi 0,32%.

Depoziti ukljueni u sustav osiguranja depozita su:

novana sredstva u kunama ili stranoj valuti poloena temeljem ugovora o novanom

depozitu,

novana sredstva u kunama ili stranoj valuti poloena na tednu knjiicu,

sredstva na tekuim raunima graana,

sredstva na iro raunima graana.4

1.3. Multiplikacija depozita

Multiplikacija depozita se ostvaruje posebnom bankovnom tehnikom na osnovi ponovnog

cirkuliranja kratkoronih novanih sredstava posredstvom bankovnog sustava odreene

zemlje. Odvija se tako da se preuzeti polozi plasiraju u kratkorone kredite koji se

operacijama bezgotovinskog plaanja ponovno transformiraju u depozite, posljedica ega je

3

Zakon o DAB-u, NN, br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04 i 12/12.4Zakon o osiguranju depozita, NN. br.177/04.


9/45

9

njihovo uveavanje. Takvom aktivnou banke uzastopce kreiraju i kredite i depozite tako da

sredstva kreditiranja premauju sredstva inicijalnog deponiranja. Uvjet za ostvarivanje

multiplikacije jest da banke u danom trenutku raspolau veim depozitima u pasivi od

kreditiranja angairanih kratkoronih obveza u aktivi. Granica kreditne multiplikacije

odreena je depozitnim potencijalima banaka, te stopom likvidentne i stopom obvezne

rezerve, a ovisi i o stupnju bezgotovinskih plaanja.

Razlikujemo mikrodepozitnu multiplikaciju i makrodepozitnu multiplikaciju. Mikrodepozitna

multiplikacija ostvaruje se u banci koja u odreenom trenutku raspolae s veim depozitom u

pasivi od kreditiranjem angairanih sredstava u aktivi. A makrodepozitna multiplikacija se

ostvaruje kada sustav jedne zemlje u cjelini u odreenom trenutku raspolae veim

depozitima u pasivi od kreditiranjem angairanih sredstva u aktivi.


10/45

10

2. KREDITI

2.1. Kredit i vrste kredita

Uz novac, kredit predstavlja drugi stoerni pojam svakoga gospodarstva. Kredit je duniko-

vjerovniki odnos izmeu dva subjekta, davatelja i primatelja kredita zasnovan na povjerenju.

Kredit je jedan od najznaajnijih bankarskih poslova. Kredit predstavlja ustupanje odreene

svote novanih sredstva od strane financijske organizacije (banke i dr.) kao kreditora

(vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (duniku, zajmoprimcu), uz obvezu da mu ih ovaj vrati

u dogovorenom roku i plati pripadajuu naknadu kamatu. Uobiajeno je da se kamataiskazuje u postotku od odobrene glavnice (iznos odobrenog kredita). Taj se postotak naziva

kamatnom stopom ili kamatnjakom. Kredit se mora vratiti u nekom dogovorenom buduem

trenutku. Taj se budui trenutak odreuje rokom vraanja ili dospijea kredita. Glavnica,

kamata, odnosno kamatna stopa i rok dospijea ine glavne odrednice ili uvjete svakog

kredita.5

Kreditiranje stanovnitva predstavlja aktivni bankarski posao. Banka odobrava kratkorone i

dugorone kredite, namjenske i nenamjenske, sa poloenim depozitom i bez depozita.

Banka stanovnitvu odobrava sljedee vrste kredita:

stambene kredite,

kredite za kupovinu, izgradnju i adaptaciju poslovnih prostora,

hipotekarne kredite,

nenamjenske kredite,

kredite za kupovinu robe iroke potronje,

kredite za kupovinu automobila,

kredite po tekuim raunima i

ostale kredite.

Kreditiranje stanovnitva u osnovi financira potronju kuanstva iznad ostvarene visine

dohotka te poveava standard stanovnitva. Krediti stanovnitvu direktno financiraju

potronju, ali indirektno doprinose i poveavaju proizvodnju, na osnovu poveanja ivotnog

standarda zaposlenih.

5Nikoli, N., Peari, M., Osnove monetrane ekonomije, Ekonomski fakultet, Split, 2007. str. 69.-70.


11/45

11

2.2. Stambeni krediti

Stambeni krediti su dugoroni krediti sa odreenom namjerom kao to su kupnja, izgradnja,

opremanje, adaptacija stambenih objekata tj. stana ili kue. Zajmoprimac (banka) daje

zajmodavcu stambeni kredit, ali za uzvrat trai razliite instrumente osiguranja kao npr.

zalono pravo na imovinu, police osiguranja, jamce itd. Stambeni krediti se mogu koristiti i

kao instrument ekonomske politike te se esto kamatne stope na stambene kredite

subvencioniraju kako bi se potakla graevinska djelatnost u zemlji. Tipino dospijee za

stambene kredite je od 20-30 godina.

Za realizaciju stambenog kredita svaka banka internim aktima propisuje zahtijevanu kreditnu

sposobnost. Uobiajeni uvjeti za kreditnu sposobnost kod stambenih kredita:

Komitenti trebaju imati stalna mjesena primanja (plaa, honorar, mirovina).

Urednost u podmirenju obaveza prema bankama.

Iznos kredita koji se moe podii odreen je potencijalnim anuitetom tj. iznosom

neoptereenih mjesenih primanja, dijela koji ostaje nakon podmirenja obaveza po

svim kreditima. U veini sluajeva neoptereeni dio plae mora iznositi barem 2/3

prosjene plae isplaene u prethodnoj godini.

Jamci ili sudunici mogu uveati kreditnu sposobnost traitelja kredita. Primanja

jamaca ili sudunika zbrajaju se na primanja korisnika kredita, te se za njih zajedniki

utvruje kreditna sposobnost. Bez obzira na primanja jamaca, banke uglavnom ne

odobravaju kredite ukoliko su primanja korisnika kredita manja od mjesenog

anuiteta.

Instrumenti osiguranja stambenog kredita ponajprije ovise o iznosu, kreditnoj sposobnosti te

odabranom modelu . Uobiajeno je da se na nekretnini koja je predmet kupnje upie hipoteka,

a prema potrebi banka moe zatraiti i dodatne instrumente osiguranja. Kod nekih banaka,

kvalitetnim instrumentima osiguranja mogu se smanjiti kamatne stope i naknade po kreditima.

2.3. Potroaki krediti

Potroaki kredit je kredit namijenjen pojedincima za osobne, obiteljske odnosno kuanske

svrhe. Ovaj kredit ima veliko gospodarsko znaenje jer omoguava potronju stanovnitvu


12/45

12

iznad njihove mogunosti te tima rezultira u poveanju domae potranje. Potroaki krediti

se odobravaju za tono definiranu svrhu i to ih ini namjenskim kreditima. Uobiajeno

dospijee potroakih kredita je dvije do pet godina. Potroaki krediti imaju tendenciju biti

cikliki osjetljivi. Oni rastu u razdobljima ekonomske ekspanzije, kada potroai s vie

optimizma gledaju na budunost. S druge strne, kada gospodarstvo ue u recesiju, mnogi

pojedinci i obitelji s vie pesimizma gledaju na budunost, posebice kada vide sve veu

nezaposlenost i prema tome reduciraju svoje pozajmice od banka.6 Predmet potroakog

kreditiranja su tzv. trajna potrona dobra vee vrijednosti: namjetaj, automobil, bijela tehnika

i sl, u pravili roba za iju je kupovinu potrebno tedjeti due vrijeme. Potroaki kredit

sredstvo je konkurentske borbe. Prodaja robe na kredit je konkurentska prednost, a dodatne

prednosti osiguravaju se duinom roka kredita, visinom kamatne stope, uvjetima koritenja

kredita, osiguranjem vraanja i naruito visinom udjela ili depozita zajmotraioca.

Danas je popularan potroaki kredit putem kreditnih kartica koje izdaju Visa, MasterCard te

neke manje banke i nebankovne kompanije koje se bave kreditnim karticama. Kreditne kartice

pruaju svojim vlasnicima pristup bilo kreditima u ratama, bilo jednokratno otplativim

kreditima, budui da komitent moe tretirati kupnju na raun koji je predstavljen karticom i

otplatiti dug u jednom obraunskom razdoblju, esto izbjegavajui bilo kakve financijske

trokove.7 Korisnik kartice moe odabrati postupnu otplatu kupnje. Tvrtke koje se bave

kreditnim karticama tvrde da su korisnici koji u ratama koriste kreditne kartice profitabilniji

zbog prihoda od kamata koji generiraju za banku od korisnika jednokratno otplativih kredita

koji brzo otplauju raune na svojim kreditnim karticama prije nego im se moe zaraunati

kamata. Banke zarauju naknade (od 1% do 6% od prodaje na kreditnu karticu) od trgovaca

koji prihvaaju njihovu karticu. Prihvaenost kreditnih kartica toliko je velika da se

procjenjuje da se danas koristi preko jednog bilijuna kreditnih kartica irom svijeta.8

6Rose, P. S., Menadmet komercijalnih banka, Mate, Zagreb., str. 600.7

Ibid., str. 599.8Ibid., str. 599.


13/45

13

3. OSTALE BANKOVNE USLUGE STANOVNITVU

3.1. Rauni

Danas banke nude razliite vrste rauna stanovnitvu, pruajui im na taj nain razne

pogodnosti kao npr. brz pristup novcu putem bankomata, doputeno prekoraenje na raunu,

besplatna plaanja rauna putem trajnog naloga, izbor debitnih i kreditnih kartica, mogunost

plaanja na rate, obavljanje deviznog poslovanja i dr.

