BALASTNE VODE

Problematika balastnih voda

Jedan je od najznaajnijih vektora prijenosa nedomicilnih vrsta u moruUnos vrsta balastnom vodom u priobalne vode prouzroio je znaajne negativne posljedice za bioloku raznolikost, gospodarstvo i zdravlje ovjeka

Pojam balastnih vodaPojam nepoznat do kraja 19. Stoljea(drveni brodovi-balast kamenje, drvo i pijesak, brodovi od eljeza balast voda. Voda koja se koristi kao balast moe biti morska, rijena i boata, ovisno o mjestu uzimanja. Grau brodova uvjetuje svojstvo tereta koji se prevozi, zajedniko svim brodovima-balast - pritega).Vodeni balast je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja stabilnosti, uzdunog i poprecnog nagiba, gaza i naprezanja plovnog ili plutajuceg objekta.Od posebne vanosti kad je brod prazan, tj. kada ne prevozi teretRazliite vrste brodova -razliiti naini postupanja s balastnom vodom tijekom manipulacije s teretom. Ovisno o koliini, rasporedu, teini tereta te vremenskim uvjetima plovnog puta, ponekad ne dolazi do potpunog iskrcaja balasta, ve samo dijela balastne vode

Prikaz uzimanja - isputanja balastne vode

Opasnost za okoli od balastnih voda

Prenoenjem balastnih voda iz razliitih mora ili voda te njihovim ispumpavanjem prenose se i razliiti oblici ivotinjskog svijeta(poremeena prirodna ravnotea okolia gdje je balastna voda isputena)brodski vodeni balast moe sadravati: alge, ciste, licinke koljkaa, riba, pueva i rakova, te bakterije i viruseodreeni dio organizama ne preivi ulaz u balastni sustav,(prolazak kroz usisne reetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim tankovima)dio preivi u tankovima ili sedimentu

Problem balastnih voda Zbog velikog broja plovila i bolje prometne povezanosti svjetskih mora stopa unoenja vrsta povecava se eksponencijalno

morem se prevozi vie od 80% robe na Svijetu1m3 balastnih voda moe sadravati od 3.000-10.000 morskih organizamaovisno o veliini i namjeni plovila, po brodu se ukrca od nekoliko tisua litara do vie od 100 000 tona balastnih voda . Procjenjuje se da broj ivotinja i biljki prenesenih u balastnim vodama iznosi oko 3 000 vrsta dnevno.trokovi prenoenja invazivnih vrsta je samo u SADu 138 milijardi US$ godinje

Od 1999 do 2003, 50% balastnih voda dolo je u Mediteran iz sjeverozapadne Europe i 40% iz sjeveroistocne Amerike

Balastne vode u hrvatskim lukama

Kada organizmi postaju prijetnja?Da bi preseljeni organizmi postali prijetnja za novu okolinu moraju biti ispunjeni slijedei uvjeti: " opasni " organizmi moraju biti prisutni u vodi gdje se uzima balast, moraju biti ivi uneseni u balastnu vodu, preivjeti putovanje, preivjeti isputanje balasta, moraju se " snai " u novoj sredini, moraju biti isputeni u koliinama koje im dozvoljavaju daljnju reprodukciju i osnivanje kolonije.

Poznati sluajevi naseljavanja alohtonih vrsta u novoj srediniSlatkovodni koljka Dreissena polymorpha Pallas iz Rusije donesen u Velika jezera Sj. Amerike 1985. ili 1986. Zbog nedostatka prirodnih ekolokih ograniavajuih imbenika, rasprostranio se vodenim putovima SAD-a i Kanade i prouzroio potekoe u gospodarstvu. Vrsta Mnemiopsis leidyi unesena u Crno more balastnom vodom ranih 1980-ih. Tijekom ljeta i jeseni 1988., masovni razvoj roda je prouzroio znaajne promjene u strukturi planktonske zajednice, povremeno naglo smanjenje brojnosti srdele i ostale pelagike ribe u svezi s unosom vrste M. leidyi. (vrsta takoer zabiljeena i u istonom Sredozemnom moru.Toksina alga Gymnodinium catenatum iz skupine Dinoflagellata.Pojava PSP -paralitinog otrovanja u vodama Australije,poznata od 1980., kad su zabiljeene prve "cvatnje" fitoplanktona roda Gymnodinium i Alexandrium. Ovi se toksini dinoflagelati nakupljaju u koljkaima, a ukoliko kraljenjaci i ovjek konzumiraju takve koljkae mogua je pojava PSP, pa i smrt.