Vrste rauna u bankama su:

1. Tekui raun

2. iro raun

3. Devizni raun

1. Tekui raunse koristi za obavljanje transakcija, vrenje plaanja u zemlji i inozemstvu

tzv. transfere novca. Moe se koristit za razliite vrste uplata i isplata i za mjenjake poslove.

Zakon o bankama, kreditnom i bankovnom poslovanju odreuje da banka i tedionice vode

tekue raune graana i za njih obavljaju platni promet. Ugovorom o bankarskom tekuem

raunu banka se obvezuje nekoj osobi otvoriti poseban raun i preko njega primati uplate i

obavljati isplate u granicama njezinih novanih sredstava i odobrenog kredita. Ugovor o

otvaranju tekueg rauna mora biti sklopljen u pisanom obliku, a u stvarnosti se u pravilu

sklapa na neodreeno vrijeme. U takvom sluaju svaka od stranaka moe ga raskinuti uz

ostavljanje otkaznog roka od petnaest dana. Po zakljuenju ugovora o tekuem raunu, klijent

dobiva karticu tekueg rauna, koja je obvezni instrument za raspolaganje sredstvima na

raunu, kartica se koristi za identifikaciju klijenta u banci, identifikaciju uz koritenje ekova

te za provoenje transakcija na POS terminalima, bankomatima i drugim elektronikimterminalima. Za izvrene usluge banka ima pravo naplatiti proviziju, a takoer i zahtijevati

naknadu za posebne trokove u vezi s tim uslugama. Banka je duna izvatkom obavijestiti

klijenta o svakoj promjeni stanja na tekuem raunu. Tekui raun korisniku omoguuje

bezgotovinsko plaanje (kartice, internet bankarstvo) i podizanje gotovine na bankomatima.

Pravo raspolaganja sredstvima ima korisnik tekueg rauna te osoba koju korisnik

opunomoi.


14/45

14

Banka zatvara tekui raun na pismeni zahtjev vlasnika rauna. Pri tome vlasnik je duan

banci vratiti karticu i podmiriti svoje obveze po raunu.

2. iro raunje raun kojeg banke otvaraju graanima kada oni ispune za to propisane uvjete

i banci poloe temeljni minimalni ulog. Graani otvaraju iroraune na dva naina: obvezano

i neobvezatno (fakultativno). Graani koji ostvare prihode od dravnih organa, radnih i drugih

organizacija, prihode za prodanu robu ili uinjene usluge, odnosno prihode od autorskih prava

ili druge prihode, duni su u banci otvoriti raun preko kojeg e im se isplaivati ti prihodi.

iro raun je raun preko kojeg vlasnik rauna plaa svoje obveze i preko kojeg naplauje

svoja potraivanja. Saldo iro rauna treba uvijek biti pozitivan (vlasnik moe raspolagati

samo sredstvima s potrane strane rauna). Po zakljuenju ugovora o iro raun, klijent

dobiva karticu iro rauna, koja predstavlja obvezatni instrument za raspolaganje sredstvima

na iro raunu. Osim kartice sredstvima na iro raunu vlasnik moe raspolagati putem

jednokratnog naloga banci, trajnog naloga i naloga za gotovinsku isplatu. O stanju i

promjenama na iro raunu banka obavjetava vlasnika putem izvatka sa iro rauna, pod

uvjetom da je u tom razdoblju bilo prometa na raunu. Ugovor o iro raunu prestaje

jednokratnim raskidom ugovora, bilo od strane banke ili od srane vlasnika rauna. Vlasnik je

banci duan vratiti karticu i druge instrumente koje je dobio od banke a vezani su za

poslovanje sa iro raunom, i podmiriti sve obveze u svezi iro rauna ukljuujui kamate i

trokove.

3. Devizni raun je prometni raun u konvertibilnim devizama koji banka, temeljem

potpisanog ugovora o deviznom raunu, otvara domaoj osobi radi primanja uplata i

obavljanja isplata u visini raspoloivih sredstva na raunu. Poslovi s deviznim raunom ili

deviznim tednim ulogom obuhvaaju polaganje ili podizanje gotovine te plaanja i prijenose

u skladu s deviznim propisima. Sredstva na deviznim raunima graana osigurana su kodDravne agencije za sanaciju banaka.

Devizni raun otvara se zakljuenjem ugovora o otvaranju deviznog rauna. Po zakljuenju

ugovora banka klijentu izdaje karticu rauna koja je obvezni instrument za raspolaganje

sredstvima deviznog rauna. Sredstva deviznog rauna formiraju se uplatama u efektivnom

stranom novcu, u ekovima koji glase na konvertibilne devize, uplatama putem bankovnih

doznaka iz inozemstva i iz zemlje, kupnjom deviza te na druge naine u skladu sa zakonom i


15/45

15

aktima banke. O stanju i promjenama na deviznom raunu, banka klijenta obavjetava putem

izvatka s deviznog rauna.

3.2. Kartino poslovanje

Kartino poslovanje danas je imperativ, a svaki graanin koristi se i s nekoliko kartica.

Kartice su proizvod, koji je uvijek uz korisnika, pruajui mu sigurnost i jednostavnost u

nabavi svakodnevnih potreptina i kod veih kupnji. Kartice su instrument bezgotovinskog

plaanja (posjeduju magnetnu traku i sadre identifikacijski broj), izdate od banke ili kartine

tvrtke i korisniku omoguuju plaanje roba i usluga i podizanje gotovog novca. Razvoj kartica

kao sredstva plaanja danas rezultira raznolikou vrsta kartica, brojnou oblika i velikim

brojem izdavatelja. Veina banka u Hrvatskoj u ponudi ima brendove kao to su Maestro,

Visa, Master Card, American Express i Diners. Brojni su razlozi za koritenje kartica: uteda

vremena i za korisnike i za trgovce, jednostavnost pri upotrebi, sigurnost u sluaju

eventualnog gubitka i raspoloivost svim sredstvima na raunu 24 sata dnevno.

Vrste kartica su:

1. Kreditna kartica

2. Debitna kartica

3. Revolving kartica

1. Kreditna karticaje instrument bezgotovinskog platnog prometa koji slui i kao pogodno

sredstvo kratkoronog potroakog kreditiranja. Kreditne kartice postoje jo od prije Drugog

svjetskog rata. Mnoge pojedinane trgovine institucionalizirale su kreditne raune

odobravajui svojim klijentima kreditne kartice, koje su im omoguile kupnju bez koritenja

gotovine.9 Temelj izdavanja kartice je pokrie na raunu, odobreni kredit ili bonitet korisnikakartice. Vlasnik kartice je izdatnik, a korisniku se daje na upotrebu. Izdatnik kartice ima

koristi od lanarina i upisnina, provizije prodajnih mjesta, obrtaja novanih sredstava ili

kamata na odobreni kredit. Interes prodajnog mjesta je u pridobivanju kupaca dobre platene

moi i u poveanom prometu. Korisnik kartice stjee sigurnost i kredit. Kreditne kartice

pojavile su se prije Drugog svjetskog rata u SAD, nakon rata iri se njihova primjena na

teritorij cijelih SAD, a do ekspanzije dolazi s kompjutorskom revolucijom koja radikalno

9 Mishkin, F. S., Ekonomija novca, bankarstva i financijskih trita, Mate, Zagreb 2010. str. 252.


16/45

16

sniava trokove operacija s kreditnim karticama. Tada se, kasnih ezdesetih, u poslovanje s

karticama ukljuuju i banke. Pionirsku ulogu imala je kartica Diners Club neto kasnije

American Express a poznate bankarske kartice su Visa i Master Card.

2. Debitna kartica je kartica koja se izdaje vlasniku tekueg ili deviznog rauna, kako bi

svojim sredstvima mogao raspolagati neovisno o radnom vremenu poslovnice banke.

Debitnom karticom klijent moe podizati gotovinu na bankomatu ili plaati robe i usluge u

trgovako-uslunoj mrei, pri emu se za uinjeni troak ili iznos podignute gotovine raun

tereti odmah u trenutku obavljanja transakcije, uz uvjet da na raunu postoji pokrie. Pokrie

na raunu ukljuuje i iznos neiskoritenog doputenog prekoraenja.

3. Revolving kartica je kreditna kartica s odobrenim osobnim limitom potronje koji

predstavlja revolving, odnosno samoobnavljajui kredit. Klijent sukladno svojim eljama

sam odluuje o iznosu kredita koji e koristiti, o nainu te o tempu vraanja kredita. Ako

klijent ne eli trokove platiti odjednom, tada nepodmireni trokovi postaju iskoriteni dio

odobrenog kredita na koji klijent plaa kamatu.

Banka kao izdavatelj kartice utvruje minimalni postotak iskoritenog kredita koji se mora

plaati mjeseno, na primjer 5 ili 10 % iskoritenog kredita. Revolving kartica se kao i

debitna, moe koristiti za podizanje gotovine na bankomatu te za plaanja u trgovako-

uslunoj mrei.

Prema istraivanju Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije, na kraju 2011. godine

u Hrvatskoj je bilo 9.2. milijuna debitnih i kreditnih kartica, odnosno 2.9% vie nego u 2010.

godini.10

3.3. Internet bankarstvo

Internet bankarstvo koristi Internet kao kanal distribucije po kojem se vri bankarska

aktivnost, kao npr. prijenos sredstava, plaanje rauna, pregledavanje i provjera stanja rauna,

plaaju se stambeni krediti. Kod Internet bankarstva klijent pristupa svojem raunu iz

preglednika/softvera kroz koji se pokree Internet bankarstvo program koji se nalazi na

10www.bankamagazine.hr, 25. svibnja. 2012.


17/45

17

serveru banke, a ne na klijentovom raunalu. Da bi korisnik pristupio koritenju Internet

bankarstva on treba ugovoriti uslugu s bankom. Banka naplauje naknade za otvaranje rauna

te klijentu daje na koritenje Token ureaj. Pomou Tokena, koji ima svoj PIN, korisnik

pristupa stranicama banke, te ima mogunost obavljanje novanih transakcija kao to su npr.

plaanje rauna. Kod veine takvih transakcija troak obrade je puno nii nego u poslovnici.

Korisnici Internet bankarstva vide niz prednosti u odnosu na plaanja u poslovnicama banaka.

Internet bankarstvo tedi vrijeme, plaanja se obavljaju bre i uz nie trokove, informacije o

stanju rauna i obavljenim plaanjima su pregledne i uvijek dostupne. Broj banka koje nude

Internet bankarstvo je stalno u porastu tako da do danas skoro sve Hrvatske banke nude ovaj

vid usluge, ija popularnost raste. Izvravanje usluga putem Interneta nije nita manje

kvalitetno ili nesigurnije od njihova obavljanja u banci. tovie, ovakve usluge korisnicima

omoguuju utedu vremena te komoditet izvravanja razliitih usluga iz vlastitog doma.

Interent bankarstvo zahvaljujui internetu i suvremenoj tehnologiji, ima niz prednosti kao to

su: brzina i kvaliteta provoenja platnog prometa, racionalno koritenje vremena, brzo

izvjetavanje o obavljenim transakcijama, mogunost on line upita o stanju i prometima po

raunima i drugo. Najuoljivija prednost Internet bankarstva je velika uteda u operativnim

trokovima procesiranja bankarskih transakcija. Trokovi poslovnica mnogostruko su vei jer

je potrebno osigurati sredstva za najam i osiguranje prostora poslovnice, platiti zaposlenike,

platiti trokove za reije i slino, dok se niti jedan od tih trokova ne javlja u Internet

bankarstvu.

Internet bankarstvo korisnicima prua sljedee pogodnosti:

pregled stanja na raunu,

provjera iznosa doputenog prekoraenja i vremenskog roka do kojeg vrijedi,

ispis potvrda o transakcijama,

prebacivanje novca s jednog rauna na drugi,

uvid u kamate po raunima, kupnja i prodaja deviza,

plaanje rauna od kreditnih kartica,

provjera kartinih limita,

pregled teajnih lista banke.


18/45

18

4. OSNOVNI PODACI O PRIVREDNOJ BANCI ZAGREB d.d.

Privredna banka Zagreb d. d. u samom je vrhu hrvatskog bankarstva s dugim kontinuitetom

bankarskog poslovanja.Osnovana je 1966. godine te je pravna sljednica banke NRH osnovane 1962. U prosincu

1999. godine uspjeno je zavrena privatizacija Privredne banke Zagreb d. d. biva Banca

Commerciale Italiana ( BCI ) je kupnjom 66.3 % dionica Privredne banke Zagreb d. d. postala

novi veinski dioniar, a dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka

zadrala je udjel od 25 % iz dvije dionice. BCI je postala dijelom grupacije Gruppo Intesa

vodee talijanske financijske grupacije, koja se ubraja meu deset najveih europskih

bankarskih grupa.

Privredna banka Zagreb d.d. tako je postala sastavnicom grupacije Gruppo Intesa. Tijekom

2002. godine manjinski udio u vlasnitvu PBZ-a stekla je europska banka za obnovu i razvoj.

U sijenju 2007. godine spajanjem Bance Intesa i Sanpaolo IMI, Privredna banka Zagreb d.d.

postaje lanica grupe Intesa Sanpaolo.

Privredna banka Zagreb d.d. i dalje je svojom poslovnom strategijom usmjerena na

suvremene oblike bankarskog poslovanja i nove proizvode, potvrujui time imid dinamine

i moderne europske banke koja slijedi zahtjeve trita i svojih klijenata.

Privredna banka Zagreb d.d. od svog osnutka pozicionirana je u samom vrhu hrvatskog

bankarstva. Nagraena je nizom prestinih meunarodnih, ali i domaih nagrada za kvalitetu

poslovanja. S preko 200 poslovnica i ispostava Privredna banka Zagreb d.d. pokriva

cjelokupni teritorij Hrvatske. Svojim klijentima nudi raznovrsnu paletu specijaliziranih usluga

koje obuhvaaju:

- Bankarske usluge

- Usluge kartinog poslovanja

-

Leasing

- Osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima

- Usluge stambene tednje

- Usluge vezane uz nekretnine

U segmentu poslovanja sa stanovnitvom Privredna banka Zagreb d.d. posjeduje

komparativnu prednost u odnosu na konkurente. Sveukupno u razdoblju od 2000. godine do

danas Privredna banka Zagreb d.d. je uvrstila svoj poloaj vodee banke na hrvatskom tritu

u poslovanju s stanovnitvom, s 19.2% udjela u trinom plasmanu.


19/45

19

Tablica 1.Ukupna aktiva, dobitak (gubitak) prije oporezivanja i osnovni kapital Privredne

banke Zagreb d.d. u odnosu na sve banke i tedne banke za 2011. godinu (u mln. kn)

Privredna bankaZagreb d.d. Sve banke i tedne banke

Ukupna aktiva 68.000.594 406.964.951Dobit (gubitak) prijeoporezivanja

1.379.0304.679.600

Osnovni kapital 4.679.600 50.220.276

Izvor: HNB

Iz tablice se moe vidjeti da ukupna aktiva Privredne banke Zagreb d.d. iznosi 68.000.594

mln. kn, to ini 16.71% trinog udjela u aktivi u odnosu na ukupnu aktivu svih banka i

tednih banka u Republici Hrvatskoj. Osnovni kapital banke iznosi 4.679.600 mln .kn to je

9.32% kapitala u odnosu na kapital svih banka i tednih banka.

Grafikon 1.Neto dobit Privredne banke Zagreb d.d. za razdoblje od 2007. do 2011. godine

(u mln. kn)

Izvor: Godinje izvjee Privredne banke Zagreb d.d. za 2011.godinu


20/45

20

Iz grafikona se moe vidjeti da je banka u 2011. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 1.376

milijuna kuna, to predstavlja porast od 31.2% u odnosu na 2010 godinu. Takoer se moe

vidjeti da je u razdoblju od 2007. do 2011. godine, najveu neto dobit banka ostvarila u

2011.godini.

Grafikon 2.Neto prihod iz poslovanja Privredne banke Zagreb d.d. za razdoblje od 2007. do

2011. godine (u mln. kn)


Iz grafikona 2. moemo vidjeti da je neto prihod iz poslovanja Privredne banke Zagreb d.d.

stagnirala u razdoblju od 2008. do 2010. godine ta da je u 2011. godini porasla. Neto prihod

od naknada i provizija kao i neto prihod od kamata su u 2011. godini ostali u jednakom

omjeru kao i godinu prije, dok su se ostali prihodi poslovanja poveali.


21/45

21

Grafikon 3.Ukupna aktiva banka u RH na dan 31.12.2011. godine (u mlrd. kn)

Izvor: HNB

Prema statistikoj bazi HNB-a, ukupna aktiva bankarskog sustava iznosila je 407.4 milijardi

kn. Iz grafikona 3. se moe vidjeti usporedba banki po veliini aktive. Vodee su Zagrebaka

banka sa ak 104 milijardi kn aktive i Privredna banka Zagreb d.d. sa 68 milijardi kn aktive.

Iza njih su Erste banka sa 57 milijardi kn, Hypo sa 41 milijardom kn i Raiffeisen banka sa 39

milijardi kn.


22/45

22

5. DEPOZITNE USLUGE PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d.

Svaka banka pa tako i Privredna banka Zagreb d.d. posebnu pozornost usmjeruju na opseg i

kvalitetu depozitnih usluga koje mogu ponuditi stanovnitvu. Na ovom primjeru moe se

shvatiti veliina banke o kojoj govorimo te njena financijska mou lokalnim okvirima, ali i

mnogo ire. Privredna banka Zagreb d.d. stanovnitvu nudi depozitne usluge u obliku kunske

i devizne tednje.

5.1. Kunska tednja

Privredna banka Zagreb d.d. kao vodea banka u poslovanju sa graanima, omoguuje im

jednostavnu i bezbrinu tednju, bez obzira na iznos tednje, s ciljem ostvarivanja prinosa na

tednju, kamatnih stopa, stimulacije i premije. Za tednju u domaoj valuti Privredna banka

Zagreb d.d. stanovnitvu nudi sljedee vrste tednje:

PBZ Standard tednju

PBZ Kuna plus tednju

PBZ Perspektiva tednju

PBZ Djeju tednju

Standard tednjaPrivredne banke Zagreb d.d. je oroena tednja u kunama uz promjenjivu

kamatnu stopu koja se sklapa uz polog od 500,00 kn i to za razdoblje od 3 do 36 mjeseci.

Iznos tednje i rok oroavanja su stavke koje diktiraju sam iznos kamatne stope, meutim ako

je rijeo nekom veem iznosu, onda se kamatna stopa dogovara sa klijentom. Klijent moe

odabrati eli li da mu se kamata isplati po isteku oroenja ili proizvoljno, odnosno, mjeseno,

tromjeseno, polugodinje ili godinje.