Invazija tropskih alga i morskih cvjetnica uJadransko more

invazija tropskih vrsta poprima sve vece razmjere u Jadranuu ovom je trenutku zabiljeeno prisustvo tri vrste zelenih tropskih alga iz roda Caulerpa na vie razlicitih lokacija uhrvatskom dijelu Jadrana, kao i prisustvo tropske cvjetnice Halophila stipulacea u priobalju Albanije za sve je ove vrste karakteristicno da su vrlo agresivne,prekrivaju sve vrste podloga, te na taj nacin gue i eliminiraju autohtone vrste alga, kao i sesilnih ivotinja

Tri glavna negativna utjecaja balastnih voda: EkolokiEkonomskiUtjecaj na ljudsko zdravlje

Tretman balastnih voda Postoji vei broj tehnika koje se mogu upotrijebiti za minimalizaciju i spreavanje unosa razliitih vodenih organizama putem balastne vode. Najuinkovitiji nain sprjeavanja prijenosa egzotinih organizama je obrada balastne vode, koja se moe obavljati tijekom punjenja balastnih tankova, tijekom putovanja, tijekom iskrcaja balasta, te nakon prebacivanja u sustav za skladitenje balasta na kopnu.

Osnovni kriteriji Kriteriji koje treba zadovoljavati svaki tretman balastnih voda: Mora biti siguran (i za brod i za posadu); Mora biti prihvatljiv za okolinu (kako ne bi izazvao vie tete za okolinu nego koristi); Mora biti primjenjiv (na brodski dizajn i na postupke); Mora biti ekonomski opravdan; Mora biti bioloki efikasan (u smislu uklanjanja, unitavanja ili nekog drugog utjecaja na smanjenje vodenih organizama i patogena u balastnim vodama).

Naini obrade vodenog balasta

Mjesta obrade vodenog balasta

Smanjenje rizika izmjenom balastnih voda na otvorenom moruBallast Water Exchange trenutno najbolja metoda svi brodovi koji podlijeu zakonskim propisima o tretmanu BV koriste se promjenom balastnih voda na otvorenom moru uspjenost metode temelji se na cinjenici da priobalni organizmi teko preivljavaju na otvorenom moru i obratno

Pravno reguliranje problema BV konvencija o sprjeavanju oneienja mora s brodova (London, 1973.)Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i sedimentima u okviru IMO-a, (London 2004.) (predvideno je da nakon 2016. godine brodovi zadovolje standarde procicavanja balastnih voda kako bi se postigao stupanj kvalitete balastnih voda zacrtan Konvencijom,do tog roka izmjena balastnih voda moe se obavljati na udaljenosti 200 naut milja od obale i dubini od 200m,iznimno 50 Nm, dubini od 200 m,u podrucjima gdje taj uvjet nije moguce ispuniti zbogzemljopisnih obiljeja, obalne drave mogu dogovoro odrediti podrucja za izmjenu balastnih voda Mjeovita komisija: Zatita Jadranskog mora od balastnih voda zajedniki cilj (Opatija, 4. srpnja 2006.)Projekt Globallast partnerstvo (2007. 2012.) Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN-55-07)

Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN-55-07)svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji uplovljava u luke u RH, mora imati na brodu i mora primjenjivati Plan za upravljanje vodenim balastom, a svi tankeri od 150 BT ili veci, te svi drugi brodovi od 300 BT ili veci, a koji dolaze iz inozemstva, moraju nadlenoj luckoj kapetaniji prijaviti kolicine i porijeklo vodenog balasta na brodu Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (2007) sadri: Uzimanje uzoraka i ispitivanje vodenog balasta Isputanje vodenog balasta Prijava i evidentiranje vodenog balasta