Korisnik ove vrste tednje ima pravo raspolagati tednim ulogom i prije isteka ugovorenog

roka uz obraun kamatne stope za postignutu ronost u visini kamatne stope koja je za tu

ronost vaea u trenutku raskida ugovora, dok se kod prijevremenog raskida ugovora

podrazumijeva plaanje ugovorom dogovorene naknade. Ova vrsta tednje moe se ugovoriti

putem Internet bankarstva (PBZ365@NET), i time ostvariti stimulativni dio na baznu

kamatnu stopu.


23/45

23

Za razliku od Standard tednje, Kuna plus tednja se sklapa uz fiksnu kamatnu stopu sa

rokom oroavanja kojega klijent dogovori sa bankom. Isplatu kamate banka vri mjeseno,

tromjeseno, polugodinje, godinje ili istekom oroenja. I kod ove vrste tednje ja takoer

mogu prijevremeni raskid ugovora tednje uz ugovorom dogovorenu naknadu kao i

sklapanje tednje putem Internet bankarstva za graane PBZ365@NET.

PBZ Perspektiva tednja je vrsta oroene tednje u kunama, s promjenjivom kamatnom

stopom, koja klijentima prua mogunost viekratnih uplata tijekom trajanja oroenja.

PBZ Perspektiva tednja omoguuje klijentu da uplate vri sukladno svojim financijskim

mogunostima na nain da je minimalan iznos uplate 500,00kn, a ostale iznose za uplatu

odreuje klijent sam. Uplate se mogu vriti trajnim nalogom, Internet i mobilnim

bankarstvom. Za ovu tednju kamatna stopa je promjenjiva i ovisi o iznosu tednje i roku

oroavanja. Posebna pogodnost za korisnika PBZ Perspektiva tednje je u tome da istekom

ugovora o tednji banka plaa bonus u visini od 10% na iznose ostvarene premije.

Uz ove tednje Privredna banka Zagreb d.d. nudi i oroenu tednju u kunama namijenjenu

djeci (PBZ Djeja tednja). tednja glasi na ime djeteta, a ugovara je zakonski zastupnik, tj

roditelj ili skrbnik. Ovom vrstom tednje osiguravaju se novana sredstva za budunost

djeteta, (uteevina se moe na primjer koristiti za kolovanje). Minimalan iznos prve uplate

PBZ Djeje tednje iznosi 200 kn, dok su ostale uplate prilagoene financijskim

mogunostima zakonskih zastupnika koji samu tednju i uplauju. Kamatna stopa je

promjenjiva i ovisi o iznosu tednje i roku oroavanja, a banka isplatu vri istekom roka

oroavanja.

5.2. Devizna tednja

Devizna tednja je tednja stanovnitva deponirana u bankama u stranoj valuti. Za tednju u

stranoj valuti Privredna banka Zagreb d.d. stanovnitvu nudi:

PBZ Standard tednju

PBZ Perspektiva tednju

PBZ Premium tednju plus paket

Deviznu rentnu tednju

Deviznu tednju uz fiksnu kamatnu stopu


24/45

24

PBZ Standard tednja je oroena devizna tednja uz promjenjivu kamatnu stopu, koja

klijentu prua mogunost oroenja u sljedeim valutama: EUR, USD, CHF i ostale valute

(AUD, CAD, GBP, DKK, SEK, NOK i JPY). Rokovi oroavanju su razliiti od 3 do 60 i vie

mjeseci, a kamatna stopa je promjenjiva i ovisi o roku oroenja. Isplatu kamate banka vri

istekom oroenja (mjeseno, tromjeseno, polugodinje i godinje). Korisniku tednje

omogueno je i raspolaganje oroenim ulogom i prije isteka ugovora o tednji, al je duan

platiti banci odreenu naknadu koja je utvrena u ugovoru. Kao i sve ostale tednje u

Privrednoj banci Zagreb d.d., Standard devizna tednja se moe ugovoriti i putem Internet

bankarstva.

Stanovnitvu je u ponudi dostupna oroena devizne tednje u eurima uz promjenjivu kamatnu

stopu (PBZ Perspektiva tednja). Kao pogodnost ove tednje istie se to to je prilagoena

onima koji trenutno ne raspolau veim iznosom novca, pruajui im mogunost viekratnih

uplata tijekom trajanja ugovorao oroenju. Nakon prve uplate od minimalno 50 eura, ostale

iznose korisnik Perspektiva devizne tednje odreuje sam prema svojim financijskim

mogunostima. Kamatna stopa ovisi o iznosu tednje i roku oroenja, a isplata se vri istekom

ugovorenog roka, na to banka korisniku obraunava i bonus na ostvareno kamatu u visini od

10%. Obraun bonusa obavlja se automatski po isteku ugovorenog roka oroenja na iznos

ostvarene kamate.Kod ove vrste tednje korisnik moe raspolagati svojim tednim ulogom i

pije isteka ugovorenog roka uz uvjet da banci plati odgovarajuu naknadu.

U ponudi deviznih tednja Privredne banke Zagreb d.d. stanovnitvu je dostupna PBZ

Premium tednja plus paket. To je oroena tednja u EUR-ima kod koje se prilikom

ugovaranja poveava bazna kamatna stopa, tj. klijent na svoju uteevinu ostvaruje dodatnu

premiju na iznos ostvarene kamate. Banka pri ugovaranja Premium oroene devizne tednje

klijentu nudi ugovorni paket A ili paket B koji sadre dodatne pogodnosti uz Premium

tednju. Uvjet paketa A je da klijent treba imati tekui raun u Privrednoj banci Zagreb d.d. s

redovitim primanjima i urednim poslovanjem. A uvjet paketa B je da klijent ugovori policuivotnog osiguranja u Privrednoj banci Zagreb d.d. koja je zastupnik u prodaji polica Croatia

ili Generali osiguranja.Pri ugovaranju tednje klijent je duan uplatiti minimalni iznos od

1.000 EUR, rok oroavanja dogovara s bankom, kamatna stopa je promjenjiva i ovisi o iznosu

tednje i roku oroavanja,a isplata se vri istekom ugovorenog roka oroenja.

Privredna banka Zagreb d.d. stanovnitvu nudi i dugoroni oblik tednje uz fiksnu kamatnu

stopu u valuti EUR, USD i CHF, (Devizna rentna tednja). Ova vrsta devizne tednje

namijenjena je klijentima koji ele ostvarivati unaprijed poznate stalne prihode od rente.


25/45

25

Klijent moe ugovoriti Deviznu rentnu tednju s rokovima od 12 do 24 mjeseca, i od 25 do 36

mjeseci. Ovaj tedni proizvod Privredne banke Zagreb d.d. omoguuje korisnicima tednje

dodatni financijski prihod koji e moi koristit za podmirenje dospjelih obveza ili njime

raspolagati po vlastitoj elji. Kod devizne rentne tednje kamatna stopa je fiksna, a visina

kamate ovisi o iznosu i roku oroavanja. Korisniku devizne rentne tednje obraunatu kamatu

banka isplauje kao rentu11 mjeseno, tromjeseno, polugodinje i godinje. Renta se

isplauje u devizama ili po trajnom nalogu u kunskoj protuvrijednosti za devize vaeem na

dan isplate rente. Banka korisniku ove vrste tednje omoguuje raspolaganje tednim ulogom

i prije isteka ugovorenog roka oroenja, uz obraun kamate stope koja je vaea u tom

trenutku.

U ponudi tednih proizvoda je i Devizna tednja uz fiksnu kamatnustopu koja klijentima

nudi sigurnost prinosa, neovisno o promjenama kamata na financijskom tritu. tedjeti se

moe u valuti EUR, USD, CHF i ostalim valutama (CAD, AUD, GBP, SEK, NOK I JEY).

Rokovi oroavanja su: 1, 3, 6 i 12 mjeseci. Kamatna stopa je fiksna i njezina visina ovisi o

iznosu i roku oroenja. Fiksna kamatna stopa na oroena sredstva titi klijentov ulog od

negativnih promjena kamatnih stopa. Isplata kamate vri se mjeseno, tromjeseno,

polugodinje, godinje ili istekom oroenja. Raspolaganje tednim ulogom mogue je i prije

isteka ugovorenog roka oroenja uz obraun kamatne stope za postignutu ronost u visini

kamatne stope koja je za tu ronost bila vaea u trenutku ugovaranja tednje, i uz naplatu

naknade u postotku utvrenom ugovorom o oroenom depozitu.

Prema godinjem izvjeu Privredne banke Zagreb d.d. za 2011. godinu dolo je do poveanja

imovine koje je popratilo poveanje depozita klijenta u 2011. godini , uglavnom stanovnitva.

Ukupni depoziti u 2011. godini biljee poveanje od 1.1%.

U podruju tednje, Privredna banka Zagreb d.d. je do danas znatno poveala svoje depozite

na preko 33.7 milijardi kuna, to ini 19.7% hrvatskog trita depozita graana.

11

Renta je novani iznos koji se ispla

uje redovno, u odre

enim vremenskim razmacima, na temelju nekogpravno zasnovanog potraivanja.


26/45

26

Tablica 2.Depoziti Privredne banke Zagreb d.d. za 2010. i 2011. godinu (u mln. kn)

Depoziti 31.12. 2010 31.12. 2011.

Depoziti na iroraunima i

tekuim raunima7.659 8.351

tedni depoziti 6.424 6.050

Oroeni depoziti 33.285 32.673

Izvor: Godinje izvjee Privredne banke Zagreb d.d. 2011. godinu

Iz tablice 2. i grafikona 4. je vidljivo da su se depoziti na iroraunima i tekuim raunima

poveali, a tedni i oroeni depoziti su se smanjili u odnosu na 2010.godinu. Depoziti na

iroraunima i tekuim raunima su se u 2011. u odnosu na 2010. godinu poveali za 9,03 %,

dok su se tedni depoziti u 2011. u odnosu na 2010. smanjili za 5, 82%, a oroeni depoziti za

1,83%.

Grafikon 4.Depoziti Privredne banke Zagreb d.d. za 2010. i 2011. godinu (u mln. kn)



27/45

27

Tablica 3.Udio depozita Privredne banke Zagreb d.d. u odnosu na bankarski sustav na dan

31.12. 2011. godine (u tisuama kn)

Depoziti PBZ Bankarski sustav

Udio depozita PBZ-a

u bankarskom

sustavu (%)

Depoziti na

iroraunima i

tekuim raunima

7.638.004 37.222.497 20.52

tedni depoziti 6.013.761 25.995.893 23.13

Oroeni depoziti 32.719.726 216.970.562 15.08

Ukupno 40.357.700 280.188.952 14.40

Izvor. HNB

Iz Tablice 3. vidimo da je udio depozita PBZ-a na iroraunima i tekuim raunima 20.52%

u odnosu na bankarski sustav, dok tedni depoziti iznose 23.13%, a oroeni 15.08%.


28/45


29/45

29

poseban plan otplate izraunatim u EUR, a plaaju se u kunskoj protuvrijednosti po srednjem

teaju za EUR iz teajne liste banke vaee na dan plaanja kredita.

Banka mora imati neku vrstu osiguranja prilikom odobrenja stambenog kredita kao to je

izjava o suglasnosti (o zapljeni plae, odnosno drugih stalnih novanih primanja), zadunica

izdana od svih sudionika u kreditu, hipoteka na nekretninu ili pak polica osiguranja nekretnine

na koju Banka stavlja zalog od osnovnih opasnosti (poara i drugih opasnosti).

6.3. Hipotekarni kredit

Privredna banka Zagreb d.d. stanovnitvu nudi hipotekarne (gotovinske) kredite. Kredit se

moe realizirati u svim poslovnicama Banke bez jamaca i depozita, uz povoljnu kamatnu

stopu i naknadu te isplatu sredstva na tekui raun i koritenje za bilo koju svrhu prema

klijentovu izboru.

Kod ovakve vrste kredita klijentu je pruena mogunost otplate kredita bilo da ga eli

otplaivati u jednakim mjesenim anuitetima (mjesenim ratama) ili u anuitetima s postupnim

poveanjem kroz etiri otplatna razdoblja.

Prilikom ugovaranja hipotekarnog kredita Banka mora imati neku vrstu osiguranja kao to je

zalono pravo na nekretnini, izjava o suglasnosti (o zapljeni plae, odnosno drugih stalnih

novanih primanja), zadunica izdana od svih sudionika u kreditu i potvrena kod javnog

biljenika te polica osiguranja od osnovnih opasnosti (poara i nekih drugih opasnosti) za

nekretninu na kojoj se zasniva hipoteka.

6.4. Potroaki kredit

Privredna banka Zagreb d.d. omoguuje stanovnitvu potroake kredite ija je namjena

opremanje stana/kue, odnosno nekretnine kupljene stambenim kreditom Banke (Potroaki

krediti za opremanje kreditirane nekretnine). Koritenje kredita je bezgotovinsko, na

osnovi rauna ili predrauna prodavatelja, s tima da se do 50% od iznosa kredita moe

koristiti gotovinski, na tekui raun u banci. Ovakva vrsta kredita se odobrava bez jamaca i

hipoteke.


30/45

30

Stanovnitvu je dostupan i kredit ija je namjena kupnja robe iroke potronje i usluga od

prodavatelja klijenta Banke (Potroaki krediti uz American Express). Samo koritenje

kredita se ostvaruje na nain da korisnik odabere eljenu robu na ugovornom prodajnom

mjestu, trgovac mu nakon odobrenja kartice (PBZ American Expressa), uruuje obrazac

ugovora na potpis, i nakon toga roba se preuzima. Iznos mjesenih obroka (anuiteta) uplauje

se na nain i u rokovima u kojima se inae podmiruju obveze po American Express kartici.

6.5. Revolving kredit

Revolving kredit Privredne banke Zagreb d.d. je kredit koji se stalno obnavlja i kao

instrument raspolaganja revolving kredita se koristi kartica (revolving krediti preko Master

Card, Visa Classic i American Express kreditnih kartica).

Korisnik kreditne kartice revolving kreditom dobiva na raspolaganje okvirni iznos (limit) koji

se koritenjem kreditne kartice smanjuje, dok otplata kredita ponovno omoguuje daljnje

koritenje kreditne kartice do iznosa odobrenog limita.

Korisnik revolving kredita samostalno odluuje o duljini vremenskog razdoblja u kojem e

podmiriti dug, te o visini i uestalosti uplata, jer je mjeseno duan otplatiti samo obvezan

minimalni iznos mjesene otplate kredita.

Prednost ovakve vrste kredita je u tome to korisniku prua slobodu i mogunost upravljanja

potronjom te financijsku fleksibilnost otplate veih iznosa trokova u skladu sa njegovim

eljama i potrebama.

Tablica 4.Krediti Privredne banke Zagreb d.d. za 2010. i 2011. godinu (u mln kn)

Krediti 31.12. 2010. 31.12. 2011.

Krediti poduzeima 10.508 11.785

Stambeni krediti 3.637 3.618

Ostali krediti stanovnitvu 4.682 4.489

Krediti javnom sektoru

i ostalim institucijama

714 943

Izvor: Godinje izvjee Privredne banke Zagreb d.d. za 2011. godinu.


31/45

31

Grafikon 5.Krediti Privredne banke Zagreb d.d. za 2010. i 2011. godinu. (u mln kn)


Iz tablice 4. i grafikona 5. se moe vidjeti da su se krediti poduzeima, javnom sektoru i

ostalim institucijama te krediti stanovnitvu poveali u 2011.godini u odnosu na 2010. godinu

dok se iznos stambenih kredita smanjio.


32/45

32

Grafikon 6.Vrste kredita Privredne banke Zagreb d.d. u 2011. godini


Iz grafikona 6. moemo vidjeti da su u ukupnom iznosu kredita Privredne banke Zagreb d.d. u

2011. godini najzastupljeniji krediti poduzeima i to sa 57 %. Nakon njih slijede ostali krediti

stanovnitvu sa 22 % te stambeni krediti sa 17 % dok su najmanje zastupljeni krediti javnom

sektoru i ostalim institucijama koji zauzimaju 4 %.


33/45

33

7. PRUANJE OSTALIH USLUGA PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d.

STANOVNITVU

Pored tednje i kredita najrasprostranjeniji oblik bankovnih usluga sa stanovnitvom surauni, kartice, a u novije vrijeme Internet bankarstvo koje razvojem novih tehnologija postaje

sve vie prisutno u bankarskom poslovanju. Cilj ovih bankovnih usluga je olakati

svakodnevno financijsko poslovanje stanovnitvu.

7.1. Rauni

Privredna banka Zagreb d. d. kontinuirano unapreuje svoje poslovanje i prilagoava svoje

proizvode i usluge stanovnitvu. Pratei svjetske trendove, Privredna banka Zagreb d.d.

razvila je niz modernih i suvremenih vrsta rauna. Vrste rauna koje nudi Privredna banka

Zagreb d.d. su:

Tekui raun

Tekui raun i PBZ indeks plus paket za studente

iro raun

Devizni raun

PBZ tekui raunmoe se ugovoriti u bilo kojoj poslovnici Privredne banke Zagreb d.d.

Nakon ugovaranja PBZ tekueg rauna klijent postaje korisnik (vlasnik) Inspire kartice kao

osnovnog instrumenta raspolaganja sredstvima na tekuem raunu.

Korisnik PBZ tekueg rauna ima jednostavan i brz pristup novcu putem Inspire kartce,

interneta, mobilnog, telefonskog bankarstva, te putem trajnog naloga i naloga za plaanje.

Korisnik kartice ima mogunost obrone otplate bez kamata i naknada do 12 mjeseci. Banka

korisniku rauna odobrava doputeno prekoraenje (do 40.000 kn), te sniava kamate i

naknade za voenje rauna sukladno nagradnom paketu Inovacija,12

U travnju ove godine asopis "Banka" objavila je lanak o Inspire kartici. Taj lanak

prenosim u cijelosti:

12Inovacija je koncept pakiranja proizvoda kojim Banka nagrauje svoje klijente koji su vlasnici vie grupa

proizvoda, dajui im popust na odreene vrste naknada i kamata. Koritenjem vie grupa proizvoda PBZ-a,

cijene pojedinanih naknada po proizvodima se umanjuju i do 30%.


34/45

34

Privredna baka Zagreb je na hrvatsko trite uvela novu debitnu karticu Grupe Intesa

Sanpaolo Inspire karticu.

Inspire kartica ima najnovija tehnoloka rjeenja vezano za plaanje na prodajnim mjestima te

je prva Visa kartica na hrvatskom tritu s mogunou beskontaktnog plaanja. Manji iznosi

kupnje na prodajnim mjestima, zahvaljujui beskontaktnom plaanju mogu se plaati jo bre

i jednostavnije, bez potrebe unosa PIN-a ili potpisa. Kartica se samo treba presloniti itau

kartice na posebno oznaenim prodajnim mjestima s oznakom prihvata Visa payWave. Rije

je o usluzi koja je novost na inozemnom tritu, a u bliskoj budunosti bit e spremna i u

Hrvatskoj o emu e njihovi klijenti i javnost biti pravodobno obavijeteni. Inspire kartica se

moe koristiti za jednokratna plaanja ili kupnju do 12 rata bez kamata i naknada, uz mjesec

dana odgode, na POS ureajima Privredne banke Zagreb instaliranima na vie od 17.000

prodajnih mjesta. Inspire kartica prua visok stupanj zatite od zloupotrebe kartice te

omoguuje jo sigurniju kupnju putem interneta. Najvia razina sigurnosti prilikom koritenja

Inspire kartice osigurana je 3-D Secure programom sigurne internetske kupovine pod

nazivom Verified by Visa.13

Tablica 5.Kamatna stopa na iskoriteni dio doputenog prekoraenja

Broj paketa Visina kamatne stope*

bez paketa 11,98%

paket "3"(koritenje 3 grupe proizvoda) 11,48%



paket "6"(koritenje 6 i vie grupa proizvoda) 9,98%

*godinje, promjenjiva: EKS jednaka nominalnoj kamatnoj stopi

Izvor: http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=87, 20. oujka, 2012.

Iz tablice se moe vidjeti u kojoj visini varira kamatna stopa. Ona je povezana s koliinom i

vrstom usluge koju pojedini paket sadri. Takoer je vidljivo da paket koji sadri najvie

grupa proizvoda (paket 6) ima i najmanju kamatnu stopu. Na taj nain Privredna banka

Zagreb ujedno vri i promidbu proizvoda i usluga.

13asopis Banka, PBZ nudi Inspire karticu beskontaktnog plaanja, Zagreb, travanj, 2012.


35/45

35

Banka za voenje rauna obraunava mjesenu naknadu, koja se smanjuje sukladno paketu

Inovacija.

Tablica 6.Naknada za voenje PBZ tekueg rauna

Broj paketa Umirovljenici Ostali

bez paketa 3,50 kn 7,00 kn

paket "3"(koritenje 3 grupe proizvoda) 3,33 kn 6,65 kn



paket "6"(koritenje 6 i vie grupa proizvoda) 2,45 kn 4,90 kn

Izvor: http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=87, 20. oujka, 2012.

Iz tablice je vidljiva i socijalna stvarnost drutva u cjelini, pa je tako Privredna banka Zagreb

d.d. i prepoznala umirovljenike kao zasebnu kategoriju stanovnitva, kojoj su omoguene

najnie mjesene naknade za voenje tekueg rauna. Za ostale klijente visina mjesenenaknade ovisi o broju koritenih grupa proizvoda koju pojedini paket sadri.

Uz klasini tekui raun Privredna banka Zagreb d.d. u svojoj ponudi ima poseban paket

proizvoda i usluga koji su namijenjeni studentima (PBZ indeks plus paket za studente).

Privredna banka Zagreb d.d. uz predoenje indeksa i osobne iskaznice studentima odobrava

tekui raun. Prilikom otvaranja rauna studentu se izdaje Inspire kartica tekueg rauna, a

tajni identifikacijski broj PIN alje se na adresu prebivalita studenta.Banka za ovaj raun ne naplauje mjesenu naknadu, to je jo jedan pokazatelj socijalne

osvijetenosti banke. Student ima pristup svojem novcu u svakom trenutku, bez obzira na

radno vrijeme PBZ poslovnica, zahvaljujui iroko razgranatoj mrei PBZ bankomata ili

putem PBZ365@NET usluga, to je u nekim situacijama iznimno vano. Novac moe

podizati bez naknada na bankomatima privredne banke Zagreb d.d. i bankomatima drugih

lanica Intesa Sanpaolo grupe. Ovaj studentski paket omoguava koritenje vie proizvoda i

usluga banke, kao to su: tekui i iroraun, mogunost koritenja doputenog prekoraenja te


36/45

36

limita za obronu otplatu bez kamata i naknada, usluge internetskog i mobilnog bankarstva te

dostavu izvatka rauna na e-mail.

Privredna banka Zagreb d.d. otvara iro raun domaim i stranim fizikim osobama koje

ostvaruju dohodak od obavljanja povremene djelatnosti. Banka otvara i vodi iro raun

temeljem zakljuenog ugovora o iro raunu. Svim graanima vlasnicima iro rauna Banka

automatski nakon otvaranja iro rauna izdaje Visa Business Electron karticu. To je

meunarodna kartica iro rauna graana u Privrednoj banci Zagreb d.d. Slui kao

identifikacijska kartica za obavljanje platnog prometa po iroraunu, te korisnicima nudi i

jedinstvene prednosti Visa Electron kartice jednostavan pristup novcu i isplatnim mjestima

u zemlji i inozemstvu koji imaju oznaku VISA Electron.

Uz tekui i iroraun u ponudi Privredne banke Zagreb d.d. stanovnitvu je dostupan i devizni

raun. Devizni raun je mogue otvoriti u poslovnici Privredne banke Zagreb d.d. uz

predoenje osobne iskaznice ili putovnice. Otvaranjem deviznog rauna klijent u banci dobiva

svoj IBAN broj.14 Sredstvima s deviznog rauna jednostavno se raspolae uz pomo Visa

Electron Chip kartice koju klijent dobiva otvaranjem rauna. To je identifikacijska kartica

deviznog rauna za sve transakcije koje se obavljaju u poslovnicama banke. Namijenjena je

svima koji svoje poslovanje obavljaju putem deviznog a vista rauna u banci, odnosno svima

koji deviznu tednu knjiicu ele zamijeniti suvremenijim nainom raspolaganja svojim

deviznim sredstvima. Kartica se izdaje s rokom valjanosti koji je otisnut na njenoj prednjoj

strani, a po isteku roka automatski se zamjenjuje. Vlasnicima deviznog rauna izdaje se

osnovna, a opunomoenicima po raunu dodatne Visa Electron chip kartice.

Visa Electron chip kartica pouzdan je i praktian nain plaanja roba i usluga irom svijeta,

bez rizika posjedovanja gotovine, a istovremeno omoguuje njeno jednostavno podizanje.

Visa Electron chip kartica omoguuje isplatu eljenog iznosa novca u valuti drave u kojoj seklijent nalazi. Putem mjesenog izvatka Banka izvjeuje vlasnika deviznog rauna o

transakcijama i stanju sredstava na raunu, ukoliko to vlasnik zatrai.

14

Iban (International Bank Account Number) je jedinstvena identifikacija bankovnog rauna, koja omogu

avabra, jeftinija i sigurnija prekogranina plaanja.


37/45

37

7.2. Vrste kartica u Privrednoj banci Zagreb d.d.

Privredna banka Zagreb d.d u svom vlasnitvu ima PBZ Card, vodeu kartinu organizaciju u

Hrvatskoj. To je jedina kartina tvrtka u Hrvatskoj zaduena za izdavanje i prihvat AmericanExpress kartica, a koja prua i uslugu prihvata te izgradnje prodajne mree za MasterCard i

Visa kartice.

Svoj uspjeh PBZ Card zasniva na velikom znanju i iskustvu izgraenima tijekom vie od

trideset i pet godina prisustva American Expressa, koja je odavno postala gotovo sinonim za

kartino poslovanje. Takoer tome pridonosi i vodei poloaj robne marke American

Expressa na tritu charge i revolving kreditnih kartica u Hrvatskoj, na vrijednosti brendova

MasterCarda i Vise te snanom poloaju koji je izgradila Privredna banka Zagreb d.d. kao

vodea banka u uvoenju novih tehnologija i proizvoda u kartino poslovanje.

Vrste kartica koje nudi Privredna banka Zagreb d.d. stanovnitvu su:

Revolving kreditne kartice (MasterCard i Visa Classic) predstavljaju bezgotovinsko

sredstvo plaanja roba i usluga. Najee su takva mjesta posebno oznaena kako bi korisnici

lako prepoznali mogunost koritenja MasterCard i Visa Classic kartice. Osobi kojoj

Privredna banka Zagreb d.d. izda karticu odobrava se revolving kredit koji se koristi za

plaanje roba i usluga i podizanje gotovine. Visina odobrenog revolving kredita promjenjiva

je i moe se naknadno smanjiti ili poveati ovisno o procjeni boniteta korisnika kredita te

urednosti poslovanja korisnika kredita.Koritenjem kartice smanjuje se raspoloivi iznos

kredita za sve trokove uinjene na prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu, isplatnim

mjestima te bankomatima, a vraanje utroenog dijela kredita obnavlja raspoloivi saldo do

iznosa odobrenog revolving kredita. Korisnik kartice duan je voditi rauna da koritenjem

kartice ne prekorai osobni kreditni limit. Dnevni limit za isplatu gotovine iznosi 5.000 kuna,

a za plaanje na prodajnim mjestima 6.000 kuna. Kartice smije koristiti osoba na ije ime ona

glasi, do isteka roka valjanosti oznaenog na kartici.

Kartice s odgodom plaanja (MasterCard i Visa Classic) su kartice s beskamatnom

odgodom plaanja u kunama, po kojima svi trokovi po kartici knjieni tijekom tekueg

obraunskog razdoblja, dospijevaju na naplatu u 100%-tnom iznosu na dan dospijea plaanja

u sljedeem obraunskom razdoblju. Obraunsko razdoblje je jedan mjesec.Kartice su

meunarodno valjane i mogu se koristiti na svim prodajnim i isplatnim mjestima te

bankomatima s oznakom prihvata MasterCard/Visa.


38/45

38

Debitne kartice ponudom debitnih kartica Privredna banka Zagreb d.d. svojim klijentima

omoguuje jednostavnije i sigurnije rukovanje novanim sredstvima.

Vrste debitnih kartica Privredne banke Zagreb d.d. su:

Inspire karticaje nova debitna kartica Intesa Sanpaolo grupe (ija lanica je Privredna banka

Zagreb). Otvaranjem rauna u Privrednoj banci Zagreb d.d. klijent postaje korisnik Inspire

kartice, omoguujui mu potpunu sigurnost jer u svakom trenutku ima pristup novcu na svom

tekuem raunu. Inspire kartica omoguuje jednostavno podizanje gotovine bez naknade na

bankomatima Privredne banke Zagreb d.d. i na bankomatima banaka Intesa Sanpaolo grupe.

Kartica se moe koristit za jednokratna plaanja ili kupovinu do 12 rata bez kamata i naknada,

uz mjesec dana odgode.

Maestro kartica pouzdan je i praktian nain plaanja roba i usluga bez rizika noenja

gotovine, omoguuje potpunu sigurnost, jednostavno podizanje gotovine na preko 600

bankomata Privredne banke Zagreb d.d. bez naknade i na bankomatima drugih banka u

Hrvatskoj i inozemstvu obiljeenim znakom Maestro.

Visa Electron kartica je meunarodna debitna bankovna kartica koja omoguuje

raspolaganje sredstvima na deviznom a vista raunu u jednoj od valuta prema izboru klijenta.

Namijenjena je svim klijentima koji svoje poslovanje obavljaju putem deviznog a vista rauna

u Banci, odnosno svima koji deviznu tednu knjiicu ele zamijeniti suvremenijim nainom

raspolaganja svojim deviznim sredstvima. Kartica omoguuje pouzdan i praktian nain

plaanja roba i usluga irom svijeta, bez rizika posjedovanja gotovine. Plaanje roba i usluga,

isplata gotovine na bankomatima i POS ureajima Privredne banke Zagreb d.d. obavlja se bez

naknade.

Visa Business Electron karticaje vienamjenska debitna kartica koja vlasnicima irorauna

u svakom trenutku omoguuje raspolaganje sredstvima na raunu. Omoguuje pouzdano i

jednostavno plaanje na prodajnim mjestima, kao i isplatu gotovine na bankomatima i

isplatnim mjestima irom svijeta koji imaju oznaku prihvata Visa Electron kartica.

Poklon kartice.Privredna banka Zagreb d.d. svojim proizvodom PBZ poklon karticom slijedi

svjetske trendove u kartinom poslovanju. To je prepaid kartica ija je osnovna namjena

darivanje dragim osobama u odreenim prigodama kako bi oni sami mogli odabrati poklon

kakav ele. PBZ poklon kartica je pripremljena i prigodno dizajnirana za razliite prigode:

boine blagdane, vjenanja, roendane, promocije i slino. Do kartice se moe doi u bilo

kojoj poslovnici Privredne banke Zagreb d.d. Klijent odabire karticu ovisno o prigodi, uplati u


39/45

39

korist rauna kartice iznos koji eli pokloniti (od 100 do 7.000 kuna). Osim kao poklon

karticu klijent je moe koristit za vlastite potrebe, npr. u situacijama kada putuje u inozemstvo

a ne eli nositi gotovinu. Uz karticu Banka klijentu dodjeljuje PIN, i kartica je odmah

spremna za upotrebu. Poklon kartica moe se koristiti u brojnim trgovinama, hotelima,

restoranima kao i na 5 milijuna terminala u zemlji i svijetu, obiljeenih oznakom Maestro.

Isplata po PBZ poklon kartici na PBZ bankomatima i POS ureajima obavlja se bez naknade.

American Express kartica je personalizirani platni instrument izdan od PBZCARD-a na

kojem je otisnut ig American Express u bilo kojem obliku, koji ovlatenom korisniku

omoguuje plaanje roba i usluga na prodajnim mjestima koja prihvaaju American Express

kartice. Privredna banka Zagreb u suradnji sa PBZCARD-om nudi American Express kartice

namijenjene razliitim grupama korisnika. U ponudi su dostupne sljedee kartice:

American Express kartica sa srcem je kartica humanitarnog karaktera.15 Svakom

kupnjom putem ove kartice, bez obzira na iznos, PBZCARD donira 40 lipa za projekte

unutar platforme za humanitarno djelovanje "inim dobro svaki dan" bez dodatnog

troka za korisnika kartice.

American Express zelena karticaje prilagoena svakodnevnim potrebama korisnika,

nudei mu mogunost plaanja rauna trajnim nalogom, slubu Global Assist

najpoznatijeg partnera na putovanjima, Membership Rewords program nagraivanja

korisnika, posebne E-info usluge te 24-satno osiguranje od posljedica nesretnog

sluaja. Korisniku kartice omogueno je plaanje na preko 50.000 prodajnih mjesta u

Hrvatskoj te vie milijuna u 200 zemalja svijeta, podizanje gotovine na bankomatima i

u poslovnicama Privredne banke Zagreb d.d.

The Gold Card.Prestina American Express zlatna kartica, namijenjena je osobama

iji ivotni stil obiljeavaju putovanja i drutvene aktivnosti, prua sigurnost i

prepoznatljivost koja osigurava vrhunsku uslugu u svako vrijeme. Korisniku kartice

omogueno je plaanje na preko 50.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj te vie milijuna

u 200 zemalja svijeta, podizanje gotovine na bankomatima i u poslovnicama Privredna

banke Zagreb d.d. Svaki troak, bez obzira na visinu iznosa, automatski se rasporeuje

15American Express kartica sa srcem izdana je radi podrke projektu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiRepublike Hrvatske "Praenje djece s neurorizicima", pokrenutog u svibnju 2007. godine. Do karaja 2011.

godine unutar platforme "

inim dobro svaki dan", prikupljeno je vie od milijun kuna, odega je donirano oko800.000 kuna bolnicama diljem Hrvatske.


40/45

40

u est rata koje stiu na naplatu ima potroaki kredit za kupnju robe, bez jamca i

uea na vie od 11.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj.

The Platinum Card. Ova kartica pristupana je samo odabranima iji prestian stil

ivljenja mogu zadovoljiti vrhunske pogodnosti, osiguranja i usluge koje ovu karticu

ine jedinstvenom. Korisniku kartice potronja nije unaprijed ogranien, na

raspolaganju ima potroaki kredit za kupnju robe i obronu otplatu bez kamata i

naknada.

America Express kartica debitna. Vezana je uz tekui raun Privredne banke

Zagreb, namijenjena je svima koji cijene iznimnu kvalitetu usluge, sigurnost i

prepoznatljivost. Korisniku kartice omogueno je plaanje na preko 50.000 prodajnih

mjesta u Hrvatskoj te vie milijuna u 200 zemalja svijeta, podizanje gotovine na

bankomatima, u poslovnicama Privredne banke Zagreb i putnikim uredima

American Expressa. Kartica prua mogunost obronog plaanja bez kamata i

naknada te kupnju robe na potroaki kredit na vie od 11.000 prodajnih mjesta u

Hrvatskoj.

American Express kreditna kartica omoguava korisnicima otplatu trokova

dinamikom osobnih financijskih prilika uz koritenje revolving kredita.

PBZ American Express Shopping Card je kreditna kartica koja korisnicima, uz

pomounaprijed odobrenog kredita, prua dodatnu financijsku sigurnost, omoguava

otplatu na rate, te se svaki troak rasporeuje na est rata koje stiu na naplatu jednom

mjeseno.

7.3. Internet bankarstvo Privredne banke Zagreb d.d.

U dananjem uurbanom nainu ivota mnogo je pogodnije obavljati bankarske transakcije

fiksnim i mobilnim telefonom, internetom i sl. Privredna banka Zagreb d.d. druga po veliini

banka u Hrvatskoj usluge Internet bankarstva uvodi u listopadu 2000. godine, a danas se

njime koristi gotovo 200.000 klijenta banke.

Privredna banka Zagreb d.d. stanovnitvu nudi suvremene bakarske usluge:

PBZ365@NET internetsko bankarstvo za graane

mPBZ mobilno bankarstvo


41/45

41

PBZ365TEL telefonsko bankarstvo

PBZ365-SMS SMS bankarstvo

Internet bankarstvo(PBZ365@NET) je namijenjeno stanovnitvu i jedna je od

najsuvremenijih bankarskih usluga koja nudi niz pogodnosti za sve koji imaju pristup

internetu. Za koritenje internetskog bankarstva PBZ365@NET, potrebno je biti vlasnik ili

opunomoenik tekueg, iro ili poslovnog rauna u Privrednoj banci Zagreb d.d. s urednim

poslovanjem i potpisati Ugovor o koritenju usluge PBZ365@NET. Banka klijentu nakon

sklapanja ugovora za koritenje usluge PBZ365@NET, daje identifikacijski ureaj

PBZmToken ili ita kartica. Za obavljanje transakcija potrebno je posjetiti web stranicu

Banke: http://net.pbz./i potom slijediti upute za autorizaciju korisnika usluge PBZ365@NET.

Uz internet bankarstvo, stanovnitvu je dostupno i mobilno bankarstvo (mPBZ). To je usluga

koja omoguuje, putem mobilnog ureaja, brz i jednostavan pristup informacijama vezanim

uz usluge i proizvode koje klijent ima u Privrednoj banci Zagreb d.d, uz mogunost

provoenja financijskih transakcija. Usluga je namijenjena svim klijentima Privredne banke

Zagreb d.d. koji su vlasnici ili opunomoenici tekueg ili iro rauna. Uslugu je mogue

ugovoriti u bilo kojoj poslovnici Privredne banke Zagreb d.d., putem PBZ365@NET ili

PBZ365-TEL usluge. Potrebno je preuzeti aktivacijski kod i instalirati mPBZ programsku

podrku na mobilni telefon. Unutar programske podrke implementiran je token koji slui za

identifikaciju korisnika i autorizaciju naloga zadanih putem mPBz usluge.

mPBZ usluga je potpuno sigurna jer koritenje mPBZ aplikacije potpuno je sigurno, to je

potvreno i certifikatom za sigurnost ISO2701:2005. Instaliranjem programske podrke

mPBZ u mobitel, instalira se token koji jami potpunu sigurnost rada. mPBZ programska

podrka se automatski zakljuava nakon tri uzastopna neispravna unosa aktivacijskog koda ili

PIN-a, ime je dodatno osiguran od neeljenog pristupa.

Privredna banka Zagreb d.d. nudi i uslugu telefonskog bankarstva (PBZ365TEL) koja

korisnicima omoguava bre, lake i jednostavnije obavljanje poslovnih aktivnosti. Za ovu

uslugu potreban je telefon kod kue, na poslu ili putovanju i token, PBZmToken ili ita

kartice koji svaki korisnik dobije besplatno. Da bi postali korisnik telefonskog servisa

PBT365TEL potrebno je imati tekui ili iro raun s urednim poslovanjem otvoren u

Privrednoj banci Zagreb d.d. i potpisati Ugovor o koritenju usluge PBZ365TEL.Usluga


42/45

42

PBZ365TEL koristi se na nain da korisnik telefonskim pozivom ulazi u PBZ365TEL

Privredne banke Zagreb d.d. (servis koji korisniku stoji na raspolaganju 24 sata dnevno).

Nakon identifikacije putem identifikacijskog ureaja pred korisnikom je izbornik koji e ga

putem govornog automata voditi do eljene usluge. Sva plaanja (prijenosi) obavljeni putem

telefonskog servisa PBZ365TEL zabiljeeni su na izvatku korisnikova rauna. Izvadak sadri

podatke o obavljenu plaanju te slui kao dokaz o plaanju u sluaju korisnikova prigovora.

Banka prua korisnicima jedinstvenu mogunost primanja SMS poruka na mobilni telefon

(PBZ365-SMS) dajui korisnicima informacije o stanju na tekuem raunu, broju

nerealiziranih ekova te doputenom prekoraenju.. Poruku e dobiti ako je prethodnog dana

bilo promjene na tekuem raunu. Da bi postali korisnik usluge potrebno je imati mobilnitelefon te tekui raun u Privrednoj banci Zagreb d.d., popuniti odgovarajuu pristupnicu i

predati je u bilo koju poslovnicu Banke.

Sve ove usluge korisnicima omoguuje sljedee pogodnosti: provjeru stanja i prometa na

raunima, prijenos sredstava s jednog rauna na drugi, plaanje svih rauna na podruju RH,

plaanje rate kredita, uvid u stanja i promete po kreditnim karticama, mogunost kupnje GSM

bonova te primanje informacija i obavijesti od banke.

Prema godinjem izvjeu Privredne banke Zagreb d.d., vie od 330 tisua klijenata koristi

usluge Internet bankarstva PBZ365@NET. Ovaj broj korisnika dobar je pokazatelj kako

Privredna banka Zagreb d.d. primjenjuje nove tehnologije u svom poslovanju, na taj nain

svojim klijentima omoguuje jednostavno i sigurno obavljanje usluga od kue putem raunala

u svakom trenutku bez obzira na radno vrijeme Banke.


43/45

43

ZAKLJUAK

Rad sa stanovnitvom spada u vaan segment poslovanja banke. Bankovne usluge

stanovnitvu odnose se na depozitne usluge, kreditiranje, poslovi tekuih rauna, primanje i

izdavanje gotovine u korist i na teret rauna u banci i rauna drugih banka, usluge internet

bankarstva.

Depozitne usluge su od velike vanosti za banku, jer preko depozita banke napreduju i rastu.

Depoziti stvaraju zakonske rezerve, a iz vika rezervi koje banke posjeduju stvaraju se novi

krediti. Banka stanovnitvu odobrava sljedee vrste depozita: transakcijske (tekue) ili

depozite po vienju, netransakcijske (tedne) depozite i oroene depozite. Svaki od ovih

depozita deponentu omoguuje odreenu zaradu u obliku kamate, ako poloi svoja sredstva u

banku. Pored depozitnih usluga stanovnitvu su na raspolaganju razni krediti kao to su:

stambeni, nenamjenski, krediti po tekuem raunu, te razni potroaki krediti. Stanovnitvu su

dostupni rauni za obavljanje raznih transakcija, a to su: tekui, iro i devizni raun. U novije

vrijeme banka primjenjuje usluge Internet bankarstva putem kojeg omoguava stanovnitvu

obavljanje usluga bez odlaska u poslovnicu.

U segmentu poslovanja sa stanovnitvom Privredna banka Zagreb d.d. posjeduje

komparativnu prednost u odnosu na konkurente zbog razgranate mree podrunica i

poslovnica, koja se sastoji od 201 poslovnice u 5 regija, a koje pokrivaju cijelu RepublikuHrvatsku. Poslovna politika banke usredotoena je na zahtjeve i potrebe klijenta. Banka je

uvela paket proizvoda Inovacija, putem kojeg nagrauje svoje klijente koji koriste vie paketa

proizvoda, pruajui im povoljnije cijene usluga. Banka je proirila mreu bankomata koji

primaju MasterCard, Visa Classic, Visa Electron i American Express kartice. Kao lider u

modernim tehnologijama, Privredna banka Zagreb proirila je svoje distribucijske kanale i

proizvode putem Internet bankarstva uslugom PBZ@365NET, i time omoguila klijentima

pristup njihovim raunima 24 sata na dan iz bilo kojeg dijela svijeta. Prate

i svjetske trendove

banka je razvila niz modernih i suvremenih vrsta rauna, kredita i tednje na dobrobit svojih

klijenata.

Privredna banka Zagreb je u 2011. godini ostvarila odline poslovne rezultate. Ostvarila je

dobit od 4.591 milijuna kuna, a koji se sastoji od 3.599 milijuna prihoda od kamata, 624

milijuna prihoda od naknada i provizije te 368 milijuna kuna ostalih operativnih prihoda.

asopis The Banker za 2011. godinu dodijelio je Privrednoj banci Zagreb d.d. Nagradu za

Banku godine u Hrvatskoj.


44/45

44

LITERATURA

1. Filipovi, I.: "Raunovodstvo financijskih institucija", Ekonomski fakultet Split, 2011.

2. Jovi, S.: "Bankarstvo", Nau

na knjiga, Beograd, 1990.

3. Katunari, A.: "Banka, principi i praksa bankovnog poslovanja", Zagreb, 1988.

4. Mishkin, F. S.: "Ekonomija novca, bankarstva i financijskih trita", Mate, Zagreb, 2010.

5. Mishkin, F. S., Eakins, S. G.:"Financijska trite + institucije", Mate, Zagreb, 2005.

6. Nikoli, N., Peari, M.;"Osnove monetarne ekonomije", Ekonomski fakultet Split, 2007.

7. Rose, P. S.: "Menadment komercijalnih banka", Mate, Zagreb, 2003.

8. Saunders, A., Cornett, M. M.:"Financijska trita i institucije", Masmedia, Zagreb, 2006.

9. Vrsaljko, K., Teorija i praksa domaih i meunarodnih plaanja, Narodne novine, Zagreb,

1982.

10. Vrsaljko, K., Unutranji platni promet i instrumenti plaanja, Narodne novine, Zagreb,

1968.

11. Zakon o DAB-u, NN, br.44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04 i 12/12.

12. Zakon o osiguranju depozita, NN, br. 177/04.

13. Publikacije:

Bilten o bankama

Godinje izvjee Privredne banke Zagreb d.d. za 2010. godinu

Godinje izvjee Privredne banke Zagreb d.d. za 2011. godinu

14. lank:

PBZ nudi Inspire karticu beskontaktnog plaanja, asopis Banka, Zagreb, travanj.

2012.

15. Web stranice:

www.moj-bankar.hr.

www.pbz.hr.

www.hnb.hr.

www.hub.hr.

www.bankamagazine.hr.


45/45

Popis tablica

Tablica 1. Ukupna aktiva, dobitak (gubitak) prije oporezivanja i osnovni kapital Privredne

banke Zagreb d.d. u odnosu na sve banke i tedne banke za 2011. godinu str.19.

Tablica 2. Depoziti Privredne banke Zagreb d.d. za 2010. i 2011. godinu str.26.

Tablica 3. Udio depozita Privredne banke Zagreb d.d. u odnosu na bankarski sustav na dan

31-12.2011. godine str.27.

Tablica 4. Krediti Privredne banke Zagreb d.d. za 2010. i 2011. godinu str.30.

Tablica 5. Kamatna stopa na iskoriteni dio doputenog prekoraenja str.34.

Tablica 6. Naknada za voenje PBZ tekueg rauna str.35.

Popis grafikona

Grafikon 1. Neto dobit Privredne banke Zagreb d.d za razdoblje od 2007. do 2011. godine

str.19.

Grafikon 2. Neto prihod iz poslovanja Privredne banke Zagreb d.d. za razdoblje od 2007. do

2011. godine str.20.

Grafikon 3. Ukupna aktiva banka u Republici Hrvatskoj na dan 31.12.2011. godine str.21.

Grafikon 4. Depoziti Privredne banke Zagreb d.d. za 2010. i 2011. godinu str.26.

Grafikon 5. Krediti Privredne banke Zagreb d.d. za 2010. 2011. godinu str.31.

Grafikon 6. Vrste kredita Privredne banke Zagreb u 2011. godini str.36.

Documents

bankarske usluge